REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Posl. br. Pr-1551/2025-38
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Ivana Starčević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari pravnoj stvari tužitelja LG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Krešimiru Grubišiću, odvjetniku iz Zagreba, Ilica 191 f, protiv tuženika DALEKOVOD d.d., [adresa], OIB: 47911242222, radi nedopuštenosti otkaza, nakon zaključene glavne i javne rasprave dana 16. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika, dana 23. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se nedopuštenim otkaz dan Odlukom o otkazu Ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika što ju je dana 26.08.2019.g. donio tuženik DALEKOVOD d.d., sa sjedištem u [adresa], OIB: 47911242222, te se utvrđuje da radni odnos tužitelja LG iz iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kod tuženika temeljem Ugovora o radu br. 623/2018 od 28.11.2018.g. nije prestao.
II. Utvrđuje se nedopuštenim Odluka tuženika od dana 23.09.2019.g. kojom je odbijen Zahtjev za zaštitu prava tužitelja.
III. Nalaže se tuženiku DALEKOVOD d.d., sa sjedištem u [adresa], OIB: 47911242222 u roku od 8 dana, pod prijetnjom ovrhe, vratiti tužitelja LG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na rad sukladno Ugovoru o radu br. 623/2018 od 28.11.2018.g.
IV. Nalaže se tuženiku da tužitelju u roku od 15 dana, i pod prijetnjom ovrhe nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu 625,00 eura zajedno s zakonskom zateznom kamatom koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude, pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je temeljem Ugovora o radu broj 623/2018 na neodređeno vrijeme zaključenog dana 28. studenog 2018.g. bio u radnom odnosu kod tuženika te je obavljao poslove radnog mjesta "inženjer građenja infrastrukture". Dana 28.kolovoza 2019.g. tuženik je donio Odluku o otkazu Ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika u kojoj sadržajno odlučuje kako tužitelju prestaje radni odnos zbog skrivljenog ponašanja. Tužitelj je predmetu odluku zaprimio dana, 02. rujna 2019.g.
Tuženik je dana 20. kolovoza 2019.g. putem elektronske pošte na službenu adresu poslao tužitelju poziv na obranu, što je nepravilan način dostave takvog poziva, a posebice uzimaju u obzir činjenicu da je tuženik navedeni poziv tužitelju poslao sat vremena nakon što je tužitelj prijavio upravi bolovanje i pri tome obavijestio tuženika zašto taj dan nije došao na posao.
Sukladno čl. 88 Pravilnika o radu tuženika elektronskom poštom se, a vezano za ostvarivanje prava i obveza radnika, mogu dostavljati samo odluke, obavijesti i pismena koje ne moraju po zakonu imati izvorni potpis na sebi.
Nadalje, nakon primitka odluke o otkazu, tužitelj je u otvorenom zakonskom roku, dana 13. rujna 2019.g. tuženiku uputio Zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa u kojem je u bitnom istaknuo razloga zbog kojih smatra neopravdanim otkazivanje predmetnog ugovora o radu.
Tuženik je odgovorio na zaprimljeni Zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa na način da je dana, 23. rujna 2019.g. donio Odluku kojom se u cijelosti odbija Zahtjev za zaštitu prava tužitelj kao neosnovan. Tuženik je odluku uputio izravno tužitelju umjesto njegovom punomoćniku unatoč tome što je punomoćnik tužitelja uz Zahtjev za zaštitu prava uredno priložio i punomoć za zastupanje tužitelja. Na taj način tuženik je povrijedio odredbe o dostavi iz Zakona o parničnom postupku, konkretno odredbu čl. 138 st. 1 ZPP-a.
Obzirom da je tužitelj navedenu odluku tuženika zaprimio, dana 24. rujna 2019.g. to je od 25.rujna 2019.g. za tužitelja počeo teći prekluzivni rok od 15 dana za podnošenje tužbe nadležnom sudu.
Tuženik u obrazloženju Odluke o otkazu Ugovora o radu navodi kako se isti otkazuje zbog kontinuiranih verbalnih sukoba sa sudionicima na projektu Dugo selo- Križevci, uznemiravanja svojih kolega i trećih osoba, te loše radne atmosfere na radnom mjesto za što je dana 18. travnja 2019.g. upozoren kao i da je usprkos navedenoj opomeni tužitelj i dalje na nekoliko način nastavio kršiti svoje obveze, te i dalje nastavio neprimjerenu i neodgovarajuću komunikaciju, neopravdanog izostanka dana, 14. kolovoza 2019.g. odnosno što je navedenog dana za vrijeme radnog vremena u razdoblju od 11,00 do 15,00 sati otišao s radnom mjesta na područje grada Varaždina, neodazivanje na obvezni koordinacijski sastanak tuženika zakazan za dan 19. kolovoza 2019.g. u 13,30 sati, toga što je dana 14. i 19. kolovoza 2019.g. nije vratio službeno vozilo tuženika, marke OPEL ASTRA, reg. oznaka [registarska oznaka] poslije radnog vremena, čime je neovlašteno koristio službeno vozilo/imovinu tuženika.
Nadalje, tuženik u obrazloženju navodi kako je tužitelja dana 20. kolovoza 2019.g. pozvao na iznošenje obrane u odnosu na njegove navodne višestruke povrede obveza iz radnog odnosa, kao i da je tužitelj ignorirao navedeni poziv i da se ni na koji način nije očitovao tuženiku niti je opravdao razloge kršenja svojih radnopravnih obveza.
U odnosu na razloge, tužitelj navodi kako je dana 02. svibnja 2019.g. uputio tuženiku prigovor na predmetno upozorenje od 18. travnja 2019.g. putem svojeg punomoćnika, u kojem je kategorički osporava da bi učinio bilo što od navedenog što mu se stavlja na teret. Ujedno, dana 03. srpnja 2019.g. tužitelj je preuzeo Ocjenu rada zaposlenika na koju je dana 18. srpnja 2019.g. pisano prigovor, te ga urudžbirao kod tuženika isti dan. U odnosu na točku 2. tužitelj izjavljuje kako je neosnovan navod tuženika da je izostao sa svog radnog mjesta dana 14. kolovoza 2019.g. u razdoblju od 11,00 do 15,00 sati. Naime, toga dana je otišao do Varaždina preuzeti od dobavljača građevinskog materijala tvrtke GUMIIPEX-GRP d.o.o. Prije nego što je otišao sa svog radnog mjesta tužitelj je obavio razgovor sa poslovođom MG, te je sa njime dogovorio da on provjeri kod dobavljača da li je naručeni materijal pripremljen i da li može doći po njega, na što mu je odgovoreno da je materijal pripremljen i da ga može slobodno doći preuzeti u Varaždin. U odnosu na točku 3 tužitelj ističe kako je opravdao svoj izostanak sa koordinacijskog sastanka, a u odnosu na točku 4 navodi kako je službeno vozilo od trenutka njegovog zaposlenja pa sve do dana kada je tužitelj vratio vozilo, koristio isključivo u službene svrhe, te kao je do 14. kolovoza 2019.g. o strane tuženika nije bilo nikakvih primjedbi na način korištenja službenog vozila od strane tuženika. Slijedom navedenog predlaže usvojiti tužbeni zahtjev, uz naknadu parničnog troška.
2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako u cijelosti pobija tužbu i tužbeni zahtjev. Nesporno je da su tužitelj i tuženik sklopili Ugovor o radu broj 623/2018 na neodređeno vrijeme dana 28. studenog 2018.g. na radno mjesto Inženjer građenja infrastrukture. Nesporno je da je tuženik dana 26. kolovoza 2019.g. donio Odluku o otkazu Ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja uz prethodno savjetovanje sa Radničkim vijećem.
Sukladno čl. 150 Zakona o radu tuženik je Radničkom vijeću dostavio namjeravanu odluku o otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika na koju namjeravaju odluku se Radničko vijeće suglasilo dana, 23. kolovoza 2019.g.
Nesporeno je daje tužitelj dana 13. rujna 2019.g. podnio Zahtjev za zaštitu prava kojeg je tuženik odbio dana 23. rujna 2019.g. Također je nesporno da je sukladno odredbi čl. 119 st. 1 Zakona o radu prije donošenja pobijane Odluke o otkazu Ugovora o radu zbog krivljenog ponašanja tuženik dana 26. travnja 2019.g. tužitelju uručio pisano upozorenje o obvezama iz radnog odnosa.
Prije pisanog upozorenja, tužitelj je dana 25. siječnja 2019.g. bio i usmeno upozoren od strane nadređenog direktora PG. Obzirom da tužitelj nakon usmenog i pisanog upozorenja nije korigirao svoje ponašanje nego je nastavio samovoljno i neprihvatljivo ponašanje tuženik je dana 26. kolovoza 2019.g. donio Odluku o otkazu Ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja tužitelja. U odnosu na navode tužitelja o dostavi poziva na obračunu navodi da su isti neosnovani jer čak i u slučaju da tuženik nije omogućio tužitelju pravo na obračun sukladno čl. 119. st. 2 Zakona o radu, tuženik ne bi počinio procesnu pogrešku prilikom otkazivanja ugovora o radu niti bi otkaz bio nedopušten.
Slijedom navedenog predlaže odbiti tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom uz naknadu troškova parničnog postupka.
3. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u Odluku o otkazu Ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika, Pravilnik o radu tuženika, e-mailove, izviješće o privremenoj nesposobnost za rad, Zahtjev za zaštitu prava radnika sa povratnicom, odgovor tuženika na Zahtjev za zaštitu prava, Prigovor tužitelja na upozorenje tuženika od 18. travnja 2019.g., sa povratnicom, obrazac za ocjenu radnika, putne radne listove, namjeravanu Odluku o otkazu Ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, Upozorenje o obvezama iz radnog odnosa, Ugovore o radu tužitelja, proveo je dokaz saslušanjem svjedoka DG, ČG, ĆG, IG, KG, BG, ĐG, HG, SG, ŠG i tužitelja.
4. Dana 25. ožujka 2022.g, poslovni broj: Pr-2740/2019 sud je usvojio tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja, koja je Odluka ukinuta Rješenjem od 22. srpnja 2025.g, broj:
GžR-371/2022-2 i predmet vraćen sudu na ponovno suđenje uz napomenu da po mišljenju Županijskog suda, iz pobijane presude nije moguće provjeriti zakonitost stava prvostupanjskog suda u pogledu odluke istog o osnovanosti tužbenog zahtjeva, budući o tako zauzetom stavu prvostupanjskog suda nema nikakvih, a kamoli valjanih razloga, dok su razlozi navedeni u obrazloženju nejasni, proturječni i o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih isprava, zbog čega presuda ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati, čime je počinjena bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a. Ovo stoga što su u obrazloženju presude samo navedeni izvedeni dokazi, a izostali su zaključci i ocjena tih dokaza, razlozi o tome kojim je dokazima sud poklonio vjeru, a kojima nije te iz kojih je razloga tako postupio kada je tužbeni zahtjev usvojio kao osnovan.
5. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno svih dokaza zajedno, primjenom odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku, sud utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.
6. Među parničnim strankama nesporno je da
- su tužitelj i tuženik sklopili Ugovor o radu broj 623/2018 na neodređeno vrijeme dana 28. studenog 2018.g. na radno mjesto Inženjer građenja infrastrukture
- da je tuženik dana 26. kolovoza 2019.g. donio Odluku o otkazu Ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja uz prethodno savjetovanje sa Radničkim vijećem
- da je sukladno čl. 150 Zakona o radu tuženik Radničkom vijeću dostavio namjeravanu odluku o otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika na koju namjeravaju odluku se Radničko vijeće suglasilo dana, 23. kolovoza 2019.g.
- da je tužitelj dana 13. rujna 2019.g. podnio Zahtjev za zaštitu prava kojeg je tuženik odbio dana 23. rujna 2019.g
- da je sukladno odredbi čl. 119 st. 1 Zakona o radu prije donošenja pobijane Odluke o otkazu Ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja tuženik dana 26. travnja 2019.g. tužitelju uručio pisano upozorenje o obvezama iz radnog odnosa
7. Među strankama je sporno da li je tužitelj kontinuirano bio u verbalnome sukobu sa radnim kolegama na projektu Dugo selo-Križevci, uznemiravao svoje kolege i stvarao lošu atmosferu na radnom mjestu, da li je usprkos opomeni i dalje nastavio narušavati međuljudske odnose te neopravdano izostao sa posla dana 14. Kolovoza 2019.g, zanemario poziv i nije se odazvao na koordinacijski sastanak, kao i da li je neovlašteno koristio službeno vozilo.
8. Sud je radi utvrđenja spornih činjenica saslušao svjedoke i stranke.
9. Iz iskaza svjedoka DG proizlazi da je zaposlenik tuženika i bio je direktor tužitelja. Tužitelj je radio kao jedan od inženjera na projektu Dugo Selo – Križevci,na dijelu za zaštitu od buke. Do otkazivanja ugovora o radu došlo je zbog kontinuiranih sukoba sa ostalim djelatnicima, uzastopnih upozorenja tužitelju vezano za komunikacijom sa kolegama i nadzornim inženjerom i podizvođačima te kolegama iz Dalekovod-proizvodnje. Tužitelj se nije odazvao na sastanak na koji ga je on pozvao 19.8.2019. Tužitelj je izvršavao preuzete obveze. Većih prigovora na njegov rad nije bilo. Nije upoznat sa formalnim dijelom uručenja odluke o otkazu tužitelju jer je u to vrijeme bio na godišnjem.
10. Sud je iskaz ovoga svjedoka ocijenio kontradiktornim jer isti tvrdi kako je tužitelj bio u konstantnom verbalnom sukobu sa ostalim radnim kolegama, ali primjedbi na njegov rad i profesionalnost nema. Naime sud u postupanju ocjenjuje isključivo okolnosti vezane uz proces rada a koje su dovele do poremećaja toga procesa i prouzročile štetu poslodavcu. Svjedok nije naveo kakve je sukobe tužitelj imao sa drugim radnicima, zbog čega i kakva je to šteta nastala ako je po iskazu svjedoka, tužitelj bio profesionalan i marljiv u svome radu.
11. Iz iskaza svjedoka ČG proizlazi da je zaposlenik tuženika na radnom mjestu kako administrator na projektu Dugo Selo-Križevci i radi kao ing. gradilišta na rekonstrukciji pruge Zapadni kolodvor – Savski Marof. Tužitelj mu je bio radni kolega. Na dan kada se tužitelj trebao javiti na koordinacijski sastanak, on je bio na godišnjem odmoru i ne zna detalje. Vezano za 13. i 14. baš ne zna detalje, zna da je s tužiteljem zajedno došao na posao i posle se nisu vidjeli jer ga je drugi kolega odvezao kući. Poslije se nisu vidjeli. Koliko zna o radu tužitelja pedantno i korektno je odrađivao svoj posao i na vrijeme. On s njim nije imao sukobe, a ako se tužitelj s nekim sukobljavao to je sigurno bilo zbog posla, a o tome ne zna ništa. Stoga je sud iskaz ovog svjedoka ocijenio irelevantnim vezano za navode odluke o otkazu jer isti nema saznanja o činjenicama koje su sporne među strankama. Naprotiv, objektivno tvrdi kako je tužitelj bio pedantan i korektan u svome radu.
12. Iz iskaza svjedoka ĆG proizlazi da je zaposlenik tuženika i tužitelju je bio prvi nadređeni. U to vrijem njegovo radno mjesto bilo je voditelj Odjela za realizaciju projekata i infrastrukture. On je tužitelju davao radne zadatke i usmeno i pismeno vezano za izradu izvještaja, kartica odnosno administrativni dio, dok je IG davao radne zadatke tužitelju vezano za gradilište. Tužitelj je izvršavao radne zadatke, ali je prilikom izvršavanja radnih zadataka tuženiku nanio nenadoknadivu štetu vezano za poslovne odnose s drugim klijentima. Tužitelj je bio jako bezobrazan i nije odgovarao način njegove komunikacije vezano za organizaciju rada na gradilištu i nabavu materijala. Zna da je bilo problema vezano za materijal. Nije se moglo utvrditi što je isporučeno a što nije isporučeno. To je bio dužan utvrditi tužitelj. Ne sjeća se da li je bilo dosta materijala i da li je bio kvalitetan. Materijal je došao iz Dalekovod proizvodnje. Tužitelj je uložio reklamaciju na materijal koji je bio netom isporučen. Predstavnici Dalekovod proizvodnje pokušali su se dogovoriti s tužiteljem: Detalje vezano za nedostatke materijala ne zna točno. Nema podataka da li je reklamacija tužitelja ispoštovana vezano od Dalekovoda. On je samo vidio e-mailove u kojima se tužitelj s visoka obraća djelatnicima iz Dalekovod proizvodnje. To nije bilo u skladu s poslovnim ponašanjem. On je osobno imao problema s tužiteljem jer se ovaj nije pojavljivao na sastancima na koje je pozivan. On je opravdavao izostanke raznoraznim isprikama koje su se nakon provjere pokazale netočne. Stekao je dojam da izbjegava kontakt s njim. Otvorenih sukoba nije bilo.
13. Svjedok ZG potvrdio je navode iz odluke o otkazu, ali obzirom da se radi o ozbiljnim sankcijama, bio je dužan iste potkrijepiti podacima a ne iznositi paušalno osobne stavove i sugestije o animozitetu. Naime, nije precizirana šteta, na koji način nisu mogli utvrditi isporučeno i neisporučeno obzirom da ulaz i izlaz materijala, a o kojim podacima svjedok iskazuje da se ne sjeća. I u ostalom dijelu iskaza ne sjeća se detalja o navodnim štetnim radnjama tužitelja.
14. Iz iskaza svjedoka IG proizlazi da je zaposlenik tuženika na radnom mjestu voditelja projekta. S tužiteljem je radio na projektu Izgradnje rekonstrukcije željezničke pruge Dugo Selo –Križevci. S tužiteljem je od početka imao korektan odnos, bilo je iznimnih slučajeva gdje su se suprotstavljali ali takva je svrha posla, uvijek je bilo potrebno naći konsenzus zbog zajedničkih interesa postizanja ciljeva poduzeća. Prema njegovom saznanju zajednički projekt na kojem su radili nije bio razlog otkazivanja već su postojali drugi razlozi u koje on nije upućen. Očito je postojao komunikacijski problem između njegovih nadređenih, nadređenih tužitelju i samoga tužitelja.
15. Svjedok IG je kompetentna osoba vezano za projekt na kojemu je radio tužitelj, jer je voditelj projekta. Tvrdi da je odnos sa tužiteljem bio korektan i da su unatoč različitim stavovima uvijek postigli konsenzus. Ovom je svjedoku sud poklonio vjeru jer je iskazivao točno o odnosu sa tužiteljem i njegovom radu na projektu, a sa kojim je bio direktno i upoznat obzirom na funkciju.
16. Iz iskaza svjedoka KG proizlazi da je zaposlenik tuženika na radnom mjestu voditelja projekta. Sa tužiteljem je radio na projektu Dugo Selo-Križevci. Rad s tužiteljem na tom projektu načelno je bio dobar. Nije mu poznato zbog čega je tužitelj dobio redovni otkaz ugovora o radu. On se osobno žalio na rad tužitelja zbog međuljudskih odnosa, a koji su se odnosili na proces rada. On je s tužiteljem radio zajedno u istom uredu i kada su se bilo što pokušali dogovoriti nije bio dogovora. Radilo se o rasporedu ljudi, posudbi montera, kamiona, kombija itd.
17. Iskazu KG sud je poklonio vjeru, no radi se o osobnom odnosu i stavu prema tužitelju koji je znatno utjecao na proces rada i koji svjedok nije imao namjere korigirati, a što je razvidno iz činjenice da je vlastitu nemogućnost dogovora prijavio kao propust u radu tužitelja.
18. Iz iskaza svjedoka BG proizlazi da je radio sa tužiteljem na izgradnji pruge Dugo Selo-Križevci. Tužitelj mu je bio nadređeni i bio je korektan. Prema njegovoj grupi radnika, kao nadređeni tužitelj je bio korektan i nije kršio obveze iz radnog odnosa.
19. Iz iskaza svjedoka ĐG proizlazi da je radio sa tužiteljem i surađivao na istom projektu. Upoznat je sa radom tužitelja i načinom kako ga je obavljao. Zna što su druge kolega mislile o tužitelju. Nje se slagao s razmišljanjima i pogledima nekih kolega vezano za rad tužitelja. Sa tužiteljem je surađivao profesionalno i u zadanim rokovima, bez naznaka o bilo kakvim povredama radne obveze. Druge kolege su se žalile da tužitelj nije kooperativan, susretljiv u odnosu na uobičajenu komunikaciju među kolegama. Pod tim smatra izmjenjivanje privatnih informacija, neformalna druženja, a što s određene kolege ocijenile kao nesusretljivost. Vezano za proces rada svi su naglašavali da je tužitelj profesionalan i korektan, ali malo distanciran u odnosu na privatna druženja.
Na projektu je sudjelovalo 5-6 inženjera, i svi su bili smještani u istoj prostoriji i kada se vode neformalni radovi, oni su osjetili da tužitelj nije uvijek involviran. On osobno nije imao takav dojam. Imao je normalnu komunikaciju s tužiteljem i privatnu i poslovnu.
20. Suprotno iskazima drugih svjedoka BG i ĐG ističu profesionalnost tužitelja i okolnost da se zbog toga oko njega stvorila netrpeljivost kolega. Naime, tužitelj nije bio osoba sklona privatnim konstelacijama odnosa u profesionalnome okruženju, a što nije odgovaralo kolegama.
21. Iz iskaza svjedoka HG proizlazi da je nadređenom tužitelju uputio sam mail. Radila su se 4 lota za zaštitu od buke. Bio je član uprave a poslije toga direktor Dalekovod proizvodnje, i došlo je do nekakvih žalbi od strane gospodina LG prema ljudima kojima je on osobno, bio neposredno nadređen i to NG i RG. Te osobe su bile korektne u svom poslu i višekratno su se žalile na rad tužitelja koji "dovodi stvari do apsurda". Tada je on osobno zamolio gospodina DG da tužitelja zamijeni s nekim drugim. Nakon toga je došlo do prebrojavanja tog posla i posao je bio krivo prebrojan. Došlo bi po tom izračunu do problema sa Dalekovod proizvodnjom jer je faktura bila sa velikim iznosom, i to krivim iznosom, te je on osobno kontaktirao kolegu kako bi riješili taj problem. O ostalim stvarima nemam saznanja. Tužitelja niti ne poznajem.
22.Iz iskaza svjedoka SG proizlazi da radi u Dalekovodu od 2015. i prvi je bio projekt Dugo Selo - Križevci. Tužitelj je kasnije došao na taj projekt. Postojala su tri segmenta na projektu jaka struja, slaba struja i građevina. On je bio zadužen za slabu struju. Sa tužiteljem koji je građevinac sjedio je u istoj sobi. Radilo se o složenom projektu i imali smo zajednički interes. Sa tužiteljem je bilo malo teže raditi, imali smo nekakvih razmirica i to učestalo. To je bio rezultat postupka izvođenja radova na terenu. Međutim to nije ništa neuobičajeno. Sa tvrtkom Elektrokem došlo je do problema zbog tužitelja, a ta tvrtka je u konzorciju sa Siemensom. Međutim ne sjeća se točno detalja. Iz iskaza svjedoka ŠG proizlazi da je tužiteljem surađivao na gradilištu Dugo Selo-Križevci. On radi u radionici za održavanje vozila, a tužitelj je bio Voditelj projekta. Osobno sa tužiteljem što se tiče posla nije imao problema. Međutim on je kao predsjednik Radničkog vijeća morao obaviti telefonski razgovor sa tužiteljem zbog pritužbi drugih radnika. Od dečki koji su sa njim radili na nabijanju pilota za zaštitu od buke tražio je da dođu u 07,00 sati na skupno mjesto kako se ne bi gubilo vrijeme, a inače se kretalo iz baze u 07,00 sati. Tražio je da rade točno do kraja radnog vremena na gradilištu, a oni su morali pripremiti nešto za rad idući dan i zbog čega su morali ostajati poslije radnog vremena, a što im tužitelj nije priznao kao prekovremeni. Bila je još pritužba od gospodina L, gdje se radila antena za mjerenje brzine vjetra i gospodin L je tražio atest za iglu za mjerenje, a tužitelj je rekao da to nije njegov posao, a poslovođa je direktno odgovaran na gradilištu. Nakon toga je gospodin L dao otkaz u firmi i otišao iz firme. Tužitelj je negirao navode i svjedok sa njim nije ulazio u daljnje rasprave. Htio sam da porazgovaramo samo kao kolege i kao predstavnik radnika ali taj problem je bio za više instance. Kada su nakon toga zaprimili od poslodavca prijedlog namjeravane odluke o otkazu Ugovora oradu službeno se očitovao kao i cijelo Radničko vijeće, koje je bilo suglasno sa odlukom i to jednoglasno, jedan radnik je bio nedostupan telefonski jer je bio na gradilištu u Norveškoj.
23. Nakon što su saslušani svjedoci HG, SG i ŠG, sud je utvrdio kako je svima poznata okolnost da je tužitelju otkazan ugovor o radu, no svaki svjedok u slobodnoj interpretaciji doslovce „nagađa“ o konkretnim razlozima toga otkaza. To je navodno dolazak na posao koji je morao biti nefleksibilan, zatim mogućnost da je došlo do nesuglasja sa tvrtkom koja posluje sa Siemensom, i u konačnici način pristupa radu od strane tužitelja, što za ovaj sud ne mogu biti okolnosti koje se ocjenjuju kao osobno uvjetovani razlozi ili teška povreda radne obveze. Utvrđeno jest da se radi isključivo o rekla-kazala optužbama vezano za rad tužitelja, uz napomene svih svjedoka kako se radi o profesionalnom, pedantnom i efikasnom radniku.
24. Iz iskaza tužitelja proizlazi osobno ne razumije zbog čega je donesena odluka o otkazivanju Ugovora o radu. Može samo nagađati jer je sa svim svojim kolegama imao korektne odnose osim u slučaju kolega KG i SG sa kojima nije bila moguća komunikacija, a niti suradnja. Kolege su često bili naprasite, nekada i alkoholizirani na poslu i odbijali su sve pozive na zajedničku suradnju i komunikaciju. On bi prvo usmeno komunicirao, i kada bi prošlo određeno vrijeme, a problemi ne bi bili riješeni slao bi mailove. U jednom trenutku bio je pozvan od strane direktora DG na sastanak, gdje mu je on priopćio da će dobiti otkaz. Kada je zatražio objašnjenje zašto dobio je odgovor da postoje određene pritužbe, tražio da mu se kaže o kakvim se pritužbama radi ali nije dobio odgovor i zato je to proglasio klevetom. Bez obzira što nije bilo obrazloženje za te navode direktor je bio ustrajan i rekao mu je da će dobiti otkaz kao tehnološki višak. Rastali su se na sastanku i on se vratio na posao, nije bilo teških riječi već uljuđeni razgovor. Nakon toga počeo je dobivati redovite pozive od prvog nadređena ĆG o tome da će mu prestati radni odnos, zvao ga je za vrijeme rada, za vrijeme godišnjeg odmora i tako mjesecima. Kada je bio na godišnjem odmoru zvao ga je i ŠG i govorio mu da će dobiti otkaz kao tehnološki višak. Priča sa davanjem otkaza trajala je 6 mjeseci, on više nije znao da li će dobiti otkaz i kada. Trpio je verbalne i pismene napade od DG, JG koji su kako se približivala sredina ljeta sve češće bili prisutni. Kasnije im se pridružio FG. Nakon što je to trajao dobrih pola godine, napada više nije mogao izdržati, prestao je spavati i završio je na psihijatrijskom odjelu. Otvoreno mu je bolovanje na koje je otišao i koje je u zakonskom roku prijavio poslodavcu. Poslodavac je poslao inspekciju od strane Ministarstva zdravstva i dobio je odgovor da je bolovanje opravdano. Nedugo potom dobio je otkaz.
25. Sud je iskaz tužitelja ocijenio istinitim i poklonio mu je vjeru. Tužitelj je nedvojbeno dolazio u sukobe sa agresivnim kolegama u alkoholiziranom stanju, a koje nepravilnosti poslodavac nije uspio otkloniti. Naprotiv, Otkazom Ugovora o radu sankcioniran je radnik koji je upozoravao na propuste i štete koje su iz takvih situacija proizašle.
26. Teret dokaza u slučaju otkazivanja ugovora o radu je na strani poslodavca, i isti je morao nedvojbeno dokazati računom koji izdaje naručitelj posla, ili barem svjedočenjem kooperanta da je šteta uistinu nastala greškom tužitelja a ne spekulirati o njenoj visini, i ugledu poslodavca temeljem neprovjerenih iskaza. Obzirom da nije dokazana pogreška tužitelja koja bi narušila proces rada i prouzročila štetu, za relevantan je prilikom odlučivanja u ovome predmetu usvojen iskaz tužitelja kao istinit, a u kojem se tvrdi da su kolege često bile naprasite, nekada i alkoholizirane na poslu i odbijali su sve pozive na zajedničku suradnju i komunikaciju. Odnos prema njemu bio je u tolikoj mjeri nekorektan da su mu 6 mjeseci prijetili otkazom.
27. Slijedom navedenoga, uzevši u obzir sve iskaze svjedoka i stranaka, sud je utvrdio da u slučaju donošenja odluke o otkazu ugovora o radu tužitelju od 26.08.2019.godine i u vezi odgovora na zahtjev za zaštitu prava radnika od 23. rujna 2019. godine nisu ispunjene zakonske pretpostavke da se sukladno odredbi članka 115 st.1 t.3 ZOR radi o kršenju obveza iz radnog odnosa, pa je tužbeni zahtjev usvojen na način opisan u toč. I. izreke ove presude, i naložio povratak tužitelja na radno mjesto sukladno ugovoru o radu koji je zaključen među strankama.
28. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154 st. 1 ZPP-a i na čl. 30 st. 2 Ovršnog zakona.
29. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika te vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja pojedine parnične radnje.
30. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st 1 ZPP-a , a trošak se sastoji od troška zastupanja po punomoćniku u osobi odvjetnika. Punomoćniku tužitelja je priznata jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak prema Tbr 7 toč. 2 alineja 6 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u iznosu od 500,00 eura, uvećano za 25% PDV-a ili 125,00 eura što ukupno iznosi 625,00 eura.
31. Tužitelj je temeljem čl. 16. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođen od plaćanja istih u ovom predmetu.
U Zagrebu, 23. prosinca 2025.
Sudac:
Ivana Starčević
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka prijepisa presude. O žalbi odlučuje nadležni drugostupanjski sud .
DNA
1. Pun. tužitelja
2. Pun. tuženika