REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27
Split
Poslovni broj: R1 Ob-1136/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Andreji Mikelić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Split, OIB: 52966791065, zastupan po ravnateljici ŽC, dipl. socijalnoj radnici, a ona po EC, mag. iur., naspram predloženika pod 1) ZC, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem na adresi [adresa], 2) Muško novorođenče, rođeno dana **.**.2025., u postupku zastupan po posebnoj skrbnici GC, mag. iur., zaposlenici Centra za posebno skrbništvo – Podružnica u Splitu, Gundulićeva 26a, i pod 3) ŠC, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi privremenog povjeravanja mal. djeteta udomiteljskoj obitelji, nakon dovršenog raspravljanja na ročištu održanom 23. prosinca 2025., uz isključenje javnosti, u nazočnosti pun. predlagatelja, predloženice pod 1), predloženice pod 3) i posebne skrbnice, i objavljenog istog dana,
r i j e š i o j e
I. Muško novorođenče, rođeno dana **.**.2025. u [adresa] od majke ZC, OIB: [osobni identifikacijski broj] i neutvrđenog očinstva, privremeno se povjerava ŠC, OIB: [osobni identifikacijski broj], predstavnici udomiteljske obitelji.
II. Majci ZC, OIB: [osobni identifikacijski broj] u cijelosti se zabranjuje ostvarivanje osobnih odnosa s muškim novorođenčetom, rođenim dana **.**.2025. u [adresa] od majke ZC.
III. Mjera iz točke I. ovog rješenja izriče se u trajanju od trideset dana, od dana kad je mjera određena.
IV. Žalba na ovo rješenje ne zadržava ovrhu.
Obrazloženje
1. Kod ovog suda 19. prosinca 2025. zaprimljen je prijedlog predlagatelja naspram predloženika, radi privremenog povjeravanja maloljetnog djeteta udomiteljskoj obitelji, zaveden pod gore navedenim poslovnim brojem.
2. U prijedlogu predlagatelj navodi da je obitelj ZC dvočlana, a čine je baka po majci, VC, i majka predmetnog novorođenčeta (predloženik pod 2/), ZC (predloženica pod 1/). Nadalje, ZC je od ranije poznata toj Službi, točnije u razdoblju od 2011.g. do 2018.g. je bila korisnica naknada u sustavu socijalne skrbi, između ostalog, ostvarivala je pravo na naknadu za doplatak za pomoć i njegu, sve nakon što joj je medicinskim vještačenjem utvrđeno postojanje dijagnoze graničnog poremećaja ličnosti, uz to razvidno je postojanje nasilja u obitelji gdje je počiniteljica ispoljenog nasilja bila ZC, dok je žrtva bila njezina majka VC. Nadalje, dana 27. studenog 2025. godine ova Služba zaprimila je Dopis KBC-a Split, Odjela integrirane zdravstvene skrbi, iz kojega se saznaje da se na Klinici za psihijatriju KBC-a Split nalazi JC, a koja je dana 19. studenog 2025. godine rodila muško novorođenče carskim rezom. Iz istog se dopisa saznaje i da se JC godinama neredovito psihijatrijski liječi, pod dijagnozom emocionalno nestabilni poremećaj osobnosti te da joj je propisana farmakoterapija. Dopisu je priložena relevantna medicinska dokumentacija iz koje je razvidno da je JC upućena u rađaonicu s 36+2/7 tjedana gestacije zbog visokih vrijednosti arterijskog tlaka i zujanja u ušima, a koji su trajali prethodnih sedam dana, a kojom prilikom je bila izrazito nesuradljiva, točnije da nije pristala na liječenje od strane optetričara, kao i da je odbijala sve druge medicinske intervencije. Zatim, razvidno je da joj je preporučen porod carskim rezom, no predmetna nije željela potpisati pristanak za obavljanje naznačenog medicinskog zahvata te je pobjegla iz rađaonice, no da je na koncu, od strane obitelji zaustavljena u prizemlju Klinike, te se vratila u rađaonicu i potpisala pristanak na spomenuti zahvat. Zatim, iz dostavljene dokumentacije, razvidno je da DC nakon carskog reza boravila na odjelu intenzivne njege, no da je pokazivala znakove verbalne i fizičke agresije, kao i izrazitu nesuradljivost, radi čega biva prisilno hospitalizirana u klinici za psihijatriju. U odnosu na to, iz dostavljene dokumentacije, saznaje se da je psihijatrica dr. Silvana Krnić utvrdila da je kod ZC prisutna distorzija realiteta, uz što je nedovoljnih kapaciteta razumijevanja rizika stanja u kojemu se nalazi ona sama i dijete, radi čega navodi da smatra opravdanim, a s obzirom na stanje pacijentice, po porodu ponovno konzultirati psihijatra u svrhu procjene neposrednog kapaciteta za brigu o djetetu. S tim u vezi, iz dostupne medicinske dokumentacije proizlazi da je psihijatar dr. Tomislav Franić utvrdio da je pacijentica projektivna, paranoidna na osoblje, da smatra kako je se truje, da je agitirana, verbalno agresivna na granici fizičke agresije, da je nekritična prema okolnostima u kojima se nalazi te da predstavlja moguću opasnost za sebe, druge pacijentice i proces liječenja, radi čega se produljuje prisilno zadržavanje imenovane pri klinici za psihijatriju u KBC-u Split. Stručni radnici ovog tijela su u nekoliko navrata pokušali ostvariti kontakt i posjetiti predloženicu pod 1/, no od nadležnih stručnih radnika KBC-a, Klinike za psihijatriju, su dobivene informacije kako ZC, poradi zdravstvenih poteškoća, nije spremna za posjete.
2.1. Nakon cjelokupnog utvrđenog činjeničnog stanja te izvođenja svih relevantnih i potrebnih dokaza, između ostalog, razgovora sa ZC i nenajavljenog terenskog izvida na adresi Zrinkinog stanovanja, a gdje je zatečena Zrinkina majka, VC s kojom je obavljen i razgovor, stručni tim pristupio je postupku obiteljsko-pravne zaštite te procjeni o potrebi i vrsti izricanja mjere iz nadležnosti ovog tijela. U postupku procjene korišteni su instrumenti socijalnog rada, odnosno lista za procjenu sigurnosti djeteta i Lista za procjenu razvojnih rizika djeteta. Za potrebe predmetnog postupka, stručni tim ovog tijela je ispunjavanjem Liste za procjenu sigurnosti djeteta utvrđeno kako dijete u obitelji nije sigurno zato što postoje prijetnje sigurnosti (psihička nestabilnost majke ili ponašanja koja značajno odstupaju od prihvatljivih, a koja ugrožavaju djetetovu sigurnost ili ozbiljno narušavaju trenutačnu sposobnost roditelja da adekvatno skrbi o djetetu; u kućanstvu samo jedna odrasla osoba koja može skrbiti za dijete, baka po majci zahtijeva dodatnu skrb s obzirom na zdravstvene poteškoće i visoku životnu dob i zaštitne sposobnosti majke nisu dovoljne ili su neprikladne da zaštite dijete od prijetnji sigurnosti, a poradi čega je potrebna trenutna sigurnosna intervencija radi zaštite djetetove sigurnosti. Nadalje, temeljem Liste za procjenu razvojnih rizika djeteta, a u odnosu na obiteljske okolnosti i obilježja majke kao čimbenika razvojnog rizika, utvrđena je visoka razina rizika, a koja se ponajviše očituje u izostanku materijalne, emocionalne i organizacijske podrške proširene obitelji, narušenom psihičkom i zdravstvenom stanju majke koja ometa prikladnu skrb o djetetu, izostanak redovitog kontakta majke i novorođenčeta tijekom boravka u rodilištu, emocionalnim poteškoćama u funkcioniranju majke, nepovoljnoj povijesti majke u vidu počinjenja nasilja u obitelji naspram svoje majke MC i sl. Uz to temeljem Liste za procjenu razvojnih rizika djeteta, a u odnosu na obilježja djeteta utvrđeno postojanje visoke razine rizika dobivene diskrecijskom procjenom, a s obzirom na nisku kronološku dob djeteta u kojoj dijete nije sposobno samostalno se zaštititi od gore navedenih rizičnih faktora na strani majke. Za očekivati je da, temeljem svega navedenog, ukoliko dijete ostane u obitelji da će rizici koji postoje na strani majke značajno utjecati na rast i razvoj djeteta.
2.2. Dakle, stručni tim je temeljem svega navedenog kao i korištenjem instrumenata socijalnog rada, utvrdio postojanje ukupno visoke razine rizika, odnosno da postoji veći broj značajnih okolnosti kod majke srednjeg ili visokog intenziteta koje ugrožavaju djetetov socijalni i psihofizički razvoj slijedom čega su potrebne intenzivne intervencije i mjere obiteljsko-pravne zaštite koje će žurno otkloniti ili umanjiti razvojne rizike za dijete. Sagledavajući ukupne obiteljske okolnosti te procjenom ugroženosti prava i dobrobiti dobivenih Listama za procjenu razvojnih rizika djeteta i Listama za procjenu sigurnosti djeteta utvrđeno je da je ostankom u obitelji, novorođenče, izrazito ugroženo, odnosno da postoji opasnost za život, zdravlje ili dobrobit djeteta, koje se može zaštititi samo njegovim izdvajanjem iz neposrednoga okruženja, procijenjena je potreba izricanja žurne mjere izdvajanja iz obitelji te privremene povjere svakodnevne skrbi o djetetu, udomiteljskoj obitelji. S tim u vezi, stručni tim je informirao majku o određivanju mjere žurnog izdvajanja djeteta iz obitelji. Dakle, prilikom terenskog izvida obavljenog dana 17. prosinca 2025.g., u KBC-u Split, Klinici za psihijatriju ZC je, između ostalog, upoznata i stavljeno joj je na znanje kako joj se pozivom na članak 135. Obiteljskog zakona (»Narodne novine«, broj: 103/15, 98/19, 47/20, 49/23,156/23) usmenim rješenjem izriče žurna mjera izdvajanja i smještaja djeteta izvan obitelji iz razloga što postoji opasnost za život, zdravlje ili dobrobit djeteta, koje se može zaštititi samo izdvajanjem djeteta iz neposrednoga okruženja, radi čega je, istog dana, muško novorođenče, rođeno **.**.2025. u [adresa] od majke ZC, OIB: [osobni identifikacijski broj], izdvojeno iz obitelji te privremeno smješteno u udomiteljsku obitelj ŠC, OIB: [osobni identifikacijski broj]. Naglašava se da, nakon što su joj pojašnjene sve pravne posljedice predmetne mjere, ZC izjavljuje kako je suglasna s odlukom jer smatra da je u najboljem interesu djeteta da se isto trenutno smjesti u udomiteljsku obitelj. Napominje se da je žurna mjera izdvajanja i smještaja novorođenčeta izvan obitelji izrečena usmenim rješenjem, dana 17. prosinca 2025.g. u 09:45 sati. O svemu prednje iznijetom je sačinjen zapisnik o očevidu od dana 17. prosinca 2025.g. Zaključno, sukladno odredbi članka 137. stavka 2. Obiteljskog zakona, u zakonskom roku je, dana 18. prosinca 2025.g., u predmetu određivanja žurne mjere izdvajanja i smještaja novorođenčeta izvan obitelji, izrađeno rješenje u pisanom obliku, KLASA: UP/I-552-06/25-02/13, URBROJ: 139-126-03/23-25-5 od 18. prosinca 2025.g., a koje je i otpremljeno ZC, poštujući rok od 72 sata od trenutka donošenja usmenog rješenja.
2.3. Sukladno odredbi članka 151. stavka 2. Obiteljskog zakona stručni tim je, temeljem neposrednog rada s obitelji, zaprimljenog Dopisa KBC-a Split, Odjela integrirane zdravstvene skrbi, kao i pripadajućih nalaza, terenskog izvida na adresu stanovanja majke, razgovora s bakom po majci, razgovora s majkom mal. djeteta, suradnjom sa zdravstvenom institucijom, Timom za udomiteljstvo Županijske službe Splitsko-dalmatinske, instrumenata socijalnog rada, Liste za procjenu sigurnosti i Liste za procjenu razvojnih rizika djeteta te uvidom u dostupnu dokumentaciju ovog tijela, dana 19. prosinca 2025. godine izradio mišljenje o procjeni ugroženosti djeteta u kojem su članovi Stručnog tima ovog Područnog ureda mišljenja kako su ostankom u obitelji život, zdravlje i razvoj djeteta bili ozbiljno ugroženi, radi čega se smatralo opravdanim majci mal. djece, odrediti žurnu mjeru izdvajanja i smještaja djeteta izvan obitelji. Uz to, stručni tim predlaže da se novorođenče privremeno povjeri i smjesti udomiteljskoj obitelji ŠC. Također, predlaže se zabrana ostvarivanja osobnih odnosa majke s mal. djetetom. Navedeno se smatra potrebnim radi izrazitih, ranije navedenih, životnih i razvojnih čimbenika rizika na strani majke koji predstavljaju moguće ugrožavajuće posljedice za novorođenče. Osim navedenog, stručni tim smatra da bi ostvarivanje osobnih odnosa majke i mal. djeteta bilo nesvrsishodno zbog niske kronološke dobi djeteta i dugotrajnog narušenog zdravstvenog stanja majke. S obzirom na sve navedeno, predlagatelji predlažu sudu, da pozivom na članak 150. točku 1., članak 151. i čanak 152. Obiteljskog zakona, žurno provede postupak i donese rješenje sadržajno jednako izreci ove odluke.
3. Uz prijedlog predlagatelja prileži Dopis KBC-a Split od 26. studenog 2025.g., medicinska dokumentacija KBC-a Split, Rješenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Split, KLASA: UP/I-552-06/25-02/13, URBROJ: 139-126-03/23-25-5 od 18. prosinca 2025.g. i Mišljenje stručnog tima o procjeni ugroženosti djeteta od 19. prosinca 2025.g.
4. U Mišljenju stručnog tima o procjeni ugroženosti djeteta od 19. prosinca 2025.g. navodi se kako predloženica pod 1. ZC trenutno živi s majkom MC u obiteljskoj kući koja je u njezinom vlasništvu. Obitelj je od ranije poznata ovoj Službi s obzirom da je ZC u razdoblju od 2011. godine do 2018. godine bila korisnica naknada u sustavu socijalne skrbi, između ostalog je ostvarila pravo za naknadu Doplatak za pomoć i njegu nakon što je vještačenjem utvrđeno postojanje dijagnoze graničnog poremećaja ličnosti. Nadalje, uvidom u SocSkrb aplikaciju, razvidno da se u ovom Područnom uredu vodio spis Nasilja u obitelji za stranku ZC, a u odnosu na njezinu majku VC. U razgovoru s tada nadležnim stručnim timom, MC je izjavila kako je ZC više puta je razbila i mobitel i telefon te da je zvala policiju kad je ZC bila fizički nasilna. Dodaje da je ZC ljubomorna i kad MC nazove sina i s njim priča. Također, uvidom u SocSkrb aplikaciju razvidno je da se ZC kontinuirano obraćala ovoj Službi iznoseći primjedbe u odnosu na svoju majku VC, s ciljem da se pokrene postupak lišavanja poslovne sposobnosti. Tom je prilikom u rujnu 2024. godine stručni tim obavio terenski izvid na adresu stanovanja, a tijekom kojega je ZC bila povišena, burno i neadekvatno je reagirala na pružene joj informacije za koje smatra da nisu u njenom interesu.
4.1. Dana 27.11.2025. godine ova Služba je zaprimila Dopis KBC-a Split, Odjela integrirane zdravstvene skrbi, iz kojega se saznaje da se na Klinici za psihijatriju KBC- a Split nalazi ZC, a koja je dana 19.11.2025. godine rodila muško novorođenče carskim rezom. Iz istog se dopisa saznaje i da se ZC godinama neredovito psihijatrijski liječi, pod dijagnozom Dg: Emocionalno nestabilni poremećaj osobnosti te da joj je propisana farmakoterapija. Dopisu se prilažu i nalazi obavljenih pregleda. Iz dostavljenih nalaza vidljivo je da je ZC upućena u rađaonicu s 36+2/7 tjedana gestacije zbog visokih vrijednosti arterijskog tlaka i zujanja u ušima, a koji su trajali prethodnih sedam dana. Navodi se da je pacijentica tom prilikom bila izrazito nesuradljiva, da nije pristala na liječenje od strane opstetičara, da je odbijala sve medicinske intervencije te da navedeno nije bila voljna potpisati. Nakon toga, konzilijarno je pozvan nadležni psihijatar, nakon čega je ZC pobjegla iz rađaonice te nije željela potpisati pristanak za obavljanje porođaja carskim rezom. Tom prilikom, ZC je zaustavljena u prizemlju Klinike, u pratnji obitelji te da je bila neugodna prema osoblju bolnice. Naknadno se vratila u rađaonicu te potpisala pristanak na spomenuti zahvat. Nadalje, ZC je nakon carskog reza boravila na odjelu intenzivne njege te da je pokazivala znakove verbalne i fizičke agresije i izrazite nesuradljivosti. Zbog navedenih okolnosti, pozvan je dežurni specijalist psihijatar koji je savjetovao premještaj na Kliniku za psihijatriju. Nakon toga, iz dostavljenih nalaza, vidljivo je kako je dana 19.11.2025. godine psihijatrica dr. Silvana Krnić utvrdila da se kontakt uspostavlja i održava, da je tijek misli formalno uredan, sadržajno realitetna problematika bez jasnih produktivnih elemenata, da statusom dominira anksioznost predpsihotične razine, da je prisutna distorzija realiteta te da je ZC nedovoljnih kapaciteta razumijevanja rizika stanja u kojemu se nalazi ona sama i dijete. Psihijatrica navodi da je ZC precijenjenih ideja osobnih znanja i sposobnosti. Zaključno navodi da smatra opravdanim, a s obzirom na stanje pacijentice, po porodu ponovno konzultirati psihijatra u svrhu procjene neposrednog kapaciteta za brigu o djetetu. Dana 20.11.2025. godine psihijatar dr. Tomislav Franić utvrdio je da je pacijentica projektivna, paranoidna na osoblje, da smatra kako je se truje, da je agitirana, verbalno agresivna na granici fizičke agresije, da je bez jasnih sumanutosti i halucinacija, da je nekritična prema okolnostima u kojima se nalazi te da predstavlja moguću opasnost za sebe, druge pacijentice i proces liječenja. Doktor je mišljenja kako je ZC potrebno liječenje, pa čak i prisilno zadržavanje na Klinici za psihijatriju. Dana 27.11.2025. godine, odmah nakon zaprimanja gore navedenog dopisa, obavljen je nenajavljeni terenski izvid na adresu stanovanja majke ZC. Prilikom dolaska stručnog tima na lokaciji zatečena je Zrinkina majka, VC. Terenskim izvidom utvrđeno je da je stambeni prostor veličine oko 90 m2, a sastoji se od kuhinje s blagovaonom, dnevnog boravka, tri spavaće sobe i jednog toaleta. Jednu spavaću sobu ZC koristi za svoje potrebe, a u istoj bi sobi boravilo i novorođenče. Stambeni prostor opremljen je svim potrebnim predmetima, trošnog je namještaja, ali je prostor čist i higijenski održavan. Za vrijeme terenskog izvida, ZC je telefonski kontaktirala majku kako bi je uputila da nikoga ne pušta u njezinu sobu te nije bilo moguće u potpunosti utvrditi stambene uvjete u kojima bi mal. dijete boravilo. Majka MC navodi kako je ZC ranije ove godine u dva navrata pokušala umjetnu oplodnju (prvi put u Makedoniji gdje su je odbili i drugi put na Cipru). Saznaje se kako raniji problemi vezano za nasilje u obitelji više nisu prisutni u tom intenzitetu jer se ona udalji u situacijama kada ZC postane agresivna. Majka navodi kako ZC posljednjih dvadeset godina boluje od depresije i tjeskobe, a da je trenutno hospitalizirana jer ju je cijela situacija s porodom pogodila. Ističe kako je ZC sama otišla u bolnicu zbog visokog krvnog tlaka i jer se zabrinula za bebu. Nadalje, navodi kako do ovog trenutka nisu ništa pripremile za bebu, ali da je isto ZC dogovorila posredstvom svoje prijateljice UC i udruge Empatija. MC navodi da redovito odlazi u posjete kćerki, zajedno s njezinim prijateljem RC s kojim je ZC ranije bila u romantičnom odnosu. Navodi da je RC izjavio kako ZC i beba mogu doći živjeti kod njega. Konačno, majka ističe da je voljna pomagati ZC, ali treba uzeti u obzir i visoku kronološku dob i prisutnost zdravstvenih problema. Dana 02.12.2025. godine obavljen telefonski razgovor sa socijalnom radnicom KBC-a Split, CC, radi dogovora oko kontakta i razgovora s pacijenticom ZC. Ista navodi kako se o traženom treba konzultirati sa šefom odjela, AC. Povratno ovaj stručni tim izvještava kako isti smatra da ZC još uvijek nije spremna za razgovor te da će ovaj stručni tim naknadno biti obaviješten o terminu razgovora. Nadalje, dana 09.12.2025. godine zaprimljen je Nalaz konzilijarnog predmeta po socijalnom radniku KBC-a Split, CC iz kojega se saznaje o svim prethodno navedenim okolnostima. U zaključku se navodi da trenutno nema pravne zapreke da se za vrijeme bolničkog liječenja organizira posjet pacijentice novorođenom djetetu, uz pratnju medicinskog osoblja, a ovisno o procjeni nadležnog odjelnog liječnika obzirom na njezino psihičko stanje. Dana 11.12.2025. godine ovaj stručni tim kontaktirao Tim za udomiteljstvo pri Županijskoj službi Splitsko-dalmatinskoj. Saznaje se o postojanju udomiteljske obitelji s kojima je dana 16.12.2025. godine obavljen inicijalni razgovor u svrhu upoznavanja s obiteljskim okolnostima mal. djeteta. Tim za udomiteljstvo informirao je ovu Službu o pozitivnom odgovoru potencijalnih udomitelja. Istoga dana, ovaj stručni tim uputio je Dopis gore spomenutom Timu za udomiteljstvo u kojemu se traži osiguravanje smještaja za novorođenče.
4.2. Dana 17.12.2025. godine stručni tim ove službe obavio je razgovor s majkom ZC na Klinici za psihijatriju KBC-a Split, na Odjelu socijalne psihijatrije, gdje je imenovana hospitalizirana. Prilikom dolaska stručnog tima, ZC djeluje vrlo mirno, bez emocionalne ekspresije i očekivane nelagode dočekuje stručni tim. Navodi kako već nekoliko dana očekuje dolazak. Na samom početku, navodi kako ima oštećenje slušnog živca zbog čega slabije čuje te moli da s njom razgovara jedna osoba, usporenijeg ritma i glasnijeg intenziteta. Djeluje uredno, a prilikom dolaska medicinskog tehničara uzima propisanu farmakoterapiju. Tijekom razgovora, sklona je odgovorima i temama koje se odnose na generalno stanje u društvu, a ne na osobna iskustva. Bilo je potrebno usmjeravati razgovor. Od osobnih doživljaja učestalo ističe problem s visokim tlakom. ZC tijekom razgovora negira da je ranije primala naknadu iz sustava socijalne skrbi, unatoč informaciji stručnog tima da se vodi evidencija o pruženim uslugama ove Službe. Navodi da se toga ne može sjetiti te da povremeno ima problema s prisjećanjem ili zapamćivanjem sadržaja. Kao doktoricu obiteljske medicine navodi dr. MC. Navodi i postojanje problema sa fizičkim zdravljem te tako ističe probleme sluha, bolove u nogama i želučane probleme. ZC tijekom razgovora navodi kako je simptome depresivnosti uočila tijekom dvadesetih godina te da su se naknadno javili i simptomi anksioznosti. Od dvadeset sedme godine života uzima antidepresive. S obzirom na ranija saznanja, ali i Zrinkino navođenje depresivnih simptoma, upitana je o ranijim pokušajima suicida ili samoozljeđivanja. Odgovara da je u dvadeset četvrtoj godini života prvi put pokušala suicid jer se, kako kaže, nije dobro osjećala u vlastitoj koži i svi su gledali samo sebe. Dodaje kako bi otac uvijek govorio kako je njemu potreban mir, da mu se nije smjela uputiti kritika, da je imao bolesni ego te da se nakon očeve smrti počela oporavljati. Dodaje da je njezin otac imao problema s prekomjernom konzumacijom alkohola. Drugi sucid je pokušala u veljači 2022. godine, a kao razlog navodi tadašnju želju da živi s partnerom RC s čime njezina majka nije bila suglasna. Objašnjava da je majku nagovarala da se presele kod njega, ali ista na to nije prestala te joj se obraćala riječima ubij se. Uslijed smanjene samokontrole, isto je u oba puta pokušala učiniti uzimanjem većih doza sedativa. Tijekom razgovora sa stručnim timom objašnjava kako trenutno uzima više od šest tableta dnevno te da se zbog konzumacije Depakinea osjeća ošamućeno s obzirom da je navedeni lijek stabilizator raspoloženja. Dodaje i da osjeća bolove u nogama zbog kojih ne može duže šetati. Navodi da se trenutno liječi pod dijagnozom depresije, ali na pitanje da navede ime nadležnog psihijatra odgovara kako isto ne zna te da ne zna kada je posljednji put bila na pregledu psihijatra. Objašnjava kako joj je farmakoterapiju propisala liječnica obiteljske medicine dr. Ž te kako nije išla na redovite kontrole kod psihijatra kako bi se reguliralo uzimanje farmakoterapije. Navodi da je isto uzimala po vlastitom nahođenju te da je tijekom trudnoće samostalno regulirala dozu. Naknadno navodi da je u tretmanu psihijatra dr. Nikole Silića. Po pitanju trudnoće i poroda, navodi kako je u trudnoći imala problema sa visokim tlakom zbog čega se u konačnici i obratila liječnicima s ciljem obavljanja porođaja carskim rezom. Navodi da je kao posljedicu problema s tlakom osjećala jake vrtoglavice koje su trajale sve do kraja ljeta. Zbog navedenog, kako kaže, cijelu trudnoću nije izlazila iz kuće pa je sve potrebno obavljala njezina majka. Ovaj stručni tim raspolaže saznanjima da se radi o potpomognutoj trudnoći koja je izvedena u inozemstvu pod nepoznatim uvjetima. Međutim, na pitanje o načinu začeća odgovara da je oduvijek željela imati dijete, ali da o samom iskustvu začeća ne želi govoriti što joj je tako savjetovao i odvjetnik. Navodi kako se tijekom trudnoće javljala ginekologinji PC. Odbija odgovoriti na pitanje o tome je li trenutno u romantičnom odnosu ili objasniti u kakvom je trenutno odnosu sa RC. Naknadno navodi kako je u vezi s muškarcem, ali da o tom iskustvu također ne želi govoriti bez da se prethodno savjetuje s odvjetnikom. Na upit zašto je hospitalizirana na Odjelu psihijatrije, objašnjava da je u rodilište otišla zbog visokog tlaka tražeći od doktora da taj dan porode dijete carskim rezom. Nakon što joj je rečeno kako će o istome odlučiti tim liječnika, željela je odmah otići. Ističe kako su joj liječnici dali terapiju nakon čega je primijetila da joj je oteklo lice i udovi. Zbog straha od liječničke pogreške, željela je napustiti Kliniku. Na upit o kontaktima sa sinom koji se nalazi na odjelu Neonatologije, navodi kako ga je vidjela dva puta, a samo ga je jednom držala u naručju jer se bojala da će pasti uslijed jake vrtoglavice. Što se tiče kontakata s bebom, prilikom opisa, ZC se usmjerava na fizičke karakteristike bebe, a ne vlastiti emotivni doživljaj. ZC trenutno živi sa svojom majkom poodmakle životne dobi s kojom je imala nasilne epizode zbog čega je ova služba ranije i intervenirala. I dalje planira živjeti s majkom jer je, kako kaže, to za nju manje zlo u odnosu na život u podstanarskom stanu. Navodi da s majkom ne ostvaruje skladne odnose, ali da se po pitanju brige o mal. djetetu dobro razumiju te da joj je majka spremna pomoći u okviru svojih mogućnosti, a uzimajući u obzir i životnu dob. Smatra kako bi mal. dijete moglo biti most između nje i majke. S bratom ne ostvaruje gotovo nikakav kontakt. ZC navodi kako se uzdržava od mirovine koju je ostvarila nakon smrti oca, u iznosu od oko 600,00 eura. Na pitanje je li navedeni iznos dovoljan za brigu o sebi i mal. djetetu, odgovara potvrdno te objašnjava kako ona nema velike prohtjeve. Dodaje da joj pomaže jedan muškarac, ali i njezina majka pri čemu joj nije poznat iznos majčine mirovine. U kući majke ima sobu za koju navodi da je, u odnosu na ostale prostorije, u najboljem stanju. Nadalje, kompletnu opremu za dijete nabavila je putem donacija u okviru različitih udruga, ali ne navodi imena istih. Također, navodi kako nije upoznata je li sva potrebna oprema trenutno u stanu, odnosno je li sve spremno za dolazak mal. djeteta. Iako prvotno navodi kako je sve spremno, na navod stručnog tima kako prilikom nenajavljenog terenskog izvoda ništa od navedenog nije zatečeno, odgovara kako nema informaciju da joj navedeno nije dostavljeno. Konačno, iskazuje želju da djetetovo osobno ime glasi ĆC.
4.3. Istoga dana ovaj stručni tim je pristupio postupku obiteljsko-pravne zaštite te procjeni o potrebi i vrsti izricanja mjere iz nadležnosti ove Službe. U postupku procjene korišteni su instrumenti socijalnog rada, odnosno lista za procjenu sigurnosti djeteta i Lista za procjenu razvojnih rizika djeteta. Temeljem Liste za procjenu sigurnosti djeteta, utvrđeno je kako dijete u obitelji nije sigurno zato što postoje prijetnje sigurnosti (psihička nestabilnost majke ili ponašanja koja značajno odstupaju od prihvatljivih, a koja ugrožavaju djetetovu sigurnost ili ozbiljno narušavaju trenutačnu sposobnost roditelja da adekvatno skrbi o djetetu; u kućanstvu samo jedna odrasla osoba koja može skrbiti za dijete, baka po majci zahtijeva dodatnu skrb s obzirom na zdravstvene poteškoće i visoku životnu dob) i zaštitne sposobnosti majke nisu dovoljne ili su neprikladne da zaštite dijete od prijetnji sigurnosti, a poradi čega je potrebna trenutna sigurnosna intervencija radi zaštite djetetove sigurnosti. Temeljem Liste za procjenu razvojnih rizika djeteta, a u odnosu na obiteljske okolnosti i obilježja majke kao čimbenika razvojnog rizika, utvrđena je visoka razina rizika, a koja se ponajviše očituje u izostanku materijalne, emocionalne i organizacijske podrške proširene obitelji, narušenom psihičkom i zdravstvenom stanju majke koja ometa prikladnu skrb o djetetu, izostanak redovitog kontakta majke i novorođenčeta tijekom boravka u rodilištu, emocionalnim poteškoćama u funkcioniranju majke, nepovoljnoj povijesti majke u vidu počinjenja nasilja u obitelji naspram svoje majke MC i sl. Nadalje, u odnosu na obilježja djeteta utvrđeno postojanje visoke razine rizika dobivene diskrecijskom procjenom, a s obzirom na nisku kronološku dob djeteta u kojoj dijete nije sposobno samostalno se zaštititi od gore navedenih rizičnih faktora na strani majke. Za očekivati je da, temeljem svega navedenog, ukoliko dijete ostane u obitelji da će rizici koji postoje na strani majke značajno utjecati na rast i razvoj djeteta. Stručni tim je, temeljem svega navedenog, a i korištenjem instrumenata socijalnog rada, utvrdio postojanje ukupno visoke razine rizika, odnosno da postoji veći broj značajnih okolnosti kod majke srednjeg ili visokog intenziteta koje ugrožavaju djetetov socijalni i psihofizički razvoj slijedom čega su potrebne intenzivne intervencije i mjere obiteljsko- pravne zaštite koje će žurno otkloniti ili umanjiti razvojne rizike za dijete.
4.4. Sukladno svim saznanjima, ovaj stručni tim informirao je majku o poduzimanju mjera žurnog izdvajanja djeteta iz obitelji te je u tu svrhu sastavljen zapisnik. Majka ZC izražava suglasnost te navodi kako je suglasna jer je stručni tim imao dobre argumente te dodaje da treba gledati interes djeteta te da njezina majka u ovom trenutku ne može preuzeti brigu o njezinom djetetu s obzirom da posljednjih pedeset godina nije imala nikakvog kontakta s bebama. Smatra da je u najboljem interesu djeteta da se povjeri udomiteljskoj obitelji te svoju zapisničku izjavu potpisuje. Ovaj stručni tim dana je 17.12.2025. godine uputio dopis KBC-u Split, odjelu integrirane zdravstvene skrbi te Klinici za ženske bolesti i porode s molbom da se realizira otpust novorođenčeta od majke ZC. Nakon izricanja žurne mjere, stručni je tim novorođenče preuzeo s odjela neonatologije i svu njegovu dokumentaciju. Tim doktora dao je jasne upute za nastavak praćenja zdravstvenog stanja mal. djeteta. Sve upute prenesene su udomiteljima, kojima je novorođenče privremeno povjereno. Dana 18.12.2025. godine ovaj stručni tim je telefonskim putem kontaktirao nadležnu liječnicu majke ZC, FC, pri KBC-u Split, Odjelu socijalne psihijatrije. Saznaje se da se otpust majke ZC planira izvršiti dana 19.12.2025. godine. Ista navodi kako je upoznata s činjenicom da je majka u dugotrajnom psihijatrijskom tretmanu zbog dijagnoze poremećaja ličnosti, ali da se neredovito liječi. Navodi da je dana 20.11.2025. godine po prvi put hospitalizirana, ali da su ranije obavljeni pregledi u okviru Hitnog prijema. Nastavno na poremećaj ličnosti, liječnica navodi kako je dekompenzacija moguća u depresivnom, psihotičnom, a ponekad i maničnom tipu. Prilikom hospitalizacije, kod ZC je bila izražena psihotična dekompenzacija. Nadalje, naglašava da se radi o nezreloj strukturi ličnosti. ZC je trenutno smirenija, ali je upitno koliko je ista u mogućnosti objektivno sagledati i razumjeti situaciju u kojoj se nalazi. Sklona je prebacivanju vlastite odgovornosti na druge, ali i pasivnom pristupu problemu. Trenutno joj je propisana farmakoterapija koja uključuje stabilizatore raspoloženja i antipsihotike.
4.5. Slijedom svega navedenog, stručni tim predlagatelja predlaže da se novorođenče od majke ZC privremeno povjeri i smjesti udomiteljskoj obitelji ŠC. Također, predlaže se zabrana ostvarivanja osobnih odnosa majke s mal. djetetom. Navedeno se smatra potrebnim radi izrazitih, ranije navedenih, životnih i razvojnih čimbenika rizika na strani majke koji predstavljaju moguće ugrožavajuće posljedice za novorođenče. Osim navedenog, stručni tim smatra da bi ostvarivanje osobnih odnosa majke i mal. djeteta bilo nesvrsishodno zbog niske kronološke dobi djeteta i dugotrajnog narušenog zdravstvenog stanja majke.
5. Po zaprimanju prijedloga i dokumentacije uz isti ovaj sud je Rješenjem od 19. prosinca 2025. mal. djetetu - muško novorođenčetu, rođenom dana **.**.2025. imenovao posebnog skrbnika u osobi GC, mag. iur. iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica u Splitu, radi zaštite njegovih prava i interesa u ovom postupku, a sve sukladno odredbi čl. 487. u svezi s čl. 485. st. 1. ObZ-a.
6. Po zaprimanju prijedloga upućeni su pozivi strankama, kao i posebnoj skrbnici, uz prijedlog i priloge uz prijedlog.
7. Na ročište održano dana 23. prosinca 2025. pristupio je pun. predlagatelja koji je naveo da ustraje u prijedlogu, kao i posebna skrbnica koja je navela da je suglasna s predmetnim prijedlogom. U odnosu na prijedlog zabrane ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s majkom predlagatelj je naveo da u ovom trenutku ne bi bilo u najboljem interesu djeteta majci omogućiti ostvarivanje osobnih odnosa, pa niti uz nadzor treće stručne osobe iz razloga majčinog psihičkog stanja, dakle da je iz medicinske dokumentacije dostavljene ovom tijelu razvidno je da je majka bila verbalno i na rubu fizičke agresivnosti i da boluje još od određenih dijagnoza koje bi bile ugrožavajuće po dijete. Uz to dijete je jako niske kronološke dobi stoga predlagatelj smatra nesvrsishodnim ostvarivanje osobnih odnosa u ovom periodu.
7.1. Na navedenom ročištu saslušana je predloženica pod 1), ZC koja je kazala da je suglasna sa predmetnim prijedlogom jer smatra da je djetetova dobrobit na prvome mjestu, a ona da se nalazi trenutno u takvom fizičkom stanju da se nije sposobna brinuti o sebi, a kamoli o djetetu. Naime, ista se nalazi u stanju anemije, dezorijentirana je i potrebna joj je pomoć oko svakodnevnih obveza. Pomažu joj njena mama, prijatelji i tko joj stigne pomoći. U petak je otpuštena sa Klinike za psihijatriju, tu je boravila 30 dana. Uzima redovito terapiju u vidu antidepresiva jer ima dijagnosticiranu depresiju i tjeskobu. Nije u fizičkom stanju da bi osobno otišla u matični ured i prijavila ime djeteta, ali je zato zamolila pravnike iz HZSR da to obave umjesto nje te bi djetetu dala ime ŽCU. Ne slaže se u dijelu prijedloga vezano za zabranu viđanja mldb. djeteta jer smatra da je period od 30 dana prevelik, a ona dijete ne mora držati već ga samo može gledati. Na poseban upit pun. predlagatelja može li reći vezano za način začeća djeteta, na koji je način došlo do toga ista je kazala da je dijete začeto umjetnom oplodnjom na Cipru. Na daljnji upit da li će dijete ostati neutvrđenog očinstva ista je kazala da ne zna da li će ga otac priznati, te da se ona ne bi izjašnjavala vezano za identitet oca djeteta. Na daljnji upit pun. predlagatelja vezano za upis imena i očinstva u maticu rođenih, ista je kazala da ne razumije pitanje jer se osjeća slabo i malaksalo zbog anemije.
8. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom Dopisa KBC-a Split od 26. studenog 2025.g., medicinske dokumentacije KBC-a Split, Rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Split, KLASA: UP/I-552-06/25-02/13, URBROJ: 139- 126-03/23-25-5 od 18. prosinca 2025.g., Mišljenja stručnog tima o procjeni ugroženosti djeteta od 19. prosinca 2025.g. te je dana mogućnost izjašnjenja strankama.
9. Prijedlog predlagatelja je osnovan.
10. Odredbom čl. 137. st. 4. ObZ-a propisano je kako je Centar za socijalnu skrb dužan u roku od 72 sata od oduzimanja djeteta dostaviti sudu neposredno ili elektroničnim putem prijedlog da u izvanparničnom postupku donese rješenje o privremenom povjeravanju skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji, ustanovi socijalne skrbi, odnosno drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi sukladno čl. 150. st. 1. toč. 1. ovoga Zakona, ili koju drugu mjeru ako je to potrebno.
11. Odredbom čl. 138. st. 4. ObZ-a propisano je kako o prijedlogu Centra za socijalnu skrb iz čl. 137. st. 4. ovoga Zakona, sud će odlučiti u roku iz st. 2. ovoga čl. neovisno o tome je li strankama dostava poziva za ročište bila uredna. St. 2. istog članka navedeno je kako o prijedlogu Centra za socijalnu skrb sud mora odlučiti u roku od 10 dana od dana pokretanja postupka.
12. Odredbom čl. 150. st. 1. toč. 1. ObZ-a propisano je da će sud donijeti rješenje u izvanparničnom postupku o privremenom povjeravanju djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi kao i o smještaju djeteta izvan obitelji i to na prijedlog Centra za socijalnu skrb kada je dijete prethodno bilo žurno izdvojeno sukladno odredbama čl. 135.-138. ovog Zakona.
13. Odredbom čl. 152. st. 1. ObZ-a propisano je da će sud rješenjem o privremenom smještaju djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi odlučiti i o smještaju djeteta i o ostvarivanju osobnih odnosa sa djetetom, ako je to s obzirom na okolnost slučaja potrebno i ako to predlaže dijete, roditelj ili CZSS. St. 3. istog članka propisano je da mjera privremenog povjeravanja drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi i smještaja djeteta može trajati najdulje 30 dana, računajući od dana kada je mjera određena, a u posebno opravdanim okolnostima sud je može u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili CZSS produljiti za daljnjih 30 dana.
14. Uvidom u Rješenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Split, KLASA: UP/I-552-06/25-02/13, URBROJ: 139-126-03/23-25-5 od 18. prosinca 2025.g., razvidno je da je roditelju ZC određena žurna mjera izdvajanja i smještaja izvan obitelji njezinog maloljetnog djeteta, muškog novorođenčeta rođenog dana **.**.2025. u [adresa], i to počevši s danom 17. prosinca 2025.; određeno je da se muško novorođenče rođeno dana **.**.2025. u [adresa] privremeno smještava u udomiteljsku obitelj ŠC, počevši s danom 17. prosinca 2025.; određeno je da ova odluka može trajati najdulje 15 dana od dana oduzimanja djeteta; određeno je da žalba protiv tog rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.
15. Uvidom u cjelokupnu dokumentaciju spisa te posebno cijeneći Mišljenje stručnog tima predlagatelja od 19. prosinca 2025. koje se temelji na osnovi pregleda Liste za procjenu razvojnih rizika djeteta, Liste za procjenu sigurnosti djeteta, terenskog izvida na adresi stanovanja majke, razgovora s bakom po majci, razgovora s majkom mal. djeteta, medicinske dokumentacije majke te uvidom u postojeću dokumentaciju te službe, utvrđeno je i od strane suda da je sigurnost mal. djeteta–muškog novorođenčeta ugrožena te da je kod djeteta prisutna visoka razina rizika, a kod majke postojanje okolnosti srednjeg ili visokog intenziteta koje ugrožavaju psihofizički i socijalni razvoj mal. djeteta.
16. Stoga uvažavajući izvedene dokaze, posebno imajući u vidu dobrobit i interes maloljetnog djeteta, te naprijed utvrđene činjenice iz kojih proizlazi visok stupanj ugroženosti mal. djeteta – muškog novorođenčeta i otežavajuće okolnosti na strani majke u vidu psihičke nestabilnosti i uvjeta u kojima ista živi, kao i da postoji veći broj značajnih okolnosti visokog intenziteta koje ugrožavaju djetetov psihofizički i socijalni razvoj, ovaj sud smatra kako je osnovana procjena stručnog tima nadležnog HZSR kako se ostankom u obitelji mal. dijete izlaže visokoj razini rizika po život, zdravlje i razvoj, pa se očitim ukazuje te i neophodnim u ovom sudskom postupku rješenjem kao u izreci mal. dijete – muško novorođenče rođeno **.**.2025. od majke ZC, privremeno povjeriti LC, predstavnici udomiteljske obitelji. Sud je po provedenom postupku izrekao mjeru prikladnu za zaštitu prava i dobrobiti djeteta i pri tom vodio računa jer se određenom mjerom najmanje ograničava pravo roditelja na ostvarivanje skrbi o djetetu.
17. Zbog svega naprijed navedenog odlučeno je kao pod točkom I. izreke rješenja.
18. U smislu odredbe čl. 152. st. 1. toč. 2. ObZ-a propisano je da će sud rješenjem o privremenom povjeravanju djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi odlučiti i o ostvarivanju osobnih odnosa sa djetetom, odnosno nadzoru, ili zabrani ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom ako je to s obzirom na okolnost slučaja potrebno i ako to predlaže dijete, roditelj ili CZ7SS. Imajući u vidu sve naprijed utvrđene okolnosti, posebno medicinsku dokumentaciju KBC-a Split vezano za zdravstvene probleme na strani majke, a u što se sud osobno uvjerio, sud je u cijelosti prihvatio prijedlog stručnog tima da se majci zabrani ostvarivanje osobnih odnosa s mal. djetetom a sve zbog postojanja životnih i razvojnih čimbenika rizika na strani majke koji predstavljaju moguće ugrožavajuće posljedice za novorođenče, kao i zbog niske kronološke dobi djeteta i dugotrajnog narušenog zdravstvenog stanja majke, radi čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke rješenja.
19. Trajanje mjere iz ovog rješenja određeno je u smislu odredbe čl. 152. st. 3. Obz-a i to na razdoblje od 30 dana počev od dana izricanja mjere kako je odlučeno u točki III. izreke rješenja.
20. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu ovrhu, a sve u smislu odredbe čl. 489 st. 3. Obz-a zbog čega je odlučeno pod točkom IV. izreke rješenja.
U Splitu 23. prosinca 2025.
SUTKINJA
Andreja Mikelić
PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe na Županijski sud u roku od 3 dana, od dana uručenja istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka.
DNA:
- predlagatelju,
- predloženici pod 1),
- predloženici pod 3),
- posebnoj skrbnici mal. predloženika pod 2),
- u spis.