Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Kž-308/2025-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Marie Majić kao predsjednice vijeća te Nevena Cambja i Damira Romca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ive Mihanović kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika ĆV, zbog kaznenog djela iz članka 233. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovnog broja K-824/2025 (radi se o očiglednoj pogrešci u pisanju jer je ispravan poslovni broj rješenja Kov-193/24), od 9. rujna 2025., u sjednici vijeća održanoj 23. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba Općinskog državnog odvjetništva u Splitu te se preinačuje prvostupanjsko rješenje na način da se odbija prijedlog okrivljenika ĆV za izdvajanje nezakonitih dokaza te se iz spisa neće izdvojiti preslika sms poruka između oštećenika i okrivljenika (listovi 67-72 i 80-83) spisa.

Obrazloženje

1. Općinski sud u Splitu je svojim rješenjem poslovnog broja K-824/2025 (ispravno Kov-193/24-17), od 9. rujna 2025., na temelju članka 351. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11 - pročišćeni tekst, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22, 36/24 i 72/25, dalje u tekstu: ZKP/08), iz spisa kao nezakoniti dokaz izdvojio presliku sms poruka između oštećenika i okrivljenika (listovi 67-72 i 80-83 spisa).

2. Protiv tog rješenja, žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, bez navođenja žalbenih osnova po kojima se osporava prvostupanjsko rješenje, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine.

3. Prije održavanja sjednice drugostupanjskog vijeća, spis je, u suglasju s člankom 495., u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, koje ga je, nakon uvida, vratilo ovom sudu na daljnje nadležno postupanje.

4. Žalba Općinskog državnog odvjetništva u Splitu je osnovana.

5. U žalbi državni odvjetnik ističe kako dokazi koje je sud izdvojio iz spisa nisu pribavljeni na nezakonit način stoga što ih je priložio oštećenik, kao privitak svojoj kaznenoj prijavi, a predstavljaju ispis poruka iz njegovog vlastitog mobitela, radi čega on nije mogao ni trebao tražiti nikakav nalog za pretragu svog mobitela niti postoji bilo koja prepreka koja bi ga sprječavala da uz kaznenu prijavu dostavi dokaze koji mu idu u prilog, a koje nije pribavio na protuzakonit način. Ti dokazi da nisu pribavljali ni djelatnici policije prilikom izvida ni državno odvjetništvo, a što se tiče njihove dokazne snage da je to sasvim drugo pitanje i da uvijek postoji mogućnost da sud naloži pretragu mobitela, ako se to ukaže nužnim.

6. U pravu je državni odvjetnik kada ističe da preslike poruka iz aplikacije WhatsApp nisu pribavljene na nezakonit način, iz razloga što je oštećenik, prilikom podnošenja kaznene prijave, sam policiji dostavio te preslike kao potporu navodima svoje kaznene prijave. Naime, prema članku 10. stavku 2. ZKP/08, nezakonitim dokazima smatraju se samo oni dokazi koji su pribavljeni kršenjem Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom propisane zabrane mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili koji su pribavljeni istim propisima zajamčenih prava obrane, prava na ugled i čast, odnosno prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života te oni koji su pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka i koji su izričito predviđeni zakonom. Također, nezakonitim dokazima smatraju se i oni dokazi za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza.

7. Snimke zaslona mobitela oštećenog CV se ne mogu podvesti ni pod jednu od kategorija nezakonitih dokaza propisanih člankom 10. stavkom 2. ZKP/08 jer je, kako to proizlazi iz podataka u spisu, sam oštećenik prilikom podnošenja kaznene prijave u Policijskoj postaji Solin, 14. rujna 2022., dragovoljno priložio presliku pisane komunikacije između njega i osumnjičenog ĆV putem aplikacije WhatsApp, kao potkrjepu navodima svoje kaznene prijave. Prvostupanjski sud se kod ovoga neosnovano poziva na odredbu iz članka 36. Ustava Republike Hrvatske, kojom se jamči nepovredivost slobode i tajnosti dopisivanja i svih oblika komunikacije, budući da se posljedica u vidu nezakonitosti pribavljenih dokaza u smislu odredbe članka 10. ZKP/08 ne odnosi na sva prava i vrijednosti zajamčene Ustavom RH. Naime, navedenim člankom nije propisano da bi nezakoniti dokazi bili oni koji bi bili prikupljeni kršenjem prava na nepovredivost slobode i tajnosti dopisivanja, a eventualno bi se moglo raditi o toj povredi, ako bi se nepoštivanjem prava na tajnost dopisivanja istovremeno ugrožavala i nepovredivost osobnog i obiteljskog života, što međutim u konkretnoj situaciji nije slučaj. Okrivljenik ĆV je svojom slobodnom voljom oštećenom slao poruke putem aplikacije WhatsApp, očito s namjerom da ih oštećeni EV pročita, u kojima se međutim ne iznose nikakvi detalji osobnog ni obiteljskog života pošiljatelja te time što je upravo oštećenik policijskim službenicima dobrovoljno predao preslike zaslona mobitela s prijepisom poruka koje mu je slao okrivljenik, nije došlo do povrede osobnog ni obiteljskog života okrivljenika niti neke od drugih zaštićenih kategorija propisanih člankom 10. stavkom 2. ZKP/08, kako se to neosnovano navodi u prvostupanjskom rješenju.

7.1. Isto tako, ne radi se ni o pribavljanju dokaza povredom odredaba kaznenog postupka, koje bi bile izričito predviđene tim Zakonom jer se nije radilo o pretrazi mobitela oštećenika te stoga nije bio potreban ni nalog za pretragu, odnosno sudbena kontrola zakonitosti pretrage tuđeg predmeta, budući da je sam oštećeni EV kao vlasnik tog mobitela, ovlašten sadržaj svog mobitela učiniti dostupnim drugima, za što sudska kontrola nije potrebna.

7.2. Dakle, u konkretnoj situaciji snimke zaslona mobitela oštećenika na kojima je vidljiva komunikacija putem WhatsApp aplikacije se ne mogu svrstati ni u jednu od kategorija nezakonitih dokaza propisanih člankom 10. stavkom 2. ZKP/08 te je bilo potpuno pogrešno izdvojiti navedene dokaze iz spisa, međutim, kolika je vjerodostojnost navedenih dokaza, odnosno njihova dokazna snaga, budući da se iz preslika ne vidi ni tko, ni kada, ni kome, ni s kojeg broja šalje te poruke, kako se to ističe u odgovoru na optužnicu okrivljenika, sasvim je drugo pitanje, koje će biti ocijenjeno u eventualnoj daljnjoj fazi postupka od strane raspravnog suda, po potrebi i nalogom za vještačenje mobitela oštećenika, no to pitanje ni na koji način ne utječe na zakonitost ovog dokaza.

8. Slijedom navedenog, kako je prvostupanjski sud iz pravilno utvrđenog činjeničnog stanja pogrešno primijenio pravo, to je, sukladno članku 494. stavku 3. točki 3. ZKP/08, preinačeno prvostupanjsko rješenje na način da je odbijen prijedlog okrivljenika za izdvajanjem iz spisa kao nezakonitog dokaza preslike komunikacije između oštećenog i okrivljenika, na način da je odlučeno da se taj dokaz neće izdvojiti iz spisa.

Split, 23. prosinca 2025.

Predsjednica vijeća

Maria Majić