REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-188/2022-50

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji tog suda Jadranki Liović Merkaš, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja: 1. JD, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. HD, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. PD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Krešimiru Škarici, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Krešimir Škarica & Partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, zastupane po punomoćnici Mariji Vučurević Tamburić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Župić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon glavne, usmene i javne rasprave, održane i zaključene dana 17. studenog 2025. u nazočnosti 1. i 2. tužiteljice osobno, punomoćnika 1. -3. tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika Bojana Jovanovića, odvjetnika, a u izočnosti uredno pozvanog 3. tužitelja, dana 2. siječnja 2026. temeljem čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 04/08, 84/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, 146/25), dalje ZPP-a,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, da s osnove neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog gubitka bliskog srodnika isplati:

- prvotužiteljici JD, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 43.798,53 EUR,

- drugotužiteljici HD, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 29.862,63 EUR,

- trećetužitelju PD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 29.862,63 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od podnošenja odštetnog zahtjeva 10. rujna 2021. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanom za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, da prvotužiteljici JD, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati 6.503,42 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 2. siječnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

III Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, isplatiti drugotužiteljici HD, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 265,45 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 2. siječnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

IV Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, isplatiti trećetužitelju PD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 265,45 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 2. siječnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

V Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. iz Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, nadoknaditi tužiteljima troškove parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 2. siječnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.",

kao neosnovan.

II Nalaže se tužiteljima: 1. JD, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. HD, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 3. PD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi tuženiku prouzročeni parnični trošak u iznosu 8.730,00 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama od 2. siječnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode da su članovi obitelji pokojnog MD koji je 13. prosinca 2019. teško tjelesno stradao u prometnoj nesreći koja se dogodila u [adresa], u naletu vozila reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao FD. MD je nakon intenzivnog liječenja podlegao ozljedama i preminuo. Osobni automobil kojim je upravljao FD bio je registriran kod tuženika policom broj: [broj police]. Prije smrti, između pokojnog MD i članova njegove obitelji postojala je jaka emotivna poveznica i trajna životna zajednica. Nakon tragičnog događaja tužitelji su trpjeli jake duševne boli zbog gubitka najužeg člana obitelji. U mirnom postupku su se obratili tuženiku s odštetnim zahtjevom 9. rujna 2021., koji je tuženik otklonio, slijedom čega ustaju tužbom i tužbenim zahtjevom konačno uređenom u podnesku od 24. listopada 2023. (stranica 157 spisa) kojim traže naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog gubitka bliskog srodnika na način da prvotužiteljica JD potražuje 43.798,53 EUR, drugotužiteljica Biljana Kalinović 29.862,63 EUR, trećetužitelj PD 29.862,63 EUR, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od podnošenja odštetnog zahtjeva, 10. rujna 2021. do isplate, te imovinsku štetu za troškove izrade i montaže nadgrobnog spomenika, pogrebnih troškova i usluga, troškova karmina, cvijeća i vijenaca i crnine, prvotužiteljica JD, 6.503,42 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 2. siječnja 2026., drugotužiteljica HD za crninu 265,45 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 2. siječnja 2026., te 3. tužitelj PD za crninu 265,45 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 2. siječnja 2026., uz naknadu troškova postupka sa zakonskom zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja koji se dogodio na način da je vozač FD upravljajući osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] iz smjera sjevera prema jugu te dolaskom do kbr. 10 iste ulice, pri skretanju u desno, prema zapadu, na prilazni makadamski put koji vodi do bloka skretnica HŽ, nakon 4,5 m vožnje po makadamskom putu s prednjim i zadnjim desnim kotačima vozila prešao preko gornjeg dijela nogu oštećenog MD koji je ležao na leđima na navedenom putu, s gornjim dijelom tijela okrenutim prema sjeveru. Oštećeni je liječen u bolnici, te je **.**.2020. preminuo. Priznaje pasivnu legitimaciju budući je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] u vrijeme prometne nezgode bilo osigurano kod tužene policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj 012800678011, ali osporava odgovornost svoga osiguranika za nastanak štetnog događaja i ističe prigovor isključive odgovornosti prednika tužitelja, osporava uzročnoposljedičnu vezu između smrti prednika tužitelja i ozljeda zadobivenih u predmetnoj prometnoj nezgodi, osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, te ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani prvotužiteljice JD. U odnosu na istaknuti prigovor isključive odgovornosti prednika tužitelja, ističe kako je protiv njezina osiguranika odbačena kaznena prijava jer u postupanju osiguranika tužene, vozača FD nisu ostvarena bitna obilježja kaznenog djela iz čl. 227. st. 2 Kaznenog zakona - izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu. Ističe kako je prednik tužitelja ležao na makadamskom putu, te da ga vozač FD nije mogao vidjeti niti je mogao predvidjeti takvu situaciju, pa ni izbjeći je ili otkloniti. Lokacija i položaj na kojem se nalazio prednik tužitelja nedvojbeno predstavljaju nepredvidivu okolnost za vozače. Navodi da je prvotužiteljica uz tužbu dostavila Izvadak iz matične knjige vjenčanih iz 1977., te ne može sa sigurnošću utvrditi je li između nje i pokojnog postojala bračna zajednica, a uzimajući u obzir i različite adrese i države stanovanja. Osporava zahtjeve tužitelja za naknadom imovinske štete, posebice zahtjev prvotužiteljice za naknadom pogrebnih troškova, troškova karmina i spomenika budući nisu dostavljeni nikakvi dokazi da je ista snosila troškove, a ni tužitelji nisu dostavili nikakve dokaze glede zahtjeva za naknadom imovinske štete za crninu i vijence. Čini neprijepornim da su se tužitelji obratili tuženoj sa zahtjevom za naknadom štete u mirnom postupku, i to odštetnim zahtjevom zaprimljenim 13. rujna 2021., ali nije došlo do mirnog rješenja upravo iz navedenih razloga. Ističe prigovor isključive odgovornosti prednika tužitelja nastanku štetnog događaja, u cijelosti osporava osnovu, uzročnoposljedičnu vezu i visinu tužbenog zahtjeva, tijek zakonskih zateznih kamata, i predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. Sud je proveo dokaze: pročitano je rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku broj KP-DO-251/2020 od 12. siječnja 2021. (stranica 8-11 spisa), medicinska dokumentacija za pokojnog MD (stranica 12-29, 112-114 spisa), potvrda o smrti (stranica 30-32 spisa), posmrtno pismo (stranica 33-34 spisa), provjera osiguranja (stranica 35 spisa), smrtni list (stranica 36 spisa), rodni listovi (stranica 37-38 spisa), izvadak iz matične knjige vjenčanih (stranica 39 spisa), prijava štete (stranica 40-43 spisa), vjenčani list (stranica 63), kaznena prijava protiv FD (stranica 76-78 spisa), zapisnik o očevidu (stranica 79-81 spisa), situacijski plan (stranica 82 spisa), prijava Opće bolnice Hrvatski ponos Knin od 12.12.2019. (stranica 83 spisa), prijava KBC Split od 13.12.2019. (stranica 84 spisa), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika (stranica 85-89 spisa), zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti (stranica 90 spisa), dostavnica od 3.1.2020. (stranica 91 spisa), službena bilješka od 13.12.2019. (stranica 92 spisa), pouka o pravima osumnjičenika (stranica 93 spisa), bolnička prijava za pokojnog MD (stranica 94-105 spisa), rješenje ODO-a u Šibeniku KP-DO-251/2020 od 12.1.2021. (stranica 106-109 spisa), zdravstveni karton pokojnog (stranica 123-143 spisa), saslušao svjedoka FD (stranica 146 spisa), sudsko-medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima Berislavu Šimunoviću, dipl. ing. prometa i prof.dr.sc. Davoru Mayeru, spec. sudske medicine (stranica 166-186 spisa), saslušao vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića (stranica 192-193 spisa), dr. Davora Mayera (stranica 201-202 spisa), 1. tužiteljicu (stranica 217-218 spisa), 2. tužiteljicu (stranica 218 spisa) i izvršio uvid u kazneni predmet Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku posl.br. KP-DO-251/2020 (prilog spisu).

4. Druge dokaze sud nije provodio, jer se provođenje drugih dokaza nije ukazalo potrebitim za donošenje odluke u smislu čl. 8. ZPP-a.

5. Među strankama nije prijeporna:

- pasivna legitimacija i štetni događaj.

6. Prijeporna je:

- aktivna legitimacija prvotužiteljice,

- uzročnoposljedična veza između ozljeda u šetnom događaju i smrti pravnog prednika tužitelja,

- odgovornost,

- osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

7. Istaknuti prigovor nedostatka aktivne legitimacije prvotužiteljica nije osnovan.

8. Prvotužiteljica je doista uz tužbu dostavila izvod iz matične knjige vjenčanih iz 1977. (stranica 39 spisa), no međutim, uz podnesak od 20. travnja 2022. ona je dostavila vjenčani list koji je izdan 19. travnja 2022. (stranica 63) iz kojega proizlazi da je sklopila brak s GD **.**.1973., koji je brak je prestao smrću SD **.**.2020., slijedom čega ona jest aktivno legitimirana kao supruga pok. GD potraživati naknadu štete od tuženika.

9. Na okolnost uzročno posljedične veze između štetnog događaja i smrti pravnog prednika tužitelja, te odgovornosti, proveden je dokaz saslušanjem svjedoka FD, te prometnim i sudskomedicinskim vještačenjem po vještacima Berislavu Šimunović, dipl. ing. i dr. Davoru Mayeru, spec. sudske medicine, stalnim sudskim vještacima.

10. Iz iskaza svjedoka FD proizlazi da je na dan štetnog događaja upravljao vozilom i nakon što je sišao na jedan makadamski put koji vodi do bloka skretnica, osjetio je da mu je vozilo poskočilo nakon čega je izašao van i uočio ljudsko tijelo čije se noge nalaze na putu dok je ostatak tijela ležalo na travi. Njegovo vozilo je desnim kotačima prešlo preko njegovih bedara. Odmah je pozvao hitnu pomoć koja je odvezla pravnog prednika tužitelja u bolnicu, a sljedeći dan je otišao u bolnicu u Split vidjeti kako je i tamo mu je jedan liječnik rekao da su mu slomljena bedra ili kuk, na temelju čega zaključuje da mu je prešao preko tog dijela tijela. Naglašava da pravni prednik tužitelja nije hodao, nego je ležao na cesti i nije ga vidio iz svog vozila. Budući da ga nije vidio zaključio je da je ležao na cesti, a također je i policija prilikom očevida pregledala auto i otiske da utvrdi je li mu on pao na auto ili nije. Ne može precizno iskazati na kojoj udaljenosti od skretanja na makadamski put se to dogodilo, to je njemu bilo par metara. Pri skretanju je pogledao lijevo i desno, kao i ispred sebe i samo je u jednom trenutku automobil poskočio. Vozio je sporo, možda 10-15 km/h, budući da se radi o skretanju pod 90 stupnjeva, a širina makadamskog puta je 2,5-3 m. Nije bio pod utjecajem alkohola. Prije skretanja na makadamski put s desne strane se nalazi zgrada, a s lijeve strane makadamskog puta se nalazi žičana ograda. Na makadamski put se može doći iz jednog manevra ukoliko se vozi polako. Zgrada koja se nalazi s desne strane je ruševna i radi se o uredu željeznice koji ne radi. Tim makadamskim putem inače ljudi prolaze. Pravni prednik tužitelja je nakon štetnog događaja bio pri svijesti i ležao je na prsima, svjedok ga je upitao je li dobro, a on je samo nešto mumljao. Sama zgrada s desne strane se nalazi na uglu ceste kojom je svjedok dolazio i makadamskog puta. Navodi da je skretao sa asfaltirane površine na makadamski put desno i kao što je rekao tijelo pravnog prednika tužitelja, koji je ležao na prsima, potrbuške, je bilo dijelom na makadamskoj površini na način da su mu tamo bile noge, dok je gornji dio tijela bio na travnatoj površini.

11. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Berislava Šimunovića, proizlazi da je u štetnom događaju osobno vozilo osiguranika tuženika desnim kotačima prešlo preko prednika tužitelja koji je ležao djelomično (donjim dijelom tijela) na makadamskom putu. Mjesto pregaženja se nalazilo uz desni rub kolnika, gledano u smjeru kretanja vozila, oko 4,5 m od mjesta silaska vozila osiguranika tuženika s asfaltnog na makadamski put. Brzina vozila osiguranika tuženika u trenutku pregaženja iznosila je oko 15 do 20 km/h. Tehnički je moguće da se vozilo i prije pregaženja kretalo ovom brzinom. Osiguranik tuženika nije mogao vidjeti prednika tužitelja kako djelomično leži uz desni rub kolnika prije nego je skrenuo na makadamski put, udaljen oko 4,5 m od mjesta pregaženja. Pa da je u tom trenutku i poduzeo radnju intenzivnog kočenja ne bi se uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta ležanja prednika tužitelja na makadamskom putu jer mu je zaustavni put radnjom intenzivnog kočenja bio duži i iznosio oko 5,6 m. Na raspoloživom putu od oko 4,5 m osiguranik tuženika bi radnjom intenzivnog kočenja uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta pregaženja, i time bi ovaj štetni događaj bio izbjegnut, da se kretao brzinom manjom od 15 km/h. Kako je potrebna širina kolnika za mimoilaženje vozila i prednika tužitelja (2,795 m) veća od širine makadamskog puta (2,60 m), proizlazi da nije bilo dovoljno prostora na makadamskom putu za mimoilaženje vozila i prednika tužitelja bez pregaženja prednika tužitelja.

12. U svom usmenom po prigovorima tužitelja, vještak Berislav Šimunović iste argumentirano otklanja i ostaje kod danog nalaza i mišljenja.

13. Iz nalaza i mišljenja sudskomedicinskog vještaka dr. Davora Mayera proizlazi da je prednik tužitelja stradao u prometnoj dana 13. prosinca 2019. kao pješak, u naletu osobnog vozila. Ozljede prednika tužitelja su nastale mehanizmom pritiska i gnječenja, do čega je u konkretnom slučaju došlo zahvaćanjem i pregaženjem njegova tijela kotačima osobnog vozila u kretanju. Glavnina sile djelovala je na područje donjeg dijela trupa (zdjelično područje). Sve navedene ozljede su u uzročnoposljedičnoj vezi s predmetnom prometnom nesrećom. Uoči nailaska vozila, prednik tužitelja se nalazio u ležećem položaju. Razlog dospijevanja u takav položaj nije moguće vještačenjem utvrditi. Raspored nastalih ozljeda je u skladu s prostornim položajem koje je prednik tužitelja, prema očevidnim utvrđenjima i zaključku prometnog vještaka, zauzimao uoči naleta - donjim dijelom tijela na kolniku, gornjim dijelom tijela na mekom terenu izvan kolnika, popriječen na kolnik odnosno uzdužnom osi tijela približno pod pravim kutom u odnosu na uzdužnu os kolnika. Nakon inicijalnog zbrinjavanja u područnoj bolničkoj ustanovi, prednik tužitelja je u hitnoći transportiran u tercijarni centar gdje je zadržan na bolničkom liječenju koje je u kontinuitetu trajalo do 25. veljače 2020., nakon čega je premješten na daljnje bolničko liječenje produljenog tipa, gdje dana 29. veljače 2020. nastupa smrtni ishod. Ozljede zadobivene u štetnom događaju su od samog nastanka bile životno ugrožavajuće, a neposredno prijeteći smrtni ishod otklonjen je nizom intenzivističkih i kirurških postupaka. Tijek liječenja je bio obilježen pojavom komplikacija koje su bile suzbijane na odgovarajući način. Pacijent ostaje nepokretan tijekom čitavog boravka, u lošem općem stanju uz oscilacije, javljaju se dekubitalne rane. Unatoč poduzetome, kao i nastavku liječenja u ustanovi za produljenu skrb, izostaje značajniji oporavak, dolazi do daljnjeg pogoršanja te nastupa smrt u kliničkoj slici septičkog stanja. Uzrok smrti prednika tužitelja utvrđen obdukcijom jest zatajenje srca, koje u konkretnom slučaju predstavlja terminalno zbivanje koje je nastupilo tijekom liječenja ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći. Medicinska dokumentacija prednika tužitelja sadrži jasan neprekinut slijed medicinskih zbivanja koji je započeo ozljeđivanjem i nastavio se kao kontinuitet teško narušenog zdravstvenog stanja sve do trenutka smrti. Prema tome, smrt prednika tužitelja stoji u uzročnoposljedičnoj vezi s ozljeđivanjem u štetnom događaju. Napominje da je prednik tužitelja za života bolovao od niza kroničnih bolesti i stanja, među kojima od opće ateroskleroze jakog stupnja, uključivo na koronarnim arterijama, povišenog krvnog tlaka, loše regulirane šećerne bolesti s razvijenim komplikacijama, promjena na mozgu i preboljenog lakšeg moždanog udara nastalih uslijed oslabljene cirkulacije (ishemije) i vezivne promjene srčanog mišića. Sva ova od ranije postojeća oboljenja, prvenstveno srčano-žilnog sustava, doprinijela su većoj podložnosti organizma nepovoljnom tijeku i ishodu liječenja, odnosno slabijim izgledima za oporavak. Udjele u kojima su ova dva činitelja (s jedne strane ozljede, a s druge strane narušenje zdravlja prisutno od ranije) doprinijeli smrtnom ishodu nije moguće izraziti brojčano. Međutim, slobodnom procjenom temeljenom na medicinskom znanju može se iskazati da je udio narušenja zdravlja prisutnog od ranije bio nešto pretežniji od udjela ozljeda zadobivenih u štetnom događaju.

14. U svom usmenom očitovanju nakon očitovanja vještaka prometne struke, dr. Davor Mayer ostaje u cijelosti pri pisanom nalazu i mišljenju, te ističe da u očitovanju vještaka prometne struke nema novih elemenata koji bi utjecali na njegove tvrdnje i zaključke.

15. Analizirajući provedene dokaze, sud je utvrdio da je do štetnog događaja došlo u trenutku kada je prednik tužitelja ležao djelomično (donjim dijelom tijela) na makadamskom putu kojim se osobnim vozilom kretao osiguranik tuženika FD brzinom od oko 15 do 20 km/h. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka prometne struke, kao i njegovom usmenom očitovanju, koje sud prihvaća jer je vještak stručno i jasno odgovorio na zadatak vještačenja, a u njegovu nalazu i mišljenju nema proturječnosti, osiguranik tuženika nije mogao vidjeti prednika tužitelja kako djelomično leži uz desni rub kolnika prije nego je skrenuo na makadamski put, udaljen oko 4,5 m od mjesta pregaženja, a da je u tom trenutku i poduzeo radnju intenzivnog kočenja ne bi se uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta ležanja prednika tužitelja na makadamskom putu jer mu je zaustavni put radnjom intenzivnog kočenja bio duži i iznosio oko 5,6 m. Na raspoloživom putu od oko 4,5 m osiguranik tuženika bi radnjom intenzivnog kočenja uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta pregaženja, i time bi ovaj štetni događaj bio izbjegnut, da se kretao brzinom manjom od 15 km/h. Kako je potrebna širina kolnika za mimoilaženje vozila i prednika tužitelja (2,795 m) veća od širine makadamskog puta (2,60 m), proizlazi da nije bilo dovoljno prostora na makadamskom putu za mimoilaženje vozila i prednika tužitelja bez pregaženja prednika tužitelja.

16. Sukladno čl. 38. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. (Narodne novine br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17 i 70/19), da je u tekstu ZOSPC, vozač je dužan obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik. Prema čl. 51. st. 1. ZOSPC, vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku. Sukladno čl. 124. st. 1. i 2. ZOSPC pješak se ne smije kretati ni zadržavati na kolniku, a ako se pješak kreće kolnikom, mora se kretati što bliže rubu kolnika na način kojim ne ometa i ne sprječava promet vozila.

17. Općepoznato je da je kolnik, pa tako i makadamski, predviđen za kretanje vozila i pješaka, te da nije ni životno ni logično očekivati da netko leži na cesti. Činjenica da je pravni prednik ležao dijelom svoga tijela na cesti, za što nije utvrđen razlog budući zbog pretrpljenih ozljeda nije provedena analiza krvi i urina na prisutnost alkohola, je svakako neuobičajeno i protupravno ponašanje za sudionike u prometu. Postupajući na taj način, pravni prednik tužitelja je, po utvrđenju ovoga suda, isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja jer osiguranik tuženika nije mogao vidjeti prednika tužitelja kako djelomično leži uz desni rub kolnika prije nego je skrenuo na makadamski put, udaljen oko 4,5 m od mjesta pregaženja, a da je u tom trenutku i poduzeo radnju intenzivnog kočenja ne bi se uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta ležanja prednika tužitelja na makadamskom putu jer mu je zaustavni put radnjom intenzivnog kočenja bio duži i iznosio oko 5,6 m. Osiguranik tuženika nije mogao, niti je bio dužan, predvidjeti takvu vrstu zapreke na cesti, slijedom čega u njegovom postupanju nema protupravnosti. Činjenica da bi na raspoloživom putu od oko 4,5 m osiguranik tuženika radnjom intenzivnog kočenja uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta pregaženja da se kretao brzinom manjom od 15 km/h, čime bi štetni događaj bio izbjegnut, no međutim, osiguranik tuženika nije imao razloga voziti tom brzinom (ispod 15 km/h) jer nije postojao nikakav razlog za to budući se vozio primjerenom brzinom (oko 15 do 20 km/h), a nije mogao vidjeti prednika tužitelja kako djelomično leži uz desni rub kolnika prije nego je skrenuo na makadamski put.

18. Naime, za postojanje odštetne odgovornosti imatelja opasne stvari nije od odlučnog značaja samo to je li on poduzeo sve mjere opreza radi izbjegavanja nastanka štetnog događaja, već je od jednakog značaja i ponašanje samog oštećenika, koji je u konkretnom slučaju ležao donjim dijelom tijela na makadamskom putu kojim se osobnim vozilom kretao osiguranik tuženika, koju okolnost on nije mogao predvidjeti jer ta okolnost predstavlja objektivno izvanredni vanjski događaj koji se nije mogao predvidjeti, te uvažavajući sve ostale okolnosti niti spriječiti, otkloniti ili izbjeći. Čovjek koji leži na cesti ne može biti predvidiva prepreka i nije stvarna mogućnost koju bi vozač mogao očekivati i na koju bi trebao računati pri vožnji.

19. Zbog tih razloga je, po utvrđenju ovoga suda, pravni prednik tužitelja isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja.

20. Sud prihvaća i nalaz i mišljenje vještaka sudske medicine, kao i njegovo usmeno očitovanje, jer je dan sukladno pravilima struke, te jer u istome nema proturječja i nejasnoća. Budući je sud utvrdio da je pravni prednik tužitelja isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja, to nije posebno uzimao u obzir utvrđenja tog vještaka da su sva ova od ranije postojeća oboljenja pravnog prednika tužitelja, prvenstveno srčanožilnog sustava, doprinijela većoj podložnosti organizma i nepovoljnom tijeku i ishodu liječenja, kao i udjele u kojima su ova dva činitelja (s jedne strane ozljede, a s druge strane narušenje zdravlja prisutno od ranije) doprinijeli smrtnom ishodu pri čemu je udio narušenja zdravlja prisutnog od ranije bio nešto pretežniji od udjela ozljeda zadobivenih u štetnom događaju.

21. Prvotužiteljica je u svom iskazu navela da se u vrijeme štetnog događaja nalazila u Srbiji, budući su suprug i ona živjeli na relaciji [adresa]. Ona nije imala državljanstvo Republike Hrvatske, a suprug jest, a ranije su živjeli u [adresa]. Njegovom iznenadnom smrću pretrpjela je velike duševne boli koje još uvijek osjeća budući je ostala bez supruga, a njezina djeca bez oca. Njezin suprug je inače bio dijabetičar i nekoliko dana prije štetnog događaja je bio u bolnici u Šibeniku i čuli su se i razgovarali. Isto tako poznato joj je da je na dan štetnog događaja išao kod liječnika opće medicine jer joj je to rekao prije odlaska i dogovorili su se da se čuju nakon što dođe od liječnika, no međutim, to se nije ostvarilo budući da je on nastradao. Sahranjen u selu Žadrović pored [adresa] gdje su kupili grobno mjesto i izgradili spomenik i grobnicu. Također su imali troškove crnine, cvijeća, svijeća, kao i karmina. Bila je u braku od 1973. do štetnog događaja. Sa suprugom ima dvoje djece, kći HD i sina PD, koji je bio spriječen pristupiti sudu radi saslušanja budući radi na građevini na otoku Cipru.

22. Drugotužiteljica je u svom iskazu navela da je kći SD te da su, kao majka i otac živjeli na relaciji [adresa], a ona je preko ljeta dolazila s kćerkicom u [adresa]. Iznenadnom smrću oca pretrpjela je velike duševne boli koje još uvijek trpi. Za sprovod je kupila crninu, svijeće i cvijeće. Napominje da je njezina majka bila operirala karcinom dojke te je radi liječenja morala biti u Srbiji jer nema hrvatsko zdravstveno osiguranje, dok je otac imao hrvatsko zdravstveno osiguranje i liječio se u Hrvatskoj, a nije imao državljanstvo Republike Srbije, niti je imao srpsko zdravstveno osiguranje.

23. Ovim iskazima sud vjeruje, no međutim, kako je utvrđeno da je pravni prednik tužitelja isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja, to isti nisu relevantni za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari jer se tiču visine tužbenog zahtjeva.

24. Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja za novim prometnim i sudskomedicinskim vještačenjem budući nisu ispunjene pretpostavke za obnovom vještačenja iz čl. 261. st. 2. i 3. ZPP-a.

25. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a i sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora (110.558,11 EUR) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br.138/23 u daljnjem tekstu: OT).

26. Tuženiku zastupanom po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na trošak zastupanja na ročištima održanim dana 19.11.2024., 10.6.2025. i 17.11.2025. (Tbr 9. toč. 1. OT 2499 bodova),sastava podneska od 27.10.2025. (Tbr 8. toč. 1. OT 833 bodova), odnosno ukupno bodova 3332 bodova ili 6.664,00 EUR, trošak obračunatog poreza na dodanu vrijednost u visini 25% u iznosu 1.666,00 EUR, što ukupno iznosi 8.330,00 EUR, čemu je pribrojen trošak plaćenog predujma za prometno i sudskomedicinsko vještačenja 400,00 EUR, tako da ukupno priznati trošak tuženika iznosi 8.730,00 EUR, sukladno čl. 155. ZPP-a.

27. Budući da je tuženik tražio zateznu kamatu na dosuđeni trošak parničnog postupka tekuću od presuđenja do isplate, a kako parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka, sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a, sud im je na dosuđeni parnični trošak dosudio zateznu kamatu tekuću od donošenja presude u ovoj pravnoj stvari, to jest od 2. siječnja 2026. do isplate.

28. Zatezna kamata na parnični trošak je dosuđena u visini određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a.

U Zagrebu, 2. siječnja 2026.

Sutkinja

Jadranka Liović Merkaš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 dana od dana objave ove presude.

Dna:

- pun. 1.-3. tužitelja, uz rj. za sp na presudu

- pun. tuženika