Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj:Ppž-7909/2025

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te i Marjane Rajić i Tomislava Tomašića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ČĐ, zbog prekršaja iz članka 199. stavak 2. i stavak 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj: 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022, 133/2023, 145/2024), odlučujući o prigovoru okrivljenika podnesenim protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zadarske, Postaje granične policije Gračac, Klasa: 211-07/25-1/13922, Urbroj: 511-18-11-25-1 od 2. kolovoza 2025., na sjednici vijeća održanoj 23. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Prihvaća se djelomično osnovanim prigovor okrivljenika ČĐ te se preinačava pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni na način da se okrivljeniku, na temelju odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona(„Narodne novine“ broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), određuje obročna otplata izrečene novčane kazne od 1.320,00 (tisućutristodvadeset) eura, u 5 (pet) jednakih mjesečnih obroka u iznosu od po 264,00 (dvjestošezdesetčetiri) eura, s tim da prvi obrok dospijeva u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ove presude, a ostala 4 (četiri) obroka u razmacima od po 30 (trideset) dana, pa ukoliko okrivljenik na taj način uplati dvije trećine iznosa novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti (članak 152. stavak 3. Prekršajnog zakona).

II. U ostalom dijelu odbija se neosnovanim prigovor okrivljenika ČĐ, te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje prekršajni nalog.

III. Na temelju članka 139. stavak 6. Prekršajnog zakona okrivljenik BĐ oslobađa se obveze naknade troškova žalbenog postupka iz članka 138. stavka 2. točka 3.c) Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenik BĐ proglašen je krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 eura, zbog prekršaja iz članka 199. stavak 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično opisan u izreci prekršajnog naloga.

2. Istim prekršajnim nalogom, na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od 3 mjeseca.

3. Okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu od 76,98 eura.

4. Protiv navedenog prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno podnio prigovor zbog izrečene novčane kazne i zaštitne mjere. Predlaže da se iz razloga navedenih u prigovoru, isti prihvati.

5. S obzirom da je prigovor podnesen iz osnove čl. 237. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, sukladno odredbi čl. 238. st. 11. Prekršajnog zakona, o prigovoru je odlučivao odgovarajućom primjenom odredaba Prekršajnog zakona o žalbenom postupku.

6. Prigovor je djelomično osnovan.

7. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijani prekršajni nalog iz osnova i razloga iz kojih se on pobija prigovorom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prekršajni nalog, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

8. Okrivljenik u prigovoru ističe da je umirovljenik te prima nacionalnu mirovinu od 154,00 eura i inkluzivni dodatak u iznosu od 163,00 eura a kronični je i onkološki bolesnik te plaćanje izrečene kazne predstavlja veliki problem za njegovu egzistenciju. Automobil mu je potreban za svakodnevno kretanje pošto je dislociran od grada te su mnogobrojni specijalistički pregledi na koje ide van Gračaca. Moli sud da uzme u obzir da zadnjih 10 i više godina nije kažnjavan te da izrečenu kaznu preimenuje u opomenu ili da mu umanji i omogući obročnu otplatu.

9. Razmotrivši odluku o izrečenoj novčanoj kazni, ovaj sud smatra da je prvostupanjsko tijelo okrivljeniku za počinjeni prekršaj izreklo mjeru kazne primjerenu stupnju njegove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona.

10. Naime, za predmetni prekršaj zakonom je propisana novčana kazna od 1320,00 do 2650,00 eura ili kazna zatvora u trajanju do 60 dana, pa izrečena novčana kazna u iznosu od 1320,00 eura predstavlja najnižu zakonom propisanu kaznu za predmetni prekršaj.

11. Po ocjeni ovog suda, imajući na umu da inkriminirano ponašanje okrivljenika predstavlja velik stupanj ugrožavanja zaštićenog dobra te da u konkretnom slučaju ne postoje posebno izražene olakotne okolnosti, kao i da su vrlo izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, to se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem, kako se to sugerira u prigovoru.

12. U odnosu na okrivljenikov prijedlog da se primjeni mjera upozorenja opomena, treba navesti da u konkretnom slučaju za to nema zakonske osnove. Naime, pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenik je proglašen krivim za prekršaj za koji je Zakonom, propisana novčana kazna u navedenom rasponu. Prema odredbi čl. 43. st. 1. Prekršajnog zakona, opomena se može primjeniti za prekršaj za koji je propisana kao jedina novčana kazna do 663,61 eura, ako se prema postupanju počinitelja, njegovoj krivnji i prouzročenoj posljedici radi o očito lakom obliku tog prekršaja i kad se s obzirom na sve okolnosti koje se tiču počitelja ili posebno njegovog odnosa prema oštećeniku i naknadi štete prouzročene prekršajem steknu uvjeti za postignuće svrhe mjere opozorenja bez kažnjavanja. Dakle, osnovni zakonski uvjet za primjenu opomene je da se radi o prekršaju “za koji je propisana kao jedina novčana kazna do 663,61 eura”, a što u ovm slučaju nije ostvareno. K tome, uzimajući u obzir i nedokumentirane žalbene navode o imovinskim prilikama okrivljenika, ovaj sud ne nalazi osnovanim primjenu instituta ublažavanja kazne.

13. Međutim, cijeneći navode prigovora, ovaj sud nalazi, da u konkretnom slučaju ima opravdanja za primjenu čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona, koji propisuje da u opravdanim slučajevima (ovisno o visini novčane kazne i imovinskim prilikama okrivljenika) sud može odrediti obročnu otplatu novčanu kazne u vremenu do 6 mjeseci, te je preinačio prvostupanjsku presudu i odredio obročnu otplatu novčane kazne, na način i u roku navedenom u izreci ove presude, smatrajući da u predmetnom slučaju visina izrečene novčane kazne opravdava takvu odluku, a ako okrivljenik na taj način uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti ( članak 152. stavak 3. Prekršajnog zakona).

14. Prema uvjerenju ovog Suda izvršenjem izrečene novčane kazne ostvariti će se svrha prekršajnog postupka pa tako i svrha specijalne i generalne prevencije.

15. Ispitujući potom odluku o izrečenoj zaštitnoj mjeri, ovaj drugostupanjski sud smatra da inkriminirano ponašanje okrivljenika, (upravljanje motornim vozilom pri koncentraciji od 2,60 g/kg alkohola u organizmu) takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu da upućuje na opasnost od budućeg ugrožavanja sigurnosti prometa. Stoga je izrečena zaštitna mjera u konkretnom slučaju nužna zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje predmetnog prekršaja i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika. Imajući na umu prethodno navedeno, okolnost koja se ističe u prigovoru i o neophodnosti posjedovanja vozačke dozvole zbog liječenja, osim što nije dokazano, nije od utjecaja na osnovanost i pravilnost odluke prvostupanjskog tijela o primjeni zaštitne mjere u konkretnom slučaju. Dapače, ovaj sud smatra da su navedena okolnost bila razlog više da se okrivljenik u prometu ponaša sukladno zakonskim propisima.

16. Duljina trajanja izrečene mjere od tri mjeseca, u okviru zakonom propisanog raspona od jednog mjeseca do dvije godine, dakle u visini blizu zakonom propisanog minimuma trajanja, a imajući na umu koncentraciju alkohola od 2,60 g/kg i s tim povezanu jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, i više je nego primjerena težini počinjenog prekršaja i opasnosti ponavljanja istog te je u skladu s načelom razmjernosti propisanim u čl. 51.a Prekršajnog zakona.

17. Potrebno je istaknuti da okrivljenik okolnosti koje navodi u prigovoru zbog odluke o izrečenoj novčanoj kazni i zaštitnoj mjeri nije ničim dokumentirao, a što je bio dužan učiniti sukladno članku 237. stavak 2. Prekršajnog zakona.

18. U odnosu na navod prigovora kojim se ističe prekršajnu nekažnjavanost, treba navesti da članak 5. Ustava Republike Hrvatske obvezuje sve građane na poštivanje pravnog poretka te da se radi o očekivanoj okolnosti kod svakog građanina, zbog čega se, po stavu ovog suda, navedena okolnost ne može smatrati naročito izraženom olakotnom okolnosti koja bi opravdala primjenu instituta ublažavanja kazne i ukidanje zaštitne mjere i u konkretnom slučaju je našla dovoljno odraza u izrečenoj novčanoj kazni u visini zakonom propisanog posebnog minimuma te duljini trajanja izrečene mjere u zakonom propisanom trajanju.

19. Stoga, nije bilo osnove za prihvaćanje prigovora okrivljenika.

20. Odlučujući o troškovima prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 3.c Prekršajnog zakona, ovaj sud je okrivljenika oslobodio obveze naknade istih, budući da prema stanju u spisu, proizlazi da je slabijeg imovnog stanja, zbog čega bi, po ocjeni ovog suda plaćanjem troškova bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

21. Slijedom navedenog na temelju čl. 238. st. 11. u vezi s čl. 207. (toč. I.) i čl. 205. (toč. II.) Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 23. prosinca 2025.

Zapisničar :

Predsjednik vijeća:

Željko Kudrić, v. r.

Mario Soljačić, v.r.

Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova, Policijskoj upravi zadarskoj, Postaji granične policije Gračac, u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.