Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Kž-325/2025

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Marie Majić kao predsjednice vijeća te Nevena Cambja i Damira Romca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ive Mihanović kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv okrivljenika UČ, zbog kaznenog djela iz članka 190. stavka 2., u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenika protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovnog broja Kov-182/2025-14 od 14. listopada 2025., u sjednici vijeća održanoj 23. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

Žalba okrivljenika UČ odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

1. U kaznenom postupku protiv okrivljenika UČ, zbog kaznenog djela iz članka 190. stavka 2., u vezi sa stavkom 1. KZ/11, optužno vijeće Općinskog suda u Splitu je svojim rješenjem poslovnog broja Kov-182/2025-14 od 14. listopada 2025., na temelju odredbe članka 86., u vezi s člankom 351. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11 - pročišćeni tekst, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22, 36/24 i 72/25, dalje u tekstu: ZKP/08), odbilo kao neosnovan prijedlog za izdvajanjem nezakonitih dokaza, označenih pod točkama 1., 2., 3. i 6. optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu poslovnog broja Ko-DO-247/25, od 14. ožujka 2025. i to zapisnika o pretrazi stana i drugih prostorija Policijske uprave Splitsko- dalmatinske, II. policijske postaje Split broj 511-12-24-24-1148 od 17. rujna 2024. (list 8-9 spisa), potvrde o privremenom oduzimanju predmeta broj: 01571295 (list 11 spisa), potvrde o privremenom oduzimanju predmeta broj: 01571296 (list 12 spisa), zapisnika o toksikološkom vještačenju Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" (list 50-56 spisa), kao i službene zabilješke o preliminarnom ispitivanju materije nalik na drogu (list 13 spisa).

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žalbu je podnio okrivljeni UČ, po svom branitelju Stipi Kliškinjiću, odvjetniku u Splitu, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, s prijedlogom da se usvoji žalba i iz spisa izdvoje nezakoniti dokazi, "kako je podrobno obrazloženo u odgovoru na optužnicu".

3. Prije održavanja sjednice drugostupanjskog vijeća spis je, u suglasju s člankom 495., u vezi članka 474. stavka 1. ZKP/08, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, koje ga je, nakon uvida, vratilo ovom sudu na daljnje nadležno postupanje.

4. Žalba okrivljenika UČ je neosnovana.

5. U žalbi okrivljenika se ističe kako je u prvostupanjskom rješenju počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka, nakon čega se navodi da je optužnica državnog odvjetništva utemeljena na nezakonitom dokazu, odnosno na nezakonitoj radnji pretrage doma. Kao osnovni razlog zbog kojeg obrana drži da bi se u konkretnom slučaju radilo o nezakonitim dokazima ističe se okolnost da je pretraga obavljena na temelju naredbe Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 17. rujna 2024., u kojoj "ni jednom riječju nije obrazloženo iz čega proizlazi osnovana sumnja da bi okrivljenik počinio bilo koje kazneno ili prekršajno djelo", radi čega da ni obavljena pretraga doma nije zakonita. Nadalje se ističe kako je člankom 242. ZKP/08 propisano na koji način se pretraga doma može provesti, u konkretnom slučaju da nije zatražen, niti od strane suca istrage izdan, nalog za pretragu doma i drugih prostorija okrivljenika, čime da je postupljeno protivno toj odredbi ZKP/08, a za izdavanje naredbe za pretragu doma od strane Prekršajnog suda da su propisani blaži uvjeti jer su "reperkusije prekršajnog progona blaže". Ovakva manipulacija procesnim mogućnostima ishođenja naloga da obezvrjeđuje prava okrivljenika na pravični kazneni postupak, kao i pravo na obranu.

6. Međutim svojim žalbenim navodima okrivljenik nije s uspjehom osporio pravilnosti utvrđenja prvostupanjskog suda, koji je o svojoj odluci dao detaljne i valjano argumentirane razloge, koje u potpunosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. Naime, člankom 250. ZKP/08, pojedinačno su pobrojani slučajevi kada se zapisnik o pretrazi i dokazi pribavljeni pretragom ne mogu upotrijebiti kao dokaz u kaznenom postupku, između kojih je predviđena i situacija kada je pretraga, suprotno zakonu, obavljena bez pisanog naloga. Dakle, jedini uvjet koji Zakon o kaznenom postupku propisuje kao kriterij o kojem ovisi zakonitost obavljene pretrage, a koji je primjenjiv na ovaj konkretni slučaj, jest postojanje pisanog naloga o pretrazi, što je u ovom postupku bilo ostvareno jer je pretraga obavljena na temelju naredbe Općinskog prekršajnog suda u Splitu poslovnog broja Pp Prz-290/2024, od 17. rujna 2024.

7. Pretraga doma koja se provodi na temelju naredbe Prekršajnog suda, provodi se smislenom primjenom odredbi Zakona o kaznenom postupku, koji se odnose na tu radnju, što je izričito i navedeno u točki II. ove naredbe. Suprotno žalbenim navodima, bez obzira na to koji od sudova je naložio (naredio) obavljanje pretrage, za tu radnju trebaju biti ispunjeni isti uvjeti. Smisao sudbene kontrole zahtjeva za pretragu, bez obzira je li podnositelj policija ili državno odvjetništvo, jest ta da sud, kao nepristrano i neovisno tijelo, preispita zakonsku utemeljenost i opravdanost zahtjeva nadležnih tijela za ulazak u tuđi dom, pri čemu nije ključno radi li se o kontroli suca za prekršaje ili pak suca istrage jer su, kako je to već naglašeno, pretpostavke koje moraju biti ostvarene da bi se izdao nalog (naredba) za pretragu doma u oba slučaja u potpunosti iste. Stoga je promašen žalbeni nalog da su uvjeti za izdavanje naredbe za pretragu od strane Prekršajnog suda blaži jer su reperkusije prekršajnog progona blaže.

8. Kod ovoga je isto tako za naglasiti da eventualno nezadovoljstvo okrivljenika sadržajem obrazloženja, odnosno kvalitetom i količinom argumenata kojima je sud obrazložio pitanje postojanja osnova sumnje u počinjenje prekršaja, ne može biti razlog za nezakonitost dokaza pribavljenih dokaznom radnjom pretrage koja je obavljena na temelju tako izdane naredbe. Naime, nijednom odredbom ZKP/08, a ni Ustavom RH nije propisano da bi eventualni nedostaci obrazloženja sudskog naloga (naredbe), pa ni u pogledu moguće manjkavosti razloga vezano za ocjenu suda o postojanju relevantnog stupnja osnova sumnje u počinjenje prekršaja, bili sankcionirani na način da bi dokazi pribavljeni provedbom takvog naloga bili nezakoniti. Kako je već navedeno, u članku 250. stavku 1., točkama 1. - 8. ZKP/08, taksativno je navedeno u kojim se slučajevima zapisnik o pretrazi i dokazi pribavljeni pretragom ne mogu upotrijebiti kao dokaz u kaznenom postupku, a među tim slučajevima nisu navedeni nedostaci u obrazloženju naloga za pretragu. Istina, kvalitetno obrazloženje postojanja osnova sumnje u počinjenje prekršaja (kaznenog djela) bi trebalo predstavljati standard, za kojeg bi bilo poželjno da ga se pridržavaju suci prilikom izdavanja naredbe (naloga) za pretragu stana i drugih prostorija, bez obzira radi li se o sucima prekršajnog suda ili o sucima istrage županijskih sudova, međutim nedostatno obrazloženi naredbe (nalozi) u tom pravcu nisu izričito zakonom predviđeni kao razlozi za nezakonitost dokaza pribavljenih dokaznom radnjom pretrage na temelju takvih naredbi (naloga).

9. Isto tako, ne može se prihvatiti ni žalbeni navod da je ishođenjem naredbe od strane prekršajnog suda obezvrijeđeno pravo okrivljenika na pravični kazneni postupak, kao i pravo na obranu jer se povreda prava na pravično suđenje može cijeniti isključivo u odnosu na čitav kazneni postupak, a ne kao povreda koja bi bila počinjena u pojedinoj, konkretnoj radnji tijela koje vodi predkazneni postupak, razmatranoj izvan cjeline kaznenog postupka, pogotovo u situaciji kada suđenje još uvijek nije ni započeto jer podnesena optužnica nije potvrđena. Stoga su i u tom dijelu neosnovani žalbeni navodi okrivljenika.

10. Slijedom navedenog, kako nisu ostvareni žalbeni navodi niti je ovaj sud, kao sud drugog stupnja, našao da bi bile počinjene povrede zakona na koje pazi po službenoj dužnosti, u smislu članka 494. stavka 4. ZKP/08, te je žalbu okrivljenika valjalo odbiti kao neosnovanu po članku 494. stavku 3. točki 2. ZKP/08.

Split, 23. prosinca 2025.

Predsjednica vijeća

Maria Majić