REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Ulica Hrvatske bratske zajednice broj 1

Poslovni broj: Kž-167/2022-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Paljevec, predsjednice vijeća te Tihane Bokan i Ivane Dubravke Kovačević, članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Branke Prijatelj, u kaznenom predmetu protiv optuženog ŽL, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.: dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženog ŽL podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu od 10. ožujka 2022. poslovnog broja K-83/2016-56, u sjednici održanoj 23. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba optuženog ŽL te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom optuženi GL proglašen je u odsutnosti krivim zbog počinjenja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. KZ/11. te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju pet mjeseci, a koja kazna se na temelju članka 56. KZ/11. neće izvršiti ako optuženik u roku od dvije godine ne počini novo kazneno djelo.

1.1. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi članka 145. ZKP/08. optuženik je oslobođen obveze naknade troškova ovog kaznenog postupka.

1.2. Na temelju članka 148.a ZKP/08. ako se deset godina od pravomoćnosti odluke o troškovima kaznenog postupka sazna da je imovinsko stanje osuđenika takvo da je u mogućnosti u cijelosti ili djelomično naknaditi troškove kaznenog postupka, a nakon očitovanja osuđenika o prijedlogu posebnim će rješenjem sud obvezati osuđenika na naknadu tih troškova u cijelosti ili djelomično.

2. Protiv te presude žalbu je podnio optuženi GL po branitelju, odvjetniku Robertu Demi zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. jer o odlučnim činjenicama ne postoje razlozi i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja pa predlaže da županijski sud pobijanu presudu preinači na način da se optuženik oslobađa od optužbe, a podredno da pobijanu presudu ukine te da predmet vrati na ponovno raspravljanje i odlučivanje prvostupanjskom sudu.

3. Odgovor na žalbu podnijelo je Općinsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu navodeći da je prvostupanjski sud na pravilan način i u potpunosti utvrdio činjenično stanje i na tako pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo pa stoga smatra da je podnesena žalba neosnovana te predlaže drugostupanjskom sudu takvu žalbu odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Spis predmeta je, sukladno članku 474. stavku 1. ZKP/08., prije dostave sutkinji izvjestiteljici, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.

5. Žalba nije osnovana.

6. Nije u pravu žalitelj kada tvrdi da je sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., a koju povredu obrazlaže propustima detaljne analize iskaza oštećene NL ispitane kao svjedokinje i otklanjanja navodnih kontradiktornosti u njenom iskazu, propustom utvrđenja motiva za počinjenje kaznenog djela te povezanost optuženika s oštećenicom od prije, a što sve smatra bitnim za utvrđenje je li optuženik počinio kazneno djelo kojim ga se tereti.

6.1. Naime, prvostupanjski je sud analizirao iskaz oštećene NL, tako analiziran iskaz doveo u vezu s drugim dokazima, posebno s obranom optuženika, dajući jasne razloge zbog kojih je taj iskaz prihvatio kao istinit (4. i 5. odlomak 5. stranice obrazloženja pobijane presude). Dakle, sud je na dostatan način obrazložio razloge prihvaćanja dokaza koji se odnose na odlučne činjenice, zbog čega nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., niti koja druga takva povreda na koju drugostupanjski sud prema odredbi članka 467. stavka 1. točke 1. ZKP/08. pazi po službenoj dužnosti.

7. Pobijajući pravilnost činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog suda optuženi GL u bitnome osporava ocjenu iskaza oštećene NL na kojem je, kako navodi, prvostupanjski sud pretežito utemeljio presudu. Tako tvrdi da je oštećenica u prvom iskazu navela da je pohađala prvi razred srednje škole, dok je na raspravi iskazala da je bila učenica drugog razreda srednje škole, zatim da je u prvom iskazu navela da joj je tada otac bio u bolnici u Zagrebu, a na raspravi da je nakon događaja u njeno ime podnio kaznenu prijavu te da se i danas boji za oca zbog toga što je on podnio kaznenu prijavu. Smatra neuvjerljivim tvrdnju oštećenice da je na facebook-u prepoznala optuženika kojeg od ranije nije poznavala, a ističe i da je oštećenica, kada su roditelji primijetili hematom ispod njezinog lijevog oka, istima prvo rekla da su je napale druge „cure“ u školi, a tek par dana nakon toga da ju je napao optuženik. Jednako tako, smatra „začuđujućim“ da nije bilo očevidaca događaja obzirom na vrijeme i mjesto počinjenja djela, a problematizira i nepostupanje razrednika/škole kojima se oštećenica potužila.

7.1. Dio istaknutih prigovora kojima optuženik pokušava osporiti pravilnost ocjene iskaza oštećenice (primjerice koji je razred pohađala tempore criminis te je li joj otac baš toga dana bio u bolnici) odnosi se na potpuno nevažne okolnosti o kojima je oštećenica životno mogla različito iskazivati zbog proteka vremena (događaj se zbio te je prvi puta ispitana 2015., dok je na raspravi iskazivala tek 2022.), no te i ostale istaknute okolnosti ne predstavljaju proturječja koja bi dovela u sumnju istinitost cijelog iskaza oštećenice, odnosno onog njenog dijela u kojem dosljedno i uvjerljivo iskazuje o samim okolnostima koje se odnose na optuženikovo počinjenje radnji kaznenog djela prijetnje. Jednako tako, izostanak svjedoka očevidaca ili reakcije razrednika/škole niti se može pripisati oštećenici, a niti na bilo koji način dovodi u pitanje istinitost njezina iskaza.

7.2. Konačno, ističe se i da iz rezultata provedenog postupka ne proizlazi postojanje bilo kakvog razloga zbog kojeg bi oštećenica (koja je u vrijeme počinjenja djela bila dijete) neistinito teretila optuženika, već je dosljedno tijekom cijelog postupka ustrajala u navodima da je upravo optuženik osoba koja joj je prijetila, pri čemu je uvjerljivo opisala i posljedice koje trpi zbog tih prijetnji.

7.3. Jednako tako, optuženik u žalbi bezuspješno osporava zaključak suda da je u vrijeme počinjenja djela mogao otići s mjesta gdje je radio, a da to ne uoči njegov poslodavac jer upravo iz podneska optuženikova poslodavca tempore criminis, društva PZC d.o.o. jasno proizlazi da poslodavcu nije poznato je li optuženik napuštao gradilište inkriminiranog dana u inkriminirano vrijeme, dakle, očigledno je da je postojala mogućnost da optuženik napusti gradilište tijekom radnog vremena, bez znanja poslodavca.

7.4. Slijedom svega iznesenog žalba optuženog ŽL zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 470. stavak 2. ZKP/08.) nije osnovana.

8. Budući da, prema odredbi članka 478. ZKP/08., žalba zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o kazni, drugostupanjski je sud ispitao pobijanu presudu i u tom dijelu te našao da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve olakotne i otegotne okolnosti te je ispravno optuženika osudio na kaznu zatvora u trajanju pet mjeseci te mu izrekao uvjetnu osudu s vremenom provjeravanja u trajanju dvije godine, zbog čega se i optuženikova žalba zbog odluke o kaznenoj sankciji (članak 471. stavak 1. ZKP/08.) ukazuje neosnovanom.

9. Drugostupanjski je sud prvostupanjsku presudu ispitao i u skladu s člankom 476. stavkom 1. točkom 2. ZKP/08. te nije našao da bi tom presudom bio povrijeđen kazneni zakon na štetu optuženika.

10. Zbog svega iznesenog je na temelju članka 482. ZKP/08. žalba optuženika odbijena kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda.

U Velikoj Gorici 23. prosinca 2025.

Predsjednica vijeća

Gordana Paljevec