Poslovni broj: P-249/24-
Republika Hrvatska
Općinski sud u Metkoviću
Stalna služba u Pločama
Ploče, Vladimira Nazora 14
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Metkoviću, Stalna služba u Pločama, po sucu toga suda Darku Jelčiću, u pravnoj stvari tužitelja NL, pok. HL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik mr. sc. Julijano Dropulić, odvjetnik u Pločama, Trg kralja Tomislava 5, protiv tuženice Republike Hrvatske, Trg svetog Marka 2, OIB: 52634238587, koju zastupa kao zakonski zastupnik Općinsko državno odvjetništvo u Metkoviću, Građansko upravni odjel, Ulica Andrije Hebranga 9, radi utvrđenja i uknjižbe, nakon glavne rasprave zaključene 17. studenog 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja, a u odsutnosti zakonskog zastupnika tužene, koji je poziv za ročište uredno primio, prema članku 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. - u daljnjem tekstu: ZPP), 23. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da je tužitelj NL, pok. HL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] vlasnik:
a./ k. č. [katastarska čestica], ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Oranica“ površine 82 m2;
b./ k. č. [katastarska čestica], ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Oranica“ površine 98 m2;
c./ k. č. [katastarska čestica], ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Oranica“ površine 60 m2;
d/ k. č. [katastarska čestica], ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Oranica“ površine 118 m2;
pa je isti ovlašteni temeljem ove presude i po pravomoćnosti zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva ovih k.č. na svoje ime uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena: REPUBLIKA HRVATSKA.
II. Utvrđuje se da je tužitelj NL, pok. HL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] vlasnik:
e./dijela k. č. [katastarska čestica] ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Šuma“ ukupne površine 1905 m2 i to dijela ove k.č. u površini od 726 m2 na „Skici lica mjesta od 05.10.2023.godine“ovlaštenog mjernika ČL površina označena slovima:
M,N,O, P, Q, AL, AM, AS, AT, AU, AV, AW, L,M;
f./ dijela k. č. [katastarska čestica] ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Kamenjar“ ukupne površine 270377 m2 i to dijela ove k.č. u površini od 255 m2 na „Skici lica mjesta od 05.10.2023.godine“ ovlaštenog mjernika ČL površina označena slovima: Q, R, S, AX, AY, AZ, BA, BB, BC,BD, BE, BF, AK, AL,Q; g./ dijela k. č. [katastarska čestica] ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Kamenjar“ ukupne površine 270377 m2 i to dijela ove k.č. u površini od 54 m2 na „Skici lica mjesta od 05.10.2023.godine“ ovlaštenog mjernika ČL površina označena slovima: AF,AG, AH, AI, AJ, AK, AF,
pa se tužitelj ovlašćuje nakon što se po prijavnom listu formiraju posebne čestice zemlje od gore naznačenih i opisanih dijelova k.č. i to: dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 726 m2, dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 255 m2 te dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 54 m2,temeljem ove presude i tog prijavnog lista zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva tih novonastalih čestica zemlje na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika.
Obrazloženje
1.Tužitelj u tužbi navodi da se prije podnošenja ove tužbe tužitelj prema odredbi članka 186.a Zakona o parničnom postupku Zahtjevom od 18.12.2023.godine obratio nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu radi mirnog rješenja spora.
Dopisom od 04.01.2024.godine ODO u Metkoviću je zatražilo dopunu prijedloga za mirno rješenje spora (kao u privitku).
Dopisom tužitelja ODO u Metkoviću od 12.04.2024 .godine dopunjen je njegov prijedlog.
U daljnjem roku od 3 mjeseca ODO u Metkoviću se nije očitovalo o prijedlogu tužitelja. Ovime su ispunjeni zakonski uvjeti za podnošenje ove tužbe. 1./Predmet tužbenog zahtjeva
Predmet ove tužbe i tužbenog zahtjeva su slijedeće k.č:
a./ k. č. [katastarska čestica], ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Oranica“ površine 82 m2;
b./ k. č. [katastarska čestica], ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Oranica“ površine 98 m2;
c./ k. č. [katastarska čestica], ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Oranica“ površine 60 m2;
d/ k. č. [katastarska čestica], ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Oranica“ površine 118 m2;
e./dio k. č. [katastarska čestica] ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Šuma“ ukupne površine 1905 m2 i to dio ove k.č. u površini od 726 m2 na „Skici lica mjesta od 05.10.2023.godine“ovlaštenog mjernika ČL površina označena slovima:
M,N,O, P, Q, AL, AM, AS, AT, AU, AV, AW, L,M;
f./ dio k. č. [katastarska čestica] ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Kamenjar“ ukupne površine 270377 m2 i to dio ove k.č. u površini od 255 m2 na „Skici lica mjesta od 05.10.2023.godine“ ovlaštenog mjernika ČL površina označena slovima:
Q, R, S, AX, AY, AZ, BA, BB, BC,BD, BE, BF, AK, AL,Q;
g./ dio k. č. [katastarska čestica] ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Kamenjar“ ukupne površine 270377 m2 i to dio ove k.č. u površini od 54 m2 na „Skici lica mjesta od 05.10.2023.godine“ ovlaštenog mjernika ČL površina označena slovima:
AF,AG, AH, AI, AJ, AK, AF;
2./U zemljišnoknjižnom uložku br. 247 ZK tijelo XVI k. o. [katastarska općina], u vlastovnici istog uloška, kao vlasnik:
a./ k. č. [katastarska čestica], ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Oranica“ površine 82 m2;
b./ k. č. [katastarska čestica], ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Oranica“ površine 98 m2;
c./ k. č. [katastarska čestica], ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Oranica“ površine 60 m2;
d/ k. č. [katastarska čestica], ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Oranica“ površine 118 m2;
e./dijela k. č. [katastarska čestica] ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Šuma“ ukupne površine 1905 m2 i to dio ove k.č. u površini od 726 m2 na „Skici lica mjesta od 05.10.2023.godine“ovlaštenog mjernika ČL površina označena slovima:
M,N,O, P, Q, AL, AM, AS, AT, AU, AV, AW, L,M;
f./ dijela k. č. [katastarska čestica] ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Kamenjar“ ukupne površine 270377 m2 i to dio ove k.č. u površini od 255 m2 na „Skici lica mjesta od 05.10.2023.godine“ ovlaštenog mjernika ČL površina označena slovima: Q, R, S, AX, AY, AZ, BA, BB, BC,BD, BE, BF, AK, AL,Q; g./ dijela k. č. [katastarska čestica] ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Kamenjar“ ukupne površine 270377 m2 i to dio ove k.č. u površini od 54 m2 na „Skici lica mjesta od 05.10.2023.godine“ ovlaštenog mjernika ČL površina označena slovima: AF,AG, AH, AI, AJ, AK, AF;
upisana je „REPUBLIKA HRVATSKA“.
Dalje, u Posjedovnim listovima br. 7 i 10 k. o. [katastarska općina] kao posjednici označenog zemljišta upisani su ovdje tužitelj NL iz [adresa] , njegova sestra GL iz [adresa] te srodnici po pobočnoj liniji VL iz [adresa], N [adresa], ML iz [adresa],
[adresa] i ŽL iz [adresa].
2./ Međutim, unatoč prethodno prikazanom zemljišnoknjižnom i katastarskom stanju, ovdje tužitelj je vlasnik , također i posjednik prethodno označenog zemljišta iz razloga kako slijedi. U naravi, riječ je okućnici - dvorištu kuće u [adresa] izgrađene na k. č. [katastarska čestica] ZGR ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje k.č. je upisan kao vlasnik baš ovdje podnositelj zahtjeva NL.
Na istoj k.č. kako je razvidno iz priloženih skica i priložene fotografije iz zraka nalaze se izgrađenih 6 pomoćnih objekata (pojate) koji su u funkciji glavnog objekta, stambene zgrade izgrađene na k. č. [katastarska čestica] ZGR ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Objekti su izgrađeni još u XIX stoljeću.
Izvorno, posjednik i vlasnik ovog zemljišta bio je BL, kao što je razvidno i iz Skice premjeravanja od 28.10.1936.godine. Njemu je predmetno zemljište prethodno pripalo Obraničkom presudom - Dilbenicom od 20.12.1935.godine (točka II. 7 e, str. 8.) koju Dilbenicu je zaključio sa braćom i sestrama nakon smrti svoga oca pok.AL.
Isti je na predmetnoj k.č držao stoku, drva za ogrijev, i sl. Njega je naslijedio njegov sin HL, ovoga podnositelj ove tužbe NL, pok. HL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].
3./ Tužitelj je u kvalificiranom posjedu predmetnog zemljišta.
Predmetne nekretnine su u posljednjih 130 godina u neprekinutom posjedu ovdje tužitelja i njegovih pravnih prednika. Nikada ih nitko u tome nitko nije smetao, a svi sumještani su poštivali ovaj posjed tužitelja i njegovih pravnih prednika te su ih oduvijek smatrali zakonitim, istinitim i poštenim vlasnicima predmetne nekretnine. Člankom 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je: Članak 159.
(1) Dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.
(2) Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.
(3) Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.
(4) Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
Nadalje, u odnosu na stjecanje prava vlasništva dosjelošću, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. godine u članku 388. stavak 4. propisivao je da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu računa i vrijeme posjedovanja prije tog datuma.
Dana 17. studenog 1999. Ustavni sud Republike Hrvatske je ukinuo članak 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. godine („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - u daljnjem tekstu: ZV), (Odluke U-I 58/1997, U 1235/1997, U-I 1237/1997, U-I 1053/1997 i U-I 1054/1997 od 17. studenog 1999. - "Narodne novine", broj 137/99 od 4. prosinca 1999.). Odredbom članak 159. stavak 4. ZV-a određeno je da ako se nekretnina nalazi u vlasništvu Republike Hrvatske, županije i jedinice lokalne samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, tada je za stjecanje prava vlasništva potreban neprekinuti posjed u dvostrukom trajanju, dakle, za zakonit, istinit i pošten posjed 20 godina, a za pošteni posjed 40 godina.
Nadalje, prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odlukama Rev-2776/2016 od 29. siječnja 2019. i Rev-x-974/2017 od 7. svibnja 2019., kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona.
Europski sud za ljudska prava u svojoj presudi Trgo protiv Republike Hrvatske broj 35298/04 izrazio je shvaćanje da je tužitelj kao pošteni posjednik posjedovanjem nekretnina u društvenom vlasništvu u razdoblju duljem od 40godina, ex lege, na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, stupanjem na snagu tog Zakona 1. siječnja 1997. postao vlasnik posjedovanje nekretnine, odnosno da posljedicu ukidanja odredbi članka 388. stavak 4. ZV-a ne može snositi osoba koja je stekla neko pravo, tj. da se greške koje su počinila državna tijela mora snositi država, te se greška ne smije ispravljati na trošak pojedinca, posebice kada ne postoje drugi suprotstavljeni interesi.
U presudama Europskog suda Radomilja i drugi protiv Hrvatske broj 37685/10 i Jakeljić protiv Hrvatske broj 22768/12/10 izraženo je i daljnje shvaćanje da za ocjenu stjecanja prava vlasništva u smislu odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a nije odlučno vrijeme podnošenja tužbe, odnosno da nije odlučno da li je tužba podnesena nakon 17. studenog 1999., kao dana donošenja navedene odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, kojim je odredba članka 388. stavak 4. ZV-a ukinuta.
4./ Dalje na istoj k.č. izgrađeno je i šest pomoćnih objekata koji su vidljivi i na Skici premjeravanja od 28.10.1936.godine.
U skladu sa odredbama koje reguliraju pravni institut građenja na tuđem zemljištu, kako važećeg ZVDSP tako i ranijeg ZOVO, a posebno kontekstu odredbe paragrafa 418 OGZ-a , a u svezi sa člankom 388. stavak 2. ZVDSP-a, omogućeno je stjecanje prava vlasništva građenjem ukoliko je vlasnik zemljišta to građenje dopustio ili se pak tom građenju nije protivio. Kako se upisani vlasnik predmetne k.č. (REPUBLIKA HRVATSKA) kao i nitko drugi evidentno nije protivio predmetnoj gradnji, objekti su postojeći prije 15.02.1968.godine i slijedom toga legalani, to je ovdje Predlagatelj primjenom navedenih odredbi stekao pravo vlasništva predmetnih nekretnina i građenjem uz raniju napomenu i da je kvalificiranom posjedu predmetne nekretnine, ovo i u kontekstu stjecanja prava vlasništva na temelju zakona (dosjelošću).
5./Tužitelj ima pravni interes da se zemljišno-knjižno stanje uskladi sa stvarnim stanjem vlasništva.
Stoga podnosi se naslovu ovaj tužba s prijedlogom da se nakon provedenog postupka prihvati tužbeni zahtjdev što glasi:
"I./ Utvrđuje se da je tužitelj NL, pok. HL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] vlasnik:
a./ k. č. [katastarska čestica], ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Oranica“ površine 82 m2;
b./ k. č. [katastarska čestica], ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Oranica“ površine 98 m2;
c./ k. č. [katastarska čestica], ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Oranica“ površine 60 m2;
d/ k. č. [katastarska čestica], ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Oranica“ površine 118 m2;
pa je isti ovlašteni temeljem ove presude i po pravomoćnosti zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva ovih k.č. na svoje ime uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena: REPUBLIKA HRVATSKA.
II./ Utvrđuje se da je tužitelj NL, pok. HL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] vlasnik:
e./dijela k. č. [katastarska čestica] ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Šuma“ ukupne površine 1905 m2 i to dijela ove k.č. u površini od 726 m2 na „Skici lica mjesta od 05.10.2023.godine“ovlaštenog mjernika ČL površina označena slovima:
M,N,O, P, Q, AL, AM, AS, AT, AU, AV, AW, L,M;
f./ dijela k. č. [katastarska čestica] ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Kamenjar“ ukupne površine 270377 m2 i to dijela ove k.č. u površini od 255 m2 na „Skici lica mjesta od 05.10.2023.godine“ ovlaštenog mjernika ČL površina označena slovima: Q, R, S, AX, AY, AZ, BA, BB, BC,BD, BE, BF, AK, AL,Q; g./ dijela k. č. [katastarska čestica] ZK tijelo XVI ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Oznaka zemljišta „Kamenjar“ ukupne površine 270377 m2 i to dijela ove k.č. u površini od 54 m2 na „Skici lica mjesta od 05.10.2023.godine“ ovlaštenog mjernika ČL površina označena slovima: AF,AG, AH, AI, AJ, AK, AF;
pa se tužitelj ovlašćuje nakon što se po prijavnom listu formiraju posebne čestice zemlje od gore naznačenih i opisanih dijelova k.č. i to: dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 726 m2, dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 255 m2 te dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 54 m2,temeljem ove presude i tog prijavnog lista zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva tih novonastalih čestica zemlje na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika.
III./ Tužena je dužna tužitelju nadoknaditi parnični trošak u roku od 15 dana sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena."
2.Tužena u odgovoru na tužbu smatra da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 186 a. ZPP- a. Među strankama je nesporno kako je tužena u postupku povodom zahtjeva za mirno rješenje spora tužitelja, istog pozvala da zahtjev dopuni sukladno odredbama čl. 106 Zakona o parničnom postupku radi dostave relevantne dokumentacije te je ODO Metković radi potpunog utvrđenja činjeničnog stanja i izvođenja potrebnih dokaza, pozvao ovdje tužitelje na primjenu odredbe čl. 186 a st. 10. Zakona o parničnom postupku u dijelu u kojem se podnositelju zahtjeva daje ovlaštenje da od suda zatraži da, primjenjujući na odgovarajući način odredbe tog zakona za osiguranje dokaza, izvede dokaze za koje smatra da su nužni radi utvrđivanja činjenica o kojima će ovisiti zauzimanje stava o osnovanosti zahtjeva protivne stranke za mirno rješenje spora, kojem prijedlogu ovdje tužitelj nije udovoljio, odnosno uz dopis punomoćnika od 12.04.2024., izvan ostavljenog roka, dostavio je određenu dokumentaciju no nije pokrenuo postupka sukladno odredbama čl. 186 a st. 10. Zakona o parničnom postupku. Sukladno odredbama čl. 38 i 39. Zakona o državnom odvjetništvu, Državno odvjetništvo pozvat će podnositelja zahtjeva na ispravak odnosno dopunu zahtjeva ako zahtjev ne sadrži sve što mora sadržavati tužba ili je nerazumljiv te mu ostaviti rok od 15 dana za ispravak i dopunu, uz upozorenje na posljedice propisane stavkom 4. ovoga članka. Ako podnositelj zahtjeva u roku od 15 dana ne vrati državnom odvjetništvu ispravljeni zahtjev ili ga vrati bez ispravka ili dopune, smatrat će se da zahtjev za mirno rješenje spora nije bio niti podnesen. Državno odvjetništvo može zatražiti od podnositelja zahtjeva za mirno rješenje spora pokretanje postupka osiguranja dokaza radi utvrđivanja činjenica o kojima ovisi donošenje odluke o osnovanosti njegova zahtjeva za mirno rješenje spora.
S obzirom na navedeno, tužena je mišljenja kako, protivno navodima tužitelja, nisu ispunjeni uvjeti odredbe čl. 186 a u svezi odredbi čl. 106. i 109. Zakona o parničnom postupku i čl. 38 i 39. Zakona o državnom odvjetništvu budući ovdje tužitelj nije podnio Zahtjev za mirno rješenje spora koji bi imao sadržaj predviđen kogentnim normama ZPP-a, a nakon što je pismenim putem upozoren nije dostavio traženu dokumentaciju u zakonom predviđenom roku i nije pokrenuo odgovarajući postupak sukladno odredbama čl. 186 a st. 10. ZPP-a. Ovdje tužena uopće nije bila u mogućnosti opredijeliti stajalište o osnovanosti predmetnog zahtjeva s obzirom da su ovdje tužitelj odbio izvođenje dokaza očevidom na licu mjesta i saslušanjem svjedoka, a izvođenje istih dokaza predlaže u ovom postupku. Po mišljenju tužene navedeno bi predstavljalo razlog za odbačaj predmetne tuže, a tužitelj svakako ne bi ima pravo potraživati troškove postupka s obzirom da su vlastitim postupanjem prouzročio sve predstojeće sudske troškove.
U ovom trenutku, s obzirom na odsutnost relevantnih dokaza, tužena može samo istaknuti kako tužitelj, po mišljenju tužene, ne dokazuju jesu li i koji njegovi pravni prednici bili u posjedu predmetne nekretnine, za vrijeme kako se to navodi u tužbi, odnosno ne dokazuju tko je od pravnih prednika tužitelja i kada stekao pravo vlasništva dosjelošću. Tužitelj je dužan dokazati da bi njegovi prednici bili u posjedu predmetne nekretnine, način na koji su njegovi prednici posjedovali predmetnu nekretnine i koje kvalitete je bio taj posjed.
Nadalje, stjecanje od osoba koje nisu bili vlasnici predmetne nekretnine nesporno ne predstavlja pravnu osnovu koja bi bila valjani pravni temelj posjedovanja predmetne nekretnine od strane tužitelja i po kojoj bi osnovi isti mogao steći pravo vlasništva. Pregledom isprava na koje se poziva tužitelj nije vidljivo da bi predmetna nekretnina bila predmet raspolaganja označenih prednika tužitelja u utuženoj površini i obliku. Pored navedenog tužitelj se pozivaju i na niz navodnih pravnih prednika no evidentno je kako su među istima prisutne brojne linije nasljeđivanja, te čak da su isti imali osnova za raspolaganje predmetnom nekretninom, što se spori, nedovoljno je jasan slijed kojim bi vlasništvo predmetne nekretnine navodno pripalo isključivo tužitelju. U daljnjem tijeku postupka predlaže se pribaviti podatke Informacijskog sustava prostornog uređenja o izgrađenosti predmetne nekretnine 1968. godine te Hrvatsku osnovnu kartu (1954. - 2009.) za predmetni lokalitet. Predlaže se dopuniti priloženu skicu lica mjesta fotografijama lica mjesta i koordinatama na način da bude pogodna za raspravljanje u sudskom postupku. Predlaže se pribaviti potvrdu Hrvatskih šuma d.o.o. o eventualnoj pripadnosti predmeta spora šumskogospodarskoj osnovi te izvesti dokaz saslušanjem lugara nadležnog za gospodarsku jedinicu Baćina. U predmetnom je postupku tužitelj je dužan predložiti relevantne dokaze na okolnosti dokazivanja sljedništva predmetne nekretnine, jesu li i koji
pravni prednici bili u posjedu predmetne nekretnine, za vrijeme kako se to navodi u tužbi, tko je od pravnih prednika tužitelja i kada stekao pravo vlasništva dosjelošću, neprekinutu sukcesiju i na koji su način označeni prednici posjedovali predmetnu nekretninu i koje kvalitete je bio taj posjed te je potrebno raspraviti pitanje njihove savjesnosti, a radi same nesavjesnosti odnosno nepoštenja ne mogu biti ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću niti po odredbama OGZ-a, ZOVO-a ili ZVDSP-ima (paragraf 328 OGZ, čl. 72. st. 2. ZOVO, čl. 18. st. 5. ZVDSP.).
Radi navedenoga tužena se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti do izvođenja dokaza potrebnih radi utvrđenja činjeničnog stanja i to očevidom na licu mjesta i saslušanjem svjedoka kao i razrješenjem spornog pitanja da li dio predmetne nekretnine predstavlja šumskogospodarsku osnovu nakon čega će tužena konačno moći opredijeliti svoje stajalište o konkretnoj pravnoj stvari.
S obzirom na navedeno, tužena predlaže sudu odbaciti, a podredno odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, a tužitelja obvezati da tuženoj nadoknadi trošak sastava odgovora na tužbu, sve prema tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika, do izvođenja dokaza meritornih u predmetnoj pravnoj stvari.
3.U dokaznom postupku pregledani su: zahtjev za mirno rješenje spora (l.13-20 spisa), zahtjev ODO Metković za dopunu zahtjeva za mirno rješenje spora (l.21-22 spisa), dopuna zahtjeva za mirno rješenje spora (l.23-25 spisa), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], izvod iz posjedovnog lista broj 7 i 10, izvod iz katastarskog plana (l.42 spisa) povijest promjena na kat .čest.(l.43-44 spisa i 45 -46 spisa i 47-48 spisa), izvadci iz zemljišne knjige (l.49-66 spisa), obranička presuda djelitelja (l.67-83 spisa), skica lica mjesta , skica premjeravanja, fotografija (l.84-86 spisa), sentenca ŽS Varaždin (l.102 spisa), zapisnik o očevidu na licu mjesta u Baćini od 11.srpnja 2025 i prijepis tog zapisnika(l.121-130 spisa) s iskazima vještaka ČL i svjedoka JL i FL, potvrda o uključenosti k.č. u šumsko gospodarski plan s prilozima (l.131-135 spisa), pisano vještačenje ČL od 10.09.2025. s prilozima (l.137-145 spisa). Saslušani su na ročištu 17.11.2025. svjedoci: RL, GL i ML, te tužitelj NL.
4. Tužbeni zahtjev tužitelja osnovan je u cijelosti iz slijedećih razloga:
5. Očevidom na licu mjesta u zaseoku [adresa] u [adresa] utvrđeno je da se tužiteljeva kuća se nalazi na adresi [adresa].
6. Vještak ČL izjavio je prilikom očevida:
"Ja sam već izradio skicu izmjere u predmetu ovog suda u kojem je tužitelj bio ĆL protiv RH i sada kada sam vidio prijepor ova skica mi je u potpunosti dovoljna za izradu vještačenja u ovom predmetu. Predmetna nekretnina sa svoje istočne strane graniči sa posjedom ĐL te je granica definirana središnjim zidom koji prolazi kroz ruševinu koja je dijelom na posjedu tužitelja, a dijelom na posjedu gospodina ĐL. U južnom dijelu završava sa oblim suhozidom. S južne strane predmetna površina omeđena je podzidom koji u naravi predstavlja sjeverni rub starog Napoleonovog puta te se prema zapadu proteže sve do suhozida koji predstavljaju granice k. č. [katastarska čestica]. Zapadna strana predmetne površine omeđena je starim suhozidom visokim cca 1,5 m dok je sjeverna granica pokazana na terenu te predstavlja projekciju pravca između točke AM koja je u naravi granica posjeda između tužitelja i ĐL i točke AK koja je sjeverno istočni rub k. č. [katastarska čestica], te projekcija toga pravca prema sjeverozapadu do navedenog starog suhozida visine 1,5 m. U naravi predmetna površina predstavlja k.č 781/16, 781/17, 781/18 i 781/19 i u cijelosti je ograđene suhozidom. Nalaze se u zapadnom dijelu predmetne površine. Također predmetna površina se sastoji od dva dijela, k. č. [katastarska čestica] sjevernog (na skici lica mjesta priloženoj u tužbi definirana likom H) i istočnog (na skici lica
mjesta
priloženoj
u
tužbi
definirana
likom
AKALQRSAXAYAZBABBBCBDBEBFBGAK) na kojima su vidljivi ostaci ljudske djelatnosti poput suhozida i zasađenih maslina. Istočni dio predmetne nekretnine (na skici lica mjesta priloženoj u tužbi definirana likom ALAMASATAUAVAWLMNOPQAL) sadrži zasađene masline, suhozide te 3 urušena gospodarska objekta i stambeni objekt u fazi obnove. Stambeni objekt u fazi obnove nalazi se u južnom dijelu spomenutog lika dok se gospodarski objekti nalaze u zapadnoj, sjevernoj i istočnoj strani navedenoga."
7. U pisanom nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju ČL, dipl. ing. geod. od 10. rujna 2025. se navodi da se prijepor nalazi u naselju Baćina. Granica je definirana središnjim zidom koji prolazi kroz ruševinu. U južnom dijelu završava se oblim suhozidom. S južne strane prijepor je omeđen podzidom koji predstavlja sjeverni rub starog Napoleonovog puta, te se prema zapadu protežu sve do suhozida koji predstavlja granice k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Sa zapadne strane nekretnine je omeđena starim suhozidom, dok je sjeverna granica pokazana na terenu te predstavlja projekciju pravaca između točke AM koja je u naravi granica posjeda između tužitelja i ĐL i točke AK koja je sjeveroistočni rub k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], te projekcija tog pravca prema sjeverozapadu do navedenog starog suhozida.
Na prijeporu su vidljivi ostaci ljudske djelatnosti poput suhozida i zasađenih maslina. Na predmetnoj nekretnine se nalaze tri urušena gospodarska objekta i stambeni objekt u fazi obnove.
Vještak je prijepor – predmetne nekretnine u k. o. [katastarska općina] prikazao na skici lica mjesta slovima i označio njihove površine koje odgovaraju u potpunosti nekretninama pobliže označenim u tužbenom zahtjevu.
8. Stranke nisu prigovarale vještačenju.
9. Svjedok JL je iskazao:
"Tužitelj je u posjedu prijepora. Ja sam živio dole niže oko 200 m i kao prvog posjednika pamtim tužiteljeva oca HL. Ja sam rođen 1957.g. Ja sam ovdje dolazio kao dijete i mogu reći da tužitelja i njegovog oca nitko nikada nije smetao u posjedu prijepora. Ova kuća koja se sada renovira je bila obiteljska i u njoj su svi živjeli. Imali su tamo podzide te su ogradili nekretninu suhozidom i tu su puštali vjerojatno ovce i živinu i vjerojatno nešto sadili poput krumpira i dr. povrća. Znam samo da to tužitelj koristi iza smrti svog oca koji je umro 1991.g. i nema nikakvih problema sa svojom sestrom na ovoj nekretnini jer je ona njemu pripala. Svi građevni objekti i suhozid su bili na predmetnoj nekretnini kada je bio dijete.
10. Svjedok FL je iskazao da je 3. rođak tužitelja i stalno sam dolazio još kao dijete na prijepor. Tužitelj je prijepor naslijedio od oca. Gore su imali kužinu i još jednu sobu za odmor. Svi ovi građevni objekti su se tamo nalazili od mog djetinjstva. Tako su poviše ove opisane kuće imali štale u kojoj su držali kobilu, ovce ili koze i pojatu za sijeno. Nikada nitko nije smetao njihov posjed. Tužitelj je sada ovu kuću obnovio odnosno ista je u fazi obnove. Ja se sjećam tužiteljevog oca i majke, a djeda koji je umro 1953.g. kada sam ja imao 5 godina se ne sjećam, ali pretpostavljam da je on bio prvi posjednik. Ja bih rekao da su ovdje Č doselili prije 300-400 godina, a spustili su se iz brda zv. Poca. Moji su 1900-te preselili ovdje u susjedstvo, a Č su možda i prije. Tamo gdje su suhozidi su bili vrtovi, ima maslina, sadili su kupus, blitvu i sušili smokve. Nekretnina je u vrijeme mog djetinjstva bila ograđena suhozidom isto kao i sada. Ovi objekti su građeni prije 1. svjetskog rata, a tko ih je točno gradio ne znam. Prema fotografiji u spisu mogu potvrditi da su tužitelj i njegovi prednici posjedovali cijelu nekretninu kako je prikazano na istoj, ali za razliku od sada prije je to bilo puno ''čišće''.
11. Svjedok RL, po zanimanju šumarski tehničar, je iskazao:
"Ja mislim da su čestice označene na skici lica mjesta na dan očevida koja mi je sada predočena na uvid na listu 141 spisa koje su označene "skupno" 781/16,781/17,781/18 i 781/19 privatno vlasništvo dok za k. č. [katastarska čestica] mogu reći da se radi o šumskogospodarskoj osnovi jer mi je to radno područje. Poznato mi je da se tamo nalaze ruševine, a koliko se mogu sjetiti mislim dvije. Nisam viđao tužitelja na predmetnoj nekretnini. Ja sam zaposlen u Hrvatskim šumama, ispostava Metković. U odnosu na riječ na suposjed u potvrdi Hrvatskih šuma podrazumijeva da su u katastru upisne fizičke osobe i Hrvatske šume. Što se tiče k. č. [katastarska čestica] ja se ne mogu očitovati jeli ta k.č. pripada ili ne pripada šumsko gospodarskoj osnovi o čemu bi se mogle očitovati samo Hrvatske šume.
12. Svjedokinja GL je iskazala:
"Ja sam rođena baš u ovoj kući čije tužitelj zahtjeva utvrđenje prava vlasništva i živjeli smo tamo s roditeljima do moje 11 godine života točnije do ljeta 1961.kada smo se preselili na [adresa]. Iza kuće je bio prostor za blago (konje, ovce, svinje) a riječ je o prostoru koji se vidi na fotografiji list.86 spisa gdje su bili naši gospodarski objekti a sada su ruševine. Vidi se kupom pokrivena kučica u kojoj smo stanovali preko dana jer je tu bila kuhinja i dnevni boravak te dimarica. Susjedi smo sa ŽL s jedne strane a s druge strane se vide suhozidi koje smo također mi radili, iza kuhinje smo držali sijeno te se vide ostatci torova iznad kuće. Moga djeda OL pamtim kao prvog posjednika na prijeporu i živio je na prijeporu sa svojom obitelji koristio je za držanje blaga , sadio krumpire i druge povrtlarske kulture u zemljištu ograđenom suhozidima te živio na istoj, a sada sam se sjetila da je držao i košnice za pčele. Nikada nitko nama na ovoj nekretnini nije smetao posjed niti gradnju građevnih objekata koji se dan danas tamo nalaze. Tužitelj je ove nekretnine je naslijedio iza oca a jedini potomci iza oca smo nas dvoje.
13. Svjedok ML je iskazao:
"Ja mogu izjaviti da je 1938. tužiteljev djed BL dilbenicom postao vlasnik prijepora i to prvo je naslijedio njegov otac HL, a iza HL tužitelj. Unutar naše obitelji nikada nije bilo prijepora o ovome prostoru. Meni je poznata ova nekretnina još iz djetinjstva na njoj su živjeli tužiteljevi prednici i držali blago(svinje.kokoši,konja) i sadili su povrće u vrtovima ograđenim suhozidima. Bitno je po meni reći da je tužiteljeva obitelj plaćala porez sve do negdje oko 1970.neznam točno kada je država ukinula porez te nema nikakve osnove da bi to pripadalo u Hrvatskim šumama odnosno da bi bilo u njihovom vlasništvu. Nitko nikada tužitelju i njegovim prednicima nije smetao posjed , niti polagao ikakvo pravo na prijepor. Koliko znam tužiteljev stric je držao pčele tamo."
14. Tužitelj NL je iskazao:
"Ja sam rođen na prijeporu u kući mojih roditelja i tu sam živio do 1961. kada smo otišli živjeti na [adresa]. Mi smo na prijeporu držali blago ( konja, ovce i svinje) i držali smo pčele, otac je držao negdje oko 20 košnica koje je kasnije preuzeo stric. Ruševine su u naravi bili torovi u kojima se držalo blago i u jednoj sijeno. Suhozidi su tamo nastali prije mg rođenja još ih je gradio pretpostavljam moj pradjed ili moj djed. Unutar suhozida su sađene povrtlarske kulture poput krumpira a ljeti smo na jednom dijelu sušili smokve, imali smo tu par smokava. I sjećam se jednog oraha i jednog bajama. Orah je i dan danas živ. Nitko nas nikada nije smetao u posjedu niti nas smetao u gradnji. Ja sam prijepor stekao nasljeđivanjem iza smrti svog oca pok.HL koji je umro 1992.u 90-toj godini života. Moji predci su tamo došli negdje u 15 stoljeću bježeći od G. Sve je krenulo od njegovog pradjeda koji se zvao AL koji je imao 3 sina: OL, V i HL, a koji je poginuo u I. svjetskom ratu u Galiciji 1916. Ova nekretnina je pripala OL, a iza njegove smrti momo ocu HL a naposljetku meni. Kada smo preselili na [adresa] moji roditelji su dolazili na prijepor gdje su sadili povrtlarske kulture a i ja danas dolazim, na prijepor."
15. Prema pravnim pravilima bivšeg Općeg građanskog zakonika (''Justizgesetzsammlung'' 1/1811, 01. siječanja 1812. stupio na snagu u austrijskim njemačkim zemljama, 01.07.1814. u Karlovačkoj granici, 01.08.1815. u Istri, 01.01.1816. u Dalmaciji, a 01.05.1853. na snazi u Kraljevinama Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji, primjenjuje se temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06.04.1941. godine ''Narodne novine 73/91, dalje: OGZ), iz § 1472 OGZ o izvanrednom dosjedanju nekretnina u vlasništvu države, dopunjeno načelnim mišljenjem sjednice Saveznog vrhovnog suda SFRJ od 04.04.1960. godine prema kojem je za stjecanje nekretnina temeljem dosjelosti potreban rok od 20 godina kao ''maksimalni rok održaja'', a zakonitost stjecatelj nije dužan dokazivati (misli se na to kako poštenje – savjesnost nije potrebno dokazivati jer se pretpostavlja). Kako je riječ o nekretnini koja je danas upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske po čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Nar. nov.“, br. 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – Odluka USRH, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – proč. tekst i 94/17 – ispr. – dalje: ZV), potrebno je dokazati dvostruko vrijeme dosjedanja. Dakle, u slučaj izvanrednog dosjedanja 40 godina. Budući su tužiteljevi preci u posjedu prijepora dugi niz godina, i to prvo tužiteljev pradjed AL koji je poginuo 1916., zatim tužiteljev djed BL, a iza njegove smrti tužiteljev otac HL, što jasno i nedvojbeno proizlazi iz iskaza svjedoka M, FL, GL i ML i tužitelja sud zaključuje da je predmetna nekretnina bila u posjedu tužiteljevih pravnih prednika između 1901. do 1941. godine, a poštenje (savjesnost) se pretpostavlja pa je pravni prednik tužitelja – tužiteljev djed 1941. godine stekao vlasništvo temeljem dosjelosti jer su ispunjene sve pretpostavke iz pravnih pravila § 1472 bivšeg OGZ, nadopunjenih načelnim mišljenjem sjednice Saveznog vrhovnog suda SFRJ od 04.04.1960.g. Kasnije je izvanknjižno vlasništvo prešlo na tužiteljevog oca, koji predmetnu nekretninu posjeduje do svoje smrti, iza njega je nastavlja posjedovati tužiteljeva majka, te tužitelj. Tužitelj i njegovi preci su "oduvijek" u posjedu prijepora, nitko ih nikada nije smetao, isti su koristili za vrtove, gradnju gospodarskih objekata ("sadrži zasađene masline, suhozide te tri urušena gospodarska objekta i stambeni objekt u fazi obnove), što je utvrđeno očevidom na licu mjesta.
16. Međutim, sve i da nije dokazano stjecanje prije 1941.godine, i tada je tužitelj stekao vlasništvo dosjelošću. Naime, predmetna nekretnina u posjedu je tužiteljevih pravnih prednika još od rođenja OL prema čijoj je diobi napravljena skica premjeravanja iz 1936., pa do njegove smrti 1977., iza njega posjedovati je nastavljaju njegov sin – tužiteljev otac HL i danas tužitelj pa je od tada do podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari 8.11.2024. proteklo više od 40 godina, u kojem razdoblju je tužitelj zajedno sa svojim prednicima posjedovao predmetnu nekretninu, jer se u vrijeme dosjedanja sukladno shvaćanju Europskog suda za ljudska prava izraženim u odlukama Trgo protiv Republike Hrvatske po zahtjevu broj 35298/04, Ž i dr. treba uračunati i vrijeme do 8.listopada 1991. (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev-2776/106-2 od 29.siječnja 2019.).
17. Naime, Republika Hrvatska je kao članica Europske unije i Vijeća Europe dužna primjenjivati odredbe (Europske) Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (MU 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10, u daljnjem tekstu: Konvencija) i njezinih Protokola, kao i pravna stajališta prihvaćena odlukama Europskog suda za ljudskih prava (odjeljak II. 2. Konvencije).
18. Odlučne činjenice, u smislu zauzetih pravnih stajališta u spomenutoj recentnoj praksi Europskog suda za ljudska prava predstavljaju utvrđenja o neprekinutom posjedu određene kvalitete tužitelja ili njegovih pravnih prednika u propisanom trajanju, u koje se uračunava i posjed prije 08.11.1991. godine (i kada je riječ o nekretninama u društvenom vlasništvu), pod uvjetima navedenim u tim odlukama Europskog suda za ljudska prava: da je stjecanje nastupilo prije ili za vrijeme važenja odredbe čl. 388. st. 4. ZV-a ukinute odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17.11.1999. godine i da se ne radi o nekretninama u odnosu na koje polažu pravo treće osobe (nacionaliziranim konfisciranim i sl.), obzirom na stečena subjektivna građanska prava.
19. U konkretnom slučaju tužitelj je dokazao kvalitetu i propisano trajanje posjeda predmetne nekretnine, a iz rasprave građe ne proizlazi da bi se radilo o nekretnini na koju, netko treći, osim tužitelja, polaže pravo vlasništva.
20. U odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl.br. Rev–x- 974/2017od 07. svibnja 2019. godine je navedeno ''kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 08.10.1991.godine bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 08.10.1991. godine ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredba čl. 388. st. 4. ZV, nego na temelju drugog odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba.'', a Županijski sud u Varaždinu u rješenju posl.broj:Gž-303/2021-2 također napominje da je Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-291/14-2 od 17. travnja 2018. zauzeo slijedeće pravno shvaćanje: "Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koje ta prava nisu stekle na temelju odredbe čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država i ne smije se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud Republike Hrvatske naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba."
21. Iz iskaza svjedoka RL, šumarskog tehničara, proizlazi da su k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] privatno vlasništvo dok bi k. č. [katastarska čestica] spadala u šumskogospodarsku osnovu jer mu je to radno područje i poznato mu je da se tamo nalaze ruševine. Nije mu poznao je li k. č. [katastarska čestica] pripada ili ne pripada šumskogospodarskoj osnovi o čemu bi se mogle očitovati Hrvatske šume.
21.1. Dakle, iz iskaza ovog svjedoka ne može se izvesti zaključak da bi navodi tužene iz odgovora na tužbu bili osnovani, jer sve čestice po ovom svjedoku pripadaju u vlasništvo fizičkih osoba, osim 781/1 koja bi pripadala šumskogospodarskoj osnovi, dok mu nije poznat status k. č. [katastarska čestica].
22. Iz potvrde o uključenosti kat. čest. u šumskogospodarski plan Hrvatskih šuma d.o.o. od 2.12.2024. proizlazi da k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] nisu obuhvaćene Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima užeg područja krša Metković za razdoblje 1981.-1990., dok je dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obuhvaćen Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima užeg područja krša Metković za razdoblje 1981.-1990.
Predmetni dio k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (označen slovima Q,R,AX,AY,AZ,BA,BB,BC,BD,BE,BF,BG,AK,AL,Q na dostavljenoj skici) grafički je obuhvaćen Programom gospodarenja za gospodarsku jedinicu Baćina za razdoblje od 1.1.2017. do 31.12.2026., ali Hrvatske šume d.o.o. gospodare na cijeloj površini u suposjedu.
Predmetni dio k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (označen slovima AF, AG, AH, AI, AJ, AK, AF na dostavljenoj skici) grafički je obuhvaćen Programom gospodarenja za gospodarsku jedinicu Baćina za razdoblje od 1.1.2017. do 31.12.2026., ali Hrvatske šume d.o.o. gospodare na cijeloj površini u suposjedu.
23. Ne stoji tvrdnja Hrvatskih šuma d.o.o. da one gospodare na cijeloj površini u suposjedu kraj činjenice da je tužitelj dokazao da su on i prije njega njegovi prednici u dugogodišnjem posjedu predmetnih nekretnina omeđenih suhozidima i podzidom, sa gospodarskim objektima kao vidljivim ostacima dugogodišnje ljudske djelatnosti, te zasađenim maslinama.
24. Odluka o parničnim troškovima je izostala jer ih stranke nisu zahtijevale.
25. Zbog svega izloženog presuđeno je kao u izreci.
U Pločama, 23. prosinca 2025. godine
S u d a c :
Darko Jelčić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.
DNA:
1. Punomoćnik tužitelja mr. sc. Julijano Dropulić, odvjetnik iz Ploča, Trg kralja Tomislava 5
2.Tuženica Republika Hrvatska putem Općinskog državnog odvjetništva u Metkoviću, Građansko upravni odjel, na br. P-DO-41/2024
