REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U RIJECI

Stalna služba u Opatiji

Maršala Tita 4

51410 Opatija

Poslovni broj Psp-15/2025-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sucu Denisu Putiću, u pravnoj stvari tužitelja 1. AČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 5020

Salzburg, 2. Pascale Katherine Leitner-Denkmayar, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 5020 Salzburg zastupani po punomoćnici Anamariji Križanović, odvjetnici iz Rijeke, protiv tuženika SČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Danijeli Kovačić, odvjetnici iz Rijeke, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 13. studenog 2025. u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja, tuženika i punomoćnika tuženika, te objave 23. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tuženik SČ smetao tužitelje AČ i AČTN u posljednjem mirnom suposjedu kameno-betonskog ogradnog zida koji se nalazio kako je označeno u nalazu geodetskog vještaka Sandra Viškanića iz lipnja 2023.g. s dopunom iz studenog 2023., koji je sastavni dio ovog rješenja, na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označeno zelenom bojom i točkama 1, 2, B, A, 1 u površini 1,7 m2, na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označeno ljubičastom bojom i točkama B, 4, A, B u površini 0,03 m2 i na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označeno plavom bojom i točkama 1, A, 3, 1 u površini 0,18 m2 i to na način da je 20. studenog 2022.g. srušio navedeni zid.

Nalaže se tuženiku SČ da uspostavi posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja na način da izgradi kameno-betonski ogradni zid na istom mjestu na kojem se nalazio prije nego što je bio srušen kako je označeno u nalazu geodetskog vještaka Sandra Viškanića iz lipnja 2023. s dopunom iz studenog 2023.g., koji je sastavni dio ovog rješenja, na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označeno zelenom bojom i točkama 1, 2, B, A, 1 u površini 1,7 m2, na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označeno ljubičastom bojom i točkama B, 4, A, B u površini 0,03 m2 i na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označeno plavom bojom i točkama 1, A, 3, 1 u površini 0,18 m2, u roku od 15 dana te mu se zabranjuje svako daljnje, takvo ili slično smetanje suposjeda tužitelja ubuduće, pod prijetnjom novčane kazne.

Nalaže se tuženiku SČ da nadoknadi tužiteljima AČ i AČTN troškove postupka u iznosu

___ sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."

II. Tužitelji su dužni tuženiku naknaditi parnični trošak u iznosu od 1.875,00 EUR u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode da su suvlasnici i posljednji mirni suposjednici nekretnine z.č. 3530 k. o. [katastarska općina] za koju su ishodili pravomoćnu građevinsku dozvolu za izgradnju stambenog objekta te započeli s ograđivanjem zemljišta prema susjednim nekretninama. Na dijelu zemljišta da su podignuli kameno – betonski ogradni zid dužine 5 m i širine 0,5 m. Dana 20. studenog 2022. da su od ČČ obaviješteni da tuženi ruši zid, čime je samovoljno smetao suposjed tužitelja, pa predlažu da sud donese rješenje sadržaja kao u izreci.

2. Tuženi u odgovoru na tužbu osporava tužbeni zahtjev tužitelja te ističe da tužitelji nisu suvlasnici i posljednji mirni suposjednici cijele nekretnine z.č. 3530 k. o. [katastarska općina] već je dio nekretnine s južne strane na kojem su tužitelji podigli zid u vlasništvu i posjedu tuženika te predstavlja dio nekretnine z.č. 3532/2 k. o. [katastarska općina]. Dio zemljišta na kojem su tužitelji podigli zid da tuženik koristi za prilaz svojoj zgradi, odnosno u dijelu svoje okućnice. U odnosu na rušenje zida tuženi isto priznaje, ali ističe da se je poslužio institutom samopomoći. Predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadnu parničnog troška.

3. U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u izvadak iz zemljišne knjige, izvod iz katastarskog plana, geodetski nacrt, građevnu dozvolu Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša od 12. listopada 2022., rješenje Ministarstva za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša od 5. listopada 2022., fotografije, mail tuženika, dopise Policijske postaje Opatija od 8. studenog 2022. i 11. studenog 2022., kaznenu prijavu tužitelja od 11.studenog 2022., dopis punomoćnika tuženika upućen punomoćniku tužitelja 9. rujna 2022., geodetsku situaciju stvarnog stanja izrađenog po ŽČ, posjedovni list, mail prvo tužitelja od 19. kolovoza 2020., mail PČ upućen 1.tužitelju 18. rujna 2020. i 19. kolovoza 2020., rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, posl.br. Z- 1717/2020 od 24. srpnja 2020., rješenje odjela za katastar nekretnina od 16. kolovoza 2021. rješenje Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša od 13. siječnja 2020., očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Sandra Viškanića koji je izradio pisani nalaz i mišljenje i očitovanje, saslušanjem svjedoka UČ, ČČ, LČ, ZČ, JČ, MČ, ŠČ i saslušanjem stranaka.

4. Ocjenom provedenih dokaza temeljem odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i70/19) sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.

5. Rješenjem ovoga suda posl.br. Psp-99/2022-55 od 24.prosinca 2024. odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja, naloženo je tužiteljima da tuženiku naknade parnični trošak te je odbijen prijedlog za određivanje privremene mjere. Po žalbi tužitelja Županijski sud u Šibeniku je rješenjem posl.br. Gž 208-2025-2 od 26.ožujka 2025. Ukinuo rješenje ovoga suda u dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja za posjedovnu zaštitu i u odnosu na parnični trošak te predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, a potvrdio je rješenje u dijelu u kojem je odbijen prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere osiguranja nenovčane tražbine. Sud je sukladno uputi iz ukidnog rješenja u daljnjem tijeku postupka ponovno na licu mjesta saslušao sve svjedoke i stranke osim UČ i LČ koji nemaju saznanja o predmetu spora pa ih sud nije dopunski saslušavao.

6. Odredbom čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("NN" 91/96,68/98,137/99,22/00,73/00,114/01,79/06,141/06,146/08,38/09,153/09,90/10,14 3/1 2, i 152/14 dalje ZV), propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, dok je u st. 4. istog članka propisano da se pravo na zaštitu posjeda ostvaruje u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći. U čl. 22. st. 1. propisano je da posjednik kojem je posjed samovlasno smetan, ovlašten je svoj posjed štiti putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Prema odredbi čl. 22. st. 2. ZV-a sud u hitnom, posebnom postupku pruža posjedovnu zaštitu pri čemu je raspravljanje ograničeno samo na utvrđenje dvije bitne činjenice, a to je posljednje stanje posjeda i nastalo smetanje. Odredbom čl. 20. st. 4. istog zakona propisano je da nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda, odnosno drugoga tijela donesenom na temelju zakona koji to dopušta.

7. Iz provedenog dokaznog postupka nedvojbeno proizlazi da su tužitelji 17. studenog 2022. napravili kameno-betonski ogradni zid koji je tuženi porušio, a što priznaje u odgovoru na tužbu, samo nekoliko dana nakon izgradnje zida te da su tuženi već 25. studenog 2022., dakle 8 dana nakon izgradnje zida podnijeli tužbu radi smetanja posjeda nekretnine z.č. 3530 k. o. [katastarska općina] u odnosu na rušenje predmetnog zida, kao i predložili određivanje privremene mjere koja se odnosi na zabranu rušenja ogradnih zidova na predmetnoj nekretnini. Dakle, u konkretnom slučaju nesporno je da su tužitelji sagradili zid, da je tuženi taj zid srušio u roku od najkasnije tri dana te da su tužitelji podnijeli tužbu u slijedećih pet dana od kada je tuženi porušio zid.

8. Sporno u ovoj pravnoj stvari je da li su tužitelji bili u posjedu prijepora na kojem su sagradili zid ili je u posjedu prijepora bio tuženi koji se je pravovremeno poslužio institutom dopuštene samopomoći iz čl. 27 ZV kojom je propisano da tko ima pravo na zaštitu posjeda smije svoj posjed zaštiti za vrijeme trajanja rokova iz čl. 21 st.3 ZV (30 dana) i silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedu uznemirava, ako je to nužno jer bi sudska pomoć stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali samo ako za zaštitu svoga posjeda ne primijeni silu veće jakosti nego je primjerena okolnostima(dopuštena samopomoć).

9. Očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Sandra Viškanića rekonstruiran je položaj zida kojeg su izgradili tužitelji, a srušio tuženi te je isti prikazan na skicama lica mjesta iz studenoga 2023. koje se nalaze na listu 136 – 137 spisa te su prema ovim skicama tužitelji postavili tužbeni zahtjev. Stranke nisu osporavale nalaz i mišljenje vještaka kao stručan, pa je ovaj nalaz sud prihvatio u smislu da je vještak pravilno rekonstruirao položaj predmetnog zida čiji su ostaci bili vidljivi na licu mjesta, a također su vidljivi i na fotografijama u koje je sud izvršio uvid u tijeku postupka. Iz nalaza i mišljenja vještaka razvidno je da se radi o površini zida ukupno 1,91 m2, od koje površine se 1,7 m2 nalazi na nekretnini z.č. 3530 k. o. [katastarska općina], 0,03 m2 nalazi se na z.č. 3529/2 k. o. [katastarska općina], a 0,18 m2 na z.č. 3532/2 k. o. [katastarska općina]. Iz priložećih fotografija razvidno je da je taj zid bio izgrađen na travnatoj površini gdje nema nekih egzatnih pokazatelja temeljem kojih bi se moglo odrediti tko tu vrši posjed i na koji način.

10. Iz izvatka iz zemljišne knjige razvidno je da su tužitelji vlasnici nekretnine z.č. 3530 k. o. [katastarska općina], a na kojoj je bio izgrađen zid u pretežitom dijelu. Iz izvoda iz katastarskog plana razvidan je položaj nekretnina vlasnika i posjednika u ovom postupku.

11. Svjedok UČ saslušana na licu mjesta, kao i ostali svjedoci iskazala je da prvi puta vidi da je zidić srušen, te da joj nije poznato da bi netko zid nadograđivao. Svjedok ČČ iskazao je da je čistio 2020. te da su ga angažirali tužitelji, a također sjeća se da ga je tuženi upozorio na neke voćke i kaktus i rekao da je granica tu negdje blizu. Čistio je na prijeporu, a da li je s kosilicom prešao 20 cm preko ili unutar ne može se izjasniti. Dopunski saslušan iskazao je da se ne može izjasniti o tih cca 20-30 cm, da je na prijeporu bio samo jednom te da mu tužitelji nisu precizno pokazali do kuda da čisti te da nije bilo nekih oznaka na terenu i da su imali kopiju plana. Na mjestu gdje je bio zid da je bilo zarašćeno i da se nije moglo tuda proći. LČ stanovao je u kući tuženika 2 godine te unazad 8 godina nije dolazio na prijepor niti u ovu kuću gdje je živio. Pred 10 godina čistio je od prilike od drvenog stupa gore prema maslinama. ZČ sjeća se da zida nije bilo u 9-10 mjesecu 2022., a na mjestu gdje je srušen zid da nije bilo uređeno. Granica između parcela nije se mogla vidjeti po tome da je na jednoj parceli bilo nešto zasađeno ili pokošeno, a na drugoj parceli graja ili slično. Dopunski saslušana iskazala je da je tuženi angažirao geodetu te da je pokosio nekretninu do električnog stupa, a prije nego je zid izgrađen. Tuženi da je pokosio nekretninu nakon što ju j e kupio negdje 2019- 2020.godine. JČ navodi da se ne može izjasniti da li je na mjestu gdje je napravljen ovaj zid prije bio ostatak zida, ali da na prijeporu sigurno ništa nije sađeno, a da li je košeno nije mu poznato. Da li je LČ čistio i na mjestu gdje je srušen zid nije mu poznato. Dopunski saslušan iskazao je da se o tih 20-30 cm prijepora ne može izjasniti tko je u tom dijelu vršio posjed ali da su držali da je granica do ovog stupa na način da je gledajući od mora prema stupu s desne strane od tužitelja, a s lijeve strane od tuženika. Tuženi da je ČČ upozoravao gdje je granica i oni da su išli na lice mjesta to pogledati s time da on nije išao gledati gdje je granica. Ne može iskazati da li je tuženik upozorio ČČ prije ili nakon što je on tu čistio. MČ iskazala je da je ovaj dio koji predstavlja prijepor bio obrastao i na tom dijelu da nisu ništa radili. Tata, prijašnji vlasnik da je znao za života dole pokositi, a kada je suprug prodavao nekretninu tuženiku da nije bilo promjena što se tiče suhozidova u odnosu na prijašnje razdoblje, ali da nije bila na licu mjesta i pokazivala kupcu što kupuje. Dopunski saslušana iskazala je da se ne može izjasniti da li je lijevo, odnosno desno od stupa bilo njihovo vlasništvo ili vlasništvo susjeda, zna jedino da je tu bila livada. Na mjestu gdje se vide ostaci zida da se je možda prolazilo kada se je kosilo, ali u to nije sigurna da li metar lijevo ili metar desno. Nije vidjela susjeda da tamo nešto radi. PČ navodi da bi graju koju bi porezali nabacivali dalje prema zapadu upravo na ovom dijelu ispod suhozida na nekretnini gdje je prijepor te da nisu imali problema sa susjedom. Tada da na licu mjesta nije postojao nikakav zid jer ne bi mogli preko njega prolaziti i bacati graju u produžetku prema zapadu. Svjedok nadalje navodi da se je prvotužitelju obraćao da kupi jedan trokut zemljišta, ali to se ne radi o predmetu spora, već o zemljištu koje se nalazi cca 35 – 40 m dalje od prijepora. Dopunski saslušan iskazao je da je koristio parcelu do stupa za struju a čini mu se da je on izmaknut i da je koristio na toj kaskadi gdje se nalazi stup prostor još 1,5 metara u pravcu istoka.

12. Tužitelji navode da su prijepornu nekretninu kupili od Republike Hrvatske 2020. čiji predstavnik nije bio na licu mjesta te im nije pokazao do kuda kupuju. Angažirali su geometra koji im je pokazao do kuda seže nekretnina koju smo kupili, te su znali gdje je granica. Poznato im je odstupanje u naravi u odnosu na katastar, ali kod ove kupoprodaje da su izgubili 100 m2. Prvi puta da su angažirali geometra OČ 2017., a ponovno 2023. jer su željeli biti sigurni gdje je granica. Kada je geometar dolazio na lice mjesta da nitko od susjeda nije bio prisutan. Dopunski saslušani navode da su nekretninu kupili od Republike Hrvatske, da su stupili u posjed i dali nalog ČČ da počisti ovu kaskadu gdje se nalazi prijepor do dijela gdje su napravili ovaj zid u rujnu 2020. Nakon toga da su angažirali geometra i napravili zid gdje je granica po katastru. Nakon što je ČČ rasčistio parcelu na tom dijelu koja je bila jako zaraštena da su taj dio kasnije održavali. Tuženi u odnosu na predmet spora navodi da je u posjed svoje nekretnine stupio 2021. te da je istu kupio od PČ koji mu je pokazao gdje je granica parcele koja je išla od kaktusa prema stupu za struju te da su tužitelji sagradili zid na njegovoj nekretnini. Kada je PČ pokazivao granicu između nekretnina stranaka da je bila prisutna ZČ. Dopunski saslušan iskazao je da je barem pet puta pokazivao ČČ gdje je granica između parcela te da je tome bio prisutan i JČ. ČČ da je upozorio gdje može čistiti i on da je to poštivao.

13.Ocjenom iskaza saslušanih svjedoka, a uz primjenu pravila o teretu dokazivanja sud utvrđuje da je neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja jer nisu dokazali da su se nalazili u posljednjem mirnom posjedu prijepora na kojem su sagradili zid iako se taj zid u pretežitom dijelu nalazi na nekretnini z.č. 3530 k. o. [katastarska općina] koja je njihovo vlasništvo. Iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da su tužitelji nekretninu zč.3530 k. o. [katastarska općina] kupili od Republike Hrvatske time da predstavnik prodavatelja nije bio na licu mjesta niti je tužiteljima pokazao granice ove nekretnine odnosno do kuda je Republika Hrvatska u posjedu. Granicu između nekretnina vlasništvo stranaka za tužitelja je utvrdio geometar time da se naglašava da u tom području katastarske općine [katastarska općina] nije provedena nova izmjera odnosno nije usklađeno stvarno stanje sa stanjem u katastru pa se ne može utvrditi temeljem pokazanih granica tko je vršio posjed na prijeporu, a osobito obzirom na činjenicu da niti pravni prednik tuženika, otac svjedoka MČ nije poklanjao pažnju nekretnini u dijelu koji se odnosi na prijepor jer je po iskazima i stranaka i svjedoka ta kaskada bila zarašćena. Tek angažiranjem geometra svaka od stranaka doznaje gdje je granica time da obje stranke kada angažiraju svog geometra na pokazivanje granica ne pozivaju protivnu stranu, a šta je također utvrđeno u tijeku postupka. Međutim u ovom postupku nije relevantno na kojoj se je nekretnini nalazio zid već da li su tužitelji bili u posjedu tog dijela nekretnine na kojem je napravljen zid. Niti jedan od svjedoka ne može se sa sigurnošću izjasniti o tome da li su tužitelji bili u suposjedu prijepora, time da jedino saznanje o tome ima PČ koji je prodavao susjednu nekretninu tuženiku i koji je s tastom znao na prijeporu ostavljati graju koju bi porezali na svojoj nekretnini iako i taj svjedok unazad dvije godine prije utuženog čina smetanja posjeda nije dolazio na prijepor. Granicu između nekretnina tužitelji su saznali tek nakon što je geometar istu utvrdio prema mjerenju na licu mjesta i kopiji katastarskog plana i na tom mjestu su tužitelji sagradili zid. Sud smatra da time nisu dokazali da su se prije toga nalazili u posjedu prijepora na kojem je sagrađen zid, a ponovno se naglašava da se radi o površini od manje od 2 m2 te zbog toga što nema referentnih točaka niti razlike o posjedovanju niti svjedoci, osim PČ niti stranke ne mogu se sa sigurnošću izjasniti o vršenju suposjeda, odnosno posjeda prije gradnje zida. Posjedovanje prijepora moguće je jedino utvrditi po položaju stupa koji se je po iskazima stranaka premještao, ali ne u toj mjeri da bi to utjecalo na posjedovanje prijepora jer je taj stup bio prije više prema istoku, a što ne vide u prilog tužitelja koji tvrde da su bili u posjedu prijepora. Po iskazu tuženika svjedoka PČ, ZČ i JČ upravo je ovaj stup bio referentna točka koja je određivala granicu posjeda na način da je tuženi vršio posjed gledajući iz pravca mora prema stupu lijevo, na dijelu gdje se nalazi prijepor a tužitelji desno od stupa gdje se ne nalazi prijepor. Sud u tom dijelu prihvaća iskaze tuženika i saslušanih svjedoka da bi to bila granica između posjeda stranaka, a posljedično tome i da je tuženi bio u posjedu prijepora te da svjedok ČČ koji je čistio za tužitelje nije čistio na prijeporu jer ga je upozoravao tuženi gdje se nalazi granica između nekretnina stranaka. Pritom valja naglasiti da na licu mjesta nije bilo vidljivih oznaka do kuda seže granica između nekretnina stranaka, a kako to navodi svjedok ČČ. Kako je teret dokaza na strani tužitelja da su bili u posjedu ovog dijela nekretnine na kojem su sagradili suhozid koji je tuženi uz dopuštenu samopomoć srušio, a tužitelji to nisu dokazali, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja. Sud neće posebno obrazlagati ostalu dokumentaciju u koju je proveo uvid u tijeku postupka, građevinsku dozvolu, geodetski nacrt, rješenja upravnih tijela, kaznenu prijavu, mail poruke stranaka i PČ jer ova dokumentacija nije relevantna za ishod spora, obzirom na činjenicu da se u parnicama za smetanje posjeda utvrđuje isključivo posljednje mirno stanje posjeda i čin smetanja, a kraj neusklađenosti stanja u katastru i stanja u naravi, obzirom da na tom području nije provedena nova izmjera, temeljem ove dokumentacije ne može se utvrditi tko je bio u posjedu prijepora površine 1,91 m2 na kojem su tužitelji sagradili zid koji je tuženi nesporno srušio u roku od najkasnije tri dana od kada je isti sagradio čime se je poslužio institutom dopuštene samopomoći u granicama kako to propisuje odredba čl. 27 st.1 ZV-a. E-mail poruke PČ od 18.kolovoza 2020. i drugotužiteljice od 19.kolovoza 2020. nisu relevantne za ishod postupka jer se ne radi o dijelu nekretnine na kojem se nalazi prijepor već se komunicira o prodaji dijela nekretnine koji nije vezan uz prijepor i nalazi se cca 30 i više metara dalje od prijepora uz cestu.

14.Odluka o trošku postupka temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i 155. ZPPa, te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ,a dosuđeni trošak tuženiku odnosi se na jednokratnu nagradu za zastupanje u cijelom postupku u iznosu od 500,00 EUR, pristup odvjetnika na tri očevida i jedno ročište u iznosu od po 100,00 EUR, te sastav odgovora na prijedlog za određivanje privremene mjere u iznosu od 100,00 EUR, što ukupno iznosi 1.000,00 EUR. Na ovaj iznos priznat je PDV-e 250,00 EUR tako da je tuženiku ukupno dosuđen trošak u iznosu od 1.250,00 EUR u dijelu do ukidne odluke višeg suda. U nastavku postupka tuženiku je priznat trošak još jedne jednokratne nagrade u iznosu od 500,00 EUR i pdv u iznosu od 125,00 EUR tako da je tuženiku ukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 1.875,00 EUR. Tuženiku nije dosuđen trošak izbivanja iz pisarnice, obzirom da mu je istovremeno priznat trošak pristupa na očevid, a ne radi se o mjestu udaljenom od suda da bi opravdalo dosuđivanje ovog troška.

U Opatiji 23.prosinca 2025.

S u d a c :

Denis Putić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika