R1-157/24-13

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Marici Lović, kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu po prijedlogu predlagateljice LĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Jošku Dujmovu, odvjetniku u Kaštel Lukšiću, naspram protustranke RĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Darku Varnici,odvjetniku u Kaštel Kambelovcu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, 23. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Obustavlja se postupak u ovom izvanparničnom predmetu.

II. Predlagateljica se sa svojim zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice upućuje u parnicu.

III. Svaka stranka snosi svoj trošak ovog postupka.

Obrazloženje

1.Prijedlog predlagateljice radi razvrgnuća suvlasničke zajednice protiv protustranke KĐ zaprimljen je kod ovog suda 29. travnja 2022. te se u istom navodi da su u zemljišnim knjigama za K. O. [katastarska općina] na kat. čest. zem. [katastarska čestica] upisani kao suvlasnici predlagateljica LĐ za ½ dijela i protustranka KĐ za ½ dijela cjeline. Predmetna nekretnina u naravi da predstavlja stojnu kuću sa dvorištem te garažom i dvorišnom zgradom te predlagateljici da ne odgovara ova suvlasnička zajednica, a protustranka da nije spremna na izvansudsku diobu pa predlaže da se u izvanparničnom postupku (jer među strankama nije sporna veličina suvlasničkih dijelova, a niti predmet diobe) izvrši fizička dioba suvlasničke zajednice na način da se fizički odijeli ½ dijela cjeline kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i dodijeli u samovlasništvo predlagateljici.

2. U odgovoru na prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice protustranka KĐ je navela da nije sporno da su stranke upisane kao suvlasnici na kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], međutim dioba da je izvršena i to još od strane prednika stranaka, radi čega da je potrebno jedino precizirati na koji način suvlasnici sada koriste predmetnu nekretninu na terenu. U nastavku postupka protustranka je navela da je suvlasnička zajednica razvrgnuta te da stoga nema pretpostavki za vođenje izvanparničnog postupka diobe.

3. S obzirom da je tijekom postupka preminuo KĐ to je rješenjem od 3. siječnja 2024. sud prekinuo postupak te nadalje isti postupak nastavio u odnosu na RĐ, suprugu ostavitelja , koja je proglašena nasljednicom na nekretnini koja je predmet ovog izvanparničnog postupka.

4. Tijekom postupka sud je izveo dokaz očevidom na lice mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka Ante Bošnjaka kao i pregledom dokumentacije koja je priložena uz sudski spis.

5. Prema odredbi paragrafa 267. Zakona o vanparničnom postupku (Službene novine Kraljevine Jugoslavije br. 45/1934, Narodne novine br. 73/1991, dalje ZVP) koji se u pravnom poretku Republike Hrvatske primjenjuje na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (NN 73/91), a čija se pravna pravila primjenjuju i u ovom izvanparničnom postupku razvrgnuća suvlasništva, na zahtjev ma kog suvlasnika sud će po vanparničnom postupku odlučiti hoće li i kako provesti diobu zajedničke stvari ili zajedničke imovine ako među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili imovine, i u pogledu aktive i pasive, i o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela.

6. Pravnim pravilom paragrafa 268. ZVP-a određeno je da će sud, ako se u postupku radi diobe ma od kojeg suvlasnika ospori jedno od gore spomenutih pitanja, a ne može se o tome postići sporazum, stranku s njenim zahtjevom radi raskidanja zajednice (diobe) uputiti na parnicu.

7. Za navesti je da se izvanparnični postupak općenito definira kao nesporni postupak te da postojanje spora koji se ne može sporazumno riješiti u tom postupku uzrokuje njegovu obustavu i upućivanje u parnicu, u kojoj parnici će se odlučiti o razvrgnuću suvlasništva.

8.Pregledom izvatka iz zemljišne knjige od 29.travnja 2022. za kat. čest. zem. [katastarska čestica] ZU 139, K. O. [katastarska općina], razvidno je da su upisani predlagateljica LĐ te KĐ za suvlasnički udio za po ½ dijela.

9. U postupku je izveden i dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka Ante Bošnjaka te je na licu mjesta utvrđeno kao nesporno među strankama da predlagateljica koristi gornji stan a prednik protustranke da koristi prizemlje stojne kuće, nadalje od objekata u sklopu okućnice KĐ da koristi garažu na jugozapadu a predlagteljica konobu na sjeverozapadu, zapadni dio da koriste obje stranke, da je zajednički pristup stepenicama sa južne strane a u odnosu na sjeverni dio okućnice predlagateljica da koristi sjeverozapadni dio, a prednik protustanke sjeveroistočni dio, sve da je odijeljeno zidom, dok da u odnosu na južni dio suvlasnici se ne mogu sporazumjeti. U svom nalazu i mišljenju, za koje sud smatra da je sačinjeno po pravilima struke, sudski vještak je naveo da je sačinio dva prijedloga diobe dvorišta kuće anagrafske oznake [adresa] u [adresa] ,koja kuća da se nalazi zajedno sa dvorištem na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

10. Predlagateljica je u odnosu na sačinjeno vještvo i predložene načine diobe po sudskom vještaku izjavila da nije suglasna ni sa jednim prijedlogom u cijelosti, ponovno ističući da među strankama nikada nije izvršena faktična dioba, dok je protustranka navela da ne prihvaća način diobe kako to vještak predlaže jer da nisu uvaženi navodi suvlasnika na očevidu, da dioba kako to predlaže vještak ne odgovara onoj diobi koja je već provedena među strankama odnosno njihovim prednicima.

11. Temeljem naprijed navedenih dokaza ovaj sud smatra utvrđenim da su stranke iz ovog postupka za po ½ dijela suvlasnici kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a koja nekretnina je predmet ovog izvanparničnog postupka – razvrgnuća suvlasničke zajednice. Imajući u vidu da je tijekom ovog postupka utvrđeno kako je među strankama sporno je li već provedena dioba u odnosu na predmet razvrgnuća, a čime se osporava postojanje suvlasništva na cijeloj stvari kao i njezin eventualni opseg, to je ovaj sud mišljenja da u konkretnom slučaju treba postupiti u smislu citiranog paragrafa 268 ZVP-a kojim je propisano da će ukoliko u postupku diobe bilo koji suvlasnik ospori jedno od pitanja koja su regulirana pravnim pravilima 267. st.2. ZVP-a, a o tome se ne može postići sporazum, sud stranku s njezinim zahtjevom radi raskidanja zajednice uputiti u parnicu. Još je za navesti da je na očevidu utvrđeno kao nesporno među strankama da svaki od suvlasnika posjeduje točno određene dijelove nekretnina kao i da je sporan u korištenju samo južni dio te iste nekretnine te stoga je za zaključiti da je osnovan prigovor protustranke da je realna dioba te nekretnine u većem dijelu izvršena, a za naglasiti je da vlasnik određenog realnog djela nekretnine ne može biti istovremeno i suvlasnik idealnog dijela te cijele nekretnine.

12. Slijedom svega iznijetog je valjalo obustaviti postupak u ovom izvanparničnom predmetu, te predlagateljicu uputiti sa svojim zahtjevom u parnicu, stoga jer se sporna pitanja mogu riješiti u parničnom postupku budući se u izvanparničnom postupku ne može odlučivati ako nema sporazuma među strankama, a što je u konkretnoj pravnoj stvari slučaj te je stoga odlučeno kao u točkama I. i II izreke ovog rješenja.

13. Punomoćnici stranaka su prije zaključenja raspravljanja u ovoj pravnoj stvari popisali i priložili sudu troškovnik te je za navesti da u odnosu na popisane troškove stranaka ,u ovom izvanparničnom postupku, pitanje naknade troška postupka je regulirano odredbama Zakona o sudskom izvanparničnom postupku koji predstavlja lex specialis, te se primjenjuje na temelju odredbe čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa, donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine" 73/95). Stoga, u konkretnom slučaju, u pogledu odlučivanja o troškovima postupka, primjenjuje se pravno pravilo iz Paragrafa 20. ZVP-u, prema kojem je osnovno načelo da svaka stranka snosi svoj trošak, odnosno da trošak zastupanja pada na zastupanoga, a ukoliko je bilo zajedničkih troškova, o njima da odlučuje sud na način da ih određuje razmjerno, što predstavlja bitnu razliku u odnosu na naknadu parničnih troškova. Nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju samo troškovi pristojbi te troškovi očevida i vještačenja, dok trošak zastupanja po punomoćniku ne predstavlja nužni trošak i on pada na zastupanog. Nadalje, govoriti o zajedničkim troškovima nije moguće u situaciji obustave postupka, o kakvom slučaju je ovdje riječ, pa po tom kriteriju ovdje nema mjesta obvezivati predlagateljicu na naknadu troškova protustranci ni obratno. Naime, s obzirom na ishod postupka - obustava postupka, protustranka bi na teret predlagateljice mogla ostvariti tek trošak postupka samo po kriteriju krivnje koju sadrži stavak 4. pravnog pravila iz paragrafa 20. ZSVP. Prema tom pravilu, sud može po prijedlogu jedne stranke naložiti drugoj da naknadi troškove, podrazumijevajući troškove pravnog zastupnika, koje je prouzrokovala neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom. U konkretnom slučaju prema podacima iz spisa nema mjesta zaključku da bi se postupanje predlagateljice moglo cijeniti kao gruba krivnja kakvu na umu ima citirano pravilo pa je valjalo odlučiti kao u točci III. izreke ovog rješenja.

Split, 23. prosinca 2025.

S U D A C

MARICA LOVIĆ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, a rok za žalbu je 15 dana i počinje teći danom primitka rješenja.

DNA:

- pun. predlagateljice

- pun. protustranke

- u spis