Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-581/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihela Grahovac kao predsjednice vijeća, te Koraljke Bumči i Irene Kvaternik kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog BĐ, zbog kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/2021, 114/22, 114/23, 36/24, 72/25 i 136/25 – u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući o žalbi optuženika, podnesene protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: Kov-1091/2022 od 9. srpnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 23. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba okrivljenog BĐ kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: Kov-1091/2022 od 9. srpnja 2025., odbijen je prijedlog da se iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvoji dokumentacija Centra za socijalnu skrb Zagreb, podružnica Donji Grad (listovi 9 - 17 i 91-94 spisa), izvješće IV. Policijske postaje Zagreb, Policijske uprave zagrebačke o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji zavedeno u Evidenciju dojave pod brojem 33045/22 od 5. lipnja 2022. (listovi 18 i 19 spisa), preslike fotografija lica oštećene UĐ (listovi 30 i 31 spisa), nalog Županijskog suda u Zagrebu za pretragu doma i drugih prostora broj Kir-t-308/22 od 8. lipnja 2022. (listovi 34 i 35 spisa), zapisnici o pretrazi doma i drugih prostora IV. Policijske postaje Zagreb, Policijske uprave zagrebačke broj 511-19-30/3-K-644/22 od 8. lipnja 2022. (listovi 38-43 spisa), zapisnik IV. Policijske postaje Zagreb, Policijske uprave zagrebačke o ispitivanju osumnjičenika BĐ broj 511-19-30/3-K-644/22 od 8. lipnja 2022. sa snimkom ispitivanja (listovi 45-47 spisa), zapisnik Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu o prvom ispitivanju okrivljenika BĐ broj KP-DO-1769/2022 od 8. lipnja 2022. sa snimkom ispitivanja (listovi 56- 59 spisa), ugovor o diobi zajedničke imovine izvanbračnih drugova i raskidu izvanbračne zajednice sklopljen između UĐ i BĐ od 11. travnja 2022. (listovi 61-65 spisa), plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sklopljen 22. travnja 2022. između UĐ i BĐ (listovi 66-71 i 125-135 spisa), fotografije (list 71 a spisa), medicinska dokumentacija KBC Zagreb na ime BĐ (listovi 72-75 spisa), zapisnik IV. Policijske postaje Zagreb, Policijske uprave zagrebačke o ispitivanju svjedokinje RĐ broj 511- 19-30/3-K-644/22 od 14. rujna 2022. (listovi 117-118 spisa), zapisnik IV. Policijske postaje Zagreb, Policijske uprave zagrebačke o ispitivanju svjedokinje HĐ broj 511-19-30/3-K-644/22 od 14. rujna 2022. (listovi 119-120 spisa), zapisnik Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu o ispitivanju žrtve UĐ broj Kir-DO-583/2022 od 27. listopada 2022. (listovi 138-142 spisa).

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio okrivljenik po braniteljici Višnji Drenški Lasan, odvjetnici iz Zagreba, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da drugostupanjski sud uvaži navode žalbe i ukine pobijano rješenje.

3. Prije sjednice vijeća u smislu članka 474. stavka 1. ZKP-a predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

4. Žalba okrivljenika nije osnovana.

5. Nije u pravu okrivljenik kada ističe da je izreka prvostupanjskog rješenja nerazumljiva na način da se samo rješenje ne može ispitati jer u izreci prvostupanjskog rješenja nije navedena zakonska osnova na temelju koje je odbijen prijedlog obrane za izdvajanjem u izreci rješenja citiranih dokaza. Naime, ne samo da izreka rješenja taksativno pobrojava sve dokaze na čiju se zakonitost upire u odgovoru na optužnicu, već i samo obrazloženje rješenja sadrži sve razloge o odlučnim činjenicama koji nisu u proturječju, već su dani razlozi jasni i razumljivi. Uslijed navedenog i nije počinjena bitna povreda zakona o kaznenom postupku, odnosno razlozi izneseni u prvostupanjskom rješenju nisu nerazumljivi (kao što je u takvim situacijama već isticano i u odlukama viših sudova npr.: VSRH, I Kž-us 79/2020-4).

6. U pogledu žalbenih navoda da su dokazi pribavljeni od strane državnog odvjetnika koji je provodio istraživanje, pa stoga prema navodima okrivljenika nisu zadovoljeni kriteriji neovisnosti i nepristranosti, treba naglasiti da se o istim prigovorima već očitovao u nekoliko navrata i Vrhovni sud Republike Hrvatske (npr. odluka I Kž-Us 86/2016) istaknuvši da samostalnost i neovisnost državnog odvjetništva kao pravosudnog tijela koje je ovlašteno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, proizlazi iz članka 121.a Ustava, a zbog čega je pravilno utvrđenje prvostupanjskog suda navedeno pod točkom 9. pisanog obrazloženja da je državni odvjetnik u ovom predmetu postupao u okviru svojih ovlaštenja propisanih zakonom o kaznenom postupku. Konfrontacijska klauzula na čiju se povredu ukazuje žalbom u cijelosti se ostvaruje u stadiju rasprave pred prvostupanjskim sudom u kontradiktornom postupku uz poštivanje načela pravičnog suđenja i jednakosti oružja. Zato nema govora o povredi prava zajamčenog člankom 29. stavkom 2. podstavkom 6. Ustava, odnosno člankom 6. stavkom 3. točkom d) Konvencije, a kako se to, iako samo okolnosno i obrazlaže prvostupanjskim rješenjem.

6.1. Nadalje, nije osnovan niti žalbeni navod okrivljenika prema kojem se nezakonitima smatraju dokazi koje je prikupila i sačinila IV Policijska postaja navodeći da je sud ne samo pogrešno već i nepotpuno iznio razloge zbog kojih smatra dokaze prikupljene radnjama nadležne policijske postaje – zakonitima. Suprotno tom žalbenom navodu, ispitivanje okrivljenog CĐ, te svjedoka RĐ i HĐ provedeno je u cijelosti sukladno članku 208.a ZKP-a u vezi s odredbama članka 272. do 282. ZKP-a. Prije svega treba napomenuti da je okrivljeni BĐ (listovi 45-47 spisa) doveden u prostorije PU zagrebačke, zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 3. i kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11, da je konstatirano da mu je uručena pouka o njegovim pravima, kao i da je navedenom ispitivanju bio prisutan izabrani branitelj Nikola Pleša, ali i da je optuženik ispitan u nazočnosti branitelja koje je snimljeno audio- video uređajem. Time su u potpunosti poštovana pravila postupanja propisana u članku 208.a stavku 3. te stavku 4. do 6. ZKP-a, pa se iskaz osumnjičenika kao i dokazi za koje se iz njega saznalo, mogu upotrijebiti kao dokaz u kaznenom postupku. Nadalje, svjedoci RĐ i HĐ ispitane su također na temelju naloga državnog odvjetnika od 25. kolovoza 2022. (list 96 pa nadalje spisa) koji je dan u pisanom obliku i to na temelju odredbe članka 213. stavak 1. ZKP-a. Budući da u toj fazi postupka državni odvjetnik prikuplja dokaze kako bi utvrdio postoje li uvjeti za podizanje optužnice ili ne protiv počinitelja kaznenog djela, dok se tek na raspravi pred sudom izvode dokazi i tada će optuženik imati prigodu ispitati svjedoke optužbe, propitkivati njihovu vjerodostojnost i predlagati dokaze za koje smatra da mu idu u prilog, ako optužnica bude potvrđena i zakazana rasprava, upravo kao što je to i naveo prvostupanjski sud pod točkama 9. i 10. svog rješenja. Zbog navedenog, ispravno je prvostupanjski sud odlučio kad je odbio prijedlog da se iz spisa predmeta kao nezakoniti dokazi izdvoje i navedeni zapisnici o ispitivanju svjedoka. Isto tako nisu nezakonite niti ostale radnje koje je u okviru svojih ovlaštenja sačinjavala policija, pa tako niti sačinjeno izvješće o pruženoj intervenciji i zapisnik o pretrazi doma (navedeni pod točkama 2. i 5. optužnice). Naime, imajući u vidu sam sadržaj konkretnog izvješća vidljivo je da isti ne sadrži izjave koji su pojedini građani dali u prikupljanju obavijesti, stoga nema niti mjesta izdvajanju istog, dok je zapisnik o pretrazi doma u cijelosti sačinjen u skladu sa odredbama zakona o kaznenom postupku. Predmetno stoga, što je samoj pretrazi prethodio Nalog suca istrage od 8. lipnja 2022., dok je sama pretraga doma i drugih prostorija provedena sukladno odredbama 242. te člancima 252.-254. ZKP-a.

6.2. Treba pri tome naglasiti da je odredbom članka 10. stavka 2. ZKP-a određeno da su nezakoniti oni dokazi koji su pribavljeni kršenjem Ustava, zakona ili međunarodnim pravom propisane zabrane mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, koji su pribavljeni povredom Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane, prava na ugled i čast te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života, osim u slučaju iz članka 10. stavka 3. ZKP-a te koji su pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka, koji su izričito predviđeni odredbama ZKP-a, kao i dokazi za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza. Dakle, da bi se radilo o nezakonitosti nekog dokaza trebalo bi se raditi o povredi odredaba kaznenog postupka koja je izričito predviđena Zakonom o kaznenom postupku da dovodi do nezakonitosti (članak 10. stavak 2. točka 3 ZKP-a), dok u konkretnom slučaju ne samo da nije utvrđena niti jedna od navedenih povreda, već nije povrijeđeno niti zajamčeno pravo obrane koje je predviđeno, a kako bi to iz navoda žalitelja možda moglo proizlaziti.

7. Nadalje, u pravu je prvostupanjski sud i kada ističe da fotografije oštećenice čije se izdvajanje također predlaže ne predstavljaju nezakonite dokaze. U konkretnom slučaju radi se o fotografijama koje je u spis predmeta dostavila sama oštećenica, dok će o njihovoj dokaznoj snazi biti odšućivano tijekom i nakon provedenog dokaznog postupka u kojem će se i sam okrivljenik moći očitovati. Dakle, kako se radi o ”dokazu” čija će dokazna snaga biti ocjenjivana, dok su navodi obrane usmjereni na osporavanje istinitosti i vjerodostojnosti konkretnih fotografija, sama okolnost da obrana nije sudjelovala u prikupljanju i izuzimanju tih dokaza, iz svega što je već navedeno u obrazloženju ovoga rješenja pod točkom 6.1., navedene fotografije ne čini nezakonitima.

8. U svojoj žalbi okrivljenik se osvrće i na dijelove obrazloženja rješenja prvostupanjskog suda kojima se isti očituje i na ostale navode iz odgovora na optužnicu u pogledu postojanja (ili nepostojanja) formalnih nedostataka optužnice (žalbeni navodi pod točkom b), međutim, kako je u konkretnom slučaju žalba izjavljena na rješenje prvostupanjskog suda kojim je odbijen prijedlog za izdvajanjem citiranih dokaza kao nezakonitih, a sukladno odredbi članka 351. ZKP-a optužno vijeće je i dužno najprije odlučiti o izdvajanju nezakonitih dokaza, to se ovaj sud kao drugostupanjski u povodu izjavljene ove žalbe, nije upuštao u razmatranje tih žalbenih navoda.

9. Budući da prvostupanjsko rješenje nije nerazumljivo ili proturječno razlozima koji se u osporavanom rješenju navode, niti je činjenično stanje od strane prvostupanjskog sud pogrešno utvrđeno, te kako nisu pronađene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je odlučiti kao u izreci, na temelju odredbe članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP-a.

U Zagrebu 23. prosinca 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Gordana Mihela Grahovac