REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Pn-13/2023-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu u ime Republike Hrvatske, po sutkinji Sylviane Kraljević, u pravnoj stvari tužiteljice CB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po Odvjetničkom društvu ROŽMAN & OREDIĆ iz Karlovca, V. Mačeka 1, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE, OIB:22694857747, Ulica grada Vukovara 282, 10000 Zagreb, zastupan po Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, nakon glavne javne rasprave zaključene 10. prosinca 2025. u nazočnosti odvjetnika Janka Mađeruha, po objavi 23. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 1.527,50 eura sa zateznom kamatom tekućom od dana 2. studenog 2022. do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak u iznosu od 1.471,03 eura sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude 23. 12. 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana.

III. Odbija se ostali dio tužbenog zahtjeva za iznos od 297,87 eura sa zakonskom zateznom kamatom.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da upravljala vozilom marke Renault Clio Dynamque

1.2 16V, reg. oznake [registarska oznaka] u vlasništvu svog supruga EB, te je dana 11. listopada 2022. godine doživjela saobraćajnu nesreću. Naime, u vozilo kojim je upravljala, svojim je vozilom udarila ZB iz [adresa]. Ona je upravljala vozilom u vlasništvu svoje majke KB, marke Škoda Fabia reg. oznake [registarska oznaka].

Dokaz: potvrda PU Karlovac, zapisnik o prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu, preslika prometne dozvole

2. Tužitelju je nanesena materijalna I nematerijalna šteta, kako slijedi: A) za povredu prava osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno zdravlje: 1.) za popravljanje štete izazvane fizičkim bolovima…………….………563,86 eura B) za povredu osobnosti u vidu povrede prava na duševno zdravlje:

1.) za popravljanje štete izazvane strahom…………………………..…….862,86 eura C) za naknadu imovinske štete

1.) zbog pružanja tuđe pomoći i njege,

te umanjenjem osobnih primanja radi bolovanja…………………………..398,65 eura Ukupno: 1.825,37 eura

Dokaz: izvid štete procjenitelja Zdravka Bokuna, nalaz Opće bolnice Karlovac Hitna pomoć od 12.10.2022. godine, nalaz trijaže Opće bolnice Karlovac od 19.10. 2022. godine, potvrda o privremenoj nesposobnosti za rad

3. S obzirom na sve prethodno navedeno, tužitelj predlaže da Naslovni sud, nakon provedenog dokaznog postupka, donese sljedeću presudu:

I. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 1.825,37 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, tekućom od dana podnošenja zahtjeva pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove ovog parničnog postupka, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku 15 dana.

4. U podnesku od 9. 1. 2025. tužiteljica je specificirala potraživanje imovinske štete

iz točke 3.C) tužbe na način kako slijedi:

1.) za pružanje tuđe pomoći i njege………………………………………….347,87 eura 2.) umanjenje osobnih primanja radi bolovanja………………………………50,78 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 19. listopada 2022. godine za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, od 23. prosinca 2023. godine zajedno sa zakonskim zateznim kamatama određenim za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

5. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje kako neprijepornu činjenicu da se dana 11. listopada 2022. godine u [adresa] dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake i broja [registarska oznaka] za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen – temeljem čl. 22.st.1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ( dalje u tekstu: ZOOP) – ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog: a) tjelesne ozljede, b) smrti, c) narušavanja zdravlja i d) uništenja ili oštećenja stvari.

6. Nesporno je da se u konkretnom slučaju radi o sudaru motornih vozila u pogonu, pa se međusobni odštetni zahtjevi vlasnika motornih vozila prosuđuju po načelu krivnje sukladno odredbi čl.1072. ZOO-a. Tuženik osporava činjenične navode tužbe u pogledu dinamike nastanka predmetne prometne nezgode, odgovornosti osiguranika tuženika za nastanak predmetne prometne nezgode i visinu štete, jer isto ne proizlazi iz predloženih i dostavljenih dokaza uz tužbu, dapače.

7. Teret dokaza svih pretpostavki odgovornosti za štetu kao i visine štete je na tužitelju.

Dokaz:

1. Nesporno,

2. Prometno vještačenje na okolnost dinamike nastanka nezgode uz prethodnu pribavu službenim putem režim rada semafora od Cesta Karlovaca ili drugog nadležnog tijela,

8. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva s naslova naknade neimovinske štete tužitelja i imovinske štete s naslova izgubljene zarade i tuđe pomoći i njege, jer iz dostavljene medicinske dokumentacije NE proizlazi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio ozljede koje bi imale za posljedicu povredu prava osobnosti takve težine koja bi opravdavala osnov za dosudom novčane naknade u tužbom zatraženom iznosu. U tom smislu tuženik ukazuje i na POTVRDU MUP-a od 25.10.2022. godine iz koje proizlazi da u prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba. 1 NN- 151/05, 36/09,75/09, 76/13 i 152/14. Tuženik osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, posebno ističući kako osporava da bi tužitelj u predmetnoj nezgodi zadobio ozljedu koje bi bile objektivno utvrđene i opisane i uslijed koje bi joj pripadalo pravo na dosudu novčane naknade.

9. Naime, sadržaj medicinske dokumentacije koja se sastoji od početne medicinske dokumentacije ukazuje da ozljede nisu objektivizirane, već se temelje na subjektivnim navodima tužitelja o bolovima u predjelu glave i vrata, pa kao takvi ne mogu biti temelj za dosudu pravične novčane naknade. Tužitelj je eventualno pretrpio minimalne bolove i strah, dok nisu zaostale trajne posljedice, niti mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega s obzirom na prirodu i karakter ozljeda. Stoga, tuženik smatra da se radio o neznatnoj povredi prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje tj. težina povrede i okolnosti slučaja ne opravdavaju dosudu novčane naknade. Na navedenu okolnost tuženik prvenstveno predlaže provesti kao dokaz vještačenje po vještaku sudske medicine.

10. Kako ZOOP nije propisao način određivanja naknade štete za tjelesne ozljede, u ovom predmetu koristimo opća pravila o popravljanju neimovinske štete sadržana u ZOO/05 i to u čl. 19, 1046 i 1100. Ako je tomu tako, onda je osigurani rizik „tjelesne ozljede“ zapravo jednak povredi prava na tjelesno i duševno zdravlje, kao jedan od pod oblika povrede prava osobnosti kao neimovinske štete u objektivnoj koncepciji neimovinske štete. Kako je čl. 1100 st.1. ZOO/05, propisano, citiramo:

“U slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to (1) težina povrede i (2) okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, neovisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.“

upućeni smo na zaključak;

„Da svaka povreda prava osobnosti (pa i prava na tjelesno i/ili duševno zdravlje) ne znači istovremeno i pravo oštećenika na pravičnu novčanu naknadu“.

11. Sud mora najprije utvrditi „težinu povrede“, da bi ocijenio opravdavala li ista dosudu pravične novčane naknade i u kojoj visini. Potom će uzeti u obzir i okolnosti pod kojim se povreda dogodila (objektivne okolnosti činjeničnog supstrata konkretnog slučaja, kao i neke subjektivne okolnosti, npr. životna dob i sl). Da bi opisane zadaće (iz čl. 1100 st.1. ZOO/05) u postupku sud uspješno i u razumnom roku obavio potrebno je „razvrstati“ moguće povrede prava na tjelesno i/ili duševno zdravlje u stupnjeve po njihovoj težini (jer nemogućnost da se ozljeda stupnjuje ili kategorizira dovodi do zaključka o neopravdanosti dosude pravične novčane naknade i obrnuto, svako stupnjevanje povrede po težini opravdava dosudu pravične novčane naknade). Tu će sud svakako morati po prijedlogu tuženika provesti dokaz sudsko medicinskim vještačenjem po vještaku sudske medicine, odnosno po prijedlogu tužitelja dokaz vještačenjem po vještaku medicinske struke koji bi u svom nalazu i mišljenju trebao dati jasan odgovor na predmet vještačenja kroz konačno mišljenje u kojem će klasificirati sva tjelesna oštećenja na način da će ;

a) Utvrditi postotak oštećenja tjelesnog i/ili duševnog zdravlja ili PTFD, ako postoji, i točno u postotku iskazati koliko ono iznosi uz primjenu „Medicinske tablice“ s opisom svih ograničenja u funkcioniranju oštećene osobe u budućnosti.

Stranica 4 od 7

b) Mišljenje o postojanju i veličini PTFD-a traži od liječnika-vještaka da iskaže svoje mišljenje i o stupnju težine i razredu težine od I. do V. po „Medicinskoj skali“ (radi primjene „Tablice naknada“).

c) Ako liječnik-vještak utvrdi da je oštećenje tjelesnog i/ili duševnog zdravlja do 4% (TFD) ili je oštećenje zdravlja privremeno ili povremeno, obvezno se treba izjasniti je li to oštećenje ima karakter posve lake povrede opisane pod a) ili pod b) u „Medicinskoj skali“ uz navođenje razloga za svoju odluku, kao i o razdoblju u kojem je kod oštećenika postoji privremeni funkcijski deficit i u kojem postotku (PPFD). d) Ako liječnik-vještak utvrdi da kod oštećenika nije došlo do oštećenja tjelesnog i/ili duševnog zdravlja, zbog toga jer se radi o dijagnozama koje su postavljene na temelju anamnestičkih podataka, mora svoje mišljenje obrazložiti.

e) Ako se radi o neznatnim-beznačajnim ozljedama, mora svoje mišljenje obrazložiti sa aspekta medicinski relevantne težine povrede prava na tjelesni i/li duševni integritet.

12. Utvrdi li liječnik-vještak, da je kod oštećenika PTFD, 5% i više, treba u svom mišljenju dati očitovanje i o slijedećem: (uz naglasak da se naruženost kao estetska šteta može „pojaviti“ i kod opisa oštećenja kao posljedice ozljede i pod točkom c.) f) Utvrditi je li kod oštećenika tijekom hospitalizacije i rehabilitacije (do konsolidacije ozljede) došlo do pojave neuobičajenih jakih bolova /patnje/, ako da, odrediti stupanj po „Skali intenziteta“ od 1 do 7, (Julinova ljestvica) i to u stupnju od 5 do 7 jer stupnjevi od 1 do 4 su integrirani u PTFD.

g) Dati mišljenje o postojanju, prirodi i značaju naruženosti kao estetske štete, navodeći je li ona privremena (mogućnost kurativnog zalječenja/operacija ili palijativnog/šminka) ili definitivna. Procijeniti ju po uobičajenoj ljestvici od 1 do 7, Stranica 5 od 7

neovisno o eventualnoj funkcionalnoj ozljedi koja je već uzeta u obzir na ime funkcionalnog deficita (PTFD).

13. Imajući u vidu naprijed navedeno, tuženik u odnosu na utvrđivanje osnovanosti visine tužbenog zahtjeva tužitelja predlaže izvesti sljedeće dokaze: Dokaz:

2) očitovanje tužitelja je li liječenje po predmetnom štetnom događaju okončano i da li se u spisu nalazi sva medicinska dokumentacija sačinjena po predmetnom štetnom događaju

3) pribavljanje izvornika cjelokupne medicinske dokumentacije (sukladno članku 108. ZPP-a) uključujući i sve snimke

4) pribava podataka od Hrvatskog ureda za osiguranje, Martićeva 71 da li je tužitelj sudjelovao u drugim prometnim nezgodama te je li povodom istih potraživao naknadu štete

5) medicinsko vještačenje

6) sudsko medicinsko vještačenje

7) saslušanje tužitelja

14. Tuženik osporava i visinu zahtjeva tužitelja s naslova naknade imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege iz razloga jer smatra da mu pomoć druge osobe, imajući u vidu težinu ozljede i sve druge okolnosti, nije bila potrebna. Tuženik osporava osnov i visinu zahtjeva s naslova bolovanja, jer isto nije dokazano u osnovu i visini, te se s obzirom na prirodu i karakter ozljeda osporava uzročna veza s predmetnim štetnim događajem kao i opravdanost bolovanja u utuženim periodu. Tuženik osporava i zatraženi tijek kamata, smatrajući kako bi, u slučaju osnovanosti tužbenog zahtjeva, tužitelj imao pravo na zatezne kamate tekuće od presuđenja. Obveze tuženika kao osiguratelja po polici osiguranja od auto odgovornosti u pogledu zateznih kamata propisane su odredbama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, koji pak te obveze osiguratelja regulira na poseban način. Nesporno, liječenje tužitelja u trenutku podnošenja odštetnog zahtjeva nije bilo završeno, jer je tužitelj tek krajem siječnja 2022. godine dostavio tuženiku „završnu medicinsku dokumentaciju“, a uz navedeno, tužitelj nije postupio po traženju tuženika u mirnom postupku i dostavio svu potrebitu medicinsku dokumentaciju radi potpunog i cjelovitog utvrđenja težine povrede prava osobnosti u konkretnom slučaju. No i bez obzira na navedeno, kako ne bi trebalo biti sporno da je tuženik ispoštovao zakonsku proceduru i u zakonom predviđenom roku, odgovorio tužitelju na njegov odštetni zahtjev i isplatio nesporni iznos, to je zahtjev tužitelja u pogledu tijeka zateznih kamata neosnovan.

15. Ovdje treba naglasiti da postoji bitna razlika između odgovornosti štetnika i odgovornosti osiguravatelja - jedno je odgovornost štetnika, uređena ZOO-om, a drugo obveze osiguratelja koje na temelju i unutar okvira te odgovornosti nastaju, a propisane su ZOOP-om. Tako je primjerice osiguratelj u slučaju odgovornosti svog osiguranika (štetnika) u obvezi samo do iznosa limita osiguranja2. Za osiguratelja nadalje postoje i neki razlozi isključenja od obveze naknade štete koji ne vrijede za štetnika, a propisani su ZOOP-om. Jednako tako za osiguratelja vrijedi i poseban režim kamata propisan odredbama ZOOP-a. Treba naglasiti da je ZOOP provedbeni propis kojim su u pogledu osiguranja od auto odgovornosti u nacionalni pravni poredak implementirano određeno zakonodavstvo (Direktive) Europske unije, što se uostalom i izričito navodi u članku 1.a ZOOP-a. Provedbeno zakonodavstvo mora se pak primjenjivati na način koji je usklađen s normom prava EU koju provodi i s praksom Europskog suda. Stoga se nacionalni sudac nikada ne može u potpunosti osloniti na nacionalnu provedbenu normu, već mora poznavati i njezinu europsku pozadinu, na kojoj se ona temelji4, što u konkretnom slučaju znači Direktive Europske unije o osiguranju motornih vozila od kojih je najznačajnija VI. Direktiva5. Prema istoj, kada se isplata naknade štete potražuje iz police i po polici obveznog osiguranja od auto odgovornosti osiguratelj ima obvezu platiti kamatu samo ako nije udovoljio propisanoj proceduri na davanje ponude ili obrazloženog odgovora [„kada ponuda nije dana unutar propisanog roka“]. Ako je proceduri udovoljeno ne primjenjuje se ni kamata. Također vidljivo je da se osiguratelj sankcionira kamatom samo pod uvjetom ako među strankama ne postoji spor oko odgovornosti i pretrpljene štete [„...pri tome ( primjeni kamata op.a ) važi uvjet da odgovornost kao i pretrpljena šteta i ozljeda nisu predmet spora…“], odnosno pod uvjetom da je zahtjev kompletiran [„tako da (osiguratelj op.a.) MOŽE dati obrazloženu ponudu“]. U suprotnom osiguratelja također ne tereti kamata. Slijedom navedenog jasno je onda kako tužitelj netemeljno potražuje kamate na način označen u tužbi, te bi istom, u slučaju osnovanosti tužbenog zahtjeva pripadala kamata tekuća od dana presuđenja. Dokaz:

8) Ponuda za otkup vozila

9) Priznanje tužitelja

10) Drugi dokazi po potrebi

16. U svakom slučaju, imajući u vidu činjenicu kako će konačan opseg štete biti utvrđen tek medicinskim vještačenjem, pa kako je visina štete temeljna pretpostavka postojanja odgovornosti za naknadu štete, a obzirom se visina štete u ovom slučaju utvrđuje odlukom suda, to i neimovinska šteta dospijeva s tim datumom, te može teći od dana presuđenja, jednako kao i imovinska šteta za tuđu pomoć:

ŽS Zadar, Gž-888/2021 od 24.09.2021. godine:

2 članak 26. ZOOP-a

3 članak 23. ZOOP-a propisuje da nema obveze osiguratelja ako se dokaže da je suputnik dragovoljno ušao u neregistrirano vozilo bez istaknutih registarskih oznaka i ta mu je okolnost bila poznata.

4 »Hrvatski sudac između prava EU i nacionalnog prava»4 prof. dr. FB, Informator br. 5871 od 12.06.2010

5 Direktivi 2009/103/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. god. o osiguranju od odgovornosti iz uporabe motornih vozila i o provođenju obveze osiguranja takve odgovornosti [u daljnjem tekstu: VI Direktiva]

17. Imajući u vidu navedeno, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev i obvezati tužitelja da tuženiku nadoknadi troškove parničnog postupka.

18. U dokaznom postupku sud je pročitao potvrdu PU Karlovac, zapisnik o prisutnosti alkohola, opojnih droga i lijekova u organizmu, nalaz Opće bolnice Karlovac Hitna pomoć od 12.10.2022. godine, nalaz trijaže Opće bolnice Karlovac od 19.10. 2022. godine, potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad, izvid štete procjenitelja, odgovor na prigovor na utemeljeni odgovor EUROHERC OSIGURANJA, potvrdnicu o umanjenim osobnim primanjima, cjelokupni spis prometne nesreće od 11. 10. 2022. Policijske uprave karlovačke, Postaje prometne policije Karlovac, Klasa: 211-07/22-3/21772, Ur. broj: 511-05-13-22-1, te je izveden dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Želimiru Koraću. U spisu se nalazi CD medij sa fotografijama prometne nezgode i DVD medij sa snimkama nadzornih kamera. U tijeku postupka tuženik se pisano očitovao da odustaje od dokaznog prijedloga za prometnim vještačenjem i pribavom režima rada semafora. Tuženik je predložio saslušanje svjedokinje ZB na adresi [adresa], za koju se poziv za ročište zakazano za 8. 10. 2025. vratila s naznakom da je nepoznata na navedenoj adresi. Tuženik nije predložio drugu adresu za imenovanu svjedokinju niti je poduzeo radnje da bi osigurano njezinu prisutnost na ročištu. Za ročište zakazano za 10. 10. 2025. sud je pokušao dostavu poziva na adresi prijavljenog prebivališta imenovane [adresa], za koju je dostava vraćena s naznakom da je nepoznata na navedenoj adresi. Sud je zaključio raspravu temeljem stanja spisa i izvedenih dokaza.

19. Predmet tužbe je potraživanje tužiteljice naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje izazvane fizičkim bolovima u iznosu od 563,86 eura i izazvane strahom u iznosu od 862,86 eura, te imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 347,87 eura i za izgubljenu zaradu u iznosu od 50,78 eura, prouzročenu zadobivenom tjelesnom ozljedom u prometnoj nezgodi dana 11. 10. 2022., ukupno 1.825,37 eura.

20. Dakle, iz izvedenih dokaza proizlazi da je tužiteljica upravljala vozilom marke Renault Clio Dynamque 1.2 16V, reg. oznake [registarska oznaka] u vlasništvu svog supruga EB, te je dana 11. listopada 2022. godine doživjela saobraćajnu nesreću tako da je u vozilo kojim je upravljala, svojim vozilom udarila ZB iz [adresa]. upravljajući vozilom u vlasništvu svoje majke KB, marke Škoda Fabia reg. oznake [registarska oznaka]. Naime, Policijska uprava karlovačka, Postaja prometne policije Karlovac izdala je Prekršajni nalog Klasa: 211-07/22-3/21772, Ur. broj: 511-05-13-22-1 od 20. 10. 2022. koji je postao pravomoćan 2. 12. 2022. te izvršan 1. 12. 2022. Tim nalogom okrivljenica ZB, s prebivalištem u [adresa] kriva je što je dana 11. 10. 2022. u 20,30 sati u mjestu [adresa], na križanju Ulica kralja Tomislava, Prilaz Vjećeslava Holjevca, Trg hrvatskih branitelja kao vozač vozila M1 marke Škoda registarske znake i broja [registarska oznaka], upravljala naprijed navedenim vozilom, a kretala se desnom prometnom trakom jugozapadne kolničke trake Prilaza V. Holjevca u smjeru jugoistoka, odnosno u smjeru Ulice kralja Tomislava. Dolaskom na raskrižje s Ulicom kralja Tomislava i Trgom hrvatskih branitelja na kojemu se prometom upravlja uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima ista je na znak upaljenog crvenog svjetla na uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima ušla u raskrižje te se nastavila kretati ravno kroz raskrižje. Uslijed navedenog, u nemogućnosti izbjegavanja prometne nesreće, u desnu bočnu stranu njezinog vozila je prednjom stranom udario osobni automobila registarske oznake i broja [registarska oznaka], s kojim je upravljala CB, a koja se kretala središnjom prometnom trakom jugoistočne kolničke trake Trga hrvatskih branitelja u smjeru sjeveroistoka, odnosno u smjeru Prilaza V. Holjevca, te je ušla u raskrižje na zna upaljenog žutog svjetla na uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima. U prometnoj nesreći na vozilima je nastala materijalna šteta, čime je počinila prekršaj iz čl. 59. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kažnjiv po čl. 59. st. 5. istog Zakona, uz primjenu čl. 293. st. 1. istog Zakona, te joj se temeljem istog propisa izriče novčana kazna u iznosu od 4.000,00 kn/530,89 eura, te zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom "B" kategorije u trajanju od 1 (jednog) mjeseca.

21. Uvidom u izvješće policijskog službenika koje se temelji na neposrednom opažanju policijskom službenika prilikom obavljanja očevida prometne nesreće utvrđeno je da je okrivljenica počinila opisani prekršaj. Uz izvješće je priložen Zapisnik o očevidu, Skica mjesta prometne nesreće, Zapisnici o ispitivanju prisutnosti alkohola za ZB i CB, Službene zabilješke o obavljenom obavijesnom razgovoru s CB i VB, izvješće o pregledu video nadzora, Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta serijskog broja [serijski broj], te Zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta broj: 511-05-13/28-8- 1974/2022. Kako je već navedeno tuženik je odustao od dokaznog prijedloga za prometnim vještačenjem i pribavom režima rada semafora. Tuženik ničim nije dokazao da njegov osiguranik ne bi bio odgovoran za predmetnu prometnu nezgodu u kojoj je sudjelovala tužiteljica kao vozač motornog vozila. Dakle, tuženik je odgovoran za predmetni štetni događaj. Da je tužiteljica stradala u prometnoj nesreći proizlazi iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Želimira Koraća od 26. 3. 2025. koji je utvrdio uzročno-posljedičnu vezu između predmetnog štetnog događaja i zadobivene ozljede istegnuća mišića uz vratnu kralježnicu.

22. Iz nalaza je razvidno da je tužiteljica 12. 10. 2022. pregledana u Općoj bolnici Karlovac, Centar za hitnu medicinu. Navedeno je da je stradala u prometnoj nezgodi kao vozač osobnog automobila, jučer oko 20:30 h. Pregled 11 sati nakon sudara. Žali se na bolnost u području vratne kralježnice sprijeda i straga te u predjelu donjeg dijela leđa. Tegobe inicijalno nisu bile izražene sinoć, aktivirale su se u većoj mjeri jutros. Liječnik utvrđuje: vrat pokretan u svim smjerovima uz bolnost lijeve strane kod sinostrofleksije te prednje i stražnje strane kod antefleksije i retrofleksije. Bolnost u predjelu lumbalne kralježnice. Učinjena obrada. Rtg: alordoza uz naznačenu kifozaciju u segmentu C4/5 te degenerativne promjene. U području lumbalne kralježnice skolioza te degenerativne promjene. Postavljena dijagnoza distenzije mišića uz vratnu i slabinsku kralježnicu. Postavljen ovratnik, preporučeno mirovanje, analgetici te kontrola. 19. 10. 2022. kontrola kirurga, stanje je poboljšano, klinički nalaz znatno bolji, kretanje tek terminalno bolne. Vratiti se normalnim aktivnosti, okovratnik nije više potrebno nositi.

23. Dakle, temeljem navedene medicinske dokumentacije kod tužiteljice je po predmetnom događaju utvrđena ozljeda: istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu. Navedena bolnost u području slabinske kralježnice, uz odsustvo opisa bilo kakvog kliničkog znaka ozljede te uz situaciju vezanosti sigurnosnim pojasom, ne može se uvažiti kao nesporno dokazana tjelesna ozljeda u konkretnom slučaju. Zbog navedene ozljede tužiteljica je trpjela fizičke bolove (ukupno i kumulativno) jakog intenziteta ½ dana, srednjeg intenziteta -3 dana i slabog intenziteta -8 dana. Tužiteljica je trpjela nelagodnosti: rtg snimanje, nošenje okovratnika, pregledi liječnika. Tužiteljici je bila potrebna tuđa njega i pomoć za teže fizičke poslove u domaćinstvu na razini 1 sat dnevno 10 dana, a mogao ju je pružiti i netko od ukućana, dakle, ukupno 10 sati. Tužiteljica je trpjela i radi straha. Primarni strah jakog intenziteta bio je kratkotrajan, koliko i sam događaj prometne nezgode. Sekundarni strah jakog intenziteta trajao je jedan dan, srednjeg intenziteta 2 dana, a slabog intenziteta 7 dana. Strah kod tužiteljice nije ostavio trajne posljedice.

24. Odredbom članka 1045. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23. – u nastavku teksta: ZOO) propisano je (1)Tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. (2) Predmnijeva se obična nepažnja. (3) Za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju. (4) Za štetu bez obzira na krivnju odgovara se i u drugim slučajevima predviđenim zakonom. Nadalje člankom 1046. ZOO-a je propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

25. Odredbom članka 19. stavkom 1. ZOO-a je propisano da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Odredbom stavka 2. tog članka je propisano da se pod pravima osobnosti u smislu ovog Zakona razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Odredbom članka 1100. stavkom 1. ZOO-a je propisano da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

Sukladno odredbi čl. 1100. stavka 2. ZOO-a prilikom odmjeravanja ukupne visine pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojem služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

26. Stranke nisi prigovorile nalazu i mišljenju vještaka, sud je nalaz i mišljenje prihvatio u cijelosti.

27. Uzevši u obzir sve navedene i utvrđene činjenice sud smatra da je tužiteljici štetnim događajem povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje čime joj je nastala neimovinska šteta (članak 19. stavak 2. u vezi s člankom 1046. ZOO-a). Utvrđena težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade za neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje temeljem odredbe članka 1100. stavka 1. ZOO-a. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade.

28. Cijeneći mjesto ozljede, utvrđenu dužinu i intenzitet fizičkih bolova utvrđenih po sudskom vještaku, kao i nelagodnosti koje je tužiteljica trpjela tijekom liječenja sud smatra da tužiteljici pripada pravična novčana naknada na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno zdravlje. Tužiteljica je trpjela i radi straha. Za dosudu pravične naknade s osnove pretrpljenog straha valja uzeti u obzir trajanje i intenzitet straha prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka. S obzirom na navedeno sud smatra da tužiteljici pripada pravična novčana naknada neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje, pri čemu tužiteljici na ime pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje dosuđuje iznos od zatraženih 1.426,72 eura. Pri odmjeravanju pravične novčane naknade sud je uzeo u obzir sudsku praksu te Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske (sjednica Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održana dana 29. studenog 2002.g.). Dana 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. pod brojem Su-IV-47/2020-5 na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/20.) zauzeto je pravno shvaćanje kojim se mijenja dosadašnja praksa o visini naknade neimovinske (nematerijalne) štete. Novo pravno shvaćanje primjenjuje se na sve postupke naknade neimovinske (ranije nematerijalne) štete te glasi: "Mijenjaju se Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenog 2002., br. Su-1331-VI/02 i 1372-11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96., 91/96., 112/99. i 88/01.), na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18. - dalje: ZOO/05) kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05." Sud je vodio računa i o cilju kojem služi naknada, ali o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

29. Iz nalaza sudskog vještaka proizlazi da je tužiteljici tuđa pomoć i njega bila potrebna u trajanju od ukupno 10 sati koju joj je mogao pružati netko od ukućana. Na ime naknade štete tužiteljica zahtijeva iznos od 347,87 eura. Kad se uzme u obzir potreba trajanja tuđe pomoći i njege za teže fizičke poslove u domaćinstvu suda smatra da tužiteljici po slobodnoj ocjeni primjenom odredbe članka 223. ZPP-a pripada pravo na naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 50,00 eura, dakle, radilo bi se o prosječnoj cijeni koštanja tuđe pomoći i njege koju pruža nestručna osoba u iznosu od 5,00 eura po satu, dok je ostali dio zahtjeva za iznos od 297,87 eura odbijen kao neosnovan.

30. Tužiteljica zahtijeva i naknadu štete na ime izgubljene zarade. Iz izvedenih dokaza je razvidno da je tužiteljica zbog zadobivene ozljede bila na bolovanju od 12. 10. 2022. do 18. 10. 2022. te da je izgubila zaradu u iznosu od 50,78 eura, koju predstavlja razlika između plaće koju bi primila da nije bila na bolovanju i naknade plaće za vrijeme bolovanja. Slijedom navedenoga temeljem odredbe članka 1095. stavka 1. ZOO-a tužiteljici je na ime izgubljene zarade zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja na ime imovinske štete dosuđen iznos od 50,78 eura.

31. Dakle, tužbeni zahtjev prihvaćen je kao osnovan za iznos od 1.527,50 eura, dok je ostali dio zahtjeva koji iznosi 297,87 eura odbijen kao neosnovan.

32. Zatezna kamata dosuđena je od dana podnošenja odštetnog zahtjeva po stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO-a.

33. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 2. i članka 155. ZPP-a. U odnosu na pravnu osnovu tužiteljica je uspjela sa 100 %, te u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva 83,68 % pa kad se navedeni postotci zbroje i podijele sa dva dobije se postotak od 91,84 % što predstavlja uspjeh tužiteljice, dok je tuženik uspio s preostalih 8,16 %. Kad se od postotka tužiteljice oduzme postotak tuženika ostaje postotak od 83,7 % koji predstavlja konačni uspjeh tužiteljice.

34. Trošak tužiteljice za zastupanje po punomoćniku odvjetniku je odmjeren temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne Novine“ broj 138/23. – u nastavku teksta: Tarifa) u visini od 100 bodova kako slijedi: za sastavljanje prigovora protiv odluke osiguratelja, sastavljanje tužbe, zastupanje na ročištu 8. 1. 2025., zastupanje na ročištu 8. 10. 2025. i zastupanje na ročištu 10. 12. 2025. za svaku radnju iznos od 250,00 eura, za sastavljanje podneska od 9. 1. 2025. iznos od 125,00 eura, za pristup na ročište za objavu presude iznos od 125,00 eura, ukupno 1.500,00 eura u kojem iznosu je sadržan PDV. Tom iznosu treba dodati trošak sudske pristojbe za tužbu od 33,18 eura, pa se dobije iznos od 1.533,18 eura što pomnoženo sa 83,7 % daje iznos od 1.283,27 eura. Trošak vještačenja od 187,76 eura dosuđen je u cijelosti jer je bio neophodan s obzirom da je tuženik osporio visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti, stoga ukupni trošak tužiteljice iznosi 1.471,03 eura. Ostatak neutrošenog predujma od 14,24 eura vratit će se tužiteljici. Na parnični trošak dosuđena je zatezna kamata od dana donošenja ove presude do isplate temeljem odredbe članka 30. stavka 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 9/14. i 55/16. – dalje: OZ) po stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO-a.

U Karlovcu 23. prosinca 2025.

Sutkinja Sylviane Kraljević

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se predaje pismeno u 3 ista primjerka putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. Odvjetničko društvo Rožman & Oredić, Karlovac

2.Odvjetničko društvo Grgić & Partneri, Zagreb