Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Poslovni broj: P-54/2024-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji toga suda Heleni Topić Vuković, u pravnoj stvari tužiteljice LP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Marini Burić, odvjetnici u Osijeku, protiv tuženika Grad Osijek, Osijek, Franje Kuhača 9, OIB: 30050049642, zastupanog po punomoćnici Tihani Ranđelović, odvjetnici u Osijeku, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 19. studenog 2025., u nazočnosti tužiteljice i punomoćnika parničnih stranaka, te uz javnu objavu presude, 23. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Utvrđuje se da je tužiteljica LP, OIB: [osobni identifikacijski broj], dosjelošću stekla pravo vlasništva dijela kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u površini od 27m², a koji dio je obilježen točkama A, B, C i D prema nalazu stalnog sudskog vještaka dipl. ing. geodezije Ilije Romića od svibnja 2025. i sačinjene skice mjerenja koja je sastavni dio ove presude.

II/ Ovlašćuje se tužiteljica LP, OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem ove presude ishoditi potrebnu dokumentaciju radi upisa prava vlasništva, te izvršiti uknjižbu prava vlasništva dijela kč. br. [katastarska čestica] u površini od 27m² prema opisu u točki I. izreke presude, a što je tuženik dužan trpjeti.

III/ Nalaže se tuženiku Grad Osijek, OIB: 30050049642, da tužiteljici LP, OIB: [osobni identifikacijski broj], plati trošak postupka u iznosu od 1.823,23 EUR-a (tisućuosamstodvadesettrieura-dvadesettricenta) sa zateznim kamatama koje teku od 23. prosinca 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana.

IV/ Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadom troška postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je u tužbi navela da je njezinoj prednici VP rješenjem Općinske skupštine Osijek broj 08-8645/1 od 25. prosinca 1967. dodijeljeno na korištenje zemljište u društvenom vlasništvu, koje se nalazi u Osijeku, Mlinska- Retfala, označeno kao kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 167 m2, a temeljem kojeg rješenja je sklopljen Ugovor o davanju zemljišta na korištenje između Slivar Rozalije i Općine Osijek od 10. siječnja 1968., radi izgradnje obiteljsko stambene zgrade. Nadalje, navela je da je njezinoj prednici VP od strane Odjela za upravno- pravne poslove Općinske skupštine Osijek dana 26. siječnja 1968. pod br. 08-928/1- 1968, doneseno rješenje o odobrenju za izgradnju stambenog objekta sukladno građevinskom projektu, na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], a nakon čega je VP pristupila izgradnji objekta. Tužiteljica je navela da je naknadno 13. rujna 1996. Komisija za dodjelu i oduzimanje građevinskog zemljišta Gradskog vijeća Grada Osijeka donijela ispravak rješenja, gdje se umjesto pogrešno označene kč. br. [katastarska čestica] od 167 m2 k. o. [katastarska općina], upisuje točna oznaka kč. br. [katastarska čestica] od 169 m2 k. o. [katastarska općina]. 25. siječnja 2023., navela je, Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Grada Osijeka donijelo je rješenje o ispravku greške u rješenju o odobrenju za izgradnju Odjela za upravo pravne poslove Općinske skupštine Osijek br. 08-928/1-1968 od 26. siječnja 1968., tako da umjesto krivo napisano kč. br. [katastarska čestica], treba biti ispravo napisano kč. br. [katastarska čestica]. Nadalje, tužiteljica je navela da je VP ĐP, kao nasljednik iza pok. VP stekao predmetnu nekretninu te ju potom prodao ČP, Kupoprodajnim ugovorom od 17. ožujka 1997., a da je ona (tužiteljica) temeljem Ugovora o prodaji nekretnine od 07. studenog 2000. stekla vlasništvo nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], kuća i dvor površine 169 m2 od ČP. Uređujući podatke o nekretnini u katastru, navela je, utvrdila je da upisano stanje površine čestice ne odgovara stvarnom stanju, kao i da se dio obiteljsko-stambene građevine sagrađene na kč. br. [katastarska čestica] nalazi na čestici br. 466/7, a koja se nalazi u vlasništvu tuženika. Uvidom u vlasnički list za česticu 466/7, proizlazi da ista u naravi predstavlja ulicu. Iz katastarskog plana položaja predmetne čestice, navela je, vidljivo je da se čestica označena kao 466/7 proteže uz [adresa], kao i da su svi stambeni objekti u tom dijelu [adresa] sagrađeni jedan pored drugoga u regulacijskoj liniji, tako da su svojim prednjim dijelom položene na kč. br. [katastarska čestica]. Prema položaju svih kuća u tom dijelu ulice, istaknula je, jasno je da kč. br. [katastarska čestica] nije bila namijenjena da bude u cijelosti dio ulice kao javne površine, pa je izgradnji kuće prethodilo odobrenje o liniji izgradnje objekta prema položaju, te je tako njezin objekt sagrađen na kč. br. [katastarska čestica] i dijelom na kč. br. [katastarska čestica]. Tužiteljica je istaknula da ona i njezini prednici imaju neprekinuti slijed posjedovanja nekretnine od 56 godina, koji posjed je po svojoj kakvoći zakonit, istinit i pošten. Prema čl. 159. st.4. ZV-a, istaknula je, samostalni posjednik stvari u vlasništvu jedinica lokalne samouprave za stjecanje vlasništva dosjelošću mora imati neprekidni posjed dvostruko vrijeme od onog predviđenog st. 2. i 3. istoga članka, slijedom čega je predložila sudu da donese presudu kojom će usvojiti tužbu i tužbeni zahtjev. Potraživala je i naknadu troškova parničnog postupka.

1.1. Tijekom postupka tužiteljica je navela da nije sporno, da je zemljište, na čijem dijelu se nalazi dio njezine kuće, uknjiženo kao vlasništvo tuženika, jer je građevinska čestica dodijeljena VP, njezinoj prednici, radi izgradnje stambene zgrade, kao i sporni dio zemljišta koji je u vrijeme izgradnje bio u društvenom vlasništvu. Nadalje, navela je da je VP, kao najpovoljnijem ponuđaču na natječaju, dodijeljeno na korištenje građevinsko zemljište kč. br. [katastarska čestica] od 167 m2 u [adresa], radi izgradnje obiteljske stambene zgrade, rješenjem Općinske skupštine broj 08-8645/1 od 25. prosinca 1967. te je sklopljen i Ugovor o davanju zemljišta na korištenje od 10. siječnja 1968. Ispunjavajući svoje obveze povodom dodjele zemljišta, istaknula je, VP je: platila naknadu za dodijeljeno zemljište, sa Zavodom za komunalne djelatnosti Općine Osijek sklopila Ugovor o uređenju zemljišta 10. siječnja 1968., platila troškove uređenja zemljišta (izgradnje komunalnih objekata) i obvezala se da će stambeni objekt izgraditi u gabaritima koje će odrediti geodetski stručnjak Zavoda. Isto tako, tužiteljica je navela da je potom organ uprave Općine Osijek donio rješenje o odobrenju za izgradnju od 26. siječnja 1968., kojim se investitoru VP dozvoljava gradnja stambene zgrade sa jednim dvosobnim stanom na kč. br. [katastarska čestica], pod uvjetom da se drži predloženog projekta, građevinsko tehničkih propisa i određene uže lokacije. Nadalje, tužiteljica je navela da određivanjem građevinskog pravca izgradnje objekta iskolčenjem prednica tužiteljice ne samo da nije mogla znati da je svoj stambeni objekt (za koji je dobila i uporabnu dozvolu) prednjim dijelom izgradila na kč. br. [katastarska čestica], nego je to bio upravo uvjet dopuštenja gradnje, da poštuje tu liniju građenja. Nadalje, navela je da zemljišna čestica kč. br. [katastarska čestica] ulica, ali da ona prema tadašnjoj kopiji katastarskog plana nije imala oblik i položaj koji je prikazan u izvodu iz katastarskog plana od 23. listopada 2023. Iz navedenog, istaknula je, očigledno je da to zemljište na kojem je djelomično izgrađena kuća u [adresa], nikada nije bilo u funkciji javnog dobra u općoj upotrebi te u vrijeme izgradnje nije bila upisana u zemljišnoj knjizi. Istaknula je da je posjed njezine prednice VP utemeljen na odredbi čl. 2. st. 1. rješenja o odobrenju za izgradnju od 26. siječnja 1968., te je isti zakonit, pošten i istinit. Istaknula je da je kontinuiranim trajanjem takvog kvalificiranog posjeda, koji se prenosio na kasnije stjecatelje nekretnine, kroz zakonom propisano vrijeme stekla pravo vlasništva dosjelošću. Dakle, kako je njezina prednica građevinsko zemljište kupila od prednika tuženika prema objavljenom natječaju, isto platila kao najpovoljniji ponuditelj, ishodila građevinsku dozvolu, a izgradnja objekta je izvršena na prostoru obilježenom po pravnoj osobi ovlaštenoj po predniku tuženika, ona nikako nije mogla čak niti naslutiti da izgrađena kuća nije položena na kupljenoj parceli, a pogrešno označavanje čestice od strane organa javne vlasti, ne može ići na štetu fizičke osobe koja je u svemu postupala po nalogu tog organa. Pri tome, istaknula je, nije umanjeno bilo koje pravo neke treće osobe, u odnosu na sporni dio nekretnine. Nakon izrade Nalaza i mišljenja vještaka tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev u skladu s Nalazom i mišljenjem vještaka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da je da je pravna prednica tužiteljice ishodila rješenje o odobrenju za izgradnju od 26. siječnja 1968. za izgradnju visokoprizemne stambene zgrade i to na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a iz ispravka rješenja od 13. rujna 1996. je vidljivo da se zapravo radi o k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Predmetna nekretnina, naveo je, sagrađena je protivno aktu za građenje jer je dijelom sagrađena i na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sada u vlasništvu Grada Osijeka, što znači da je prešla površinu čestice na kojoj je rješenjem dozvoljena gradnja. Nadalje, iz rješenja o davanju suglasnosti za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade [adresa] na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 22. ožujka 2023. proizlazi da je tužiteljici dana suglasnost za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade te je izričito navedeno da tužiteljica ne stječe pravo vlasništva na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pod zgradom, kao i da će po ishođenju rješenja o izvedenom stanju, Grad Osijek s tužiteljicom urediti imovinsko-pravne odnose. Tuženik je naveo da je tužiteljica ishodila rješenje o izvedenom stanju od 21. rujna 2023., da se raspitivala o mogućnosti otkupa predmetnog dijela čestice, no nikada se nije obratila službenim zahtjevom za otkup, što je u ovoj situaciji jedini moguć način stjecanja prava vlasništva. Istaknuo je da se kod utvrđenja prava vlasništva dosjelošću, kako to traži tužiteljica, u rok za dosjelost ne može uračunati vrijeme proteklo od izgradnje zgrade pa nadalje jer niti tužiteljica niti njezini pravni prednici nisu imali pošten posjed, iz razloga što je predmetna nekretnina ozakonjena tek u 2023., slijedom čega je naveo da osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te je predložio sudu da tužbu odbije.

3. Radi utvrđenja spornih činjenica sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u cjelokupan spis i svu priliježeću dokumentaciju te je pročitao Ugovor o darovanju zemljišta na korištenje (list spisa 5-7), rješenje o odobrenju za izgradnju (list spisa 8- 9), ispravak rješenja (list spisa 10-12), rješenje o ispravku (list spisa 13-14), zk. izvadci (list spisa 15-20), Ugovor (list spisa 21-24), Ugovor o prodaji (list spisa 25- 26), rješenje o promjeni prezimena (list spisa 27), kopija katastarskog plana (list spisa 28), rješenje o izvedenom stanju (list spisa 36-39), rješenje o davanju suglasnosti za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade [adresa] (list spisa 40) prijavni list iz 1963. (list spisa 46-49), kopija katastarskog plana (list spisa 50) i u rješenje katastarskog operata (list spisa 56-57), Nalaz i mišljenje vještaka (list spisa 64-71), te je saslušao vještaka i tužiteljicu.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću dijela kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u površini od 27m², kao i da se izvrši uknjižba prava vlasništva nad navedenim dijelom, a što je tuženik dužan trpjeti.

6. Među parničnim strankama nije sporno da je tužiteljicina prednica imala odobrenje za izgradnju visokoprizemne stambene zgrade na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to na temelju rješenja od 26. siječnja 1968., koje rješenje je ispravljeno na način da je prednica tužiteljice imala odobrenje za izgradnju na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7. Među parničnim strankama je sporno je li tužiteljica stekla vlasništvo dosjelošću na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jesu li tužiteljicini pravni prednici imali bar pošten posjed.

8. Na temelju Ugovora o davanju zemljišta na korištenje od 10. svibnja 1968. (list spisa 5-7) utvrđeno je da Općina Osijek daje Slivar Rozaliji na korištenje zemljište koje se nalazi u Osijeku, Mlinska – Retfala, a koje se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] površine od 167 m2 upisane u k. o. [katastarska općina], a VP se obvezuje Općini Osijek platiti naknadu za ustupanje zemljišta, te da će na navedenom zemljištu graditi zgradu predviđenu urbanističkim rješenjem za to područje i to obiteljsku stambenu zgradu.

9. Na temelju rješenja o odobrenju za izgradnju od 30. siječnja 1968. (list spisa 8-9) utvrđeno je da je VP dozvoljeno kao investitoru da može graditi poluugrađenu visokoprizemnu stambenu zgradu sa jednim dvosobnim stanom na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da će iskolačenje građevinskog pravca izvršiti referent za geodetske poslove, što se mora zapisničarski konstatirati.

10.Na temelju ispravaka rješenja od 13. rujna 1996. Komisije za dodjelu i oduzimanje građevinskog zemljišta Gradskog vijeća Grada Osijeka (list spisa 10) u predmetu VP, utvrđeno je da je ispravljeno Rješenje Odjela za upravno pravne poslije Općinske skupštine Osijek broj 08-8465/1-67 od 25. prosinca 1967. na način da se u tekstu čl. 1. tog rješenja u pogledu pogrešno naznačene kč. br. [katastarska čestica] od 167 m2 k. o. [katastarska općina], upisuje točna oznaka kč. br. [katastarska čestica] od 169m2 k. o. [katastarska općina].

11. Na temelju rješenja o ispravku greške Upravnog odjela za prostorno uređenje od 23. siječnja 2023. (list spisa 13-14) utvrđeno je da je se u rješenju o odobrenu za izgradnju Odjela za upravno pravne poslove Općinske skupštine Osijek, broj 08- 928/1-1968 od 26. siječnja 1968. ispravljena pogreška u izreci u toč. 1.navedenog rješenja tako da umjesto krivo napisano „ kč. br. [katastarska čestica]“ treba ispravno biti napisano „ kč. br. [katastarska čestica]“.

12. Na temelju rješenja Odjela za upravno pravne poslove Općinske skupštine Osijek (list spisa 11-12) od 25. prosinca 1967. utvrđeno je da je prihvaćena kao najpovoljnija ponuda VP na natječaju za dodjelu na korištenje kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 167 m2 u svrhu izgradnje prizemnice površine 10 m2 x 8m2, visine 4,20 m,

13. Na temelju povijesnog zk. izvatka kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list spisa 15-20) utvrđeno je da je kuća sagrađena na kč. br. [katastarska čestica] upisana 26. rujna 1996. kao vlasništvo VP (ranije društveno vlasništvo), te da se na temelju rješenja o nasljeđivanju 1997. kao vlasnik upisao ĐP koji je Ugovorom o kupoprodaju svoje vlasništvo prenio na ĆP. ČP je predmetnu nekretninu podala tužiteljici Ugovorom o kupoprodaji.

13.1. Iz zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je tužiteljica LP vlasnica kuće i dvorišta broj 5, u [adresa] u [adresa]. Iz zk. ul. broj [broj ZK uloška] da je vlasnik predmetne nekretnine Grad Osijek.

14. Na temelju Kupoprodajnog ugovora od 17. ožujka 1997. (list spisa 21-24) utvrđeno je da je ĐP prodao a ČP kupila nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica].

15. Na temelju Ugovora o prodaji od 7. studenog 2000. (list spisa 25-26) utvrđeno je da je ČP prodala DP nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označenu kao kč. br. [katastarska čestica], kuća i dvor ukupne površine od 169 m2.

16. Iz rješenja o promjeni prezimena od 12. rujna 2001. (list spisa 27) proizlazi da je DP odobrena promjena prezimena u LP.

17. Iz katastarskog plana (list spisa 28) proizlazi da se dio kuće tužiteljice, i to prednji, ulični dio, nalazi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ostatak kuće tužiteljice nalazi se na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz kopije katastarskog plana iz 1963. proizlazi (list spisa 48) da je su označene i ucrtane čestice u [adresa] u [adresa], te [adresa], kaom i da su čestice izgledale drugačije nego što to danas izgledaju. Naime, [adresa] pratila je liniju čestica koja je bila ravna bez lomljenja linije, dok prema današnjem katastarskom planu proizlazi da se linija čestice na kojoj se nalazi [adresa] lomi kod kućnog broja 3, odnosno da nije ravna cijelom svojom dužinom (izvod iz katastarskog plana sa lista spisa 68).

18. Na temelju rješenja o izvedenom stanju od 21. rujna 2023. (list spisa 36-39) utvrđeno je da je ozakonjena zgrada stambene namjene koja je izgrađena na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

19. Na temelju rješenja o davanju suglasnosti za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade [adresa] od 22. ožujka 2023. (list spisa 40) utvrđeno je da je dana suglasnost za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade na adresi [adresa] izgrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da vlasnik nezakonito izgrađene zgrade steče pravo vlasništva na dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

20. Iz rješenja o promjeni podataka u katastarskom operatu (list spisa 56-57) utvrđeno je da su 22. rujna 2003. promijenjeni podaci na način je kao posjednik kč. br. [katastarska čestica] upisana tužiteljica LP.

21. Iz Nalaza i mišljenje vještaka Ilije Romića, dipl.ing.geod. (list spisa 64-71) proizlazi da predmetna parcela oznake kčbr. [katastarska čestica], kuća i dvorište br.5 u [adresa], površine 169 m2, upisane u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice LP i parcela na kčbr. [katastarska čestica] [adresa], površine 158 m2, upisane u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika Grad Osijek, Osijek, graniče međnom linijom definiranom pravcem između točaka A i B, u naravi dijelom kuće tužiteljice u širini od 1,98 m sa sjeverne strane (točka A) i dijelom kuće tužiteljice u širini od 2,13 m sa južne strane (točka B), što čini sa rubovima kuće prema ulici u čestici tuženika (točke C i D) spornu površinu od cca 27m2. Iz regulacijske linije izgradnje nekretnine (kuće) tužiteljice vidljivo je da je izgrađena u pravcu većine kuća u [adresa], što se može smatrati regulacionim pravcem, a iz priložene dokumentacije u spisu vidljivo je da je prednik tužiteljice VP u rješenju o odobrenju za izgradnju Odjela za upravno pravne poslove Općinske skupštine Osijek, Broj: 08-928/1-1968. od 26. siječnja 1968. ispravljene rješenjem o ispravku greške KLASA: UP/I-361-08/23-01/1,URBROJ: 2158-1-17- 02/06-23-2, 25. siječnja 2023. od Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Grada Osijeka pogrešku u izreci u točki 1. navedenog rješenja tako da umjesto krivo napisano ,, k. č. br. [katastarska čestica]" treba biti ispravno napisano „ k. č. br. [katastarska čestica]“.

21.1. Iz iskaza vještaka Ilije Romića, mag. ing. geod. proizlazi da ostaje kod svog Nalaza i mišljenja. Nadalje, naveo je da je problem koji tužiteljica ima čest problem u gradu Osijeku, a nastao je još 60. -tih godina prošlog stoljeća, kada su sve te čestice bile društveno vlasništvo i kada je Općina Osijek odobravala gradnje i davala na korištenje zemljište. Problem nastaje nakon donošenja Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i kada prestaje postojati društveno vlasništvo te tada nastaje problem oko formiranja čestica na kojima su izgrađene legalne kuće. U većini tih situacija ljudi uživaju svoje nekretnine od 60. -tih godina.

21.2. Iskaz vještaka Ilije Romića, dip. ing. geod., sud je ocijenio vjerodostojnim jer je izrađen u skladu s pravilima struke, te je vještak detaljno i jasno obrazložio na koji način je utvrdio površinu tužiteljicine kuće koja se nalazi na nekretnini tuženika, kao i da je tužiteljicina kuća izgrađena u regulacijskom pravcu ostalih kuća u ulici. Punomoćnici stranaka i tužiteljica nisu imali primjedbi na Nalaz i mišljenje vještaka.

22. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je kupila kuću od Marije Kurtić 2000. te se u zemljišnim knjigama upisala kao vlasnica predmetne nekretnine. U komunikaciji s ljudima čula je da možda njezina kuća nije upisana u Katastar, te je 2003. otišla u katastar gdje su joj rekli da njezina kuća nije upisana i da se vodi kao oranica. Od susjeda je čula da se možda i dio njezine kuće nalazi na drugoj čestici koje je vlasnik Grad Osijek, odnosno da se nalazi na ulici. Otišla je u Arhiv, prije nego što je počeo postupak legalizacije, misli da je to bilo 2001. ili 2002. U Arhivu je našla građevinsku dozvolu i svu potrebnu dokumentaciju za gradnju predmetne kuće, a koja gradnja je bila odobrena VP. Obratila se Gradu Osijeku te je 20. rujna 2023. doneseno rješenje da je kuća legalna i da ima pravo uživanja i korištenja predmetnog dijela [adresa] na kojoj je izgrađena djelomično njezina kuća i to ima pravo skroz dok njezina kuća postoji. Zahtjev za legalizaciju kuće podnijela je 2018. ili 2019. Nitko je nije ometao u posjedovanju predmetnog dijela čestice niti joj je osporavao istu. Nakon što se obratila Gradu Osijeku u vezi sa svojim problemom, godinu dana su se pokušavali dogovoriti za otkup predmetnog dijela čestice, a onda je poslije čula da je to već stekla dosjelošću. Ne zna točno koje se godine obratila Gradu Osijeku. Cijela kuća je građena od 1967. -1969., te je predmetni dio čestice opasan zidom i to od trenutka kada je ista sazidana i ništa nije na tom dijelu naknadno doziđivano.

22.1. Iskaz tužiteljice sud je ocijenio vjerodostojnim, jer je uvjerljiv, te logičan, a u dijelu koji se odnosi na to da je prednica tužiteljica VP imala svu potrebnu dokumentaciju za gradnju kuće, kao i da je tužiteljicina kuća legalizirana je u sladu s materijalnom dokumentacijom u spisu.

23. Ocjenom svakog dokaza posebno i svi dokaza zajedno ovaj sud je utvrdio da je:

- prednica tužiteljice VP, rješenjem tuženika dobila na korištenje zemljište i to česticu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], navedeno rješenje je ispravljeno na način da umjesto kč.br. treba biti ispravno stajati da je tužiteljica dobila na korištenje česticu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da se dio kuće tužiteljice nalazi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čiji je vlasnik tužiteljica, a dio kuće se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a čiji vlasnik je tuženik, i to površine 27 m2,

- da je iskolačenje građevinskog pravca za gradnju tužiteljicine kuće izvršio referent za geodetske poslove pri Zavodu za komunalne djelatnosti općine Osijek,

- da je tužiteljica 2000. kupoprodajom stekla vlasništvo predmetne nekretnine upisane u kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je tužiteljcina kuća legalizirana 2023.,

24. Tijekom postupka tužiteljica je tvrdila da ona i njezini prednici imaju neprekinuti slijed posjedovanja dijela nekretnine tuženika površine 27 m2, i to u trajanju od 56 godina, a koji posjed je po svojoj kakvoći bio zakonit, istinit i pošten.

25. Odredbom čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 76/06., 141/06., 146/08., 38/09.,153/09., 143/12., 152/14. 81/15 i 94/17, u nastavku: ZV) propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari (st.1.). Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (st.2.). Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed bar pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (st. 3.). Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokane samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavka 2. ili 3. ovog članka (st.4.).

26. Odredbom čl. 160. ZV-a propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost (st. 1.). U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se u vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

27. Odredbom čl. 18. ZV-a propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Posjed se smatra poštenim, osim ako se ne dokaže suprotno.

28. Odredbom čl. 11. ZV-a propisano je da tko stvar ili pravo posjeduje priznajući višu vlast posrednog posjednika, nesamostalni je posjednik, a tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava samostalni je posjednik. Posjed će se smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno.

29. Prije svega potrebno je reći da iako je prilikom gradnje kuće tužiteljice dio kuće sagrađen na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], navedeno prednici tužiteljice, kao niti tužiteljica nisu mogli znati s obzirom da je iskolačenje pravca gradnje radio referent tuženika. Osim toga, važno je za istaknuti da iz povijesnog katastarskog plana (list spisa 48) proizlazi da je u vrijeme gradnje kuće [adresa] pratila međnu liniju susjednih čestica i bila je ravna, dok prema današnjem katastarskom planu proizlazi da međna linija čestice na kojoj se nalazi [adresa] nije ravna, nego se lomi kod kućnog broja 3, odnosno da nije ravna cijelom svojom dužinom (izvod iz katastarskog plana sa lista spisa 68). Dakle, u vrijeme gradnje kuće tužiteljice čestice su imale ranije drugačije površine (ranije je čestica tužiteljice imala oznaku kč. br. [katastarska čestica] i površinu 167 m2, a u rješenju o ispravku je tužiteljicina čestica kč. br. [katastarska čestica] i površine 169 m2), pa prednica tužiteljice OP nije znala da je dio njezine kuće sagrađen na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

30. Ovaj sud je utvrdio da je prednica tužiteljice VP imala zakonit i istinit posjed. Naime, pravni temelj posjedovanja (odnosno pravo na posjed) VP proizlazi iz Ugovora o davanju zemljišta na korištenje od 10. svibnja 1968. i rješenja o odobrenju za izgradnju od 30. siječnja 1968. kojim je VP dozvoljeno kao investitoru da može graditi stambenu zgradu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kasnije oznaka kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), te da će iskolačenje građevinskog pravca izvršiti referent za geodetske poslove.

30.1. Budući da je iskolačenje pravca gradnje kuće sačinio referent za geodetske poslove tuženika koji je označio gdje će se graditi kuća tužiteljice (a tuženik niti ne tvrdi suprotno), te da je pravnoj prednici VP bila odobrena gradnja i da je ista postupala po rješenjima i odlukama tuženika, VP opravdano je smatrala da ima pravo na posjed, te je imala pravo na posjed i predmetnog dijela nekretnine tuženika površine od 27 m2, pa je stoga njezin posjed bio zakonit i istinit. Zakonitost i istinitost predmetnog dijela posjeda imali su i prednici tužiteljice ĐP, ČP, kao i tužiteljica, koje su ugovorom u kupoprodaji kupile upravo nekretninu za koju je VP dopuštena gradnja, odnosno iste su imale pravo na posjed predmetnog dijela predmetne nekretnine i posjed nisu pribavile silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja.

31. Nadalje, pravna prednica tužiteljice VP, bila je pošteni posjednik jer kad je stekla posjed predmetnog dijela nekretnine tuženika površine 27 m2, a s obzirom da je imala odobrenje za gradnju kuće i da je iskolačenje pravca gradnje odredio referent tuženika, nije imala razloga posumnjati da joj ne pripada pravo na posjed. Pošteni posjednici bili su i ĐP i ČP. Isto tako, tužiteljicin posjed je bio pošten, jer kada je stekla pravo na posjed, kupnjom kuće 2000. nije imala razloga posumnjati da joj ne pripada pravo na posjed predmetnog dijela odnosno dijela od 27 m2 koji se nalazi na čestici tuženika. Iako je tužiteljica od susjeda čula da se možda dio njezine kuće nalazi na čestici tuženika isto ne utječe na poštenje tužiteljice, jer iz dokumentacije koju je pribavila u arhivu (nakon što je navedeno čula od susjeda) proizlazilo je da je njezina prednica imala svu potrebnu dokumentaciju za gradnju. Osim toga, prilikom legalizacije kuće tužiteljice 2023., tuženik tužiteljici nije osporio pravo posjed, nego je u rješenju od 22. ožujka 2023. (list spisa 40) naveo da tužiteljica na predmetnom dijelu nekretnine ne stječe pravo vlasništva, ali da nekretnina ne ometa sigurnost prometa, te je ista nekretnina ozakonjena.

1 0

32. Dakle, sud je utvrdio da su tužiteljica, kao i prednici tužiteljice, imali zakonit, istinit i pošten posjed predmetnog dijela nekretnine tuženika površine od 27 m2 i to od siječnja 1968. kada je VP odobrena gradnja, odnosno 56 godina.

33. Posjed predmetnog dijela nekretnine tuženika površine od 27 m2 pravnih prednika tužiteljice i tužiteljice je bio samostalan jer su posjedovali stvar kao vlasnici.

34. Ovdje se ističe da je ovaj sud utvrdio da je posjed tužiteljice bio samostalan, zakonit, istinit i pošten od kada ga je stekla, odnosno od 2000.

34.1. Dakle, budući da je tužiteljica dokazala neprekinut samostalan, zakonit, istinit i pošten posjed u trajanju dužem od 20 godina od stjecanja posjeda, odnosno od stjecanja posjeda 7. studenog 2000. do 7. studenog 2020. kvalificirani posjed je trajao 20 godina, pa su stoga ispunjene pretpostavke iz čl. 159. st. 4. ZV-a za stjecanje prava vlasništva na predmetnom dijelu nekretnine tuženika.

34.2. Osim toga, ovaj sud ističe da je prednicima tužiteljice navedeni samostalni zakoniti, istinit i pošten posjed trajao je neprekinuto 56 godina.

34.3. Imajući na umu sve navedeno, tužiteljica je sukladno čl. 159. st. 4. ZV-a u vezi čl. 160. ZV-a dosjelošću stekla pravo vlasništva na predmetnom dijelu nekretnine upisane u Zemljišne knjige Općinskog suda u Osijeku, kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u površini od 27m², a koji dio je obilježen točkama A, B, C i D prema nalazu stalnog sudskog vještaka dipl. ing. geodezije Ilije Romića od svibnja 2025. i sačinjene skice mjerenja koja je sastavni dio ove presude. Slijedom navedenoga, a s obzirom da je sud utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan, tužiteljica ima pravo ishoditi potrebnu dokumentaciju radi upisa prava vlasništva, te izvršiti uknjižbu prava vlasništva dijela kč. br. [katastarska čestica] u površini od 27m², a što je tuženik dužan trpjeti. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao pod toč. I/ i II/ izreke presude.

35. Tužiteljica je u cijelosti uspjela u sporu pa joj pripada naknada troška postupka sukladno čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22., u nastavku: ZPP) u vezi sa čl. 155. ZPP-a. Tužiteljici je priznata naknada troška sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR-a sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023., u nastavku: Tarifa), trošak sastava podneska od 26. studenog 2024. i 17. listopada 2025., svaki u iznosu od 200,00 EUR-a sukladno Tbr.8. toč. 1. Tarife, te trošak zastupanja na ročištima 7. travnja 2025. i 19. studenog 2025. za svako ročište iznos od 200,00 EUR-a sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, što sveukupno iznosi 1.000,00 EUR-a, uvećano za 25% PDV-a iznosi 1.250,00 EUR-a. Navedenom trošku pridodan je trošak predujma za vještačenje u iznosu od 400,00 EUR-a, te trošak sudske pristojbe u iznosu od 48,23 EUR-a, što sveukupno iznosi 1.698,23 EUR-a. Tužiteljici je u navedeni trošak priznata i naknada troška pristupa na ročište za objavu presude u iznosu od 100,00 EUR-a sukladno Tbr. 9. toč. 3. Tarife, što sveukupno iznosi 125,00 EUR-a. Slijedom navedenoga tužiteljici je priznata naknada troška postupka u iznosu od 1.823,23 EUR-a sa zateznim kamatama tekućim od 23. prosinca 2025. pa do isplate sukladno čl. 30. st. 2. OZ-a, te je odlučeno kao pod toč. III/ izreke.

1 1

35.1. Tužiteljici nije priznata naknada troška sastava podneska od 9. travnja 2024. jer nije bio potreban za parnicu (čl. 155. st. 1. ZPP-a).

36. Tuženik je u cijelosti izgubio u sporu pa mu ne pripada naknada troška postupka, te je stoga odlučeno kao pod toč. IV/ izreke.

Osijek, 23. prosinca 2025.

Sutkinja

Helena Topić Vuković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se predaje putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DOSTAVITI:

1. Pun. parničnih stranaka