Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava Fašizma 7

Poslovni broj: P-1453/2021-62

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Danijeli Mandekić Lerga, u pravnoj stvari tužiteljice IA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Kristini Mikuličić, odvjetnici iz Rijeke, protiv tuženika JA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Gordani Grubešić, odvj. iz Rijeke, radi sporovi iz nasljeđivanja, nakon održane glavne rasprave 28. studenog 2025., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i punomoćnika tuženika, zaključene uz primjenu odredbe čl. 335. Zakona o parničnom postupku (dalje ZPP), objavivši 23. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se ništetnom vlastoručna oporuka ostaviteljica ĆA rođ. SA kćeri I, rođ. **.**.1937., a umrle **.**.2020. umirovljenice iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] od 27. srpnja 2017. proglašene na ročišnom zapisniku javnog bilježnika od 29. siječnja 2021.

II. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 6.817,34 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom počevši od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizišla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice za nadoknadu parničnog troška u preostalom dijelu kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od 3. rujna 2021. navodi da se iza pok. ostaviteljice ĆA rođ. SA kćeri I, rođ. **.**.1937. , a umrle **.**.2020. vodi ostavinski postupak, a tužiteljica da je kćer, a tuženik sin pokojne ostaviteljice. Navodno je ostaviteljica raspolagala najvećim dijelom svoje imovine, sačinivši vlastoručnu oporuku 27. srpnja 2017. Tužiteljica je nakon proglašenja oporuke osporila istu, te je rješenjem naslovnog suda od 6 srpnja 2021. ( pravomoćno 9. kolovoza 2021) upućena u roku od 30 dana od pravomoćnosti rješenja pokrenuti parnicu radi utvrđenja ništetnosti vlastoručne oporuke. Sudski vještak za rukopis da je u nalazu i mišljenju sačinjenom za privatne potrebe prije pokretanja sudskog postupka, utvrdio kako ostaviteljica nije sama vlastoručno napisala tekst vlastoručne oporuke od 20 srpnja 2017, te se radi ekonomičnosti i svrsishodnosti postupka predlaže prihvatiti navedeno grafološko vještačenje. Ukoliko tuženik isto osporava predlaže provođenje grafološkog vještačenja u daljnjem tijeku postupka. Ističe kako je ostaviteljica pisala malim pisanim slovima a nikada velikim tiskanim već iznimno rijetko , kao da je u uvjerenju da majka nikada ne bi napisala dio u oporuci u kojem tvrdi da ju je tužiteljica tukla i zanemarivala ,za razliku od sina koji je uvijek bio na ruku i uz nju. Upravo suprotno, tuženik da je zanemarivao majku, znao je i udariti, a tužiteljica da joj je uvijek pružala pomoć, za razliku od tuženika koju je verbalno i fizički znao napasti i tužiteljicu a i majku. Unazad 20-ak godina do obiteljske kuće majke, tužiteljica i njezin suprug izgradili su kuću te žive udaljeni svega 2 minute hoda , a u posljednjih 20 godina da se oporučiteljica brinula za djecu tužiteljice, svoje unuke, da je tužiteljica kuhala za svoju majku, redovito su se posjećivale, prisustvovala rođendanima, slavili blagdane kako je to bilo i dok su živjeli zajedno, pa da je nevjerojatnu da bi majka sačinila oporuku u kojoj se navodi takav sadržaj osporene oporuke, jer to nije vjerojatno. Pokojna oporučiteljica da je bila narušenog zdravstvenog stanja, u posljednjih desetak godina sa izraženom demencijom, te smatra da u vrijeme sastava oporuke nije bila sposobna za rasuđivanje. Tužiteljica da je ukazivala tuženiku na mentalno stanje majke od 2016, nije se znala vratiti svojoj kući, nije prepoznavala djecu, unuke i tužiteljicu, a drastično pogoršanje kroz 2017.,2018 i u 2019.oj je tužiteljica od nadležnog centra za socijalnu skrb tražila pomoć, kao i od liječnice opće prakse IAD. Tuženik da je negirao zdravstveno stanje majke te je promijenio brave na kući i onemogućio tužiteljici da majku posjećuje, pa bi ju ona dozivala preko balkona i molila da ne poduzima nikakve radnje protiv tuženika. Majka da joj nikada nije govorila za postojanje oporuke a uvijek da je isticala da su tužiteljica i tuženik kao djeca jednaki i sve dijele na jednake dijelove. Stoga predlaže donošenje presude sadržaja pobliže opisano kao u točki I. izreke presude.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, Ističe kako je ostaviteljica bila sposobna za rasuđivanje, njezina dob od 80 godina ne čini sama po sebi činjenicu da nije bila sposobna sačiniti oporuku i da nije bila sposobna za rasuđivanje. Imala je određene zdravstvene probleme prvenstveno slabo srce – angina pectoris, otežano disanje i neke druge zdravstvene smetnje, ali ista je bila sposobna za rasuđivanje, te svi drugi iznijeti navodi su netočni čime tužiteljica nastoji dovesti sud u zabludu. U potpunosti da su nebitni navodi oko pisanja teksta oporuke velikim ili malim slovima, odnosno navod da oporučiteljica uvijek pisala malim slovima, a nikada velikim, a da je potpis pisan malim slovima, pa da je stoga oporuka nevaljana. Upravo tužiteljica za potrebe grafološkog vještačenja dostavlja određenu dokumentaciju koja je pisana od strane oporučiteljice i razvidno je iz te dokumentacije da je njezina majka pisala velikim štampanim slovima. Potpisala je oporuku vlastoručno malim slovima, dakle onako kako se je inače potpisivala. Oporuka je pisana na trgovačkom papiru, a iz dokumentacije koja prileži spisu razvidno jest da je ostaviteljica laički rečeno imala lijep rukopis i uredno je pisala, bez obzira na opasku tužiteljice da njezina majka ima četiri razreda osnovne škole, pa stoga da je nepismena i nesposobna da sama sačini oporuku. Upravo suprotno, iz nalaza i mišljenja vještaka koji tužiteljica prilaže kao dokaz jasno proizlazi da vještak nije osporio niti vlastoručni potpis na oporuci niti je osporio da ostaviteljica nije sama pisala oporuku, već je samo iznio kao vjerojatnost da tekst oporuke nije pisan po ostaviteljici, a ne utvrđenje od 100% sigurnosti. Nastavno vještak je izvršio analizu rukopisa upravo po dokumentaciji koja je pisana velikim štampanim slovima po ostaviteljici, a opetovano se naglašava da je tu dokumentaciju dostavila sama tužiteljica za potrebe vještačenja, te tvrdnja tužiteljice da njezina majka nije nikada pisala velikim štampanim slovima koju tvrdnju provlači odnosno ponavlja u više navrata kroz tužbu, kontradiktorno navodima iz historijata tužbe i materijalnim dokazima, i u potpunosti apsurdna tvrdnja. Nastavno, vještak je u svom pisanom nalazu utvrdio podudarnosti između nespornog teksta pisanog od strane ostaviteljice i oporuke pisane po ostaviteljici od 27. srpnja 2017. izričito naveo cit. „Izvršenom analizom spornog i nespornog teksta, te međusobnim usporedbom utvrđenih općih i posebnih rukopisnih karakteristika, u cilju utvrđivanja skriptora spornog potpisa utvrđene su podudarnosti i razlike. Kao utvrđene podudarnosti u općim rukopisnim karakteristikama naveo je cit.: - razmak između riječi- ispravljanje grafema duplanjem poteza- pritisak pisanja Kao utvrđene podudarnosti u posebnim rukopisnim karakteristikama naveo je cit.: -slovu „G“ (grafijskom formiranju predpoteza kukicom ili zastavicom, broju poteza pri grupiranju grafema /od jednog do dva poteza/ - isto je utvrdio i u pisanju Oporuke od 27. VII 2017. -slovu „I“ (grupiranje grafema oblikom kopljače, varijacije oblikovanja ascendera i grilande) i druga slova, zbog nepotrebnog ponavljanja i prepisivanja upućuje se Naslovni sud na sadržaj vještačkog nalaza. Vještak izričito navodi da uzimajući u obzir da je Oporuka pisana na četiri stranice formata A4 čistog papira (bez crta, kockica i sl.) gdje bi trebalo prema kraju ispisa Oporuke postojati tragovi umora skriptora, nisu utvrđeni tragovi koji bi upućivali na zamor skriptora, tremor rukopisa kojim bi se moglo povezati oscilacija kvalitete poteza. Međutim, netočna je tvrdnja da je Oporuka pisana na čistom papiru bez crta i kockica. Izvorna Oporuka je pisana na trgovačkom papiru, dakle na papiru sa crtama i kockicama, dok je vjerojatno za potrebe vještačenja dostavljena preslika Oporuke, te se ne vidi da se radi o trgovačkom papiru. Također, iz sadržaja same Oporuke razvidno jest da je oporučiteljica imala potrebu da detaljno objasni razloge svoje oporuke, te je njezina Oporuka vrlo detaljna i opsežna, što nedvojbeno upućuje da je možebitno pisana više dana, a ne odjednom i u jednom danu, pa stoga logično proizlazi da nema tragova umora skriptora, tremora rukopisa i sl. kako je i iznio opasku grafološki vještak, odnosno tužiteljica navodi činjenicu da je Oporuka na zadnje dvije stranice urednija nego na prve dvije stranice. Navedeno ne upućuje da je sporna Oporuka pisana po drugoj osobi, a ne po BA, jer nedvojbeno iz materijalne dokumentacije proizlazi da je pok. FA imala uredan i prirodno lijep rukopis. Navedeni rukopis ostaviteljice, odnosno tehnika pisanja, teško bi se mogla krivotvoriti, s obzirom na specifičnost rukopisnih karakteristika, a što je uočio i sam vještak, te u odnosu na to obrazložio svoj vještački nalaz, te utvrdio da postoji proporcija rukopisnih karakteristika spornog teksta u odnosu na nesporni tekst, dalje da postoji destrukcija rukopisa, ali utvrđuje da nema podataka kada je pisan nesporni tekst, što je bitna činjenica - čime se nedvojbeno upućuje na zaključak da zbog dobi/starosti postoje određene destrukcije rukopisa spornog teksta u odnosu na nesporni tekst. Tuženik se ne protivi da se sasluša grafološki vještak Valter Dolušić, univ.spec.crim., a sve zbog ekonomičnosti i svrsishodnosti ovog postupka. Tužiteljica ima prijeku narav i privatno radi neugodnosti tuženiku, provocira ga na razne načine u namjeri da izazove svađu, te je tuženiku u interesu da se ovaj postupak provede što hitnije i sa što manje troškova, kako bi izbjegao nepotrebne neugodne situacije u koje ga tužiteljica dovodi. Navodi pod točkom IV tuženik osporava u cijelosti, paušalni su i kontradiktorni su dokazima koje sama tužiteljica dostavlja u spis, te isti ne upućuju, niti dokazuju pravnu nevaljanost sporne Oporuke od 27. VII 2017. Navodi pod točkom V tužbe da je tuženik taj koji je zanemarivao i tukao ostaviteljicu su neistiniti, tuženik iste osporava u cijelosti. Tuženiku nije jasno da tužiteljica sama protiv sebe iznosi određene tvrdnje, kada je upravo on taj koji je živio u zajedničkom domaćinstvu sa svojom majkom, brinuo se o njoj, donosio joj lijekove, odlazio kod doktora, vozio svoju majku na određene preglede i sve ostalo što je bilo potrebito., a navedeno svojim riječima opisuje i ostaviteljica u Oporuci od 27. VII 2017 godine. Tužiteljica nije brinula niti išta radila oko majke, majka je naravno brinula o svojim unucima i družila se s njima/. upravo je ona ta koja je inzistirala da se majka smjesti u dom, te je doista i pozvala djelatnike Centra za socijalni rad, kako bi ostvarila svoj naum. Djelatnice Centra su izričito navele kako ostaviteljica nije za dom, te su predložile da se tuženik i tužiteljica zajednički brinu oko ostaviteljice i to tako da se tuženik brine o njoj ½ dana a drugu ½ dana tužiteljica, na što je tuženik pristao, a što je tužiteljica izričito odbila i inzistirala da ju se smjesti u dom za starije osobe, gdje je nakon 17 dana i preminula. Iz ponašanja tužiteljice nedvojbeno proizlazi da se tužiteljica nije osobno brinula o svojoj majci, da je prijedlog djelatnika Centra za socijalnu skrb izričito odbila ne želeći da se o njoj osobno brine, što upućuje na nemar za vlastitu majku. Suprotno neistinitim navodima tužiteljice da se je konstanto brinula o svojoj pok. majci s kojom je navodno bila u izuzetno dobrim odnosima, stoji istina da ju je zanemarila, konstantno vrijeđala i omalovažavala, verbalno pa i fizički napadala, nije ništa radila oko nje, već je majka njoj pomagala, a posebice se s brigom i s pažnjom odnosila prema svojim unucima. Naposljetku majka ju nije izostavila iz oporuke, već joj je ostavila veći broj nekretnina – zemljišta, dok je kuću i okućnicu, a napose kuću koju je tuženik svojim sredstvima legalizirao, što je poznato i tužiteljici ostavila svom sinu, kojem je to jedino stambeno pitanje, a s kojim je živjela u zajedničkom domaćinstvu. Tuženik predlaže da se u svojstvu svjedoka saslušaju slijedeće osobe:- ČA, - HA oboje na adresi [adresa], prvi susjedi kojima je bila poznata činjenica da je tuženik bio taj koji je bio uz majku, pomagao je i brinuo o njoj i obavljao sve što je bilo potrebno, uključujući kućanske poslove, brinuo o njezinu zdravlju i liječenju, materijalno doprinosio, dakle da svjedoče o istinitosti kazivanja tuženika. Tuženik se protivi saslušanju svjedoka predloženih po tužiteljici i to njezine tete i tetka ĐA i SA kao i djece tužiteljice DA i MA, iz razloga što su svjedoci koji su izloženi pritisku tužiteljice i kao takvi pristrani. Tuženik je suglasan da se kao svjedok sasluša suprug tužiteljice ŽA, jer upravo je on svjedočio neprimjerenom i agresivnom ponašanju tužiteljice spram njega, te i odvukao tužiteljicu iz dvorišta da pred kućom tuženika ne radi „nered“ i „viku“. Tuženik je suglasan da se pribavi medicinska dokumentacija od sektorskog liječnika pok. majke BA - dr. JAD, kao i da se ista sasluša u svojstvu svjedoka, po potrebi i odluci suda. Tuženik je suglasan da se saslušaju djelatnice Centra za socijalnu skrb. Predlaže odbijanje tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti.

3. Radi utvrđenja činjeničnog stanja izvršen je uvid u dokumentaciju priležeću spisu i to: rješenje posl br. O-2881/20 od 8. srpanj 2021, privatni nalaz i mišljenje vještaka Valtera Dolušića od 16. svibanj 2021., preslike „natuknica„ na listu spisa 12, 26-28), grafološko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Valteru Dolušiću, medicinska dokumentacija oporučiteljice, fotografije list spisa 30-40, saslušanje svjedoka IAD , kao i vještačenje po Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić, usmeno pojašnjenje nalaza po oba vještaka, kao i suočenje vještaka usmeno na ročištu.

4. Sud je odbio izvesti sve ostale dokaze predložene po strankama kao suvišne, jer je činjenično stanje utvrđeno u dovoljnoj mjeri za odlučivanje o tužbenom zahtjevu, i to saslušanje svjedoka predloženih po tužiteljici ĐA, OA, ŽA, DA, ĆAD, i svjedoka-predloženih po tuženiku ČA, HA, te svjedoka predloženih po strankama AA i djelatnica Zavoda za socijalni rad Rijeka , svih predloženih na okolnost brige i skrbi o majci, jer navedene okolnosti nisu odlučne za ocjenu pravne valjanosti oporuke od proglašene 29. siječnja 2021., te predloženih na okolnost sposobnosti za rasuđivanje oporučiteljice, jer je u ovom stadiju postupka sud utvrdio činjenice vezano uz pravnu (ne)valjanost oporuke, pa se utvrđivanje ostalih činjenica (brige i skrbi oko majke, demencije oporučiteljice) ukazuje suvišnim i nepotrebnim.

5. U situaciji kada je sud utvrdio da je oporuka protivna odredbi čl. 30 Zakona o nasljeđivanju ( Narodne novine br. 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015, 14/2019, dalje ZN), jer je oporučiteljica nije vlastoručno napisala, već samo vlastoručno potpisala, izvođenje daljnjih dokaza, ukazuje se nesvrsishodnim, neekonomičnim i nepotrebnim.

6. Činjenica je li tužiteljica bila sposobna za rasuđivanje, te je li i s kojim djetetom, tužiteljicom ili tuženikom imala dobre odnose, ili su bili u zavadi, kao i tko je o istoj skrbio, može upućivati samo na izostanak moralne obveze djeteta da skrbi o potrebitom roditelju, ali nije odlučno za ocjenu valjanosti oporuke. Stoga je sud odbio izvesti i dokaz psihijatrijskim vještačenjem na okolnost sposobnosti za rasuđivanje ostaviteljice kao suvišan u cijelosti. Iz istih razloga, odbijen je i dokazni prijedlog za uvid u evidenciju o kažnjavanju tuženika, pribava podataka o prijavama protiv tuženika intervencijama na adresi tuženika u 2019, i saslušanje stranaka. Upravo su stranke predložile da se prije svih dokaza, a radi ekonomičnosti postupka, prije svega provede dokaz grafološkim vještačenje, a koji prijedlog je sud usvojio kao svrsishodan i ekonomičan.

7. Uvidom u predmet posl.br. O-2881/20 utvrđeno je da su tužiteljica i tuženik zakonski nasljednici iza pok. ĆA rođ. OA, i da je 29. siječnja 2021 proglašena Oporuka kao vlastoručna sastavljena 27. srpanj 2017. a da je tužiteljica osporila istinitost rukopisa oporučiteljice, navodeći da to nije rukopis oporučiteljice, već samo potpis koji čini nespornim.

8. Uvidom u izvornik Oporuke utvrđeno je da je sastavljena na arku A4, trgovačkog papira, na četiri stranice, te je pisana velikim tiskanim slovima i započinje riječima: “OPORUKA, JA ŠA OSJEĆAM DASE PRIBLIŽAVAJU… i završava riječima : „ISPOŠTUJU NAKON MOJE SMRTI.“ Pri dnu nalazi se datum 27. srpanj 2017 i popis oporučiteljice.

9. Stranke čine nespornim da je materijal na listu spisa 12, 26, 27 i 28 pisan rukom ĆA (original na listu spisa 96).

10. U svom iskazu svjedok IAD, liječnica, navodi da je obiteljska liječnica sada pok. majke stranaka i to još od 1995. s time da je majka stranaka bila uvijek samostalna, pokretna te dolazila u amb. vezano uz vlastito zdrav. stanje na koje je bila poprilično orijentirana. Mogla bi reći da je ona bila zahtjevan pacijent te da je vrlo često dolazila u ordinaciju a što potvrđuje i činjenica da je 180 stranica njezinog zdrav. kartona vezano uz njen tijek liječenja te uputila sudu CD. SAD je bolovala vezano uglavnom uz srce, te je s time u vezi dobivala terapiju a kada bi nazvala što je bilo često, ona bi je uredno zaprimila, te preko reda kao hitnoću i to onda kako bi je umirila budući je ista tražila pažnju i pojačanu brigu. Isto tako navodi da je ona bila i depresivna, bila je jedna tužna pacijentica da tako kaže "sunce joj nikada ne bi sjalo". S tim u vezi ona je primala terapiju antidepresive. Prisjeća se, a budući je gledala u zdravstveni karton da je 2015. požalila joj se osobno da je počela zaboravljati. S tim u vezi poduzela je određene radnje uputila je psihijatru u obradu, te da je majku tada na psihijatriju vodio sin, dakle išla je u njegovoj pratnji. Te 2015. godine dobila dg. Demencija, te dobila i dodatnu terapiju uz antidepresive i još neke lijekove, a također obrađivana i po neurologu vezano uz tu dg. Terapiju je uzimala redovito, a to sudi prema tome da je u zdravstvenom kartonu evidentirano da su se lijekovi uzimali redovito. Također prisjeća se da je 2016. hospitalizirana vezano uz kardiološke probleme, a 2019. je hitno upućena od strane nje na psihijatriju jer joj se osobno požalila odnosno bila je usplahirena i ustrašena u siječnju mj., iako je njoj odgovarala lucidno na pitanja. Tada je dobila i lijekove za smirenje. A i psihotest je ispunjavala. Navodi da ju je sin pratio u ambulantu i to uvijek ili bi je sačekao ispred ili dolazio s njom u ordinaciju. Kći nije dolazila sa majkom u ambulantu koliko se ja sjeća. Također sjeća se jednog incidenta u 2020. kada je kći koja je također pacijentica nazvala sva uznemirena i rekla da je majka zaključana da je sama u stanu, a da sin radi. Ona je znala da majka živi sa sinom. Odmah je nazvala patronažu da je obiđe jer je to njena dužnost, to je starija osoba, ne može biti sama, obaviješten je i CZSS. Naknadno je saznala da su sin i kći pozvani na razgovor u prisutnosti patronaže, te je postignut dogovor da majka ide u Dom, a bio je i CZSS obaviješten. Majka je smještena u Dom Izvor, pokretna je, nije ju posjetila u ordinaciji, odnosno propisala bi lijekove jer su zvali iz Doma. Na upit suca kakav je i je li upoznata svjedokinja o odnosu majke sa sinom i kćeri odg. da je 2015. kada je vršena obrada psihijatar Lovrović uočeno odnosno napomena majke kako se ona svađa sa kćeri. Isto tako njoj osobno kada je pitala rekla je da se svađa sa kćerkom, da ne može sa njom. Na sina se nije žalila. Ona osobno nije primijetila da je prema SAD bio loš odnos niti kćeri niti sina. Nije joj poznato ništa vezano uz oporuku a niti joj je SAD govorila o tome kako je htjela rasporediti imovinu kome i na koji način, niti sa pacijentima običava razgovarati o tome. Na upit suca vezano uz činjenicu kontrole uzimanja lijekova od strane pacijenta općenito kao i u odnosu na SAD navodi da liječnici imaju uvid da li se lijekovi podižu, pa ukoliko ne odmah se uputi patronaža. Misli da je bilo problema sa lijekovima s tlakom jer je pacijentica znala pobrkati lijekove. Na članovima obitelji je da brinu, ukoliko je u ovom slučaju bilo nekih problema, zasigurno je od nje upućena patronaža pa bi se saniralo. Želi dodatno pojasniti da ona nije pobrkala lijekove nego bi samoinicijativno, kada bi izmjerila tlak uzela tabletu više, a što nije uputno. Također i ona osobno provjerava, tako je i SAD, postoji popis lijekova koje mora uzimati i sa njom to prošla, a to se osvrće na razdoblje do 2015., a nakon 2015. kada je posumnjano na demenciju, ona je sinu davala popis lijekova za majku. Na upit suca je li kao liječnica primijetila i kada znakove demencije kod SAD, je li primijetila znakove neke druge duševne bolesti ili da pacijentica nije sposobna na rasuđivanje, svj. odg. da je njezina vlastita procjena da je SAD trebala pomoć pred kraj odnosno pojašnjava da je njena procjena bila da SAD ne može samostalno uzimati terapiju već netko drugi mora pratiti da li uzima, i to otprilike negdje tri godine ako mora smjestiti u vremenski okvir dakle negdje od 2017. Na upit pun. tužitelja 2015. je posumnjala na demenciju a ne dijagnoza kao takva već sumnja. Psihijatar je napisao da se vjerojatno radi o vaskularnoj demenciji. Kada zbog kardiovaskularne bolesti i oštećenja krvnih žila, dolazi do manjka kisika, međutim CT je bio uredan. Između 2019. i 2015. otišla je i u Lopaču, tamo je upućena, ali ne zna točno koliko, radilo se o pregledima. U odnosu na lijekove koje je primala svi su navedeni u zdravstvenom kartonu, a uzimala je i Vaira, a što je lijek koji se dobije besplatno ako boluješ od šizofrenije, a kako to nije bilo kod SAD ona ga je morala plaćati. Ne zna tko je plaćao sin, kćer, ona je samo napisala recept. Na daljnji upit pun. tužitelja svj. odg. nikada nije vidjela tragove fizičkog zlostavljanja na SAD iako je dolazila često. Sa tetivama nije se žalila na rukama, nije imala problema sa lokomotornim sustavom. U mjesecu srpnju običava ići na godišnji odmor te nema nekih posebnih naznaka kako je bilo zdravstveno stanje SAD, ne može reći napamet bez gledanja u zdrav. karton. Na daljnji upit pun. tužitelja da li se SAD žalila liječnici na kćer u više navrata svj. odg. da nije. Na upit pun. tuženika je li kao liječnica primijetila da SAD nije sposobna za rasuđivanje sudac navodi kako svj. može odgovoriti samo na činjenice a nikako davati mišljenje sudskog vještaka koji će se odrediti naknadno ukoliko to budu dokazni prijedlozi, na daljnji upit je li primijetila kao liječnik da SAD nije suvislo odgovarala na pitanja, svj. navodi da je već pojasnila kako ona osobno nije primijetila nikakve naznake kod SAD već se SAD žalila osobno. Liječnica navodi da je ona ozbiljno razgovarala već kada bi se uznemirila bi se uplašila i uzela dodatno Praxiten. Na daljnji upit pun. tuženika je li samostalno dolazila do pred smrt pacijentica kod liječnice, odg. potvrdno, te je pretpostavila da je umrla od kardiovaskularnog infarkta. Na daljnji upit pun. tuženika odg. da je pacijentica bila uredna kada je dolazila na preglede. Ona osobno nije pročitala preporuku Centra, već je samo telefonski razgovarala, te je rečeno da je u dogovoru sa strankama postignut sporazum da se ide u Dom. Ona je naknadno razgovarala sa sinom koji je rekao da on traži neku ženu koja bi skrbila o majci. Očigledno je nije našao, a njeno je mišljenje da je ona mogla biti doma uz odgovarajuću skrb. Primjerice starijoj osobi treba podsjetiti da pije vodu.

11. U odnosu na odlučno pitanje, je li tekst Oporuke, sastavljene na arku A4, trgovačkog papira, na četiri stranice, te je pisana velikim tiskanim slovima i započinje riječima:“ OPORUKA, JA ŠA OSJEĆAM DASE PRIBLIŽAVAJU… i završava riječima : „ISPOŠTUJU NAKON MOJE SMRTI.“ Pri dnu nalazi se datum 27. srpanj 2017 i popis oporučiteljice, proglašene 29. siječnja 2021 pisan rukom ĆA , sud je izveo dokaz grafološkim vještačenjem po vještaku Valteru Dolušiću, Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić, usmeno pojašnjenje nalaza po oba vještaka, kao i suočenje vještaka usmeno na ročištu, a također i uvid u privatno vještačenje vještaka Valtera Dolušića.

12. U privatnom nalazu grafolog Valter Dolušić mišljenja je da tekst oporuke ispisan tiskanim slovima na četiri stranice formata A4, datirana 27 srpnja 2017. koji počinje: „Ja ŠA osjećam da se približavaju dani kraja mojega života….“, a završava na četvrtoj (4) stranici: „To je moja posljednja želja te želim i zahtijevam da je moja dica ispoštuju nakon moje smrti „ vjerojatno nije pisan rukom ĆA.

13. U nalazu i mišljenju grafolog Valter Dolušić, stalni sudski vještak u ovom postupku, suglasno zajedničkom prijedlogu stranaka određen vještakom, daje mišljenje da tekst oporuke nastale 27. srpnja 2017.posl.br. Oi-34/21, proglašene od javnog bilježnika Olge Sokolić Ožbolt iz Rijeke, koja je Potvrda o proglašenju oporuke datirana u Rijeci, 29. siječnja 2021. koja uz Oporuku prileži omotu spisa posl.br. O- 288/20 vjerojatno je pisan rukom ĆA, a potpis ispisan na stranici 4 oporuke od 27. srpanj 2017. posl.br. Pi-34721 proglašene od strane javnog bilježnika Olge Sokolić Ožbolt iz Rijeke, 29. siječnja 2021.,prileži omotu spisa poslovnog broja O- 2881/20 vrlo vjerojatno -gotovo sigurno pisan je rukom ĆA.

14. Vještak pri tome analizira sporni materijal- oporuku, nesporni tekst- na listu spisa 96- nepoznatog datuma, te nesporni potpis – zahtjev za izrado OI, karton OI knjižice štednje, te analizom rukopisa-metoda analiziranja, utvrđivanja i uspoređivanja rukopisnih karakteristika koja se temelji na proučavanju općih i posebnih karakteristika rukopisa, upotrebom digitalnog mikroskopa DMS Celestron, povećala informatičke opreme i negatoskopa vrši analizu materijala , te međusobnom usporedbom spornog i nespornog materijala utvrđuje podudarnosti i razlike, kako u općim, tako i u posebnim rukopisnim karakteristikama.

15. Utvrđuje podudarnost u općim rukopisnim karakteristikama u; - stupanj ispisanosti, - opći izgled rukopisa, čitkost, prepoznatljivost grafijske forme grafema- razmak grafema- pravac pisanja i odnos prema liniji pisanja- vezanje grafema- nagib grafema- ispis i oblikovanje dijakritičkog znaka- pritisak pisanja.

16. Utvrđena podudarnost u posebnim rukopisnim karakteristikama je u; - slovu „Z“ (poziciji početne točke grafema. Dužini i oblikovanju križajuće crtice. Sedlasto formiranje ascendera. Formiranje i oblikovanje završnog poteza [v.sl.9a])- slovu „a“ (broju poteza pri grupiranju grafema. Poziciji početne točke kruga i formiranju završnog poteza kruga. Formiranju predpoteza veznog grama, poziciji završne točke veznog poteza)- slovu „k“ (kutna forma veznog poteza. Poziciji i vezanju završne točke grafema)- slovu „r“ (grafijska forma i slika grafema. Sedlasto formiranje arkade. Broju poteza pri grupiranju grafema)- slovu „i“ (grafijska forma i oblikovanje grafema. Grafijska konfiguracija dijakritičkog znaka. Pozicija završne točke grafema)- slovu „j“ ([ne]formiranju početnog veznog poteza. Arkadno vezanje za grafem u nizu. Broju poteza pri grupiranju grafema)- slovu „M“ (geometriji točaka u ascenderu. Formiranju pred poteza kukicom).

17. Utvrđena razlika u općim rukopisnim karakteristikama je u;- forma potpisa- veličina grafema- ritam i dinamika pisanja. Relevantne razlike u posebnim rukopisnim karakteristikama nisu utvrđene.

18. Temeljitom analizom spornog potpisa utvrđen je tremor, neujednačenost kvalitete poteza, grupiranje određenih grafema posebnom pažnjom koje su rukopisne karakteristike u skladu i podudarnosti sa ispisom spornog teksta. Daljnjom analizom spornog potpisa utvrđene su vrijedne rukopisne karakteristike kvalitetne za provedbu utvrđivanja autentičnosti skriptora. Analizom nespornih potpisa utvrđene su rukopisne karakteristike iz kojih proizlazi da su nesporni potpisi pisani rukom istog skriptora. Dostavljeni potpisi u većoj su vremenskoj oscilaciji od nastanka spornog potpisa, većina ih je dostavljena u izvorniku dok su dva potpisa dostavljena u preslici. Navedeno će se uzeti u obzir prilikom davanja mišljenja vještaka. Utvrđene rukopisne karakteristike nespornog potpisa proporcionalne su bez obzira na vremenski odmak u nastajanju istih. Naravno da je prisutna određena varijabilnost koja je u granicama prirodne varijabilnost potpisa. Varijabilnost je uzrokovana upravo većim vremenskim odmakom potpisa u kojem dolazi do prirodnog propadanja rukopisa. Komparacijom analiziranih i proučavanih rukopisnih karakteristika spornog potpisa sa nespornim potpisom utvrđena je međusobna proporcija rukopisnih karakteristika. Proporcija je nastala prirodnim i spontanim izričajem skriptora koji proizlazi iz osobnosti skriptora i izviru iz individualnog izražavanja skriptora. Iz istog proizlazi da je sporni potpis pisan rukom istog skriptora. No, uz navedeno uzimajući i ostale relevantne činjenice u obzir, mišljenje vještaka biti će u najvišem stupnju pozitivne vjerojatnosti.

19. Prethodno je vještak za potrebe kvalitetnije analize rukopisa zatražio da stranke dostave rukopis oporučiteljice pisan tiskanim velikim slovima, i to iz razdoblja nastao od 2014 do 2020., a također i nesporni popis iste.

20. Podneskom od 23. ožujka 2023 tuženik je dostavio u spis daljnji materijal- recepte i natuknice pisane navodno rukom oporučiteljice, ali tužitelj je osporio da bi se radilo o nespornom rukopisu oporučiteljice, te stoga istu sud nije uzeo u obzir i nije dostavio vještaku za analizu rukopisa.

21. Tužiteljica je osporila nalaz i mišljenje vještaka grafologa u potpunosti, navodeći da je mišljenje vještaka u privatno izrađenom nalazu i nalazu za potrebe sudskog postupka dijametralno suprotno, iako je vještak analizirao isti sporni i nesporni materijal. Isto tako, u privatnom vještačenju vještak da navodi da se zbog svega navedenog stječe dojam grafijske simulacije i insinuacije staračkog tremora, te u rezimeu analize detaljnije pojašnjava svoje stajalište i izričito navodi da propadanje rukopisa vještaci ove struke vještačenja najčešće opravdavaju dobi skriptora, možebitnim bolestima skriptora, većim odmakom godina u nastajanju spornog materijala u odnosu na nesporni materijal, međutim da su u spornom tekstu izražene prevelike oscilacije i da se ne radi o prirodnom propadanju rukopisa. Nasuprot tome u u vještačenju provedenom u sudskom postupku, navodi da je u rukopisu vidan grafomotorički napor skriptora vrlo vjerojatno uzrokovan dobi skriptora, možebitnim bolestima skriptora, psihičkom i fizičkom stanju samog skriptora, odnosno u potpunosti ignorira svoje ranije izneseno vlastito mišljenje da su u spornom tekstu vidljive prevelike oscilacije i da se zbog toga ne može raditi o prirodnom propadanju rukopisa. Smatra nemogućim da osoba koja pije brojne lijekove, te lijekove poput Praksitena i Vaira, na svakodnevnoj bazi, sjećala „svega što je željela reći“, odnosno da je mogla pisati oporuku parcijalno. Tužiteljici da je nevjerojatno da je vještak u privatnom vještačenju utvrdio razlike i to kod samoglasnika A, E i O, dok u vještačenju u okviru sudskog postupka, nije utvrdio relevantne razlike u posebnim rukopisnim karakteristikama, kod upravo navedenim samoglasnicima. Upravo suprotno, čak navodi sada da je kod samoglasnika A, utvrđena podudarnost u posebnim rukopisnim karakteristikama

22. Tuženik u potpunosti prihvaća nalaz i mišljenje jer da je u skladu sa pravilima struke, te isti detaljno i stručno obrazložen. Notorna da je činjenica da su kod vještačenja na osnovi fotokopije mogućnosti analize već u startu smanjene, a što da je tužiteljica bila upozorena od strane vještaka, i što je razvidno iz prepiske sa vještakom, koju je sama dostavila u spis, a isto proizlazi i iz pisanog očitovanja vještaka od 19. prosinca 2023. Razumljivo jest da je tužiteljica nezadovoljna, s obzirom da rezultat nije u njezinu korist, ali iz iskaza sektorske liječnice jasno da proizlazi da je oporučiteljica imala zdravstvenih problema, ali „bila samostalna, pokretna“, kao i da ona : „nije primijetila nikakve naznake da nije sposobna za rasuđivanje“. Ono što tužiteljica ističe kao neživotno i nelogično - tvrdnju nemogućnosti da je oporuka pisana parcijalno -, je suvislo mišljenje, paušalan i proizvoljni navod, oporučiteljica u dobi od 75 – 80 godina imala je vremena i volje da sačini predmetnu Oporuku.

23. U pisanom očitovanju vještak u potpunosti ostaje pri nalazu i mišljenju od dana 8. svibnja 2023. Vizualno da se radi o istom spornom i nespornom materijalu , ali u privatnom vještačenju vještaku je na analizu dostavljena sporna oporuka u preslici te u malom broju nespornog materijala, kao i da izvornik oporuke kao i veći broj nespornog teksta tužitelj nije uspjela pribaviti. U „službenom“ vještačenju određen je za vještaka od strane ovoga suda na zahtjev stranaka u postupku. Pri dostavljanju komparativnog materijala od strane ovoga suda, dostavljen mu je izvornik oporuke, dok je nesporni materijal i dalje dostavljen u manjoj količini. Putem ovoga suda tražio je da stranke u postupku dostave veću količinu nespornog teksta što iz nekog razloga stranke nisu dostavile. Nastavno navedenom, na vještačenjima nije raspolagao istim komparativnim materijalom iz razloga što je za potrebe privatnog vještačenja raspolagao oporukom u preslici, dok na službenom vještačenju na raspolaganju je imao izvornik oporuke. Mogućnost utvrđivanja uzroka nastajanja razlika rukopisnih karakteristika dodatno otežava analiza spornog teksta u preslici, kao i nepoznato vrijeme nastanka nespornog teksta. Nesporni tekst vrlo lako mogao je nastati 10-20 pa i više godina u odnosu na sporni tekst što svakako utječe na prirodno propadanje rukopisa, nadasve uzimajući dob skriptora, kao i imajući na umu možebitne bolesti In concreto NA. Oporuka vještačena u privatnom vještačenju dostavljena je u preslici na formatu A4 papira koji nije sadržavao niti kockice niti crte iz kojeg razloga je postavio upitnim dobru geometriju, kalibraciju grafema, geometriju margina i td. na koje se tužiteljica poziva. Oporuka dostavljena u sudskom vještačenju dostavljena je u izvorniku na formatu A4 papira koji je na kockice čime je odgonetnuta enigma dobre kalibracije, geometrije i td. Evidentno je da je pok. ŠA posjećivala doktore i vodila brigu o svojem zdravlju, barem u okviru svojih mogućnosti. To se vidi i po konzumaciji lijekova koje navodi tužiteljica. Navedeni lijekovi držali su funkcionalnom pok.ŠA što je ovo životno i logično. Neživotno i nelogično bi bilo da je pok.ŠA imala sve te bolesti i da nije konzumirala lijekove a da je funkcionirala. Ako stranka u privatnom vještačenju iz nekog razloga inzistira na vještačenju, odnosno analizi rukopisa u preslici njegovo je da to učini najbolje šta se može. Isto tako na vještaku je da stranke upozori prije vještačenja rukopisa u preslici na sve navedeno i to je učinio. Nije rijetkost da se analiza izvornog materijala ne podudara sa analizom materijala u preslici, njegovo je da skrene pozornost o mogućoj destrukciji naručitelju vještačenja i to je i učinio. U 3. pitanju vidno je da tužiteljica pomalo miješa „kruške i jabuke“ u „komparaciji“ privatnog i sudskog vještačenja.

24. U usmenom pojašnjenju nalaza i mišljenja na ročištu od 21. svibnja 2024. vještak Valter Dolušić navodi da je specifikaciju materijala vještačenja koja je korištena za izradu nalaza i mišljenja naveo u nalazu i mišljenu, te da za potrebe vještačenja nije uzeo u obzir materijal na listu spisa 10. Također navodi da ukoliko se radi o materijalu na kojem je rukopis skriptora pisan štampanim slovima da bi se isto moglo biti od značaja za izradu nalaza i mišljenja pri čemu bi bilo poželjno da se ima podatak i o vremenu kad je takav rukopis nastao. Na upit pun tužitelja može li se vještačiti i izraditi nalaz radi utvrđenja rukopisa pisanom velikim štampanim slovima na temelju materijala pisanog pisanim slovima i to malim vještak odgovara da ako se radi o tiskanim slovima spornog materijala i ako se radi o tiskanim slovima nespornog materijala treba uzeti u obzir razlog varijabilnosti veličine grafema. Ako je razlog nastao radi ograničenosti prostora pisanja ili sličnih elemenata apsolutno su tiskana slova kompariraju sa tiskanim slovima bez obzir na varijabilnost veličine grafema. U vještačenju rukopisa nema uvijek mogućnosti odgovarati sa da ili ne, kako insistira odvjetnica upravo iz razloga što vještačenje rukopisa spada u najkompleksnija vještačenje gdje ima niz drugih faktora koji utječu na mogućnost analize i kvalitetu analize rukopisa. Na upit pun tužitelja dali je moguće ukoliko vještak raspolaže materijalom koji je pisanim slovima vještačiti nešto što je pisano tiskanim slovima vještak odgovara: Analiza rukopisa jedino je moguća u slučaju kad je komparativni materijal, što se odnosi i na sporni na nesporni tekst pisan tiskanom formom grafema, i ne može se uspoređivati sa pisanom formom grafema, već se tekst pisanim formom komparira sa pisanom formom teksta .Na upit pun tužitelja dali je za potrebe privatnog i sudskog vještačenja vještak koristio isti nesporni materijal vještak odgovara da je to isti, na l istu spisa 96, i to u izvorniku. Na upit dali je vještaku prilikom predaje materijala za privatno vještačenje napomenuto da je oporuka pisana na papiru na kockice vještak odgovora: Hodograf komunikacije i korespondencija mejlova koje je odvj. dostavila u prigovoru trebala je dostaviti i korespondenciju vršenu putem mobitelu jer ne spominje da je oporuka pisana na papiru formata A4 sa kockicama. U svakoj komunikaciji između njega i odvjetnice tužiteljice nije bilo spomena o kakvoj se vrsti papira radi gdje je pisana oporuka te za isto nije ni znao dok nije dobio izvornu oporuku gdje sam vidio da je ista pisana na formatu A4 na kockice "trgovački papir" . Pisanje teksta oporuke na crte te na formi papira na kockice objašnjava spomenutu nedoumicu i kontraverznost geometrije pravaca pisanja, razmaka grafema, riječi, i ostalih općih rukopisnih karakteristika što se dogodilo u analizi privatnog vještačenja i analizi sudskog vještačenja U uredu odvjetnice tužiteljice bio je jedan put ili dva puta, s time da je jedanput sigurno bio i to prilikom predaje nalaza i mišljenja i dostavljenog komparativnog materijala, dok misli da primopredaja komparativnog materijala nije bila u urednu , već putem pošte, nije siguran, morao bi pogledati doma u arhivi . Prilikom izrade nalaza i mišljenja, na upit je li za privatne svrhe kad je rađen nalaz imao na uvid jasnu i vidljivu presliku oporuke odgovara da iz privatnog vještačenja na stranici 4 kao i na str. 9 vidno je da je kvaliteta grafema zadovoljavajuća za određenu analizu rukopisa dok se na istim tim stranica te sporne oporuke vidi jedna bitna činjenica da iste ne sadržavaju kockice što je poanta cijele priče kad pričamo o analizi izvornika i oporuke što idu u prilog onom što govorim što je u istom nalazu više puta skretana pozornost u samom tekstu sporne analize oporuke, i u samom tekstu analize privatnog vještačenja kroz fus note. Ono što uporno navodi a to je da se preslikom gube određene vrijedne i opće rukopisne karakteristike. Isto je spominjao u korespondenciji sa odvj. tužiteljice anomaliju vještačenja komparativnog materijala u preslici i naveo možebitne ishode iste. Na upit jeli vještak izričito i ikada upozorio punomoćnicu stranke za potrebe izrade privatnog vještačenja da nalaz i mišljenje može biti dijametralno suprotan nakon što se pribavi original oporuke vještak odgovora da je osobnog mišljena ako stranci u postupku ili odvjetnici ili kome god napominje da analiza u preslici ne odgovara uvjetima kompletne analize i ako to navodi kroz razgovor u više navrata onda i smatra da se iz istog iščitava mogućnost različitog ishoda prilikom dobivanja adekvatnog komparativnog materijala, a to je odvjetnici u njezinom uredu prilikom dostave nalaz i komparativnog materijala posljednji put i bilo navedeno Na upit je li vještak bio upoznat da se privatno vještačenje radi za potreba sudskog postupka vještak odgovara da svako privatno vještačenje potencijalno se koristi za korištenje u sudskom postupku što zna naglasiti strankama da se isto može bitno koristiti u sudskim postupcima te navodi da je vjerojatno odvjetnica i u ovom slučaju navela da ima namjeru pokrenuti sudski postupak te je navela da je to temelj za pokretanje postupka, te on je uzvratio da je "na tankom ledu " vezano za komparativni materijal. Na upit pun tužitelja na temelju čega je vještak zaključio, a što navodi i nalazu i mišljenju da je moguće da je nespornim tekst u odnosu na sporni nastavo 10 do 20 pa i više godina ranije vještak odgovara da bi tu naglasio da je moguće taj nesporni tekst stariji 10,20 ili više godina iz čega se iščitava da nije decidirano tvrdio u navedeno ali analizom nespornog rukopisa , kvalitetom poteza nespornog teksta geometrije i odnosa linija vidno je da je nesporni tekst nastao prije nego što je pisana sporna oporuka. Na upit postoje li pouzdane metode utvrđivanja starosti dokumenta teoretski da, praktički jako teško jer bi trebalo koristi izuzetno veliki broje nespornog materijala, skriptora nastalih u većem vremenskom razdoblju te se nikad ne bi decidirano moglo utvrditi točna godina porijekla već bi postojala određena vremenska oscilacija barem tri do pet godina u plusu i minusu. Na upit pun tužitelja može li se vršiti vještačenje na temelju materijala koji je primjerice nastao unazad 50 godina, dakle jeli postoji nekakav vremenski maksimum vezano uz naprijed navedeno vještak odgovor da ne, da ne postoji vremensko ograničenje, u vremenu nastajanja nespornog rukopisa u odnosu na sporni rukopis iako je idealni vremenski razmak između 3-5 godina u plusu ili minusu od nastajanja nespornog materijala u odnosu na nastajanje spornog materijala. Kad kaže da nema vremenski ograničenja puno puta se zna dogoditi oskudno dostavljanje nespornog materijala u odnosu na sporni materijal ali kao što je i naveo u nalazu isto se reflektira i uzima u obzir prilikom davanja mišljenja vještaka Opće rukopisne karakteristike vještak navodi da postoje opće i posebne rukopisne karakteristike, opće rukopisne karakteristike su mahom one karakteristike vidne golim okom što bi bilo stupanj ispisanosti , nagib grafema, razmaci između grafema itd., dok posebne rukopisne karakteristike utvrđuje se mikroskopskom analizom pod različitim izvorima svjetlosti Na upit dali je vještak u privatnom vještačenju utvrdio razlike ili podudarnosti u općim rukopisnim karakteristikama vještak odgovara na stranici 10 i 11 privatnog vještačenja navedeni su podudarnosti i razlike komparativnog materijala, potvrđene su i razlike i podudarnosti ali ponovno skreće pozornost da je analiza rađena u preslici sporne oporuke iz koje je vidno po samim kockicama papira koliko se preslikom devastira tekst. Nadalje odgovara da je u privatnom nalazu utvrdio i razlike i podudarnosti kod nagiba slova odgovara potvrdno, te na upit dali je to isto utvrdio u sudskom nalaz i mišljenju odgovara također potvrdno. Na upit jeli isto vještak utvrđivao vezano uz veličinu slova vještak navodi potvrdno te nadi kako je nalaz i mišljenje izradio u skladu s pravilima struke u jednom i u drugom slučaju te je pojasnio iz kojeg je razloga došlo do razlike između privatnog i sudskog vještačenja. Stupanj ispisanosti utvrdio je analizom i to u oba nalaza i privatnog i sudskog, a što sve piše u nalazu i mišljenju i što se iščitavanjem jednog i drugog može dalje utvrditi Nadalje iz kojeg onda razloga u privatnom vještačenju prilikom analize stupnjeva ispisanosti vještak navodi da "se na temelju tog slabijeg stupnja ispisanosti stječe dojam grafičke stimulacije i insinuacije staračkog tremora" a do istog zaključka ne dolazi u sudskom vještačenju vještak odgovara da odvj tužiteljica kad iznosi primjedbe vadi iz konteksta pojedine odlomke nalaza i mišljenja, a u prilog vlastitih tvrdnji i konteksta kako njoj odgovara, odvjetnica navodi da na strani 4 privatnog vještačenja posljednji odlomaka je citirala danas iznesenu primjedbu vještak odgovara da ključna riječ "stječe se dojam". Iz istog se iščitava da nije navedena decidirana tvrdnja već da se stječe dojam o mogućoj insinuaciji grupiranja grafema. Navedeno je izraženo pod sumnjom jer se prilikom analize rukopisa u preslici ne može utvrditi i decidirano utvrditi navedena tvrdnja. Analizom sporne oporuke u izvorniku utvrđeno je da što je i prezentirano na str 4 i 5 sudskog vještačenja navedena varijacija kvalitete poteza grafema. Na upit postoji lik razlika u ocjeni stupnja ispisanosti ovisno o tome vještači li se preslika ili original vještak odgovara da kako je i naveo razumno je da je vjerodostojnija analiza rukopisa u izvornika nego u preslici. Preslikom se gube neke opće i određene posebne rukopisne karakteristike. Iz tog razloga moguće je varijacija zaključka prilikom analize spornog teksta u preslici ili spornog teksta u izvorniku Na daljnji upit jeli se kod preslike može izgubiti stupanj ispisanosti vještak odgovara da stupanj ispisanosti kao i druge opće i posebne rukopisne karakteristike mogu se djelomično ili u postupnosti izgubiti upravo radi same preslike materijala, a kroz presliku ni jedan vještak za rukopise ne može u potpunosti porijeklo nastajanja svih rukopisnih karakteristika i općih i posebnih. Stupanj ispisanosti mjeri se kroz kvalitetu poteza oblikovanja i grupiranja grafema, geometrije poteza fluentnosti pisanja i niz drugih detalja kojim se dolazi do zaključka o kojem se stupnju ispisanosti radi. Na daljnji upit jeli u ovom konkretnom slučaju došlo do gubitka stupnja ispisanosti u privatnom vještačenju zbog korištenja preslike vještak odgovara u privatnom vještačenju i konstatacija je da je srednji stupanj ispisanosti skriptira, dok je u analizi izvornog teksta utvrđeno da je rukopis ispisan srednjim stupnjem ispisanosti sa elementom slabijeg stupnja ispisanosti što znači da se upravo prilikom analize izvornog teksta utvrdio i element slabijeg stupnja ispisanosti dok se to u slučaju preslike izgubilo taj segment stupnja ispisanosti. Pun tužitelja navodi kako u privatnom vještačenju i to na str 4 vještak navodi da je: uvjetno rečeno bazni rukopis srednjeg stupnja ispisanosti sa elementom prema slabijem stupnju ispisanosti , pa dakle protivno danas iznesenoj tvrdnji vještaka ističe kako je i u privatnom nalazu kao i u sudskom vještak naveo iste termine srednji stupanje ispisanosti prema slabijem vještak navodi kako njegovom pogreškom u ovom slučaju nije pročitao do kraja navedeni pasus analize u privatnom vještačenju već samo prvi dio pasusa. Iz istog se iščitava da u i privatnom i u sudskom vještačenju utvrđeno je ista rukopisna karakteristika vezana za stupanj ispisanosti pa utoliko ispravlja vlastiti gore navedeni navod. Međutim ustraje i dalje kod navoda se kroz presliku može izgubiti element stupanja ispisanosti. Imajući u vidu navod vještaka da je u oba nalaza utvrdio isti stupanj ispisanosti , dali onda u ovom konkretnom slučaju može reći da se prilikom analize preslike stupanj ispisanosti doista izgubio vještak odgovara : ako je konstatiran stupanj ispisanosti kroz analizu nalaza, onda je isti utvrđen onako kako je naveden , što znači da se stupanj ispisanosti utvrdio, što proizlazi iz komparacije u privatnom i sudskom vještačenju, što je stupanj ispisanosti i u jednom i drugom naveden kao osrednji. Dakle u ovom konkretnom slučaju ako se stupanj ispisanosti utvrdio znači da se nije izgubio. Odgovor je dakle u ovom slučaju i analizom preslike. Na upit pun tužitelja kako je u privatnom nalazu utvrđeno kod slova g, u i lj , sličnosti i podudarnosti a u sudskom ne, vještak odgovara da činjenicom kako se u spornoj oporuci privatnog vještačenja su se izgubile kockice prilikom preslike isto tako su se izgubile određene rukopisne karakteristike ili su uništene preslikom, zamrljane, osjenčane, zamašćene. U odnosu na koliko slova su utvrđene razlike u posebnim rukopisnim karakteristika u privatnom vještačenju, vještak navodi da na str. 11 i 12 nalaza privatnog vještačenje je prikazana i opisana analiza razlika u navedenim grafemima i to u 15 slova , a u sudskom vještačenju to isto utvrđeno je na stranici 15 utvrđene razlike su u pet grafema. Iz kojeg razloga se onda na str 17 sudskog nalaza navodi: relevantne razlike u posebnim rukopisnim karakteristikama nisu utvrđene ako vještak navodi da ih je utvrdio u pet grafema u tom istom nalazi vještak navodi: upravo je odvjetnica tužiteljice potvrdila ono što sam naveo u očitovanju od 19.12.2023.u zadnjem citatu na stranici 4. Naime odvj. brka dvije najbitnije komponente vještačenja koje smo utvrdili i obrazlažući na samom početku ove rasprave. tako na samo pitanje odvjetnice naveo bi da ista je prešla na analizu potpisa a ne teksta. isto je iščitano na stranici 17 sudskog nalaza gdje je analiziran kompariran potpis BA, a potpis nema veze sa tekstom što se vidi iz oblika grafema jer potpisa je pisan pisanim grafemima, a tekst je pisan tiskanim grafemima, tako da naglašava da je odvjetnica malo pobrkala lonce. na daljnji upit iz kojeg razloga je vještak utvrdio u privatnom nalazu razliku odnosu na 15 slova, a u sudskom 5, vještak kao i naprijed odgovara da je već naveo jasne razloge a to je da se radi o preslici koja je korištena u privatnom nalazu te sve razloge koje je naveo s tim u svezi Na pitanje dali iz istog razloga posebno ističe razloge u odnosu na slovo a u privatnom nalazu, a u sudskom kod slova a nalazi podudarnosti vještak odgovara da se priča o istim slovima i da je to konstanta , vještak odgovara;: naveli smo da u privatnom vještačenju navedena su 15 vezralnih grafema u razlici dok u sudskom vještačenju pet. u 10 grafema utvrđene su posebne rukopisne karakteristike koje su se prilikom analize izvornika mogle utvrditi, a analizom preslike ne, mogle su se detaljnije utvrditi pojedine rukopisne karakteristike koje se u preslici nisu mogle tako precizno utvrditi . Na daljnji upit dali vještak može objasniti iz kojeg razloga je u privatnom vještačenju naveo da posebno ističe razlike u posebnim rukopisnim karakteristika u slovu a (grafijskom formi grafema, smjer završnog grama posljednjim potezom, tendencija križajuće crtice) dok u sudskom vještačenju kod slova a utvrđuje podudarnosti vještak odgovara analizom oporuke u izvorniku utvrđene su svakako vrjednije rukopisne karakteristike u grafemu a nego što su utvrđene u istom grafemu prilikom analize slova a u preslici. Tako se u slovu a prilikom analize u izvorniku utvrdio pravac pisanja, što je nemoguće u analiza slova u preslici, utvrđen je broj poteza , grafijska forma predpoteza osnovnih grama a koje su karakteristike vrjednije od utvrđenih karakteristika u analizi slova u preslici. Vještak navodi da je utvrdio razlike u oscilaciji kvalitete poteza u oba nalaza s time da je u analizi oporuke u izvorniku utvrđeno da je takva oscilacija prirodnim i spontanim izričajem samog skriptora, dok se u preslici nije navedeno moglo pouzdano utvrditi zato je i napisano što da se u nalazi u preslici ne može utvrditi već je konstatirano da se "stječe dojam". Bitna je razlika što se u izvorniku utvrdilo da je varijacija nastala prirodnim i spontani izričaj skriptora dok se navedeno u preslici ne može utvrditi Na upit pun tužitelja može li uzrok oscilacije kvalitete poteza skriptora biti umor vještak odgovara da može, pa na daljnji upit jeli to vještak pronašao u privatnom nalazu vještak odgovara da jest s time da se nije mogao u potpunosti utvrditi uzrok kvalitete poteza, na daljnji upit gdje je to vještak naveo u privatnom vještačenju budući se u privatnom nalazu navodi na stranici 12, da takvi tragovi nisu nađeni u četvrtom pasusu pod stavkom razine analize vještak odgovara da na stranici 4 i 5 posljednji pasus str. 4 i prvi pasus str. 5 govori o promjeni kvalitete poteza. Navedena promjena koja je opisana na str. 4 i 5 opisana je pod ključnom rječnik stječe se dojam iz razloga kako je do sada već navedeno nekoliko puta kroz iznošenje tumačenja. Analizom materijala u preslici ne može se tvrditi uzrok promjene kvalitete poteza iz kojega je razloga i navedeno da se stječe dojam promjene kvalitete poteza . Isto tako na str. 12 rezimea navodi se da je utvrđena destrukcija i proporcija rukopisnih karakteristika. Vještak navodi da zbog razlike u materijalu koji je dostavljen na analizu u preslici u donosu na izvornik se nije mogao utvrditi uzrok promjene kvalitete poteza opisane u posljednjem pasusu 4. stranice i prvom pasusu 5. stranice. Ono što je napisano u rezimeu analize da je posljedica onog što se navodi na str. 4 i 5 nalaza pa smatra da nema proturječnosti. Vještak skreće pozornost da se zbog analize preslike i ne može utvrditi uzrok promjene kvalitete poteza te je to odgovor na pitanje pun tužiteljice koja predočava vještaku da je prvo na pitanje jli u privatnom nalazu utvrdio zamor skriptora odgovorio da jest, pa kad se vještaku predočio rezime analize u pasusu 4 u kojem se navodi da nisu utvrđeni tragovi koji bi upućivali na zamor skriptora, vještak ponovno odgovara da se isto ima dovest u vezu sa navodom vještaka na str. 4 i 5 privatnog nalaza kako je naprijed naveo Na daljnji upit da vještak navodi dali nalazi tragove umora i tremora u sudskom nalazu vještak odgovara da je na str 4 sudskog nalaza jasno naznačeno da je utvrđena : doza tremora, vidan grafo-motorički napor skriptora. Na daljnji upit na temelju kojih elemenata i koje informacije vještak ima kad su u sudskom nalazu isto dovodi u vezu sa možebitnim bolestima skriptora, fizičkom i psihičkom stanju, te dobi skriptora vještak navodi da prilikom analiziranja spornog teksta ako u omotu spisa dostavljen na vještačenje nema liječničke dokumentacije potencijalnog skriptora, osobno ne može tvrditi o možebitnim bolesti skriptora. iz nalaza i na upit odvjetnice kako je znao, nije znao ali zato u analizi nigdje nije decidiran uzrok već se navodi "vrlo vjerojatno „gdje se navodi mogući uzroci promjene skriptora, dob skriptora utvrđena je iz samog smrtnog lista ili nekog dokumenta u omotu spisa, a vidno je da je gđa FA rođena **.**.1937. a umrla 4.studneog 2020. te tako da nigdje decidirano ne piše o psihičkom i fizičkom stanju skriptora već se samo uzima u obzir ta mogućnost sudeći po godinama i životnim prilikama skriptora. Na pitanje da li je utvrdio razliku u dinamici i ritmu pisanju odgovara da je isti detaljno obrazložio i isti je trebalo pročitati. vezano za sudski nalaz na str. 5 na petom pasusu opisan je ritam i dinamika pisanja skriptora utvrđen u spornom tekstu oporuke, dok na privatnom vještačenju isto na stranici 5 , peti pasus je opisan ritam i dinamika pisanja s napomenom da je u privatnom vještačenju isti pasus potpisan uz fus notu vezano za analizu u preslici. Na pitanje dali je u privatnom i sudskom vještačenju utvrđen isti ritam i dinamika, odgovor na to pitanje je upravo malo prije izneseno na način što je napomenuo da analizu ritma i dinamike u preslici je opisana kroz fus notu, dok analizi sudskog predmeta je decidirano utvrđeno ono što je i navedeno jer je analiza rađena u izvorniku. Vještak na pitanje pun tužitelja jeli se u privatnom vještačenju u odnosu na sudsko vještačenje izgubila karakteristika rukopisa koja se očituje u ritmu i dinamici pisanja s obzirom da se radilo o preslici vještak odgovora po treći ili 4 put vezano gotovo na isto pitanje koje se ponavlja: daljnjom mikroskopskom analizom je stavljena fus notom označena rednim brojem 2 skreće pozornosti da navedenu karakteristiku treba uzeti s dozom opreza iz razloga analize rukopisa u preslici. Na pitanje dali to znači jeli nestala ili nije vještak odgovara da je to na stranici 5 privatnog nalaza i mišljenja. Na pitanje jeli kod veličine rukopisa u privatnom i sudskom nalazu vještak utvrdio razlike odgovara ako je odvjetnica pročitala nalaz i mišljenje privatnog vještačenja, ako je odvj. pročitala nalaz sudskog vještačenja onda je zorno imala priliku pročitati kako je i što obrazloženo. Isti upit postavlja odvjetnica na pravac pitanja te vještak odgovara istovjetno. Vještak ističe kako pitanja koja postavlja pun tužitelja kad komparira analizu izvornika oporuke i preslike oporuke nisu smislena i ispravno postavljana jer se radi o analizi različitog materijala, a sve je detaljno objašnjeno u nalazu. Na upit može li pravac pisanja i razmak između redova biti različiti u izvorniku i preslici oporuke kad se vrši analiza vještak navodi da može te pojašnjava da može biti razlika ovisno o kvaliteti preslike. Kad pričamo o pravcu pisanja kvaliteta preslike ima značajnu ulogu, a što se tiče razmaka između riječi isto ovisi o vrsti i načinu same preslike, kako je nastala, putem čega je nastala preslika općenito gledano (skenirano, faks, fotokopirano i slično). Na pitanje jeli u ovom konkretnom slučaju nastala razlika između preslike i originala u pravcu pisanja i razmaka redova vještak odgovara da je sve to navedeno u nalazu kroz analizu. Pun tužitelja navodi kako je vještak u privatnom nalazu utvrdio sa plavim strelicama 71 razliku općih i posebnih rukopisnih karakteristika dok je u sudskom nalazu plavim strelicama utvrdio svega 15 razlika po istom kriteriju vještak odgovara: odvjetnica tužiteljice ima č istu namjeru staviti ovaj sud u zabludu navodeći u nizu danas istaknutih pitanja još jednu. Plave strelice kako piše na početku svakog nalaza označavaju razlike, crvene strelice označavaju podudarnost . Analizirajući materijal u izvorniku i dano mišljenje u sudskom vještačenju da je skriptor sporne oporuke vjerojatno FA normalno je da prilikom analize je utvrđen veći broj podudarnosti od razlika. Shodno tome logično je da će u dijagramskom sustavu prikaza komparacije spornog i nespornog potpisa veći broj crvenih strelica imati ona komparacija gdje ima i veći broj utvrđenih rukopisnih općih i posebnih karakteristika, dok u analizi u kojoj prefendira veći broj utvrđenih razlika rukopisnih karakteristika logično je da će sadržavati i veći broj plavih strelica. Logika nalaže ako je mišljenje dano u pozitivnom stupnju autentičnosti skriptora da će tom prilikom po sili inercije biti i veći broj crvenih strelica ako su utvrđene podudarnosti rukopisnih karakteristika , kao što će biti utvrđen veći broj plavih strelica u slučaju većeg broja utvrđenih razlika što nosi u konotaciji negativnog mišljenja autentičnosti skriptora. Na koji način vještak utvrđuje lomove poteza aakron što je pun tužitelja od strane uređujućeg suca upozorena da se pitanja vještaku imaju postavljati u odnosu na konkretni nalaz i mišljenje a ne uopćeno ulaziti u grafološku struku i specijalnost vještak odgovara:

Prilikom analize kako spornog tako i nespornog teksta između ostalog vrši se mikroskopska analiza detalja svakog grafema, dijakritičkog znaka, interpunkcije oznake i ostalih segmenata grafema koje pod različitim izvorima svjetlosti kojoj prilikom se vrlo lijepo uočavaju lomovi poteza, upravo iz razloga što mikroskopski uvećano jedan detalj grafema. Na daljnji upit može li objasniti kako je mikroskopskom analizom u privatnom vještačenju utvrdio nelogične prekide poteza dok u sudskom vještačenju iste nije utvrdio mikroskopskom analizom, zatim nadalje može li objasniti temeljem čega je u privatnom vještačenju utvrdio nelogično grupiranje grafema iz više poteza, pa nadalje dali može objasniti iz kojeg razloga u privatnom vještačenju navodi da je veličina grafema izjednačena 4-5 mm dok u sudskom vještačenju navodi da je veličina grafema varijabilna i kreće se od 4-6 mm s obzirom na činjenicu da bi veličina grafema u originalu i preslici trebala biti ista, zatim može li vještak reći na što ukazuje ujednačenost lijeve margine koju je utvrdio u privatnom vještačenju, zatim dali je vještak utvrdio razlike u načinu oblikovanja i formiranja slova veznim potezima u odnosu na određena slova kako u privatnom tako i u sudskom vještačenju, te konačno iz kojeg je razloga uopće proveo privatno vještačenje ako se isto prema navodima koja je danas iznio ne može utvrditi na temelju preslike dokumenta. Vještak na naprijed navedena pitanja odgovara: Odvjetnica tužiteljice iznosi niz neistinitih podataka, samo njoj poznate komparacije te niz nelogičnosti samo njoj poznate kao i razlog samo njoj poznat. Kad navodi veličinu grafema pukim slučajem i u privatnom i u sudskom vještačenju veličina grafema je ista što potvrđuje da ovaj sud želi dovesti u zabludu. Kad navodi pitanja u usporedbi analize u preslici da se komparirajući analizu rukopisa u izvorniku navodim da analizom grafema u preslici koliko god da se uvećava sam grafem, detalj grafema, detalji početnih točaka grafema itd. nikada ili gotovo nikada ne mogu se pouzdano utvrditi, za razliku mikroskopske analize grafema u izvorniku gdje se višestrukim povećavanjem detalja grafema utvrđuje specifičnosti određene rukopisne karakteristike. Vezano za pitanja veznih poteza grafema ne zna na koje vezne poteze grafema odvjetnica misli i na koje grafeme, dali na pisane ili na tiskane iz razloga što je pisanim grafemima ispisan potpis ZA, a tekst je ispisan individualnim, zasebnim grupiranjem grafema. Konačno na upit odvjetnice zašto je izvršio privatno vještačenje odgovor se nalazi na očitovanju od 19.prosinca 2023. na 4. stranici. Osobno kao vještak uvijek bilo u službenim vještačenjima bilo u privatnim vještačenja ako vidi da je komparativni materijal ili sporni komparativni materijal u preslici traži uz objašnjenje kvalitetan materijal što bi značilo u ovom konkretnom slučaju oporuku u izvorniku prilikom analize u privatno vještačenje. Nakon što strankama obrazloži i rastumači značenje analize u preslici, što odgovorno tvrdi je tumačio u više navrata i odvj tužiteljice tumačenje s tim završava, a na strankama je hoće li ili neće provedbu analize odnosno hoće ili ne naručiti vještačenje.

25. Vještak osporava sve navedeno i istinitost primjedbi pun tužiteljice u odnosu na iznesene činjenice te u cijelosti ustraje kod svega iznesenog, i to da je bio jednom u uredu, s time da ističe kako je u uredu mu izvjesna ženska osoba predstavljena kao suradnik prvobitno, a potom da je to zapravo tužiteljica osobno, a koja je i čula kad je vještak rekao da je to sve na tankom ledu. kao i da je netko spomenuo da je oporučiteljica bila liječeni alkoholičar. Ne sjeća se izgleda te tužiteljice jer je to bilo prije 2 – 3 godine.

26. U nalazu i mišljenju vještak za rukopise i dokumente Željka Tkalac dipl. inž. navodi da je vještačenjem sporne oporuke trebalo utvrditi je li njezin sadržaj i potpis oporučitelja pisan rukom NA. Vještak analizira sporni i nesporni materijal . Navodi da je rezultat ispitivanja sporni rukopis kojim je ispisan sadržaj predmetne oporuke, pisan je kemijskom olovkom plavog crta, velikim tiskanim slovima, uz nešto brojki, a sporni potpis kao puni rukopisni navod, malim pisanim slovima (uz velika početna). Sporni rukopis i potpis pripadaju grupi rukopisa srednjeg stupnja ispisanosti, no, promjenjive dinamike i ritma pisanja s povremenim elementima sporosti poteza. Neujednačenog su nagiba grafema i neujednačenog pravca pisanja u odnosu na liniju pisanja. Sporni rukopis je oblikovan razvučenom, urednom i čitkom formom, ali potpuno neprirodnog izgleda, iz kojeg nalazimo povremena mjesta dinamičnijeg pisanja i oblikovanja grafema, koje ukazuju na znatno bolje mogućnosti rukopisnog izražavanja ovog skriptora. Ovakve rukopisne značajke najčešće nastaju kao posljedica namjerne kontrole rukopisa iskrivljavanjem vlastitog izraza. U prilog tome navodimo i utvrđena učestala prepravljanja ili dodavanja poteza unutar pojedinih grafema, vidljivih čak i prostim okom, zatim veći broj varijacija u načinu oblikovanja grafema „G", „M", „N", „S", „E", „K", „0" i dr. Sporni potpis je oblikovan kao rukopisni navod, malim pisanim slovima, punog rukopisnog navoda „ ŠA", jasno izraženom definicijom grafema. Sporost i aritmičnost potpisa prisutna je duž cijelog navoda. Nesporni materijal nije u cijelosti odgovarajući za potrebe provedbe tražene analize te sigurna identifikacija skriptora NIJE bila moguća. Naime, prema pravilima ove struke za traženu analizu neophodno je raspolagati rukopisno i sadržajno te vremenski prilagođenim nespornim materijalom koji nedvojbeno pripada NA. To znači da je od navedene potrebno raspolagati nespornim potpisima nastalim 2017. godine, ili bliže te nespornim rukopisima pisanim isključivo velikim tiskanim slovima, kakvim rukopisom je ispisana i sporna oporuka. Rukopis ispisan pisanim slovima nije moguće usporediti s velikim tiskanim slovima.

27. Usporedba spornog i nespornog materijala. Na osnovu raspoloživog materijala vještačenja, usporedba spornog i nespornog materijala omogućena je prema slijedećem: I/ usporedbom spornog i nespornog rukopisa pisanog velikim tiskanim slovima, utvrđene su rukopisne sličnosti u stupnju ispisanosti, nagibu grafema i pravcu pisanja te u načinu oblikovanja „K" ( pozicija i oblik krakova), „E", „G". Međutim, relevantne rukopisne razlike utvrđene u.. -veličini i obliku rukopisa -sporni pisan neprirodnom formom, manjeg kalibra i vise oblije forme grafema; - dinamici i ritmu pisanja - sporni sadrži vise početnih poteza i elemenata sporosti poteza; - .individualnim rukopisnim značajkama koje su utvrđene u različitom načinu oblikovanja grafema „M", „A" (oblik krakova, osobito krajevi, oblija forma u nespornom ) „N“ ( oblik središnje grame) „V“ ( šira kutna forma u spornom ) „Ž“ ( pozicija i oblik gornje grame) „s“ i „Š“ ( oblik krivulje, na vrhu) i dr. Na osnovu utvrđenih rukopisnih značajki nalazimo da su rukopisne razlike u grafijskom smislu vrlo vrijedne i nedvojbeno isključujućeg značaja Usporedba spornog i dostavljenih nespornih potpisa nije bila moguća zbog vremenski neprilagođenog nespornog materijala, a kako je vještak ranije obrazložio. Dakle, za provedbu identifikacije skriptora spornog potpisa NA neophodno je raspolagati njezinim nespornim potpisima punog rukopisnog navoda nastalih 2017., ili bliže, u izvornom obliku. U protivnom provedba tražene identifikacije nije moguća.

28. Mišljenje je vještaka

1. da sporni rukopis kojim je ispisan sadržaj predmetne oporuke, od 27.07.2017. i raspoloživi istovrsni nesporni rukopis, list 96 spisa, NISU pisani rukom iste osobe. prema nalazu vještaka.

2. Nema temelja za identifikaciju skriptora spornog potpisa, prema nalazu vještaka.

29. Pun tužitelja nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka , dok tuženik osporava u cijelosti jer nedvojbeno smatra odnosno otvara sumnju neprofesionalne, šture i kao takve manjkave i de stabilizirajuće, inverzne analize rukopisa i potpisa oporučiteljice Iz nalaza da se nigdje konkretno ne iščitava temeljiti opis rukopisa nadasve rukopisnih karakteristika spornog i nespornog materijala, te se opravdano postavlja pitanje temeljem čega je vještak došao do navedenog zaključka i mišljenja. Tužiteljica da je potvrdila 100 % da se radi o potpisu njezine majke, odnosno da je sporni potpis BA pisan rukom BA. Stoga primjedba i prigovor tužitelja je u cijelosti opravdan, a nalaz sačinjen vrlo „ofrlje“, jer se, kako za stranke u postupku tako i za sud, opravdano postavlja pitanje kako laici prepoznaju i potvrđuju autentičnost potpisa oporučiteljice, a vještak se u svom pisanom nalazu izražava i navodi da „nema temelja za identifikaciju skriptora spornog potpisa.

30. U pisanom očitovanju vještak Željka Tkalac u potpunosti otklanja primjedbe tuženika, te ustraje kod danog nalaza i mišljenja, navodeći da je materijal vještačenja opisan vrlo detaljno, kao i zašto nesporni materijal prema pravilima struke nije dostatan za provedbu tražene analize. Nije moguće uspoređivati značajke između potpisa za koje postoji velika vremenska razlika u nastanku od gotovo 14 godina jer sporni potpis je iz 2017., a nesporni iz 2003. Razne bilješke s telefonskim brojevima imenima i popisom za kupnju ne mogu se razmatrati kao nedvojbeno nesporni materijal jer postoji mogućnost dopisivanja bilješki od strane više osoba s mogućim rukopisnim sličnostima se. Vještačenje potpisa je subjektivna metoda no kvaliteta i pouzdanost ovise o iskustvu osposobljenosti vještini i usvojenim znanjima vještaka za rukopise kao i vrsti instrumentalne opreme i slično . Metode ispitivanja i usporedbe potpisa rukopisa kojima su izvršena vještačenja u centru su akreditirane metode prema međunarodnoj normi i koje se izvode sukladno standardiziranim suvremenim metodama . Već sama činjenica da je metoda akreditirana znači da je validirana čime su zadovoljeni svi kriteriji kontrole kvalitete neophodni za potvrdu primjene takve metode. Ističe kako je za provedbu identifikacije skriptora spornog potpisa ĆA neophodno raspolagati njezinim nespornim potpisima punog rukopisnog navoda nastalih 2017. i bliže u izvornom obliku jer u protivnom identifikacija nije moguća.

31. U usmenom pojašnjenju nalaza i mišljenja vještak Željka Tkalacu cijelosti ustraje kod nalaza i mišljenja od 16. prosinca 2024. kao i kod pisanog očitovanja na primjedbe stranaka od 15. rujna 2025., te je spremna na današnjem ročištu odgovoriti na sva pitanja stranaka. Navodi da se u izradi nalaza i mišljenja rukovodila materijalima koji su priležeći spisu te je u nalazu naznačeno koji materijal je sporan a koji nesporan i kao takav i korišten i na temelju navedenog iznijela svoj nalaz i mišljenje. Na primjedbu pun. tuženika da se vještak osvrne na činjenicu što je nalaz i mišljenje dr Dolušića izražen u većem obujmu i detaljniji u odnosu na nalaz i mišljenje vještaka Željke Tkalac koji je općenit, vještakinja odg. kako se ona uopće nije bavila niti osvrnula prethodnim nalazom i mišljenjem koji prileži spisu jer vještak to niti ne smije, već isključivo se voditi pravilima struke, a obzirom na opsežnost nalaza i mišljenja ističe kako to ovisi o svakom pojedincu na koliko će stranica obrazlagati nalaz, a da se konkretne i relevantne činjenice mogu iznijeti i sažeto.

32. U usmenom pojašnjenju nalaza i mišljenja VALTER DOLUŠIĆ, i ŽELJKA TKALAC, dipl.inž , u cijelosti ustraju kod pisanog nalaza i mišljenja, pisanog očitovanja kao i usmenog pojašnjenja, a također i stalni sudski vještak Željka Tkalac ustraje kod pisanog nalaza i pisanog očitovanja. Pun. tužitelja navodi da nema pitanja za vještaka Valtera Dolušića, za vještaka Željku Tkalac postavlja pitanje da ista navede koliko je njezino iskustvo vezano uz vještačenje te ista odgovara: Na području vještačenja dokumenta i rukopisa radi od 1992., konstantno u Centru za vještačenja a isto tako sam i sudski vještak čitav niz godina naravno pri Centru za vještačenja, što se tiče iskustva tijekom tog razdoblja riješila je izuzetno velik broj predmeta posebno sudskih vještačenja rukopisa i potpisa otprilike danas je to više od 100-tinjak predmeta godišnje, sa isto tako velikim brojem sudskih rasprava. Nadalje je aktivni član radne grupe za rukopise Europske udruge forenzičnih instituta od kojih redovito svake godine zaprimaju testove kompetencije za svakog vještaka a koje je potrebno riješiti naravno pozitivno kako bi se zadržali u matrici kompetencije, kao sudski vještak radila i u području kvalitete za rukopise, bila ekspert u Kosovskom forenzičnom institutu, predavanja itd. Zaposlena je na radnom mjestu glavni vještak za rukopise i dokumente. Centar posjeduje u svom laboratoriju najsuvremeniju instrumentalnu opremu poput stereomikroskopa koji uvećava detalje 170 puta, zatim videospektularnim komparatorom koji uobičajeno služi za usporedbe i druge elemente analize kao što je istraživanje pritiska i još neki drugi instrumenti koji ovdje nisu korišteni. Razlika između mikroskopa i stereomikroskopa jest da nema neke prevelike razlike, oboje uvećavaju detalje, samo je stvar u kvaliteti mikroskopa a kod stereomikroskopa su znatno više uvećanja. Na daljnji upit pun. tužitelja odg. vještak da dodatno verificiran nalaz je obaveza u Centru iz razloga jer je Centar akreditirana ustanova te se za sve zapisnike o vještačenju, a posebno za subjektivne metode obavezno mora se provoditi dodatna verifikacija od strane drugog vještaka Centra na način da isti ponovi analizu i bez uvida u prethodno sačinjen nalaz i mišljenje se složi ili ne složi sa nalazom prvog odnosno drugog vještaka. Znači dodatnu verifikaciju je izvršila kolegica i potvrdila sa nalazom i mišljenjem. Koristila je dvije metode, metoda za ispitivanje i usporedbu rukopisa i metoda ispitivanja i usporedbe potpisa, obje su akreditirane i uobičajene su za provedbu ove vrste ispitivanja. Na daljnji upit je li moguće prilikom vještačenja dati ili decidirani odgovor ili o stupnju vjerojatnosti je točno to je mišljenje ovisi o kvaliteti i količini materijala vještačenja pa je rezultat analize u skladu s time, samo predmetno se sporni rukopis koji je ispisan sadržaj oporuke dala decidirano negativno, znači da sporna oporuka i nesporni rukopis koji je dostavljen nisu pisani rukom iste osobe. U odnosu pak na potpis navodi da analiza nije bila moguća. Na daljnji upit pun. tužitelja je li u RH postoji još koja institucija kao RA u kojoj je moguća kriminalistička analiza rukopisa, odg. da ne. Na upit pun. tuženika da vještak decidirano navede koji je to materijal korišten kao nesporni prilikom ocjene rukopisa s obzirom na njeno kontradiktorno objašnjenje, obzirom da spisu prileže službena dokumentacija O.I., računi banaka, deviznih knjižica koji su svi rađeni više od 3 do 5 godina od sačinjenja oporuke te dalje koji je to nesporni materijal dostavljen od strane tužitelja i tuženika vlastoručno pisan oporučiteljice koji je novijeg datuma s obzirom na njezino kontradiktorno obrazloženje kako usmeno tako i pisano u nalazu. Utvrđuje se da je pun. tuženika u 11,00 sati napustila sudnicu zbog prisustvovanja drugom ročištu, te navodi da nema pitanja više niti za jednog vještaka. Vještak odg. što se tiče nespornog materijala koristila je isključivo onaj materijal koji je dostavio sud a to je samo onaj materijal koji se nalazi na popisu nespornog materijala na stranici 1 od 6, pri tome budući je riječ o preminuloj osobi od koje nije moguće pribaviti rukopis, dostavljeni su rukopisi raznih bilješki sa tel. brojevima, receptima i slično za koje ne možemo reći da su sigurno isključivo pisani njezinom rukom, a kao što je i u svom nalazu i potvrdila da je dio materijala pisan rukom od više osoba, pa se u tom slučaju prema pravilu ove struke može govoriti samo o tome je li ista osoba ispisala spornu oporuku i rukopis. Nadalje želi reći da je cjelokupni sadržaj oporuke pisan rukopisom isključivo velikim tiskanim slovima, te usporedba sa potpisima koji su nesporni potpisi NA pisani malim pisanim slovima se ne može izvršiti. Razlike koje je utvrdila nedvojbeno potvrđuju da sporni i nesporni rukopis nije pisan rukom iste osobe. Što se tiče potpisa pravila struke isto tako nalažu da je potrebno raspolagati istovrsnim nespornim potpisima što ovdje i jesu nesporni potpisi pisani pisanim slovima punog rukopisnog navoda kao i spornih međutim oni su nastali znatno ranije nego li sporni potpis, dakle 2003. a u odnosu na sporni koji je nastao 2017. to je gotovo 14 godina razlike. Budući je ovdje riječ o osobi visoke životne dobi koja je u vrijeme nastanka sporne oporuke imala 80 godina potrebno je uzeti u obzir moguće rukopisne promjene koje su tada vrlo učestale u vidu nekog rukopisnog propadanja, sporosti i sl. i upravo je zato potrebno imati nesporne potpise iz istog ili barem približnog razdoblja.

33. Vještak Valter Dolušić navodi da je ovl. sudski vještak od 2008., s time da je prethodno u Policijskoj upravi PG od 1998. obavljao poslove vezano uz izuzimanje rukopisa na zahtjev suda. Navodi da se između ostalog i bavio analizom rukopisa SAD, 2 slike J, Ć i S.

34. Člankom 30. st 1 ZN-a propisano je da je oporuka valjana ako ju je oporučitelj vlastoručno napisao i ako ju je potpisao ,a st 2 da za valjanost vlastoručne oporuke nije nužno, ali je korisno, da su u njoj naznačeni mjesto i datum kad je sastavljena.

35. Ovaj sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka Željke Tkalec dipl.inž. iz Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić, kao i pismeno i usmeno pojašnjenje nalaza tog vještaka kao objektivno i stručno, dok ne prihvaća nalaz i mišljenje vještaka Valtera Dolušića, budući da je isti proturječan i u suprotnosti s nalazom vještaka Željke Tkalec, ali i nalazom i mišljenjem koje je taj isti vještak izradio za potrebe privatnog vještačenja, i koje prileži tužbi.

36. Nalaz i mišljenje vještaka Željke Tkalec sud je prihvatio jer je vještak jasno navela da je na temelju spornog i nespornog materijala, ispitivanjem i usporedbom rukopisa- pisanog velikim tiskanim slovima, utvrdila rukopisne sličnosti u stupnju ispisanosti, nagibu grafema i pravcu pisanja, te oblikovanju slova „K“, „E“ i „G“, ali i relevantne rukopisne razlike, koje su vrlo vrijedne i nedvojbeno isključujućeg značaja (veličina i oblik rukopisa, dinamika i ritam pisanja, te individualne rukopisne značajke).

37. Vještak Željka Tkalec tako jasno navodi kako sporni rukopis i potpis pripadaju grupi rukopisa srednjeg stupnja ispisanosti, no, promjenjive dinamike i ritma pisanja s povremenim elementima sporosti poteza. Neujednačenog su nagiba grafema i neujednačenog pravca pisanja u odnosu na liniju pisanja. Sporni rukopis je oblikovan razvučenom, urednom i čitkom formom, ali potpuno neprirodnog izgleda, iz kojeg nalazimo povremena mjesta dinamičnijeg pisanja i oblikovanja grafema, koje ukazuju na znatno bolje mogućnosti rukopisnog izražavanja ovog skriptora. Ovakve rukopisne značajke najčešće nastaju kao posljedica namjerne kontrole rukopisa iskrivljavanjem vlastitog izraza. U prilog tome navodimo i utvrđena učestala prepravljanja ili dodavanja poteza unutar pojedinih grafema, vidljivih čak i prostim okom, zatim veći broj varijacija u načinu oblikovanja grafema „G", „M", „N", „S", „E", „K", „0" i dr.

38. Između stranaka nema spora o tome da je potpis na spornoj Oporuci od 27. srpanj 2017.pisan rukom ĆA, dakle, opisana činjenica između stranaka nije sporna.

39. Kada se uzme u obzir mišljenje vještaka Tkalec, da sporni rukopis kojim je pisan tekst oporuke od 27. srpanj 2017. i potpis iste te oporuke, nisu pisani rukom iste osobe, a polazeći od činjenice koja između stranaka nije sporna, jer stranke ne spore da je oporuka potpisana rukom ĆA, ocjena je ovog suda da je oporuka sastavljena protivno odredbi čl. 30 ZN-a.

40. Ovo jer kao vlastoručna oporuka, nije pisana rukom iste osobe, odnosno oporučiteljice ĆA, pa je tužbeni zahtjev da se takva oporuka utvrdi ništetnom, ovaj sud prihvatio i tužbeni zahtjev usvojio, sve pobliže kao u točki I. izreke presude.

41. Sud je u potpunosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Željke Tkalec, dipl. inž, jer je koncizan i jasan u pogledu svih odlučnih utvrđenja na temelju kojih vještak iznosi svoje mišljenje, te je nalaz kao takav moguće ispitati. Vještak iznosi sve elemente na kojima donosi mišljenje, a to je relevantne rukopisne razlike koje utvrđuje i koje nalazi u grafijskom smislu vrlo vrijednim i nedvojbeno isključujućeg značaja. Razlike koje je vještak utvrdila potvrđuju kako sadržaj oporuke i potpis na oporuci nisu pisani rukom iste osobe, pa se jasno nameće zaključak da je vlastoručna oporuka sastavljena protivno zakonu.

42. Sud ne prihvaća primjedbe tuženika na nalaz i mišljenje vještaka Željke Tkalec, koje je ista otklonila u svom pisanom očitovanju, kao i usmenom pojašnjenju nalaza i mišljenja. Iako tuženik prigovara nalazu jer da je „štur“ i „manipulativan“, ovaj sud nalazi da je vještak jasno i detaljno, ali pri tome i neproturječno, odgovorila na danu zadaću, te ne nalazi da bi mišljenje trpjelo od nedostataka na koje upire tuženik.

43. Nema osnova, a niti tuženik ne pruža dokaze o tome da bi vještak mišljenje prilagodila uspjehu u sporu jedne od stranaka, a niti iz kojeg bi to bilo razloga bio namjerno usmjeren protiv jedne od stranaka, a niti činjenica da je nalaz i mišljenje sačinjen na ( samo) šest stranica, ne upućuje da bi kao takav i zbog toga bio manjkav. U nalazu i mišljenju jasno je navedeno na kojim parametrima vještak temelji analizu spornog i nespornog materijala, pa se može ispitati i zaključak koji iz analize dostavljenog rukopisa proizlazi.

44. U odnosu pak na mišljenje vještaka Željke Tkalec, i to potpis sporne oporuke, a u situaciji kada same stranke čine nespornim da se radi o rukopisu ĆA, činjenica da vještak u mišljenju navodi da „nema temelja za identifikaciju skriptora tog spornog potpisa“, ne dovodi se time po stavu ovog suda, u sumnju valjanost i objektivnost mišljenja tog vještaka.

45. Naime, vještak je jasno navela da je kao nesporni materijal za analizu spornog potpisa na oporuci raspolagala materijalom koji nije vremenski odgovarajući za analizu, jer je potrebno imati nesporni potpis koji je nastao 2017.ili bliže, a takvi potpisi u spisu ne stoje. Opisano i ovaj sud prihvaća smislenim, cijeneći da sud ne raspolaže stručnim znanjem grafologije, ali, da je takvo objašnjenje vještaka kao logično moguće prihvatiti.

46. Navedeno osobito ako se ima u vidu da i same stranke čine nespornim da se sigurno radi o rukopisu ĆA, a nesporne činjenice nije potrebno niti utvrđivati, te opisano mišljenje vještaka ovaj sud ne nalazi proturječnim.

47. Nasuprot tome, ovaj sud ne prihvaća nalaz i mišljenje vještaka Valtera Dolušića, jer isti nalazi proturječnim kako njegovom ranijem nalazu, tako i nalazu vještaka Željke Tkalčec.

48. Prije svega, valja navesti da je sumnju u nalaz vještaka Valtera Dolušića dovela činjenica da je nalaz koji je sačinjen za potrebe tužiteljice prije podnošenja tužbe u suprotnosti s nalazom istog vještaka koji je imenovan ( po suglasnom prijedlogu stranaka) vještakom u ovom sudskom postupku. Tako vještak u privatnom mišljenju navodi kako tekst oporuke od 27. srpanj 2017.: “vjerojatno nije pisan rukom ĆA“, dok u mišljenju od 29. svibnja 2023. sačinjenom za potrebe sudskog postupka navodi kako je tekst :“vjerojatno pisan rukom NA“.

49. U pisanom i usmenom pojašnjenju vještak navodi kao odlučnu okolnost za razliku u danom mišljenju to, što je tek za potrebe sudskog vještačenja dobio na uvid i analizu izvornik sporne oporuke, koja okolnost da je i dovela do različitog mišljenja vještaka.

50. Međutim, vještak nije dao valjane razloge zbog čega u nalazu i mišljenju sačinjenom za privatne potrebe, prilikom analize teksta sporne oporuke, utvrđenih podudarnosti s općim i posebnim rukopisnim karakteristikama ima puno manje, u odnosu na nalaz sačinjen u sudskom postupku, a niti koji je razlog da razlika u općim i posebnim rukopisnim karakteristikama u privatnom nalazu ima mnogo više u odnosu na sudski nalaz, osim kada tvrdi da se radi o razlici, jer je analiziran izvornik u odnosu na presliku teksta sporne oporuke.

51. Naime, u oba nalaza vještak navodi da je: “rukopis ispisan srednjim stupnjem ispisanosti sa elementom slabijeg stupnja“, s time da pojašnjava kako je oporuka pisana u više navrata, da je pisana parcijalno, a da je tome tako zaključuje jer da je oporučiteljica posjećivala doktore i vodila brigu o svom zdravlju i konzumirala lijekove. Međutim, takve tvrdnje vještak izvodi na temelju vlastite ocjene izvedenih dokaza u spisu, ali što nije u domeni i ovlasti vještaka grafologa, već dokaze u postupku ocjenjuje sud. Opisano dodatno dovodi u sumnju mišljenje vještaka.

52. Da bi ovaj sud prihvatio pojašnjenje vještaka zašto je došlo do razlike između nalaza i mišljenje istog vještaka, koji na temelju istog nespornog i spornog materijala donosi u potpunosti suprotno mišljenje, vještak mora jasno i nedvosmisleno objasniti, da i sudu i strankama bude jasno, koje su to okolnosti koje su dovele do sasvim drugačijeg zaključka analize istog dokumenta. Činjenica da je prvi puta tek za potrebe sudskog vještačenja, vještak dobio na uvid izvornik oporuke, i da je samo ta okolnost dovela do drugačijeg mišljenja, ovome bi sudu bila u potpunosti prihvatljiva, kada bi se mogla logički i smisleno objasniti, i kada bi za navedeno vještak dao valjane, objektivno provjerljive i razumljive razloge. Međutim, oni su u opisanim okolnostima po stavu ovog suda, potpuno izostali, pa sud takvo pojašnjenje vještaka, da samo ta okolnost (izvornik/preslika) može dovesti do različitog tumačenja i analize istog teksta oporuke, ne može prihvatiti bez dodatnog pojašnjenja, te stoga nalaz i mišljenje vještaka Valtera Dolušića, ovaj sud ocjenjuje proturječnim.

53. Iako sud ne raspolaže dovoljnim stručnim znanjem , niti može ulaziti u analizu, ekspertizu i vještačenje rukopisa, svaki nalaz i mišljenje mora se moći logički i objektivno provjeriti, te za otklanjanje istaknutih primjedbi stranaka, vještak mora dati jasno, određeno i provjerljivo objašnjenje. Ovo osobito onda ako kasnije mišljenje vještaka odstupa od ranijeg mišljenja istog vještaka, kao što je to u ovoj pravnoj stvari.

54. Ukoliko je razlog tome, kako vještak navodi kada otklanja primjedbe tužitelja, činjenica da je u kasnijem vještačenju raspolagao izvornikom oporuke, u tom slučaju potrebno je da vještak pojasni, koji su to bitni elementi zbog kojih je vještačenje izvornika u odnosu na presliku dokumenta, sada dovelo do činjenice da je mišljenje različito, ali ne samo pukim ponavljanjem da se radi o izvorniku u odnosu na presliku, jer opisano manjkavo pojašnjenje dodatno dovodi u sumnju mišljenje vještaka.

55. Nasuprot tome, vještak Željka Tkalec na temelju materijala koji su analizirani i dostavljeni u spis, donosi jasno i određeno mišljenje , koje je provjerljivo i nije dovedeno u sumnju primjedbama tuženika, te upravo navedeni nalaz i mišljenje, kao stručan i objektivan te u skladu s pravilima struke, ovaj sud prihvaća.

56. Sud je stoga odbio izvesti dokaz novim grafološkim vještačenjem po trećem vještaku kao suvišan, jer svoje mišljenje sud može temeljiti na nalazu kojeg prihvati, i kojeg ocijeni da je stručan i objektivan, a što je u ovom slučaju upravo nalaz vještaka Željke Tkalčec.

57. Pri time nije od odlučnog značaja niti iskustvo niti karijera vještaka koji su nalaz i mišljenje izradili u ovom postupku, već je odlučno je li mišljenje logički provjerljivo i argumentirano u odnosu na relevantna utvrđenja svakog pojedinog nalaza, a koje je kod vještaka Valtera Dolušića izostalo.

58. U odnosu pak na iskaz svjedoka IAD, u odnosu na tijek liječenja i dijagnozu pok ĆA, ovaj sud isti prihvaća, s time da svjedok nema saznanja niti i tome je li i na koji način ista raspolagala imovinom oporučno, ili na drugi način, pa u okviru činjenica koje su u ovom stadiju postupka sporne, sud nije osobito cijenio iskaz tog svjedoka.

59. Stoga je sve predložene dokaze stranaka valjalo odbiti, jer je u ovom stadij postupka sud temeljem mišljenja vještaka Željke Tkalčec, kojeg prihvaća, utvrdio da tekst i potpis oporuke od 27. srpanj 2017. nije pisan rukom iste osobe, te se izvođenje drugih dokaza ukazuje neekonomičnim i suvišnim.

60. Slijedom svega naprijed navedenog, zahtjev tužitelja valjalo je prihvatiti i presuditi kao u točki I. izreke presude.

61. Tužitelju je temeljem odredbe čl. 154. stavak 1. ZPP-a priznat parnični trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku budući je u cijelosti uspio u sporu, i to imajući u vidu vrijednost predmeta spora (vrijednost boda 250), i to trošak sastava tužbe u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 7. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika), trošak pristupa na pet ročišta u iznosu 500,00 eura svako (Tbr. 9. t. 1. Tarife), trošak sastava podneska od 22. studeni 2023., 7. ožujka 2025 u iznosu od 500,00 eura svako (Tbr. 8. t. 1 Tarife), trošak sastava podneska od 11. srpanj 2022., 22. rujan 2022., 12. listopad 2022., 13. listopad 2022., 25. rujna 2024. u iznosu od 50,00 eura svako (Tbr. 8. t. 4 Tarife), uvećano za pdv 25% (1.062,50 eura), uvećano za trošak preslike dokumentacije 0,17 eura, pribave zdravstvenog kartona u iznosu od 23,22 eura , grafološko vještačenje Valter Dolušić 846,73 eura , i vještačenje Centra Ivan Vučetić 145,80 i 220,32 eura, kao i trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 89,59 eura, pristojbu za presudu u iznosu od 179,18 eura, odnosno parnični trošak u iznosu od 6.817,34 eura Stoga je valjalo presuditi kao u točki II. izreke presude.

62. S preostalim dijelom zahtjeva za nadoknadu parničnog troška kao previsoko postavljenim i budući isti nije bio nužan za vođenje postupka, sud nije prihvatio, pa je u tom dijelu kao previsoko postavljen zahtjev tužitelja za nadoknadu parničnog troška odbijen. Stoga je valjalo presuditi kao u točki III. izreke presude.

U Rijeci 23. prosinca 2025.

Sutkinja:

Danijela Mandekić Lerga

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, a o istoj odlučuje Županijski sud.

Dna:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika