Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: Pn-481/2020-59
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Damiru Vinketi, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice CT iz [adresa] (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) zastupane po punomoćniku Vladimiru Marganu, odvjetniku iz Rijeke, I. Grohovca 1, protiv tuženika HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka iz Rijeke, Viktora Cara Emina 2 (čiji je OIB: 46830600751) zastupanog po punomoćnicima RT dipl. iur. i drugi, uz sudjelovanje 1. umješača na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. iz Zagreba, Heinzelova 70 (čiji je OIB: 23759810849) zastupanog po punomoćnicima odvjetniku Deanu Ilijevski i drugi iz Odvjetničkog društva Ilijevski i Cibralić j.t.d. iz Pule, Andrije Kačića Miošića 4/3 te 2. umješača na strani tuženika NT iz [adresa] (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) kao vlasnika [obrt]obrta za TT, elektroinstalacije i građevinarstvo zastupanog po punomoćnicima odvjetniku Marku Vukeliću i drugi iz Odvjetničkog društva Jajaš&Vukelić d.o.o. iz Rijeke, Trg 128 brigade Hrvatske vojske 4, radi naknade štete, vrijednost predmeta spora 13.969,10 €, nakon zaključene javne, glavne rasprave dana 7. studenog 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice CT, zamjenice punomoćnika 1. umješača na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. i punomoćnika 2. umješača na strani tuženika NT kao vlasnik [obrt]obrta za TT, elektroinstalacije i građevinarstvo te u odsutnosti tuženika HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka, dana 23. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku HEP-Operatoru distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorju Rijeka iz Rijeke, Viktora Cara Emina 2 (čiji je OIB: 46830600751) da isplati tužiteljici CT iz [adresa] (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) iznos od 13.343,14 € s propisanom zakonskom zateznom kamatom koja teče:
- na iznos od 11.273,14 € od 6. studenog 2020. pa do isplate i
- na iznos od 2.070,00 € od 23. prosinca 2025. pa do isplate,
i to od dana 6. studenog 2020. pa do dana 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, zatim od dana 01.01.2023. godine pa do dana 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od dana 30.12.2023. godine pa do dana isplate za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana dok se tužiteljica CT odbija s ostatkom svoga tužbenog zahtjeva.
II. Nalaže se tuženiku HEP-Operatoru distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorju Rijeka iz Rijeke, Viktora Cara Emina 2 (čiji je OIB: 46830600751) da tužiteljici CT iz [adresa] (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) nadoknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 6.905,17 € sa zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja 23. prosinca 2025. uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine pa do isplate, u roku od 15 dana dok se tužiteljica CT odbija s ostatkom zatraženog parničnog troška.
III. Nalaže tužiteljici CT iz [adresa] (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) da 1. umješaču na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. iz Zagreba, Heinzelova 70 (čiji je OIB: 23759810849) nadoknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 625,00 € sa zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja 23. prosinca 2025. uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine pa do isplate, u roku od 15 dana dok se 1. umješač na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. odbija s ostatkom zatraženog parničnog troška.
IV. Nalaže tužiteljici CT iz [adresa] (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) da 2. umješaču na strani tuženika NT kao vlasniku [obrt] obrta za TT, elektroinstalacije i građevinarstvo iz [adresa] (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) nadoknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 625,00 € sa zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja 23. prosinca 2025. uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine pa do isplate, u roku od 15 dana dok se 2. umješač na strani tuženika NT kao vlasnik [obrt]obrta za TT, elektroinstalacije i građevinarstvo odbija s ostatkom zatraženog parničnog troška.
Obrazloženje
1. Dana 29. prosinca 2020. zaprimljena je tužba tužiteljice CT koja tvrdi da je dana 6. siječnja 2018. godine u [adresa] stradala na način da je oko 18:00 sati u šetnji s prijateljicom MT zagazila u neoznačeno i nezaštićeno oštećenje na ulici. Navedeno oštećenje nastalo je zbog izvođenja građevinskih radova na zamjeni kabelskog voda u [adresa], a čiji je investitor, sukladno dopisu Grada Bakra, klasa: 053- 01/18-01/14, urbroj: 2170-02-07/6-19-2, od 5. srpnja 2019. godine, tuženik HEP- Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka. Prema tvrdnjama tužiteljice CT nju je nakon navedenog štetnog događaja ĐT odvezao na hitni trakt KBC-a Rijeka, Odjel za hitnu medicinu Sušak, gdje je zatražila pomoć. Nakon navedenog štetnog događaja tužiteljica CT isitče da je dala fotografirati mjesto na kojem je šteta nastala, a iz kojih fotografija je razvidno da oštećenje na kolniku nastalo uslijed predmetnih radova nije bilo osigurano, a niti je negdje stajalo upozorenje na navedeno oštećenje. U dokaz navedenih tvrdnji tužiteljica CT predlaže da se sasluša nju u svojstvu stranke kao i svjedoka: MT iz [adresa], ĐT iz [adresa]: Također se predlaže uvid u preslike liječničke dokumentacije i dopis Grada Bakra. Nadalje predlaže se uvidu u fotografije mjesta štetnog događaja kao uviđaj na mjestu štetnog događaja. Tužiteljica CT ističe da je poslala odštetni zahtjev tuženiku HEP- Operatoru distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorju Rijeka 5. studenoga 2020. godine, na što se tuženik HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka očitovao na način da je zatražio da mu se dostavi medicinska dokumentacija, a što je učinjeno dopisom od 12. studenoga 2020. godine. Nakon toga punomoćnik tužiteljice CT je još mailom od 9. prosinca 2020. godine podsjetio tuženika HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka na podneseni odštetni zahtjev, a nakon čega je tuženik HEP- Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka dostavio dopis od 18. prosinca 2020. godine u kojem navodi da je za izvođenje radova angažirao obrtnika iz [adresa] koji da se je ugovorom obvezao za štetu trećim osobama sklopiti policu osiguranja, ali i da šteta na koju se tužiteljica CT poziva nije ničim dokazana. U dokaz navedene tvrdnje tužiteljica CT predlaže uvid u prepisku stranaka. Tužiteljica CT naglašava da je pri štetnom događaju doživjela uganuće desnog skočnog zgloba, potpuno puknuće prednje talofibularne sveze, a djelomično stražnje i djelomično kalkaneofibularne. Skočni zglob joj je ostao nestabilan. Istoga dana kada joj je nastala ozljeda desnog gležnja, 6. siječnja 2018. godine, tužiteljica CT tvrdi da se je javila u KBC Rijeka radi otoka i bolova desnog gležnja. Preporučeno joj je mirovanje, oblozi i primjena analgetika. Kako se stanje nije poboljšavalo javila se ponovno na pregled, kada je ustanovljena lateralna nestabilnost desnog skočnog zgloba s lokalnim hematomom pa je preporučeno nošenje visoke obuće i fizikalna terapija nakon koje je stanje ostalo isto. Konačno joj je dana 7. ožujka 2018. indicirana magnetska rezonanca pokazala da se radi o puknuću prednjeg talofibularnog ligamenta sa znakovima ožiljavanja tj. razvoja anterolateralnog sraza i djelomično puknuće stražnjeg talofibularnog i kalkaneofibularnog ligamenta, a time i nestabilnosti skočnog zgloba. Dana 25. rujna 2018. u Klinici za ortopediju Lovran tužiteljica CT tvrdi da je podvrgnuta kirurškom zahvatu rekonstrukcije ligamenata desnog lateralnog dijela skočnoga zgloba. Noga joj je bila imobilizirana u longeti šest tjedana s tim de se mogla postepeno oslanjati, a potom je upućena na fizikalnu terapiju. Fizikalna terapija je ponavljanja u osam tjedana po pet dana. Na svim kontrolnim pregledima spominje se razvoj kompleksnog bolnog regionalnog sindroma. Kao posljedicu štetnog događaja tužiteljica CT tvrdi da ulaže pojačane napore radi bolova koje trpi u gležnju kod dužeg stajanja na mjestu i dužeg hodanja. Čučanj desnom nogom tužiteljica CT izvodi nepotpuno. Obavezno koristi visoku obuću. Ljeti se kreće oprezno jer nema zaštite obuće naročito po neravnom terenu kada se javljaju i bolovi, a i javlja se strah da se ozljeda ne ponovi. Životne su joj aktivnosti zbog navedenoga umanjene za najmanje 12 %. Uslijed navedenog, tužiteljica CT tvrdi da joj je tuđa pomoć bila potrebna od 6. siječnja 2018. godine kada se ozlijedila pa narednih mjesec dana po dva sata dnevno. (Otok gležnja, bolovi, korištenje pomagala, fizikalna terapija). Od otpusta iz bolnice nakon zahvata 26. rujna 2018. godine pa narednih mjesec i pol dana koliko je noga bila imobilizirana i postepeno se na nju oslanjala uz štake tužiteljici CT je bila potrebna tuđa pomoć i njega dva sata dnevno. Tužiteljica CT tvrdi da joj je također bila potrebna i pojačana ishrana za cijelo vrijeme trajanja bolovanja. Nadalje tužiteljica CT tvrdi da je imala i troškove liječenja i to troškove puta od mjesta boravka pa do bolnice u Lovran gdje se kontrolirala (u deset navrata). Također, tužiteljica CT je imala troškove odlazaka na fizikalnu iz mjesta boravka do Sušaka po pet dana u osam tjedana, dakle četrdeset navrata. Udaljenost od [adresa] do Lovrana je 35 km, a od [adresa] do KBC-a Sušaka 11,5 km. Dakle, prijeđeni put do Lovrana i nazad je ukupno 35x2x10=700 km, a do Sušaka i nazad 11,5x2x40=920 km, odnosno sveukupno 1620 km. Uz potrošnju goriva od oko 7L/100 km za navedeno je bilo potrebno oko 100 litara goriva, što je oko 1.000,00 kn. U dokaz navedene tvrdnje tužiteljica CT predlaže da se izvrši uvid u udaljenosti od [adresa] do Lovrana i KBC-a Sušaka. Potom tužiteljica CT tvrdi da je odmah po ozljeđivanju trpjela najmanje jedan dan jake bolove, najmanje četiri dana bolove srednjeg intenziteta, te najmanje slijedećih 10 dana bolove slabog intenziteta. Po operaciji 26. rujna 2018. godine tužiteljica CT tvrdi da je trpjela najmanje dva dana jake bolove, najmanje šest dana bolove srednjeg intenziteta i još najmanje 30 dana bolove slabog intenziteta, a u što ulaze i nelagode tijekom liječenja (rtg, obrada, bolničko liječenje, imobilizacija, hodanje sa štakama, previjanje rane). Nadalje tužiteljica CT tvrdi da je trpjela primarni kratkotrajni strah srednjeg intenziteta u trenutku ozljeđivanja. Sekundarni strah srednjeg intenziteta tužiteljica CT je trpjela pred operacijski zahvat, nakon čega je trpjela strah slabog intenziteta za ishod liječenja u trajanju od najmanje četiri mjeseca. Tužiteljica CT tvrdi da ima vidljiv ožiljak na vanjskoj strani desnog gležnja dužine oko 6 cm i širine oko 1,5 cm, tamnije nijanse od okolne kože, a što predstavlja naruženje između slabog i srednjeg stupnja koje je ponekad uočljivo trećima te se ona osjeća nelagodno, naročito za ljetnih mjeseci, kada je taj ožiljak izložen pogledima trećih. Pored već predloženih dokaza predlaže se uvid u njezinu medicinsku dokumentaciju, zatim pribava njezinog osobnog zdravstvenog kartona, saslušanje svjedoka: ĐT i AT iz [adresa] te medicinsko vještačenje. Tužiteljica CT Tužiteljica stoga potražuje na ime smanjenja opće životne aktivnosti iznos od 11.250,00 kn, na ime tuđe pomoći i njege 1.500,00 kn, na ime troškova liječenja (putni trošak do Lovrana i natrag te do KBC-a Sušaka i natrag) 1.000,00 kn te za uzimanje analgetika i drugih medikamenata 1.000,00 kn, kao i 5.000,00 kn na ime troškova pojačane ishrane. Za pretrpljene bolove tužiteljica potražuje 9.195,00 kn. Za pretrpljeni strah tužiteljica potražuje iznos od 20.000,00 kn. Za naruženje tužiteljica potražuje iznos od 10.000,0 kn. Nadalje tužiteljica CT ističe da je, pored navedenih, povrijeđeno i njezino pravo osobnosti na uživanje u godišnjem odmoru, odnosno pravo osobnosti na uživanje u slobodnom vremenu. Naime, tužiteljica CT je ograničila svoje druženje s ljudima zbog svojeg liječenja, ali i zbog posljedica štetnog događaja. Tužiteljica CT tvrdi da je slobodno vrijeme često provodila u druženju s prijateljima i rođacima i bavljenjem aktivnostima koje su je uveseljavale. Navedeno je nakon štetnog događaja uglavnom zamijenjeno ostajanjem kod kuće i razmišljanjem o vlastitoj zdravstvenoj situaciji i zbog nje narušenoj kvaliteti života. Osim što tužiteljica CT rjeđe posjećuje svoje prijatelje i rođake, oni sve manje posjećuju i nju, sve uslijed njena općeg zdravstvenog stanja te činjenice da se ne može koncentrirati na dulje razgovore s ljudima i gubi pažnju i usredotočenost na teme o kojima se razgovara, a biva i razdražljiva u odnosima s drugim ljudima. Isto tako, ljeti tužiteljica CT tvrdi da umjesto da uživa u godišnjem odmoru – ljetu, suncu, toplom vremenu, njoj je navedena aktivnost ograničena saznanjem da sada ima ožiljak koji je ljeti drugima vidljiv. Nadalje, tužiteljica CT tvrdi da je prije predmetnog događaja običavala dva do tri puta godišnje odlaziti kod rodbine u Bihać i tamo provesti dulje vrijeme družeći se i uživajući u odmoru. No, nakon štetnog događaja, dakle u tri godine, tužiteljica CT je reducirala te svoje posjete. Zbog povrede navedenih prava osobnosti, tužiteljica CT potražuje iznos od 8.000,00 kuna. Osim navedenih povreda prava osobnosti, odnosno neimovinske štete, tužiteljica CT tvrdi da je pretrpjela i imovinsku štetu nastalu zbog toga što je bila na bolovanju, pa je primala naknadu plaće umjesto „pune” plaće, a koja je naknada plaće znatno niža. U tri mjeseca koja su prethodila štetnom događaju, dakle, u listopadu, studenome i prosincu 2017. godine, tužiteljica CT je dobila plaće u iznosu od 6.687,22 kn, 7.228,99 kn i 7.462,36 kn, odnosno prosječno 7.126,19 kn. U razdoblju dok je bila na bolovanju – od siječnja 2018. godine do kraja lipnja 2019. godine tužiteljica CT tvrdi da je dobila na ime naknade plaće ukupno 42.681,68 kn manje od navedenog prosjeka. U dokaz navedene tvrdnje tužiteljica CT predlaže se uvid u dopis KBC-a Rijeka od 9. rujna 2020. godine kao financijsko-knjigovodstveno vještačenje. Na kraju tužiteljica CT ističe da si pridržava pravo preciziranja tužbenog zahtjeva sukladno dokazima odnosno rezultatima vještačenjâ izvedenih tijekom parničnog postupka, a kojima sada ne raspolaže. Iz navedenih razloga tužiteljica CT predlaže sudu da se donese presudu kojom će naložiti tuženiku HEP-Operatoru distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorju Rijeka da isplati joj isplati iznos od 109.626,68 kn, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama prema stopi određenoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima, odnosno uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a koje teku na iznos od 66.945,00 kuna od dana 5. studenoga 2020. godine, na iznos od 718,20 kn od 10. veljače 2018., na iznos od 1.855,62 kn od 10. ožujka 2018., na iznos od 2.868,91 kn od 10. travnja 2018., na iznos od 2.868,91 kn od 10. svibnja 2018., na iznos od 2.868,91 kn od 10. lipnja 2018., na iznos od 2.868,91 kn od 10. srpnja 2018., na iznos od 1.392,82 kn od 10. kolovoza 2018., na iznos od 1.990,92 kn od 10. rujna 2018., na iznos od 2.535,34 kn od 10. listopada 2018., na iznos od 2.868,91 kn od 10. studenoga 2018., na iznos od 2.868,91 kn od 10. prosinca 2018., na iznos od 2.925,52 kn od 10. siječnja 2019., na iznos od 2.868,91 kn kn od 10. veljače 2019., na iznos od 2.971,63 kn od 10. ožujka 2019., na iznos od 2.868,91 kn od 10. travnja 2019., na iznos od 2.868,91 kn od 10. svibnja 2019., na iznos od 2.868,91 kn od 10. lipnja 2019., na iznos od 2.470,90 kn od 10. srpnja 2019 ., sve do isplate, sve u roku od 15 dana. 2. Nalaže se tuženiku HEP-Operatoru distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorju Rijeka da tužiteljici CT naknadi trošak parničnog postupka u roku od 15 dana, te da na taj trošak plati zateznu kamatu prema stopi određenoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima, odnosno uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.
2. U svom odgovoru na tužbu od 20. listopada 2021. tuženik HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka je u cijelosti osporio tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice CT kao neosnovano postavljen. Kao prvo, osporava se navod tužiteljice CT da je šteta nastala 6. siječnja 2018. godine na način opisan u tužbi, obzirom da osim saslušanja prijateljice tužiteljice CT, čije bi iskaz bio pristran, tužiteljica CT nije dostavila niti predložila izvođenje drugih dokaza, posebno uzimajući u obzir činjenicu koja proizlazi iz medicinske dokumentacije, da je tužiteljica CT već prije u više navrata imala obostrane distorzije gležnjeva. Prema tvrdnjama tuženik HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka neosnovani su navodi tužiteljice CT kako je prilikom izvođenja građevinskih radova na zamjeni kabelskog voda 20 kV TS Bakar 2 - TS Bakar 3 nastalo oštećenje na ulici koje je prouzročilo štetu tužiteljici CT. Predmetne radove, kao izvođač za tuženika HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka kao investitora, izvodio je [obrt] – obrt za TT, elektroinstalacije i građevinarstvo, iz [adresa], u vlasništvu NT, temeljem Ugovora o izgradnji KB 20 kV TS Bakar 2 - TS Bakar 3, broj: B4012-137/17 od 19. svibnja 2017. godine. U dokaz navedene tvrdnje tuženik HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka predlaže uvid u Ugovor o izgradnji KB 20 kV TS Bakar 2 - TS Bakar 3, broj:
B4012-137/17 od 19. svibnja 2017. godine. Prema tvrdnjama tuženika HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka izvođač radova prilikom izvođenja radova te nakon izvršenog iskopa i polaganja kabelskog voda izvršio je u potpunosti sanaciju iskopa i zatrpao rovove tamponom propisane granulacije, strojnim nabijanjem do potrebne zbijenosti i to u skladu sa pravilima struke i na način da se omogući sigurno kretanje osoba i vozila ulicom Koguli, sve dok se ista ne asfaltira. Upravo iz slika dostavljenih u privitku tužbe, razvidno je kako su radovi na sanaciji iskopa, odnosno zatrpavanje rovova tamponom izvršeni strojnim nabijanjem do potrebne zbijenosti i to u skladu sa pravilima struke, te kako se ne radi o oštećenju ulice koje bi predstavljalo opasnu stvar. Zakon o obveznim odnosima ne daje definiciju opasne stvari, međutim u Odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, br. Rev 190/2007-2 od 27. ožujka 2007. godine istaknuto je da su opasne stvari one „koje po svojoj namjeni, osobinama, položaju, mjestu i načinu uporabe ili na drugi način čine povećanu opasnost štete za okolinu, pa ih se mora nadgledati i upotrebljavati s povećanom pozornošću”. Obzirom da je rov kanala bio zatrpan sukladno pravilima struke, da je u blizini bio pješački put te da prilikom prelaska ulice po zatrpanom kanalu nije bila potrebna upotreba povećane pozornosti, to isti ne čini povećanu opasnost štete za okolinu i nije opasna stvar. Sukladno odredbi članka 1045. Zakona o obveznim odnosima propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi štetu ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Odredbom čl. 1049. istog Zakona propisano je da krivnja postoji kad je štetnik prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom. U dokaz prethodno navedenih tvrdnji tuženik HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka predlaže saslušanje vlasnika [obrt]obrta, NT, pozivom na adresu [adresa], zatim saslušanje radnika tuženika GT, pozivom na adresu tuženika HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka kao i očevid na licu mjesta. Obzirom da u naslovnom sudskom postupku tuženik HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka nije prouzročio štetu niti namjerno niti nepažnjom to je nedvojbeno da je tužbeni zahtjev tužiteljice CT neosnovan. Opreza radi, iako tuženik HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka smatra da zatrpani rov kanala nije opasna stvar, tuženik HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka ističe kako su u konkretnom slučaju ispunjene sve pretpostavke za oslobađanje od odgovornosti tuženika HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka i sukladno čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima, obzirom da je šteta nastala isključivo radnjom same tužiteljice CT. Naime, radovi na zamjeni kabelskog voda 20 kV TS Bakar 2 - TS Bakar 3 vršili su se kroz duže razdoblje pa je razvidno da je upravo tužiteljica CT, koja živi u blizini izvođenja radova, isključivo odgovorna za nastanak štetnog događaja, obzirom da nije upotrijebila dužnu pažnju - koju bi upotrijebio svaki prosječan čovjek, tim više što se kretala po sredini ulice na dijelu propisano zatrpanog rova, a nije koristila pješačku zonu u blizini. Nadalje, tužiteljica CT je, kako to ističe u tužbi pala u ulici Koguli, na cesti, ispred elektroenergetskog objekta trafostanice TS Bakar 3, u čijoj se neposrednoj blizini nalazi i ured Hrvatske pošte d.d., stoga da zatrpani rov kanala predstavlja povećanu opasnost štete za okolinu, veliki bi broj ljudi koji tuda prolazi i idu u poštu zapeo u to navodno oštećenje ulice i potraživao naknadu štete od tuženika HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka, što ovdje nije slučaj. Podredno, tuženik HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka također ističe da se sukladno čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima vlasnik oslobađa odgovornosti ako šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći i otkloniti. Također tuženik HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka osporava visinu postavljenog tužbenog zahtjeva u cijelosti. Naime, iznos od 66.945,00 kn na ime nematerijalne štete koju potražuje tužiteljica CT i to zbog uganuća zgloba, uzimajući pritom u obzir i činjenicu da je tužiteljica CT već prije u više navrata imala obostrane distorzije gležnjeva, nije spojiv s naravi i društvenom svrhom pravične novčane naknade propisane čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima. U odnosu na zatražene iznose imovinske štete tuženik HEP- Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka ističe da osporava predmetne iznose u cijelosti kao ničim dokazane kao i početak tijeka kamate na isti. Također, tužiteljica CT nije predložila niti dostavila dokaze iz kojih bi bilo razvidno da je imala putne troškove liječenja te da je imala troškove s osnova kupnje lijekova. Naime, za putne troškove kao i za troškove kupnje lijekova, da ih je tužiteljica CT imala, imala bi i račune za iste, međutim predmetne račune tužiteljica CT nije dostavila. Također, tužiteljica CT je odštetnim zahtjevom zaprimljenim dana 06. studenog 2020. godine potraživala iznos od 60.000,00 kn s osnova neimovinske štete i iznos od 50.000,00 kn s osnova imovinske štete. U dokaz navedene tvrdnje tuženik HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka predlaže uvid u odštetni zahtjev tužiteljice CT zaprimljen 06. studenog 2020. godine. Tuženik HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka predlaže da se o naslovnom sudskom postupku obavijesti i pozove da pristupi u parnicu kao umješač na strani tuženika NT, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik [obrt] – obrt za TT, elektroinstalacije i građevinarstvo, iz [adresa], obzirom da je radove u [adresa], u [adresa], temeljem gore navedenog Ugovora obavljao isti, stoga isti ima pravni interes za sudjelovanje u postupku. Također tuženik HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka predlaže da se o naslovnom sudskom postupku obavijesti i pozove da pristupi u parnicu kao umješač na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d., Heinzelova 70, 10000 Zagreb, OIB: 23759810849, obzirom da je tuženik HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka u predmetnom razdoblju sa navedenim osiguravajućim društvom imao sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti broj: 1500-173471985, pa isti ima pravni interes. U dokaz navedene tvrdnje tuženik HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka predlaže uvid u policu osiguranja od odgovornosti broj: 150- 173471985. VII. Slijedom svega izloženog, tuženik HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka držeći tužbeni zahtjev tužiteljice CT neosnovanim te predlaže da se tužiteljici CT u cijelosti odbije s tužbom i postavljenim tužbenim zahtjevom te da se tužiteljici CT naloži da naknadi tuženiku HEP-Operatoru distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorju Rijeka prouzročeni parnični trošak.
3. U svom podnesku od 22. prosinca 2021. 1. umješač na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. je ustvrdio da pristaje pristupiti istoj kao umješač na strani tuženika HEP- Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka te se pridružuje svim njegovim navodima danim u dosadašnjem tijeku postupka, te se nadalje očituje kako slijedi. 1. umješač na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. naglašava da se osporava predmetni zahtjev u cijelosti. Posebno se osporava uzročno-posljedična veza navodnog pada tužiteljice CT dana 06.01.2018. godine i zdravstvenih tegoba tužiteljice CT koje su razvidne iz medicinske dokumentacije, kao i operacije gležnja. Izvođač radova za investitora, tuženika HEP- Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka, bio je [obrt] obrt za TT, elektroinstalacije i građevinarstvo iz [adresa]. Isti je prilikom izvođenja radova te nakon izvršenog iskopa, odnosno polaganja kabelskog voda izvršio sanaciju iskopa te zatrpao rovove tamponom propisane granulacije i strojnim nabijanjem do potrebe zbijenosti, a u skladu s pravilima struke. Investitor je na taj način omogućio sigurno kretanje osoba i vozila ulicom Koguli, sve dok se navedena ulica ne asfaltira. Obzirom na navedeno, jasno je da ne postoji krivnja izvođača radova, pa tako ni tuženika za predmetnu nezgodu. Naime, iz fotografija koje tužiteljica CT dostavlja uz tužbu razvidno je kako se radi o djelu s kolnika koji je namijenjen za prometovanje automobilima, a ne šetnici. Sukladno čl. 124. Zakona o sigurnosti prometa na cestama pješak se ne smije kretati ni zadržavati na kolniku te se mora kretati nogostupom ili drugom površinom određenom za kretanje pješaka, odnosno površinom pokraj kolnika prikladnom za kretanje pješaka. Ako je tužiteljica CT zadobila ozljedu na način kako je to opisano u tužbi, a što Allianz Hrvatska d.d. osporava, jasno je da je za isto kriva upravo sama tužiteljica CT, a zbog toga što se nije propisno kretala kolnikom, odnosno što se nije kretala nogostupom, te zbog toga što je propustila primijeniti dužnu pažnju prilikom kretanja, a tim više što je s predmetnim radovima bila upoznata. Nadalje, prema tvrdnjama 1. umješača na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. iz medicinske dokumentacije u spisu proizlazi da je tužiteljica CT gležanj ozlijedila prilikom hoda, dok se nigdje ne spominje spoticanje na oštećenje na ulici, te kako je ista, u više navrata prije predmetnog događaja uganula gležanj. 1. umješač na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. osporava uzročno-posljedičnu vezu između uganuća gležnja dana 06.01.2018. te operacije od dana 26. rujna 2018. Naime, iz medicinske operacije razvidno je sljedeće: a) tužiteljica CT je iskrenula desni gležanj prilikom hoda, ne vide se znakovi frakture ( Hitni pregled dana 06.01.2018.), b) tužiteljica CT je prije predmetnog događaja nekoliko puta uganula gležanj (Otpusno pismo od dana 26- 09.2018.) i c) do štetnog događaja tužiteljica je imala obostrane distorzije u više navrata ( Nalaz od dana 17.01.2018.). Dakle, nesporno je kako ovo tužiteljici CT nije prvi put da je ozlijedila gležanj, stoga predmetna operacija nije posljedica isključivo uganuća od dana 06.01.2018., već kumulacija ozljeda koje je tužiteljica CT zadobivala godinama. U tom smjeru, 1. umješač na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. osporava neimovinsku i imovinsku štetu koja tužiteljica CT potražuje po toj osnovi. U dokaz navedenih tvrdnji 1. umješač na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. predlaže uvid u medicinsku dokumentaciju. Podredno, 1. umješač na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. osporava visinu neimovinske štete. Naime, pri odlučivanju o visini pravične naknade treba voditi računa i o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih boli i straha, cilju kojem služi ta naknada, ali i tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. U odnosu na bolove koje je tužiteljica CT navodno imala po ozljedi, kao i po operaciji 26. rujna 2018. 1. umješač na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. smatra kako tužiteljica CT, dok se nalazila na bolničkom liječenju gdje je bila pod stalnom liječničkom njegom i skrbi te nesporno primala lijekove za bolove, nije mogla trpjeti bolove kako se to opisuje u tužbi, dok je iz nalaza hitnog pregleda od dana 06.01.2018. razvidno kako su istoj prepisani razni gelovi koji su poznati po olakšavanju eventualnih bolova. U odnosu na potraživanja po osnovi straha tužiteljica CT ničime ne dokazuje da bi istoj šteta po toj osnovi i nastala, dok smanjenje životne aktivnosti od 12%, kako to tužiteljica CT navodi u tužbi, Allianz Hrvatska d.d. smatra previsoko odmjerenim. 1. umješač na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. smatra kako je potraživanje tužiteljice CT s osnova naruženja u potpunosti neosnovano, obzirom da se radi o ožiljku na gležnju, koji nije vidljiv trećima. Nadalje, 1. umješač na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. u potpunosti osporava da bi tužiteljica nastala šteta povredom prava osobnosti na uživanje u godišnjem odmoru, odnosno na uživanje u slobodnom vremenu. Takvi navodi tužiteljice CT su po prosudbi 1. umješača na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. ne samo potpuno neosnovani, već i tendenciozni. Tužiteljica CT svoje slobodno vrijeme, kao i godišnji odmor može provoditi na koji god način želi, a dvodnevni boravak u bolnici sigurno nije naštetio istom pravu tužiteljice CT. Ponovno, 1. umješač na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. naglašava kako je tužiteljici nastao ožiljak na gležnju, a koji istu zasigurno ne sprječava u „uživanju u ljetu, suncu, toplom vremenu“ obzirom da se radi o sitnom ožiljku na dnu noge, koji zasigurno nitko ne gleda. Za potrebe provođenja vještačenja 1. umješač na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. predlaže da se pribavi cjelokupan zdravstveni karton tužiteljice CT. Imovinsku štetu s osnova tuđe pomoći i njege, pojačane prehrane, kao i troškove liječenja i puta koje tužiteljica CT tužbom potražuje, 1. umješač na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. također osporava, obzirom da se za isto ne prilažu nikakvi relevantni dokazi. U odnosu na naknadu troškova puta i troškova liječenja, a koji su nastali prilikom odlaska na fizikalnu terapiju, preglede i kupnjom lijekova, 1. umješač na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. ističe kako je tužiteljica CT zdravstveno osigurana osobe te navedeni troškovi potpadaju pod teret HZZO-a. U tom smjeru 1. umješač na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. predlaže i da sud od nadležnog područnog ureda HZZO-a prema prebivalištu tužiteljice CT zatraži podatak o tome je li tužiteljica CT vezano za predmetnu prometnu nezgodu i posljedice ozljeđivanja tražila naknadu troškova liječenja, putovanja i tuđe pomoći i njege, te ako jeste, u kojem iznosu su joj ista odobrena. Ukoliko tužiteljica CT nije zahtijevala naknadu koja bi joj bila odobrena, 1. umješač na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. predlaže da sud umanji tužiteljevo potraživanje, za koji iznos je doprinio da šteta bude veća. Podredno, 1. umješač na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. ističe da je sudska praksa zauzela stajalište o visini troška putovanja odlaska liječnicima i povratka kući u iznosu od 0,70kn/1km te u dokaz navedene tvrdnje predlaže se uvid u presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, posl. br. Rev 1458/2016-2 od dana 2. travnja 2019., kao i pribava podataka od HZZO-a. Nadalje 1. umješač na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. u cijelosti osporava potraživanje s osnova izgubljene zarade te predlaže da sud službenim putem od poslodavca tužiteljice CT zatraži platne liste tužitelja unatrag godinu dana od ozljeđivanja, kao i potvrde o nesposobnosti za rad za period bolovanja tužiteljice CT. Podredno, 1. umješač na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. osporava i tijek zateznih zakonskih kamata. Temeljem svega navedenog, 1. umješač na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. predlaže da sud donese rješenje kojim dopušta miješanje Allianz Hrvatska d.d. na strani tuženika HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka, te da ga na iduću raspravu i pozove.
4. Svojim podneskom od 24. siječnja 2022. svoje mješanje u ovu parnicu na strani tuženika HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka prijavio je i 2. NT kao vlasnik [obrt]obrta za TT, elektroinstalacije i građevinarstvo budući je on bio izvođač radova za tuženika HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka kao investitora, temeljem Ugovora o izgradnji KB 20 kV TS Bakar 2 – TS Bakar 3, broj: B4012-137/17 od 19. svibnja 2017. godine. U dokaz navedene tvrdnje 2. umješač na strani tuženika NT kao vlasnik [obrt]obrta za TT, elektroinstalacije i građevinarstvo predlaže uvid u Ugovor o izgradnji KB 20 kV TS Bakar 2 – TS Bakar 3, broj: B4012-137/17 od 19. svibnja 2017. godine, ranije dostavljen u spis predmeta. 2. umješač na strani tuženika NT kao vlasnik [obrt]obrta za TT, elektroinstalacije i građevinarstvo naglašava da je za njega od velike je važnosti da sudjeluje u postupku budući je bio izravno uključen u radove za koje tužiteljica CT tvrdi da su joj uzrokovali štetu, a što on kao i tuženik HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o.
Zagreb, Elektroprimorje Rijeka, u potpunosti osporavaju.
5. Na očevidu dana 21. siječnja 2022. ovaj sud je dopustio Allianz Hrvatska d.d. mješanje u ovu parnicu na strani tuženika HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka, a isto je dopušteno i UT kao vlasniku [obrt]obrta za TT, elektroinstalacije i građevinarstvo iz razloga koji oni sami navode. Naime, po prosudbi ovoga suda isti imaju pravni interes da se umješaju u ovu parnicu na strani tuženika HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka.
6. U dokaznom postupku ovaj sud je izvrši uvid u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu kao i nalaze i mišljenja angažiranog medicinskog vještaka dr. Željka Cesareca specijalista kirurške ortopedije od 10. svibnja 2022. koji je i usmeno saslušan na ročištu dana 14. rujna 2023. (list sudskog spisa od broja 218 do 227 te od 243 do 245) kao i nalaz i mišljenje angažirane vještakinje za financije i bankarstvo ĆT dipl.oec. od 30. ožujka 2023. zajedno s dopunom njezinog nalaza i mišljenja od 28. siječnja 2025. koja je i usmeno saslušana na ročištu dana 25. lipnja 2025. (list sudskog spisa od broja 252 do 258 te od 274 do 283 kao i 411 i 412). Na ročištu dana 3. prosinca 2021. u svojstvu svjedoka saslušani su: AT (list sudskog spisa broj 89), ĐT (list sudskog spisa broj 89 i 90), GT (list sudskog spisa broj 90 i 91), MT (list sudskog spisa broj 91 i 92) dok u svojstvu stranke saslušana je tužiteljica CT (list sudskog spisa broj 92 i 93). Na ročištu dana 9. svibnja 2024. saslušan je zakonski zastupnik 2. umješača na strani tuženika tj. NT kao vlasnik [obrt]obrta za TT, elektroinstalacije i građevinarstvo (list sudskog spisa broj 271) dok na ročištu dana 3. listopada 2025. saslušana je svjedokinja KT (list sudskog spisa broj 433 i 434).
7. Saslušana na ročištu dana 3. prosinca 2021. svjedokinja AT je iskazala da ona nije očevidac nezgode. Međutim, znam da se nezgoda dogodila negdje 6. siječnja 2018. i bilo je predvečer. Nazvala ju je kćerka CT te joj je priopćila da je uganula nogu u Ulici Koguli koja se tada prekopavala. Da se ta ulica prekopava ona je i osobno vidjela nekih 15-ak dana prije same nezgode. Prema pričanju njezine kćerke ona je uganula skočni zgloba na nozi, a ne sjeća se više da li je to lijeva ili desna noga. Da li je njezina kćerka tom prilikom pala na pod nije joj poznato, budući o tome nisu razgovarale, a niti je ona nešto posebno pitala svoju kćerku. Prema tvrdnjama svjedokinje AT njezina kćerka nikada nije imala od svog rođenja pa do te nezgode nekih problema sa skočnim zglobom bilo lijeve bilo desne noge. Međutim, zbog doživljene nezgode ona je bila dugo na bolovanju tj. negdje oko godinu i pol dana. Inače njezina kćerka radi kao medicinska sestra u KBC Rijeka na Sušaku, Odjel urologije. Prema tvrdnjama svjedokinje AT njezina kćerka nije oženjena i nema djece. Po prosudbi svjedokinje AT njezinoj kćerki je trebalo jedno 5 do 6 mjeseci tuđa pomoć i njega u trajanju oko 5 sati dnevno, a koju joj je ona pružala. Naime, tužiteljica CT nije mogla stajati, pa sve kućanske poslove je ona za nju obavljala. Također je išla i u trgovinu, kuhala, prala je, uređivala kuću i sve ostalo. Prema kazivanja svjedokinje AT ona i tužiteljica CT živie u zajedničkom domaćinstvu. Nakon što su svjedokinji AT predočene fotografije (list sudskog spisa od broja 32 do 36) ista je iskazala da je točno da se nezgoda dogodila kod pošte, ali ta cesta nije izgledala tako kako je prikazano na fotografijama niti prije same nezgode, a niti poslije. Naime, na fotografiji se vidi da je ta cesta zatrpana, a inače je bila rupa dubine oko 20-ak cm. Također, ta cesta nije bila ograđena, niti su postojale bilo kakve oznake ili upozorenja da su nekakvi radovi. Prema tvrdnjama svjedokinje AT iznad same ceste je veliki uspon pa kada pada kiša onda ta kiša odnosi materijal. Dakle, ako bi se cesta i nasula, onda bi ta kiša odnijela taj materijal. Prije same nezgode jedno godinu dana njezina kćerka se bavila fitnesom, ali nakon nezgode se time više ne bavi, budući nije u mogućnosti. Od te nezgode, njezinoj kćerki je ostao veliki ožiljak na nozi dužine oko nekih 7-8 cm. Zbog navedenog ožiljka njezina kćerka se je bojala da neće moći raditi, a trpjela je također i fizičke bolove. Također, njezina kćerka se bojala i operacije.
8. Saslušan na ročištu dana 3. prosinca 2021. svjedok ĐT je iskazao da je on prijatelj tužiteljice CT te dana 6. siječnja 2018. oni su se dogovorili da će zajednički otići u kino u Tower centar u Rijeci. Po dogovoru on je trebao automobilom doći po nju u [adresa] i trebali su se naći kod pošte u [adresa] budući se ona namjeravala prošetati sa svojom prijateljicom. Međutim, dok je putovao prema [adresa] automobilom, ona ga je nazvala mobitelom te mu je rekla da je pala. On je došao u [adresa] te je prijateljicu odveo na hitnu pomoć u Rijeku. Nakon što su mu predočene fotografije (list sudskog spisa od broja 32 do 36) svjedok ĐT je potvrdio vjerodostojnost tih fotografija uz napomenu da je sama rupa na cesti bila dublja nego što se vidi na tim fotografijama, tako da je očito došlo do kasnijeg nasipavanja. Po njegovoj slobodnoj procjeni dubina te rupe je bila oko 20-ak cm, a osim toga, i do mjesta gdje je isfrezan asfalt bilo je šljunka kojeg je nanijela kiša. Prema tvrdnjama svjedoka ĐT materijal koji je nasut na cesti je kiša raznosila po cijeloj cesti u ulici Koguli. Naime, nanijetog materijala je bilo od pošte pa do obližnje pekare u dužini od nekih 20-ak metara. Taj šljunak je bio raznesen upravo iz te nasipane rupe od prokopane ceste. Svjedok ĐT naglašava da on nije vidio nikakvih znakova upozorenja, a kada je ta cesta prokopana osobno mu nije poznato. Osim toga i nakon što se tužiteljica CT ozlijedila ta ulica nije bila sanirana još daljnjih oko 6 mjeseci. Štoviše, čak ni kasnije nisu stavljene nikakve oznake niti neki znakovi upozorenja. Kada se to dogodilo, već je bio mrak. Prije same nezgode on i tužiteljica CT su zajedno išli u Zagrad u Rijeci na fitnes. Zna da je njegova prijateljica kasnije završila na operaciji te joj nisu stavljeni ligamenti, iako je bilo govora da je i to moguće, a ne sjeća se više da li na lijevoj ili desnoj nozi. Poznato mu je da je tužiteljica CT zbog toga imala strahove zbog predstojeće operacije i neizvjesnosti ishoda liječenja. Također se bojala da li će se uopće moći vratiti više na svoj posao medicinske sestre. Poznato mu je da se tužiteljica CT poslije žalila i na bolove, a koji su trajali i nakon operacije. Također mu je poznato da tužiteljica CT ima ožiljak na nozi, budući mu se žalila, a također sada mora i birati prikladniju obuću. Nadalje tužiteljica CT je i danas slabije pokretna nego što je to bila tj. ne može dugo šetati kao ranije, te se brzo zamara. Prema tvrdnjama svjedoka ĐT toga dana kada se dogodila nezgoda nije padala kiša. Taj dio gdje se dogodila nezgoda je loše osvijetljen uličnom rasvjetom. na kraju svoga iskaza svjedok ĐT je iskazao da mu nije poznato da bi tužiteljica CT imala ranije nekakvih ozljeda gležnja bilo koje noge. Međutim, zna da kada su išli na fitnes prije nezgode, ona je normalno trčala na pokretnoj traci. Čini mu se da kada se dogodila nezgoda je tužiteljica CT imala čizme.
9. Saslušana na ročištu dana 3. prosinca 2021. svjedok GT je iskazao da je on zaposlen kod tuženika HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka i to u Odjelu za razvoj i investicije i bio je stručni suradnik nadzornog inženjera za elektromontažne radove koji je pratio izvođenje radova. Na terenu je bio najmanje jedanput tjedno. Sam štetni događaj on nije vidio. Nakon što su mu predočene fotografije od lista sudskog spisa broj 32 do 36, svjedok GT je potvrdio vjerodostojnost istih. Prema tvrdnjama svjedoka GT točno je za kišnog vremena, kiše bi znale odnijeti dio materijala kojim je cesta zatrpana, ali to bi moglo biti najviše oko 5 cm, kao što je i razvidno na prikazanim fotografijama. Naime, kada bi kiša i odnijela dio materijala kojim je zatrpana cesta, odmah bi se to popunilo sa novim materijalom. Naglašava da su postojali i prometni znakovi s obje strane ceste da se izvode radovi u dužini od nekih 100 metara. Čini mu se da su se radovi izvodili u kontinuitetu u nekih od 2 do 3 mjeseca. Nije mu poznato da bi na tom dijelu ceste još netko pao osim tužiteljice CT. Nadalje svjedok GT je iskazao da s jedne i s druge strane gdje je prokopana cesta su postojali prometni znakovi koji su signalizirali da treba smanjiti brzinu, da je suženje ceste i da se izvode radovi na cesti. Ti znakovi su bili u glavnoj ulici u [adresa]. Da li su bili nekakvi znakovi kod same pošte ili blizu pošte, osobno mu nije poznato. Međutim, smatra da zbog radova na cesti kod same pošte su trebali biti znakovi 20 metara prije i 20 metara poslije prokopane ceste. Da li su ti znakovi bili više se ne sjeća. Svjedok GT naglašava da su oni izvođenje radova povjerili obrtniku UT. Prema pravilima struke, kada se cesta zatrpa materijalom kao u ovom slučaju, nije potrebno postavljati nekakvu ogradu. Prema pravilima struke ukoliko je kanal na cesti dublji od 1 metra, onda se stavljaju fizičke barijere tj. metalne ograde. Međutim, ukoliko je dubina kanala manja od 1 metra, onda je potrebno postaviti upozoravajuće trake ili čunjeve tzv. "psihološka upozorenja". Nadalje svjedok GT je iskazao da mu nije poznao da li se vršilo strojno nabijanje materijala u rov prokopane ceste budući je to pratio njegov pok. kolega FT. Do same pošte pored mjesta gdje je prokopana cesta, moglo se je doći i drugim putem. Gradilište gdje se dogodila nezgoda je aktivirano negdje krajem prosinca 2017. godine, a kada je točno cesta asfaltirana više mu nije poznato.
10. Saslušana na ročištu dana 3. prosinca 2021. svjedokinja MT je iskazala da toga dana ona se je prošetala zajedno sa svojom prijateljicom CT koja je trebala ići u kino sa svojim prijateljem. Međutim, u blizini pošte dogodila joj se nezgoda, budući je ona uganula desnu nogu. Naime, nije baš pala na cestu, nego je pokleknula te se žalila na bolove. Nakon što su joj predočene fotografije (list sudskog spisa od broja 32 do 36) svjedokinja MT je potvrdila da je upravo to mjesto nezgode, ali sama rupa je bila dublja nego što se vidi na tim fotografijama. Po njezinoj prosudbi dubina bi mogla biti oko 20-ak cm. Znam da tada je već bio mrak tj. negdje oko 18:00 sati. Na tom mjestu postoji ulična rasvjeta. Nikakvih znakova upozorenja da su nekakvi radovi na tom dijelu ceste nije bilo. Kada su počeli ti radovi i koliko dugo su trajali osobno joj nije poznato. Prema tvrdnjama svjedokinje MT ona, a niti njena prijateljica CT nisu ni znale da se tada tu izvode nekakvi radovi iako one žive u [adresa]. Napominje da su se one spuštale sa gornje ulice prema pošti tj. prema moru. Kada se dogodila nezgoda otišle su sjesti na klupu u parku prema moru, budući njezina prijateljica nije mogla stajati. Od mjesta gdje se dogodila nezgoda pa prema parku tj. prema moru je bilo također pijeska i razasutog kamenja, koje je očito bilo nasuto u toj rupi. Pretpostavlja da je to isprala kiša. Toga dana nije padala kiša. Prema tvrdnjama svjedokinje MT njezina prijateljica CT je trpjela bolove te zna da je bila na operaciji i duže vrijeme je bila na bolovanju. Štoviše tužiteljica CT se bojala da više uopće neće ni moći raditi kao medicinska sestra, budući njezin posao zahtijeva stajanje. Zna da je neko vrijeme tužiteljica CT koristila i štake, a ona jo je ponekad znala donijeti nešto iz trgovine kada je to tužiteljici CT trebalo. Poznato joj je da prije toga je tužiteljica CT išla na fitnes. Poslije operacije je tužiteljici CT ostao i ožiljak na desnoj nozi. Ona je zbog toga "dramila" tj. bila je krajnje zabrinuta zbog toga te joj to i danas smeta. Prema tvrdnjama svjedokinje MT I nakon predmetne nezgode još neko vrijeme ta cesta nije bila u potpunosti sanirana, u smislu da je asfaltirana. svjedokinja MT je ustvrdila da joj je poznato da tužiteljica CT je i ranije imala ozljede gležnjeva, tj. zna da je uganula nogu, ali to je bilo davno prije nekih 20 godina i u puno blažem obliku. Kada se dogodila nezgoda ona i tužiteljica CT su išle paralelno jedna uz drugu i nakon što je ona posrnula, ona se uhvatila za njezinu ruku. U prvom trenutku tužiteljici CT nije bilo jasno što se dogodilo.
11. Saslušana na ročištu dana 3. prosinca 2021. tužiteljica CT je iskazala da dana 6. siječnja 2018. njoj se dogodila nezgoda kada sam se je šetala zajedno sa svojom prijateljicom MT. Naime, u jednom trenutku njoj je propala noga pa je posrnula te je ozlijedila skočni zglob desne noge. Nikakvih znakova upozorenja na tom dijelu ceste nije bilo, a također nije bilo niti znakova upozorenja u ulici Primorje, budući je ona jednu noć prije štetnog događaja prošla automobilom ulicom Primorje, budući tuda ide na posao. Tužiteljica CT tvrdi da joj nije poznato da bi se kod pošte izvodili nekakvi radovi prije nego se dogodila prometna nezgoda, a kako je već prethodno rekla ni tada kada joj se dogodila nezgoda nije bilo nikakvih znakova da se izvode neki radovi ili znakovi upozorenja. Naime, mjesto gdje je pošta je slijepa ulica za automobile i sama pošta je odmaknuta od glavne ulice Primorje nekih 50-ak metara. Prijateljica i ona su tada išle nizbrdicom tj. od njezine kuće prema ulici Primorje tj. prema moru. Na tom mjestu postoji ulična rasvjeta. Nakon što su joj predočene fotografije (list sudskog spisa 32 do 36) tužiteljica CT je potvrdila vjerodostojnost tih fotografija uz napomenu da je te fotografije napravila njezina prijateljica MT i to jedno 2 do 3 dana nakon što joj se dogodila nezgoda. Tužiteljica CT ističe da je ona zaposlena kao medicinska sestra u KBC Rijeka, na Odjelu urologije i zbog doživljene nezgode bila je na bolovanju oko 18 mjeseci. Na samoj raspravi tužiteljica CT je pokazala otok na desnom skočnom zglobu, za kojeg tvrdi da je upravo posljedica nezgode od 6. siječnja 2018. Prema tvrdnjama tužiteljice CT ona je imala distorziju noge (ne zna da li lijeve ili desne) kada je imala nekih 19 ili 20 godina. Međutim, naglašava da zbog toga nije imala nikakvih komplikacija te je normalno obavljala svoj posao medicinske sestre. Međutim, nakon doživljene nezgode morala je biti na dužem bolovanju, imala je i operaciju. Trpjela je fizičke bolove pogotovo nakon same nezgode, a također i nakon operacije koju je morala čekati 9 mjeseci. Tužiteljica CT tvrdi da i danas osjeća fizičke bolove naročito kod stajanja ili kod dužeg hodanja te kod promjene vremena. Naglašava da ona radi kao medicinska sestra u smjenama te se je bojala za svoju egzistenciju jer je bilo neizvjesno da li će uopće moći obavljati svoj posao. Danas također radi isti posao, ali mora ulagati pojačani napor da bi obavila taj posao. Prema kazivanju tužiteljice CT ona je u vrijeme nezgode, kao i kasnije imala osnovno i dopunsko osiguranje. Morala je snositi troškove puta za odlazak na fizikalnu terapiju u Rijeci, a također i na kontrole u ortopedsku bolnicu u Lovranu. Išla je automobilom, a vozio ju je njezin prijatelj ĐT. Tužiteljica CT ističe da zbog bolovanja je gubila i na zaradi. Do štetnog događaja ona je imala radnog staža kao medicinska sestra između 18 i 19 godina te po njezinoj prosudbi najbolji komparant radi naknađivanja izgubljene zarade bila bi njezina kolegica ČT koja radi na istom radnom mjestu kao i ona i ima otprilike isti broj godina radnog staža kao i ona. Na kraju svoga iskaza tužiteljica CT je iskazala da prije štetnog događaja je išla na fitnes, ali nakon štetnog događaja to više nije u mogućnosti. Ozljeda koju je imala kada je imala oko 20-ak godina života ni na koji način nju nije ometala prilikom izvođenja vježbi fitnesa.
12. Saslušan na ročištu dana **.**.2024. NT je potvrdio da njegov k ETG-obrta za TT, elektroinstalacije i građevinarstvo je bio izvođač radova, a investitor je bio tuženik HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka. Naime, oni su izvršili zamjenu visoko naponskog kabelskog voda. Iz navedenog razloga to su radili na cijeloj glavnoj ulici u [adresa], u [adresa]. Na početku i na kraju te ulice su bili vidljivi znakovi upozorenja. Nakon što su mu predočene fotografije na listu sudskog spisa broj 32 do 36 NT je potvrdio vjerodostojnost tih fotografija kao i da su oni vršili radove i u ulici Koguli gdje se nalazi pošta. Da li su tu bili neki znakovi upozorenja u [adresa] u [adresa] više se ne sjeća. Međutim, naglašavam da neka visinska razlika između asfalta i šljunka je svega 5 cm za debljinu samoga asfalta. Prema tvrdnjama NT prokop su oni napunili sa posteljicom (pijesak gradulacije od 0 do 4 mm), zatim ide jalovina (tj. zamjenski materijal) i nakon toga tampon (tj. čisti kameni materijal od 0 do 35 mm) sve je to i strojno nabijeno. Napominje se da se ne vrši odmah asfaltiranje svakog komadića prokopa budući bi to bilo neekonomično budući se vrši minimalno asfaltiranje za površinu od najmanje 45 m[2] . Dakle, prokop je napravljen kako bi se moglo prolaziti i da nije zatvorena i ulica Koguli moguće je da zbog kiše se odroni dio materijala iz tog prokopa ali se radi o manjim količinama. Širina samog prokopa je takva da pješaci moraju zagaziti i na taj prokop ukoliko se ide s gornje strane ulicom Koguli prema moru s time da s gornje strane nisu postojala nikakva upozorenja da su nekakvi radovi. Prema tvrdnjama NT on što se vidi na fotografijama je napravljeno u jednom danu, a asfaltiranje je moglo biti u nekom roku od mjesec dana. Na kraju svoga iskaza NT je iskazao da je on saznao za ovu nezgodu tek u tijeku ove parnice, a nije mu poznato da je bilo još nekih nezgoda.
13. Saslušana na ročištu dana 3. listopada 2025. svjedokinja KT je iskazala da je ona zaposlena kao medicinska sestra kod od 2007. pa neprekidno do danas. Kod njih je uobičajeno da medicinske sestre svaki mjesec rade prekovremeno budući je to nužno zbog obima posla. Primjerice ako je mjesečni fond sati 180 time se pokrije 15 smjena. Međutim, budući je posao medicinske sestre fizički zahtjevan iz tog razloga česta su bolovanja, zatim porodiljni dopusti itd. U svim tim slučajevima nužno je raditi prekovremeno kako bi se nadomjestile nedostajuće medicinske sestre. Osim toga tu su još hitni i slučajevi koje su iznenadni pa također treba raditi prekovremeno. Njezina kolegica s posla CT kao i ona osobno te i sve druge medicinske sestre redovito su radila prekovremeno. U prosjeku svaka medicinska sestra odradi jedno 25 sati prekovremenih. Međutim ponekad to zna biti i daleko više a sve ovisno o pojedinim poslovima. Trenutno na urologiji ima 25 medicinskih sestara a trenutno tri su na dužem bolovanju a tri na porodiljinom. Kako je već prije naglasila uvijek su prisutna odsustva, nekad više nekad manje zbog prirode njihovog posla. Kada su na bolovanju plaća im je umanjena, a poznato joj je da i tužiteljica CT je ponekad koristila bolovanja. Nadalje svjedokinja KT ističe da kad je porodiljin dopust onda to traje do dvije godine, a neka bolovanja su duža a neka kraća. Osim toga trenutno su odsutno čak dvije kolegice i jedna kolega imaju i karcinom tako da su one često na bolovanju. Kada je sezona gripe onda su bolovanja čak i učestalija.
14. Uvidom u nalaz i mišljenje angažiranog medicinskog vještaka dr. Željka Cesareca specijalista kirurške ortopedije od 10. svibnja 2022. ovaj sud je utvrdio da tužiteljica CT je dana 6. siječnja 2018. nastradala pri hodu, kojom je prilikom zadobila niže navedenu ozljedu: Ozljeda – uganuće desnog gležnja - ( art. talocruralis – ATC ) sa kasnije utvrđenom ozljedom ligamentarnog aparata : a) ruptura - puknuće prednjeg talofibularnog ligamenta ( ATFL ), b) parcijalna ruptura stražnjeg talofibularnog ligamenta ( PTFL ) i c) parcijalna ruptura kalkaneofibularnog ligamenta ( CFL ). Potom angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije opisuje kronologija liječenja – interpretacija raspoložive medicinske dokumentacije : 1) Neposredno po predmetnoj nezgodi ( PN ) javlja se u Centar za hitnu medicinu KBC Rijeka. Navodi se ozljeda – iskrenuće desnog gležnja pri hodu. Klinički – otok i bolnost oko lateralnog ( LM ) i medijalnog maleola ( MM ) desne noge. Bolne kretnje fleksije i ekstenzije stopala. Učinjen RTG – bez znakova frakture. Pregledana od strane kirurške službe, postavljena dijagnoza uganuća ATC desno ( distorzija ). Preporučeno mirovanje, elastični zavoj, hladni oblozi, elevacija noge. Hod uz pomagalo par dana, analgetici p.p. Kontrola kirurga p.p., 2) 17.01.2018. – ORTOPED : Do sada je imala obostrane distorzije gležnja u više navrata. Klinički – bolnost desnog gležnja u području prednjeg talofibularnog ligamenta ( anterior talofibular lig. – ATFL ). Vidljiv hematom. Pozitivni znaci lateralne nestabilnost, bolna dorzalna fleksija stopala. Postavljene dijagnoze distorzije desnog ATC, te nestabilnosti istog. Preporučen hod sa štakama, uz opterećenje do granice boli, te korištenje visoke čvrste obuće. Led lokalno. Uputiti na fizikalnu terapiju – sa istom započeti za 2 tjedna. Kontrola ortopeda za 2 tjedna., 3) 22.01.2018. – FIZIJATAR : Hoda uz 2 štake. Desni gležanj bolan na dublju palpaciju, kompenziranog funkcijskog statusa. Dg kao ranije. Ordinirana ambulantna fizikalna terapija ( AFT ) kroz planirano 10 puta, 4) 31.01.2018. – ORTOPED : I dalje bol i otok desnog gležnja. Čeka početak AFT. Koristiti pri hodu steznik za gležanj. Realizirati AFT i preporučene vježbe. U slučaju perzistiranja tegoba učiniti MRI desnog gležnja radi odluke o ev op liječenju. Kontrola za 4 tjedna, 5) 21.02.2018. – FIZIJATAR :
Realiziran ciklus AFT. Zaostaje bool u desnom gležnju pri hodu, te osjećaj žarenja do sredine potkoljenice. Hoda bez pomagala. Desni gležanj zadebljan u području LM, bolan na dublju palpaciju, kompenziranog funkcionalnog statusa. Nastaviti sa vježbama po edukaciji. Kontrola kirurga, a fizijatra na indikaciju. Napomena : I u ovom nalazu ( kao i kasnijim ) upisan podatak o opetovanim distorzijama oba gležnja, 6) 28.02.2018. – ORTOPED : I dalje prisutne tegobe – bolnost. Započela sa fizikalnom terapijom, ali radi bolova istu nije mogla provoditi. Klinički nalaz kao ranije. Učiniti MRI. Kontrola sa nalazom radi odluke o ev op zahvatu., 7) 08.03.2018. – Nalaz MR desnog gležnja ( zaključak ) : Stanje po rupturi ATFL sa znacima ožiljka što može govoriti u prilog anterolateralnog sraza ( inpingement ). Parcijalna ruptura stražnjeg talofibularnog ligamenta ( PTFL ), te kalkaneofibularnog ligamenta ( CFL ), 8) 14.03.2018. – ORTOPED : Interpretira nalaz MR desnog gležnja. Perzistira bolnost istog i nestabilnost. Naručuje se za artroskopiju gležnja i lateralnu stabilizaciju po C ( biti će pozvana ). Do hospitalizacije koristiti steznik za gležanj, hod u visokoj čvrstoj obući. Nastaviti sa proprioceptivnim vježbama. Nakon navedenog termina ne priloži dodatna m.d. sve do 09. mj 2018. U terminu od 24.09. do 26.09.2018. hospitalizacija u KOB Lovran pod dijagnozom nestabilnosti desnog ATC i posljedičnog anterolateralnog sindroma sraza. 9) Dana 25.09.2018. učinjen artroskopski op zahvat u smislu stabilizacije desnog gležnja metodom po C. Postoperativno aplicirana gips longeta. Hod uz pomoć štaka uz rasterećenje op noge. Nastaviti sa tromboprofilaksom . Kontrola za 2 tjedna. 10) 11.10.2018. – ORTOPED : Hoda uz pomoć štaka. Desni gležanj blago otečen. Rana uredno sanirana. Postavljena nova gips longeta, hod sa štakama u rasterećenju. Kontrola za mjesec dana, tada planirana RTG kontrola bez imobilizacije i početak fizikalne terapije. 11) 08.11.2018. – ORTOPED : Desni gležanj blago otečen, kretnje ograničene. RTG – uredna pozicija inplantata. Odstrani se imobilizacija, započeti sa opterećenjem desne noge do granice bola uz postupno rješavanje štaka. Započeti odmah sa AFT. Kontrola ortopeda za mjesec dana. 12) 23.11.2018. – FIZIJATAR : Hoda sa 2 štake uz djelomično opterećenje desne noge. Op gležanj diskretno otečen, palpatorno bezbolan, ali reduciranih kretnji. Ordiniran ciklus AFT kroz planirano 10 puta. Upute za korištenje Contrakel kreme za ožiljke, te Dexomen granule. 13) 06.12.2018. – ORTOPED : Prije 3 dana započela AFT. Koristi jednu štaku pri hodu. Desni gležanj blago otečen, rana uredno sanirana. Funkcijski - kretnje dorzalne fleksije ( DF ) i plantarne ekstenzije ( PE ) potpune, a kretnje inverzije ( INV ) i everzije ( EV ) ograničene. Nastaviti sa AFT. Odbaciti štaku. Može opteretiti op nogu punom težinom. Kontrola 17.01.2019., 14) 14.12.2018. – FIZIJATAR : Poboljšan funkcijski status, ali još ograničene kretnje. Nastavak AFT još 10 puta. 15) 04.01.2019. – FIZIJATAR : Hoda bez pomagala. Diskretan otok op gležnja, uz palpatornu bolnost u projekciji ATFL. Kretnje još reducirane, izraženije EV. Izraženo znojenje stopala. Pauza od AFT, nastavak priučenih vježbi, te ranije ordinirane medikamentozne terapije. 16) 17.01.2019. – ORTOPED : Obavljena AFT. Navodi i dalje bolnost pri dužem hodu i stajanju. Sumnja na razvoj CRPS ( complex regional pain sindrom ). Klinički – ograničene kretnje INV i EV polovično, a DF i PE terminalno. Ponoviti ciklus AFT, obzirom na sumnju na CRPS. Pošteda od dužeg stajanja i teže fizičke aktivnosti. Kontrola za 6 tjedana. 17) 04.02.2019. – FIZIJATAR : Klinički nalaz, dg i medikamentozna terapiaj kao ranije. Ordiniran novi ciklus AFT kroz 10 puta. 18) 01.03.2019. – FIZIJATAR : prekid AFT. Sada manje izraženo znojenje stopala, ostali nalaz kao ranije ( opaska vještaka ). Obaviti kontrolni pregled operatera, te ovisno o nalazu kontrola. 19) 07.03.2019. – ORTOPED : Navodi i dalje bolnost pri dužem hodu i stajanju. Opis kliničkog statusa - sada kretnja INV polovična, a EV potpuna, dok su kretnje DF i PE i dalje terminalno ograničene. Stopalo diskretno otečeno i toplije. Ponoviti ciklus AFT – suspektni CRPS
. Pošteda od dužeg stajanja i teže fizičke aktivnosti. Kontrola po obavljenoj AFT. 20) 29.03.2019. – FIZIJATAR : Žali se na bol – osjećaj zatezanja u predjelu LM. Hoda bez pomagala. Desni gležanj diskretno otečen, euterman, bolan u projekciji TFL. Još reducirane kretnje INV i EV. Ordiniran novi ciklus AFT kroz 10 puta. Medikamentozna terapija kao ranije. Nakon navedenog termina ne priloži dodatna m.d. Po iskazu tužiteljice CT na pregledu za potrebu vještačenja, tijekom 04. i 05. mjeseca 2019. realizirala preporučen novi ciklus AFT u trajanju od 10 radnih dana, te jedan kontrolni pregled ortopeda ( ne priloži m.d. vezan uz isto ). Spisu ne prilože ev preslike računa vezanih uz troškove liječenja ( upit iz rješenja Suda ). Tužiteljica CT je po zanimanju medicinska sestra, a sada obavlja iste poslove. Bolovanje vezano uz liječenje predmetne ozljede je po iskazu tužiteljice CT trajalo punih 18 mjeseci ( do 06. mj 2019. ). Spisu priloži obilna preslika ZDRAVSTVENOG KARTONA tužiteljice CT, u dva oblika. Rukopisni dio preslike pokriva vremenski period od 1986. do 2010. ( list 140 – 186 spisa ). Angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije ističe da je dio istog nečitak, kronološki nespecificiran sa izmiješanim podacima i upisima jer su preslike rađene na polovici stranice, pa se u određenom dijelu ne može uspostaviti veza između datuma upisa i dijagnoze. Ovaj podatak otežava preciznu analizu iste. Koliko je razvidno, a obzirom na ranije podatke iz citiranih specijalističkih nalaza, angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije navodi bitne upise o ranijoj ozljedi iste noge: a) 22.01.2001. ( list 153 spisa ) - upisano uganuće istog - desnog gležnja, b) 25.01.2001. – učinjen RTG, bez znakova frakture. Upućena na AFT i c) 06.02.2001. – krenula na AFT. Po iskazu na pregledu, realizirala istu kroz 10 radnih dana. Mjesec dana od ozljede zaključila bolovanje i nastavila sa radnim aktivnostima ( tada pripravnica ). Nakon navedenog termina ne priloži niti jedan dodatni upis koji bi se odnosio na navedenu ozljedu ( ili ev nove istovjetne lokalizacije ), kao niti podatak o tegobama sa desnim gležnjem u periodu koji pokriva preslika rukopisnog dijela ZK-a. Registrirane su druge ozljede koje nisu ni u kakvoj uzročno-posljedičnoj vezi sa predmetnom ozljedom od 2018. ( ozljeda lijevog koljena, vratne kralješnice ). Drugi, kompjuterski dio pokriva vremenski period od 15.10.2007. do 11.03.2022. U periodu do predmetne nezgode 2018. angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije tvrdi da nije našao podatak o eventualnoj ozljedi desnog gležnja, kao niti o tegobama sa istim. 13.09.2010. ( list 212 ) – upisana ozljeda, distorzija drugog – lijevog gležnja. Nakon predmetne nezgode dana 11.07.2019. ( list 19 ) ponovna ozljeda drugog – lijevog gležnja. Predmetna nezgoda upisana 08.01.2018. Poto angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije ističe da je pregled tužiteljice CT obavljen 04.05.2022. Subjektivno : navodi povremene bolove u desnom gležnju ( GNZ – ATC ) uz osjećaj zakočenosti vezano prvenstveno uz izvođenje kretnje stopala prema gore ( DF ) i uvrtanje istog unutra ( INV ). Žali se na otežani čučanj. Navodi samo povremeni otok, te ponekad bolove i pri promjeni vremena. Tegobe nešto češće i intenzivnije pri obavljanju zahtjevnijih radnji i aktivnosti ( vidjeti kasnije pojašnjenje ). KLINIČKI : 1. DESNI GLEŽANJ ( GNZ – ATC ) : anatomsko-morfološki postoperativni ožiljak, lociran u području lateralnog maleola, dužine 4 cm, poprečno postavljen, uočljiv isključivo ciljanim pregledom. Perimaleolarni otok desnog gležnja kroničnog tipa, obujam iznosi 27 cm. Palpatorna bolnost područja prednjeg talofibularnog ligamenta, koja se pojačava pri izvođenju kombinirane kretnje inverzije stopala, a pri forsiranju dorzalne fleksije znaci blagog sindroma sraza ( inpingement ). Funkcijski status : dorzalna fleksija 0 – 10 st, plantarna ekstenzija 0 – 35 st, kombinirana kretnja inverzije 0 – 30 st, a everzije 0 – 10 st. Forsiranje kretnji izvan navedenih mjera bolno. U napomeni angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije ističe da u ovom predmetu izostaje mogućnost komparacije sa drugom stranom ( lijevi GNZ ), jer i na istom postoje posttraumatske promjene koje nisu prema rješenju suda predmet ovog vještačenja. Valorizacija posljedica predmetne ozljede desnog GNZ dati će se prema odstupanjima od normalnog - fiziološkog statusa. Hod izvodi samostalno, bez manifestne statodinamičke insuficijencije. Ciljanim pregledom utvrdi se inače teže zamjetna nesigurnost pri punom opterećenju – srazu desnog stopala sa podlogom, te u početnoj fazi hoda, odnosno otiska od podloge na prste. Hod na prstima desne noge izvodi, na peti otežan, kao i čučanj. RTG dokumentacija ne priloži. U verbalnom kontaktu tužiteljice CT djeluje kooperabilno, komunikativno, bez ispoljavanja manifestnih psihopatoloških promjena. U svom mišljenju angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije naglašava da prema raspoloživoj – citiranoj medicinskoj dokumentaciji tužiteljica CT je u predmetnoj nezgodi zadobila distorzijsku ozljedu desnog gležnja. U ovom predmetu radilo se o inverzijskom tipu ozljede ( iskustveno daleko češći - 85 % slučajeva ) sa izvrtanjem stopala prema unutra i posljedičnom ozljedom vanjskog – lateralnog ligamentarnog aparata, koja može varirati od istegnuća do djelomičnog, odnosno potpunog puknuća. U ranoj posttraumatskoj fazi ( nakon isključenja koštane traume ), realizirano opisano simptomatsko liječenje ( rasterećenje, štake, elastična bandaža, oblozi, analgetika ), pa čak i kratkotrajna AFT. Zbog perzistirajuće bolnosti, već krajem 01. mj 2018. preporučena MR dijagnostika koja je učinjena 08.03.2018., te postavljena definitivna – precizna dijagnoza oštećenja vanjskog ligamentarnog aparata, a kako je specificirano u naslovu nalaza. Postavljena indikacija za operativni zahvat, obzirom na izraženu posttraumatsku nestabilnost. Nakon perioda čekanja od punih 6 mjeseci ( unutar kojeg nisu poduzeti nikakvi dodatni th postupci ) dana 25.09.2018. učinjen artroskopski op zahvat metodom po Brostromu, koja uključuje rekonstrukciju i stabilizaciju ozlijeđenih ligamenata primjenom tzv sidra ( ankoriranje ). Postoperativno korištena zaštitna imobilizacija kroz 6 tjedana uz postupno progresivno opterećenje i korekciju korištenja pomagala za hod. Tek polovicom 12. mj 2018. realiziran I postoperativni ciklus AFT od 10 radnih dana, koji je ponovljen u 02. mj 2019., tada i radi razvoja privremene i kratkotrajne komplikacije zbog razvoja CRPS ( stari naziv Sudeckova distrofija ). Iz raspoložive medicinske dokumentacije zadnji nalaz koji priloži spisu vezan uz liječenje posljedica ozljede datira sa 29.03.2019. ali angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije je mišljenja da su podaci o dodatno realiziranoj AFT i pregledu ortopeda dobiveni od tužiteljice CT realni i prihvatljivi, te se kao okvirni termin definiranja stanja može smatrati početak 06. mj 2019. Sa navedenim terminom zaključeno je i bolovanje vezano uz liječenje predmetne ozljede i njenih posljedica, te je tužiteljica CT uključena u pune radne aktivnosti kao i prije predmetne nezgode, uz normalno ulaganje pojačanih napora koji proizlaze iz niže navedene ocjene umanjenja OŽA. Pregledom za potrebu ovog vještačenja obavljenim 4,5 godine od predmetnoj nezgodi i ozljede utvrđene ranije navedene trajne posljedice (ograničenje funkcije op. gležnja – GNZ-a u lakom do srednjem stupnju, više srednjem – tzv dezmogena kontraktura temeljena na promjenama mekih zglobnih i vanzglobnih struktura, blaža forma sindroma prednjeg sraza, bolnost na grublju palpaciju i forsirani motilitet, manji otok istog, opisani ožiljak). Angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije ističe da postoji određena divergencija u okvirnom opisu kliničkog – funkcijskog statusa op gležnja u nalazu od 29.03.2019. u odnosu na isti ( artrometrijski ) utvrđen kliničkim pregledom za potrebu vještačenja 3 godine kasnije. Opisane trajne posljedice ( kako se sada manifestiraju ), otežavaju obavljanje aktivnosti svakodnevnog života, kako u sferi profesije – radnih aktivnosti ( radi kao medicinska sestra ), kao i ostalih poslova u i oko kućanstva, koji iziskuju duže i jače funkcijsko- fizičko opterećenje operiranog zgloba, dugo stajanje, hod na duže relacije, duže aktivnosti na neravnoj i nesigurnoj podlozi ( stepenice ), nagle promjene položaja, eventualne doskoke, duže čučanje i sl.Shodno navedenom, opisane trajne posljedice, kako se sada prezentiraju, po prosudbi angažiranog medicinskog vještaka dr. Željka Cesareca specijalista kirurške ortopedije utječu na umanjenje OPĆE ŽIVOTNE AKTIVNOSTI tužiteljice CT u brojčanom iskazu od cca 8 - 9 %, odnosno tužiteljica ŠT CT u tom omjeru mora ulagati pojačane napore u odnosu na stanje prije štetnih događaja, a pri obavljanju navedenih i sličnih aktivnosti svakodnevnog života. Pri ocjeni je vođeno računa o svim relevantnim čimbenicima ( karakter ozljede, citirane okolnosti liječenja, sadašnji klinički nalaz, kronološka dob, radni status, predmijevajući radni vijek i sl. ). Također je pri donošenju ukupne ocjene vođeno računa o izbjegavanju zbrajanja ocjena pojedinih posljedica pogotovo što su sve locirane na istom ekstremitetu. U napomeni angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije ističe da u nekoliko ranije citiranih spec. nalaza vezanih uz liječenje predmetne ozljede desnog gležnja navode se višekratne ranije ozljede oba gležnja, što bi moglo utjecati na ocjenu sadašnjeg umanjenja OŽA vezano uz predmetnu nezgodu. Opetovanim, detaljnim pregledom obje preslike zdravstvenog kartona ( uz uvažavanje opisanog karaktera rukopisnog dijela ) angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije je utvrdio samo u jednom navratu podatak o ranijoj ozljedi - uganuću desnog gležnja registriran dana 22.01.2001. ( list 153 spisa ) sa terapeutskim postupcima opisanim na strani 4 – 5 njegovog nalaza. Ovaj podatak odgovara i iskazu tužiteljice CT na ročištu 03.12.2021. ( list 92 ). Nakon termina navedene ozljede angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije tvrdi da nije našao niti jedan upis koji bi se odnosio na evenutalno nove ozljede iste lokalizacije, sve do predmetne nezgode 2018., a također nije našao niti jedan podatak o eventualnim tegobama nakon završetka liječenja ozljede od 2001. do predmetne nezgode 2018. U cilju cjelovitog iskaza angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije tvrdi da je utvrdio 2 ozljede drugog – lijevog gležnja koje su registrirane 13.09.2010. ( list 212 spisa ) i 11.07.2019. ( list 193 spisa ). Navedene ozljede nisu predmet ovog vještačenja i ne utječu na ovaj nalaz i mišljenje. Ukoliko se navođenjem opetovanih obostranih distorzija aludira na tzv urođenu nestabilnost – hipermobilnost zglobova, kao mogući razlog navodno učestalih distorzija, angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije također ističe da u zdravstveno kartonu nije našao podatak o istoj. Potom angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije analizira ostalih stavki iz rješenja suda od 3. prosinaca 2021. Ističe se da ocjena niže navedenih stavki predstavlja ukupni – kumulativni zbir istih, obzirom na ukupno etapno liječenje, realizirano u dvije vremenski značajno odvojene faze, sa određenim značajkama vezano uz iste. Ukupni vremenski period vezan uz liječenje predmetne nezgode od 2018. obuhvaća 15 - 16 mjeseci, unutar kojeg kroz punih 7 – 8 mjeseci nisu poduzeti nikakvi dg – th postupci ( period čekanja na MR i čekanje na op ). 1. FIZIČKI BOLOVI : a) Karakter ozljede, te okolnosti liječenja iste, mogli su prouzročiti bolove jačeg intenziteta u ukupnom trajanju od cca 3 - 4 dana , vezano uz sami štetni događaj, te period nakon op. zahvata ( poštedni artroskopski zahvat ), b) Bolovi srednjeg intenziteta mogli su potrajati ukupno 12 - 14 dana , vezani uz neposrednu, nešto kasniju fazu po ozljedi i kasnijoj operaciji, prve prevoje, početne faze opterećenja te aktivacije – mobilizacije ozlijeđenog GNZ-a u sklopu početne faze fizikalne terapije ( kinezi procedure ) prije op, te potom nakon operacije. U ovu stavku može se uračunati i početna faza razvoja komplikacije (CRPS), c) Bolovi slabijeg intenziteta mogli su biti prisutni kroz nešto duži vremenski period, vezani za kasnije faze liječenja - kućne vježbe, kineziterapiju unutar fizikalne terapije, sanaciju komplikacije, postupno – progresivno opterećenje i mobilizaciju zgloba, te neugodnosti tijekom liječenja ( RTG obrade, MR, injekcije, imobilizacija i sl. ). Isti se mogu sumirati na cca 45 – 50 dana i d) Povremeni bolovi različitog karaktera, ulaze u sastav – brojčani iskaz trajnog umanjenja OŽA, temeljen na sadašnjoj kliničkoj slici. 2. STRAH : a) Primarni strah jačeg intenziteta vezan je uz stres doživljen načinom nastanka nezgode u trajanju unutar 1 sata - cca 10 min, b) Sekundarni strah jačeg intenziteta mogao je potrajati ukupno 2 – 3 dana, vezan uz neposrednu reakciju na stresnu situaciju po ozljedi, kasniju spoznaju o težini ozljede, potrebi op. zahvata, kao i postupke oko istog, c) Sekundarni strah srednjeg intenziteta u ukupnom trajanju od 15 – 20 dana, kao neposredno produžena reakcija na stres, zadobivene ozljede, okolnosti liječenja, opisanu komplikaciju, izvedbu op. zahvata i sl, i d) Sekundarni strah slabijeg intenziteta mogao je potrajati ukupno cca 1,5 - 2 mj , kao navedeni vremenski period opravdane zabrinutosti za ishod liječenja i trajne posljedice ( okolnosti liječenja ). 3. NARUŽENJE : Sadašnja klinička slika i utvrđene promjene predstavljaju osnov za ocjenu naruženja najblažeg stupnja ( opisani ožiljak, otok zgloba ). Opisane posljedice po svom karakteru i lokalizaciji praktički nisu uočljive trećim osobama niti u jednoj fazi ( osim ciljanim pregledom ispitivača ). 4. POTREBA TUĐE POMOĆI : a ) Bolničko liječenje ( vid stručne pomoći i njege ) realizirano kroz samo 2 dana, b) kroz ukupno 2,5 - 3 mj postojala je potreba tuđe – nestručne pomoći kroz cca 2 - 3 sata dnevno ( faza boravka u kućnoj njezi nakon ozljede, te izvedenog op. zahvata - s potrebom potpunog, odnosno značajnijeg rasterećenja ozlijeđene i kasnije operirane noge, korištenja štaka i imobilizacije ). Ista se odnosi na dio određenih svakodnevnih kućanskih aktivnosti, potrebu prijevoza u tom periodu i sl., c ) kroz narednih ukupno cca 2 mj potreba tuđe nestručne pomoći reducirana je na cca 1 - 2 sata dnevno - početak opterećenja, postupno povećanje istog, slobodniji režim i sl. 5. POJAČANA ISHRANA : Stručno i iskustveno, u vrijeme korištenja pomagala za hod sa potrebom potpunog, odnosno značajnog rasterećenja ozlijeđene i kasnije op noge, a kroz ukupno 1,5 – 2 mj , zbog pojačanog energetskog utroška u odnosu na stanje zdrave osobe, bila je indicirana nešto češća i veća konzumacija voćnih napitaka - cca 1,5 litru dnevno, cca do 1 kg voća i sl. 6. TROŠKOVI LIJEČENJA I PUTOVANJA : Prema iskazu tužiteljice CT, u vrijeme predmetne nezgode imala je Dopunsko zdravstveno osiguranje, te troškovi liječenja (ambulantni pregledi, troškovi hospitalizacije i operacije, AFT ) idu na teret HZZO-a. Uvidom u spis angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije tvrdi da nije uočio nikakve priložene – dostavljene račune vezane uz liječenje. Opravdani su troškovi nabavke uobičajenih lijekova ( analgetici – nespecificirani, lokalne masti ). Što se tiče troškova putovanja , tužiteljica je realizirala ukupno 18 specijalističkih ambulantnih pregleda, te ukupno cca 40 radnih dana AFT . Sve usluge pružane su u KOB Lovran i KBC Rijeka. Zbog stanja tužiteljice CT u pojedinim periodima liječenja, cca ukupno 7 - 8 pregleda iziskivalo je prijevoz druge osobe od mjesta stanovanja do ustanova pružanja usluga. Isto vrijedi i za I ciklus AFT nakon ozljede, te isti nakon operacije ( 2 puta po 10 radnih dana ).
14.1. Na ročištu dana 14. rujna 2022. angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije vezano uz podneske tuženika HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka, 1. umješača na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. i 2. umješača na strani tuženika NT kao vlasnik [obrt]obrta za TT, elektroinstalacije i građevinarstvo je istaknuo da su sva tri podneska praktički gotovo identična, medicinski netočna i sa čitavim nizom netočnih navoda pa čak i neistinitih navoda koji se pripisuju njegovom nalazu što nije točno pa će isto argumentirati svojim iskazom kroz nekoliko točaka, a potom se osvrnuti ukoliko bude potreba stranaka i na pojedinačne podneske. Generalno gledajući tri su osnovna netočna navoda u iznijetim podnescima. Prvi netočni navod odnosi se na podatak da je tužiteljica CT u predmetnoj nezgodi 2018. zadobila uganuće ili distorziju gležnja. Taj podatak je isključivo vezan uz mehanizam nastanka ozljede, a uganuće samo po sebi može biti dijagnoza ukoliko ne postoje prateće dokazane promjene koje se odnose na iste. Ne radi se o uganuću koje ne bi ostavilo odnosno koje ne bi rezultiralo drugim promjenama nego se radi o uganuću sa oštećenjem i to značajni ligamentarnog aparata gležnja što je dokazano sofisticiranim pregledom u smislu magnetske rezonance koji je neupitan i nedvojben. Sam pojam uganuća ne znači ništa više od pojma udarca u glavu ili udarca u trbuh ako se pritom ne račlana i ostale ozljede koje mogu biti vezano uz iste. Svi podnesci usmjereni su na minoriziranje ozljede i posljedica pa postavlja pitanje kako to logična distorzija ili uganuće završi sa dosta zahtjevnim operativnim zahvatom koji je isključivo vezan uz posljedice predmetne ozljede. Drugi netočan podatak je činjenica odnosno navodi pogotovo navod tuženika HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka da je on utvrdio da su ranije postojale opetovane ozljede oba gležnja pa time i desnog koji je predmet vještačenja. Angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije ističe da on to nigdje nije tvrdio nego je samo interpretirao nalaz ortopeda od 17.01.2018. koji je isto naveo, a ne zna na temelju kojih medicinskih pokazatelja. Po tom pitanju osim iskaza tužiteljice CT koji može biti uvjetno rečeno upitam izvršio je uvid u ono što je bitno, a to je preslika zdravstvenog kartona koja je sastavni dio medicinske dokumentacije iz koje je razvidno da je tužiteljica CT samo jednom imala registriranu ozljedu desnog gležnja i to 17 godina prije predmetne nezgode i to sa datumom 20.01.2001. ne po iskazu tužiteljice CT nego po raspoloživim upisima utvrđena je kratkotrajna fizikalna terapije vezano uz to ozljedu i zaključena bolovanja nakon mjesec dana, a ono što je najbitnije da u period 2001. do 06.01.2018. odnosno predmetne ozljede nigdje nisu registrirane nove ozljede istog zgloba, a niti su nigdje registrirane eventualne tegobe sa istim sve do predmetne nezgode 2018. Time otpada temelj medicinske dokumentacije tvrdnja o ranije čestim ili opetovanim oba zgloba uključujući lijevi koji u ovom predmetu i nije predmet vještačenja. Treći bitan podatak je navod stranaka koje su ponijele podnesak da tužiteljica CT u značajno vremenskom roku nije premda raspoloženom medicinskoj dokumentaciji poduzela nikakve dijagnostičko terapeutske postupke koji bi se odnosili na predmetnu ozljedu. Radi se o dva period i to periodu čekanja na magnetsku rezonancu od 2 mjeseca i period čekanja na hospitalizaciju u bolnicu Lovran na koji je naručena 14.03.2018., a realizirana tek 6 mjeseci kasnije. Kada je dana 24.09.2018. hospitalizirana u Lovranu, a drugi dan izvršen operativni zahvat. Angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije ističe da nije našao podatak da je tužiteljica CT bilo čime ili bilo kojim postupkom utjecala na tijek liječenja, a kako je 42 godina unutar bolničkog sustava navedeni period čekanja na magnetsku rezonancu i hospitalizaciju te operaciju u Lovrana su nažalost tehničke prirode i odraz su aktualne situacije u zdravstvu na koju tužiteljica CT nije mogla utjecati. Period koji nije pokrivan medicinskom dokumentacijom iz navedenih razloga po prosudbi angažiranog medicinskog vještaka dr. Željka Cesareca specijalista kirurške ortopedije ne znački da tužiteljica CT nije imala u to vrijeme određenih tegoba. Dokaz da nije uvjetno rečeno "pretjerao" sa ocjenom pojedinih stavki je prema tvrdnjama angažiranog medicinskog vještaka dr. Željka Cesareca specijalista kirurške ortopedije činjenica da su sve stavke nematerijalne štete ocjenjene na str. 8, 9 i 10 njegovog nalaza svedene unutar vremenskog perioda od par mjeseci, a da je ukupni period unutar kojeg se spominje medicinska dokumentacije uključujući čekanje iznosio punih 18 mjeseci. Napominjem a je shodno navedenom kod tužiteljice CT realizirano tzv. etapno liječenja i top prvi dio istog do 14.03.2018. a potom drugi dio nakon obavljenog zahtjeva od 26.09.2018. do 29.03.2019. Unutar tog perioda a temeljem kliničkog iskustva od 42 godina i vještačkog od 33 ocijenio je sve stavke nematerijalne štete koje su od njega tražene. Nadalje angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalista kirurške ortopedije ističe da je prema raspoloživom med dokumentaciji zadnji nalaz kronološki vezan za predmet fizijatara od 29.03.2019., a da je tužiteljica CT na pregledu tvrdila da je tijekom 4 i 5 mjeseca 2019. realizirana još 10 dana fizikalne terapije koja joj je usput rečeno i preporučena na pregleda od 29.03.2019. Naglašava se da 18 specijalistički ambulantnih pregleda su bili u Lovranu, a 40 radnih dana ambulante fizikalne terapije su bili u KBC Rijeka. Po pitanju stavke naruženosti dao je svoju ocjenu temeljem kliničkog pregleda obavljenog 4 godine po pn na str. 9 njegoog nalaza, a odluku o pravnom vrednovanje iste dati će sud. Punomoćnik tužiteljice CT je prihvatio u cijelosti nalaz i mišljenje angažiranog medicinskog vještaka dr. Željka Cesareca specijalista kirurške ortopedije dok istog nisu prihvatili tuženik HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka, 1. umješač na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. i 2. umješač na strani tuženika NT kao vlasnik [obrt]obrta za TT, elektroinstalacije i građevinarstvo ali radi ekonomičnosti postupka ne predlažu novo medicinsko vještačenje. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje angažiranog medicinskog vještaka dr. Željka Cesareca specijalista kirurške ortopedije budući je stekao dojam da je isti stručan i objektivan.
15. U svom nalazu i mišljenju od 30. ožujka 2023. angažirana vještakinja za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. istčie da njezin zadatak je bio utvrđivanje izgubljene zarade tužiteljice u kunama i eurima u periodu od 06.01.2018. godine pa do 01.06.2019. godine kao razliku između neto plaća koje bi ostvarila da je radila i onoga što joj je isplaćeno na teret Hrvatskog zavoda za zdravstvenog osiguranje. Prema navodima iz tužbe (list 1-5 spisa) CT (ovdje: tužiteljica) je dana 06.01.2018. godine u [adresa] prilikom šetnje doživjela nezgodu radi oštećene podloge uslijed izvođenja građevinskih radova na zamjeni kabelskog voda čiji je investitor HEP- distributer operacijskog sustava d.o.o. (ovdje: tuženik). Tužiteljica CT navodi kako, između ostalog, potražuje naknadu imovinske štete za razliku između primanja za vrijeme bolovanja i primanja koja bi imala da je radila u razdoblju od 06. 01 2018. godine pa do 01.06.2019. Potom angažirana vještakinja za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. ističe da sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22,88/22) u pogledu dvojnog iskazivanja vrijednosti u valuti HRK i EUR potrošačima ona će informativno provesti preračunavanje novčanih iskaza vrijednosti bez naknade, primjenom fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Preračunavanje se vrši primjenom punoga brojčanog iznosa fiksnog tečaja konverzije te zaokruživanjem dobivenog iznosa u skladu s matematičkim pravilima zaokruživanja, pri čemu se dobiveni rezultat zaokružuje, i to na dvije decimale, a na temelju treće decimale. Pri preračunavanju se primjenjuje se sljedeće matematičko pravilo zaokruživanja: a) ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena i b) ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala
povećava se za jedan. Fiksni tečaj konverzije iznosi 7,53450 HRK za 1,00 EUR. Npr. preračunati iznosi zaokružit će se na dvije decimale, u skladu s matematičkim pravilima zaokruživanja: a) ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena (primjerice, 100,00 HRK = 13,27228 EUR, zaokruženo 13,27 EUR) i b) ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan (primjerice, 50,00 HRK = 6,63614 EUR, zaokruženo 6,64 EUR). Potom se konstatira da tužiteljica CT je kod poslodavca Klinički bolnički centar Rijeka u radnom odnosu. Temeljem podataka iz dokumenta – dopisa KBC Rijeka Klasa: 120-08/20- 01/60, Ur.broj: 2170-29-03/2-20-1 od 09.09.2020. godine (list 46 spisa) angažirana vještakinja za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. je utvrdila primanja tužiteljice CT prije štetnog događaja u razdoblju od listopada 2017. godine do siječnja 2018. godinu, te dopisu ne prileže obračunske liste plaće na temelju kojih su navedeni podatci o tužiteljičinim primanjima. Izračun prosječne neto plaće tužiteljice CT dan je u Tabeli br. 1. Izračunom je angažirana vještakinja za financije i bankarstvo ĆT CTA dipl.oec. utvrdila prosječnu neto plaću tužiteljice CT prije štetnog događaja u iznosu od *945,81 EUR, što obračunato primjenom fiksnoga tečaja konverzije 1 EUR=7,53450 HRK iznosi *7.126,21 HRK. S obzirom da angažirana vještakinja za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. promatra razdoblje od godinu i pet mjeseci pretpostavljena primanja će podrazumijevati u visini prosječne neto plaće prije štetnog događaja, a s obzirom da spisu ne prileže obračunske isprave plaće i dokumentacija tužiteljičina poslodavca o eventualnom rastu osnovica plaća u promatranom razdoblju. Nadalje primanja naknade plaće tužiteljice CT za vrijeme bolovanja u razdoblju od 06.01.2018. godine pa do 01.06.2019. godine angažirana vještakinja za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. ističe da je utvrdila iz dopisa KBC Rijeka Klasa: 120-08/20-01/60, Ur.broj: 2170-29-03/2-20-1 od 09.09.2020. godine (list 46 spisa), a kojemu ne prileže obračunske liste plaće na temelju kojih su navedeni podatci o tužiteljičinim primanjima. Angažirana vještakinja za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. je temeljem podataka iz spisa (list 193, 198 spisa) utvrdila da je tužiteljica CT u razdoblju od 10.07.2018. godine do 12.08.2018. godine zaključila bolovanje i koristila godišnji odmor, te je potom bolovanje zaključeno dana 21.06.2019. godine. U Tabeli br. 2 angažirana vještakinja za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. je prikazala isplaćene naknade plaće tužiteljici CT za vrijeme bolovanja. Izračunom je angažirana vještakinja za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. utvrdila primanja tužiteljice CT za vrijeme bolovanja u razdoblju od 06.01.2018. godine pa do 01.06.2019. godine u ukupnom iznosu od 69.918,31 HRK, odnosno *9.279,75 EUR obračunato primjenom fiksnog tečaja konverzije 1 EUR=7,53450 HRK. Izračun izgubljene zarade tužiteljice CT u kunama i eurima u razdoblju od 06.01.2018. godine pa do 01.06.2019. godine kao razliku između neto plaća koje bi ostvarila da je radila i isplaćene naknade plaće za vrijeme bolovanja angažirana vještakinja za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. je dala u Tabeli br. 3. Iz izvršenog izračuna angažirana vještakinja za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. je utvrdila izgubljenu zaradu tužiteljice CT u razdoblju od 06.01.2018. godine pa do 01.06.2019. godine, i to kao razliku između između neto plaća koje bi ostvarila da je radila i naknade plaće za vrijeme bolovanja u ukupnom iznosu od *5.595,21 EUR kako je specificirano u stupcu 5 Tabele br. 3, a što iznosi *42.157,11 HRK obračunato primjenom fiksnog tečaja konverzije 1 EUR= 7,53450 HRK. Na temelju navedenih utvrđenja i izračuna, izgubljena zarada tužiteljice CT u razdoblju od 06.01.2018. godine pa do 01.06.2019. godine, i to kao razlika između i neto plaća koje bi ostvarila da je radila i naknade plaće za vrijeme bolovanja ukupno iznosi *5.595,21 EUR kako je specificirano u stupcu 5 Tabele br. 3, a što iznosi *42.157,11 HRK obračunato primjenom fiksnog tečaja konverzije.
15.1 U svom dopunskom nalazu i mišljenja od 28. siječnja 2025. angažirana vještakinja za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. ističe da pored dokumentacije dobivene od poslodavca tužiteljice CT ona je zatražila: a) podatke dvaju djelatnika iz kojih će biti vidljivo da su adekvatna za komparaciju primanja, b) platne liste dvaju odabranih komparanata za razdoblje od 01.06.2017-01.06.2019. godine i c) platne liste tužiteljice CT za razdoblje od 01.06.2017-01.06.2019. godine te je i dostavljena tražena dokumentacija koja se daje prilogu ovog nalaza i mišljenja, te se na temelju iste kao i dokumentacije priležeće spisu u nastavku daje dopuna nalaza. Prikaz neto plaća tužiteljice CT prije štetnog događaja za razdoblje od lipnja 2017. godine do prosinca 2017. godine, odnosno za razdoblje šest mjeseci prije štetnog događaja i izračun tužiteljičine prosječne šestomjesečne neto plaće angažirana vještakinja za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. je dala u Tabeli br. 1. Izračunom je angažirana vještakinja za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. utvrdio prosječnu šestomjesečnu neto plaću tužiteljice CT prije štetnog događaja u iznosu od *917,04 EUR. U Nalazu i mišljenju je angažirana vještakinja za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. utvrdila primanja tužiteljice CT za vrijeme bolovanja u razdoblju od 06.01.2018. godine pa do 01.06.2019. godine u ukupnom iznosu od 69.918,31 HRK, odnosno *9.279,75 EUR. Tužiteljičina primanja naknade plaće za vrijeme bolovanja za utuženi period od 06.01.2018. godine pa do 01.06.2019. godine angažirana vještakinja za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. je utvrdila iz Obračunskih isprava za isplatu plaće – naknade za razdoblje do lipnja 2019. godine (Prilog 2 Dopune nalaza i mišljenja). Nadalje angažirana vještakinja za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. je temeljem podataka iz spisa (list 193, 198 spisa) utvrdila da je tužiteljica CT u razdoblju od 10.07.2018. godine do 12.08.2018. godine zaključila bolovanje i koristila godišnji odmor, te je potom bolovanje zaključeno dana 21.06.2019. godine. U Tabeli br. 2 angažirana vještakinja za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. je prikazao isplaćene naknade plaće tužiteljici CT za vrijeme bolovanja. Izračunom je angažirana vještakinja za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. utvrdila tužiteljičina primanja za vrijeme bolovanja u razdoblju od 06.01.2018. godine pa do 01.06.2019. godine u ukupnom iznosu od 69.918,31 HRK, odnosno *9.279,75 EUR. Temeljem dostavljenih podataka tužiteljičinog poslodavca Kliničkog bolničkog centra Rijeka angažirana vještakinja za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. je utvrdio komparante kako slijedi: a) Tužiteljica: CT, medicinka sestra, odjel UROL, b) Komparant I: ŽT, medicinska sestra, odjel UROL i c) Komprarant II: HT, medicinska sesta, odjel UROL. Angažirana vještakinja za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. ističe da je plaće komparanta I ŽT i komparanta II HT za utuženo razdoblje i prethodnih šest mjeseci utvrdila iz dokumenata Obračunska isprava za isplatu plaće – naknade plaće (prilozi Dopune nalaza i mišljenja). Usporedbu plaća komparanata i tužiteljice CT za razdoblje prije štetnog događaja angažirana vještakinja za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. je dala u Tabeli br. 3. U odnosu na zadatak vještačenja angažirana vještakinja za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. je utvrdilao visinu izgubljene zarade tužiteljice CT u razdoblju od 06.01.2018. godine pa do 01.06.2019. godine u vidu razlike između naknade plaće koju je tužiteljica CT primala tijekom navedenog trajanja bolovanja i prosječne isplaćene plaće komparanata ŽT i HT. Izračun razlike između isplaćenih plaća komparanata i isplaćene naknade plaće za vrijeme bolovanja tužiteljice CT u razdoblju od 06.01.2018. godine pa do 01.06.2019. godine angažirana vještakinja za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. je dala u Tabeli br. 4. Iz prethodno izvršenog izračuna iz Tabele br. 3 angažirana vještakinja za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. je utvrdila izgubljenu zaradu tužiteljice CT u razdoblju od 06.01.2018. godine pa do 01.06.2019. godine, i to kao razliku između neto prosječne plaće dvaju komparanata i naknade plaće tužiteljice CT za vrijeme bolovanja u ukupnom iznosu od *4.473,14 EUR kako je specificirano u stupcu 10 Tabele br. 4 ove Dopune nalaza i mišljenja. Zaključno angažirana vještakinja za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. ističe da izgubljena zarada tužiteljice CT u razdoblju od 06.01.2018. godine pa do 01.06.2019. godine i to kao razlika između neto prosječne plaće dvaju komparanata i naknade plaće tužiteljice CT za vrijeme bolovanja ukupno iznosi *4.473,14 EUR kako je specificirano u stupcu 10 Tabele br. 4 ove Dopune nalaza i mišljenja.
15.2. Usmeno saslušana na ročištu dana 25. lipnja 2025. angažirana vještakinja za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. ističe da u odnosu na prijedlog umješača kako bi iz iznosa bruto plaća komparacijskih djelatnica trebalo izuzeti iznos bruto plaće obračunate za prekovremeni rad i sa tako dobivenim iznosom izvršiti izračun izgubljene zarade očitujem se kako prekovremeni rad i cijenu tog rada u odnosu na zadaću vještačenja smatra neutralnom iz razloga što su komparacijske djelatnice imale evidentiran rad u prekovremenim satima ali isto tako i tužiteljica CT. U odnosu na eventualnu dopunu vještačenja na način da se provede reobračun plaća komparacijskim djelatnicama ističe kako bi u tom slučaju radi usporedivosti plaća trebalo i reobračunati tužiteljičine plaće s obzirom da je i njoj obračunat prekovremeni rad u razdoblju prije štetnog događaja. Dakle, radi se o kompletnom obračunu plaća za sve tri radnice na način da se za razdoblje od 2017. do 2019. izvrši obračun plaća bez prekovremenog rada. To je moguće na način da se za sve tri djelatnice pribave evidencije rada za to razdoblje s time da KBC Rijeka treba dati podatke za obračunati prekovremeni rad kojim danima, kojim smjenama, da li praznicima ili radnim danom, subotom ili nedjeljom je odrađen prekovremeni rad. Cijenu takvog dopunskog vještačenja procjenjuje na 2.500,00 eura. Nadalje angažirana vještakinja za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. ističe da je ona vještačenja provela na temelju isprava koje joj je dostavio poslodavac KBC Rijeka. U razdoblju kada je jedna komperantica primala naknadu plaće za bolovanje uzela sam u obzir primanja druge komperantice za to razdoblje i usporedila njezina primanja s tužiteljičinim. Posebno naglašava kako sam u razdoblju dok je komperantica ŽT bila na bolovanju usporedila je primanja druge komperantice HT.
16. Punomoćnici tuženika HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka, 1. umješača na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. i 2. umješača na strani tuženika NT kao vlasnik [obrt]obrta za TT, elektroinstalacije i građevinarstvo na ročištu dana 25. lipnja 2025. su iskazali da oni ne prihvaćaju nalaz i mišljenje angažirane vještakinje za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. budući smatraju da se nalaz i mišljenje treba provesti na način da se kod uzetih komperantica ne uzimaju u obzir prekovremeni sati. Međutim, naglašava se da oni nisu voljni predujmiti neke troškove tog vještačenja, već smatraju da bi to trebala predujmiti tužiteljice CT. Naglašava se da oni nemaju nikakvih daljnjih dokaznih prijedloga te se predlaže da sud zaključi glavnu raspravu i donese presudu na temelju stanja u spisu. Punomoćnik tužiteljice CT je nalgasio da tužiteljica CT također nije voljna predujmiti neke dodatna novčana sredstva za dopunsko vještačenje budući je to nepotrebno. Naime, naglašava da iz platnih lista je vidljivo da je prije nezgode tužiteljica CT redovito radila prekovremeno tako da je to sastavni dio njenog posla te je potpuno izvjesno da nije bila na bolovanju da bi također radila prekovremeno kao i uzete komperantice u nalazu vještakinje. Opreza radi obzirom na primjedbe tuženika HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka i umješača na stani tuženika HEP- Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka predlaže se saslušati glavnu medicinsku sestru čije će se ime i prezime sa adresom prebivališta dostaviti sudu u kratkom roku, a na okolnost da li bi tužiteljica CT da nije bila na bolovanju radila prekovremeno, odnosno da li je kod njih u bolnici prekovremeni rad za medicinske sestre uobičajen. Također naglašava se da tužiteljica CT će precizirati tužbeni zahtjev u eurima. Pun. 1. umješača na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. usprotivio se saslušanju glavne medicinske sestre budući smatra da je to potpuno nepotrebno. Naime, da li treba uzimati prekovremene sate to je isključivo pravno a ne činjenično pitanje, a nije sporno da je tužiteljica CT kao i komperantice imala određene broj prekovremenih sati, što je razvidno iz dostavljenih platnih lista, stoga bi saslušanje svjedoka u ovoj fazi postupka bilo u cijelosti protivno načelu učinkovitosti i ekonomičnosti. Na upit suda da se 1. umješač na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. očituje da li se osporava tvrdnja tužiteljice CT koja tvrdi da ona nije bila na bolovanju da bi također radila prekovremeno kao i komperantice, tj. ostale medicinske sestre, punomoćnica 1. umješača na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. je iskazala da nema potrebe za nekim svojim očitovanjem na navedeni upit. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje angažirane vještakinje za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. budući je stekao dojam da je isti stručan i objektivan.
17. Svojim podneskom od 28. listopada 2025. tužiteljica CT je izvršila završno preciziranje svoga tužbenog zahtjeva na način a potražuje ukupno imovinsku štetu i to: a) na ime tuđe pomoći i njege iznos od 1.500,00 €, b) pojačana prehrana u iznosu od 700,00 €, c9 troškovi liječenja i putovanja u iznosu od 150,00 € i d) izgubljena zarada u iznosu od 4.473,14 € odnosno ukupno u iznosu od 6.823,14 €. Također tužiteljica CT potražuje i neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 7.1455,96 € tj. ukupno 13.969,10 €.
18. Na ročištu dana 7. studenog 2025. u smislu čl. 7. st. 1. Zakon o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014 i 70/2019, 80/2022 i 114/2022, 155/2023 i 146/2025 u daljnjem tekstu: ZPP) sud je upozorio punomoćnike stranka da su same stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice budući sukladno čl. 352. st. 1. ZPP-a u žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti. Budući na ročištu 7. studenog 2025. stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga to je ovaj sud na tom ročištu i zaključio glavnu raspravu u ovoj parnici. Naime sud više nije ovlašten provoditi bilo kakve dokaze po službenoj dužnosti (osim iznimno u slučajevima taksativno propisanim ZPP-om) već može sukladno čl. 220. st. 2. ZPP-a odlučiti samo o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica. U svojoj završnoj riječi zamjenik punomoćnika tužiteljice CT predložio je usvajanje tužbenog zahtjeva tužiteljice CT u cijelosti dok zamjenica punomoćnika 1. umješača na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. i punomoćnik 2. umješača na strani tuženika NT kao vlasnik [obrt] obrta za TT, elektroinstalacije i građevinarstvo predložili su odbijanje tužbenog zahtjeva tužiteljice CT u cijelosti kao neosnovanog.
19. Na temelju tako provedenog postupka ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sukladno članku 8. ZPP-a po prosudbi ovoga suda tužbeni zahtjev tužiteljice CT je osnovan u pretežnom dijelu.
20. Ovaj sud je s izvjesnošću utvrdio da dana 6. siječnja 2018. u [adresa] u [adresa] je nastradala tužiteljica CT kada je zagazila na neoznačeni prokop dubine nekih 5 do 10 centimetara. Takav zaključak ovoga suda slijedi iz kao iz iskaza tužiteljice CT tako i svjedoka ĐT te svjedokinje MT koja se tada zajedno šetala s tužiteljicom CT. Naime, tada su se tužiteljica CT i njezina prijateljica svjedokinje MT kretali nizbrdo ulicom Koguli prema glavnoj ulici Primorja te nije bilo nikakvih znakova upozorenja na tom dijelu ceste kod zgrade Hrvatske pošte. Navedeni prokop je bio cijelom širinom ceste Koguli te na tom mjestu ne postoji niti ulična rasvjeta kako je to sud utvrdio na očevidu dana 21. siječnja 2022. Takav neoznačeni, neosiguran i slabo vidljiv prekop cijelom širinom ceste Koguli po prosudbi ovoga suda predstavlja opasnu stvar koja prema sudskoj praksi se definira da su opasne stvari one koje po svojoj namjeni, osobinama, položaju, mjestu i načinu uporabe ili na drugi način čine povećanu opasnost štete za okolinu, pa ih se mora nadgledati i upotrebljavati s povećanom pozornošću. Prema čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023 te u daljnjem tekstu skraćeno: ZOO) za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. Prema čl. 1066. st. 1. ZOO- a umjesto vlasnika stvari, i isto kao on, odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili osoba koja je inače dužna da je nadgleda a nije kod njega na radu. Nije sporno da predmetne radove prekopa ceste, kao izvođač za tuženika HEP- Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka kao investitora, je izvodio je [obrt] – obrt za TT, elektroinstalacije i građevinarstvo, iz [adresa], u vlasništvu NT, temeljem Ugovora o izgradnji KB 20 kV TS Bakar 2 - TS Bakar 3, broj: B4012-137/17 od 19. svibnja 2017. godine. (list sudskog spisa od broja 59 do 75). Prema čl. 1108. ZOO-a naručitelj radova tj. tuženik HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka i izvođač radova tj. 1. umješač na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. radova na nekretnini solidarno odgovaraju trećoj osobi za štetu koja joj nastane u vezi s izvođenjem tih radova. Pri tome valja naglasiti da tuženik HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka ničim nije dokazao da postoji neki propisano razlozi iz čl. 1067 ZOO-a temeljem kojih bi se on u cijelosti ili djelomično mogao osloboditi od svoje odgovornosti za štetu koja je nastala tužiteljici CT dana 6. siječnja 2018. kada se je tjelesno povrijedila (kao naprimjer šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, zatim da je šteta nastala isključivo ili barem djelomično radnjom tužiteljice CT ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti.). Tako primjera radi svjedok GT koji je zaposlen kod tuženika HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka kao stručni suradnik nadzornog inženjera za elektromontažne radove samo tvrdi da su 20 metara prije i 20 metara poslije prokopane ceste trebali biti znakovi upozorenja ali ne zna da li se više ne sjeća da li su oni tada stvarno i bili postavljeni. Da nisu postojali tada nikakvi znakovi upozorenja kada se ide s gornje strane ulice Koguli prema moru tj. [adresa] u [adresa] potvrdio je i 2. umješač na strani tuženika NT kao vlasnik [obrt]obrta za TT, elektroinstalacije i građevinarstvo. Također 2. umješač na strani tuženika NT kao vlasnik [obrt]obrta za TT, elektroinstalacije i građevinarstvo je potvrdio da širina samoga prokopa je takva da pješaci koji idu odozgo prema dole ulicom Koguli tada moraju nogom zagaziti u taj prokop. Iako je taj prokop bio zatrpan nije sporno da zbog kiše te nizbrdice se dio materijala odronio te taj prokop nije odmah asfaltiran nego je to učinjeno u nekom daljnjem roku od mjesec dana. Iz svih navedenih razloga po prosudbi ovoga suda postoji isključiva odgovornost tuženika HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka kao naručitelja radova za štetni događaj od 6. siječnja 2018. kada se je tjelesno ozlijedila tužiteljica CT.
21. Prema čl. 1045. st. 1. ZOO-a tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Nadalje čl. 1046. st. 1. propisano je da šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Prema odredbama čl. 19. st. 1. ZOO-a svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Pod pravima osobnosti u smislu ZOO-a razumijevaju se primjerice: prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i druga takva prava. Posljedica povrede prava osobnosti uvijek rezultira neimovinskom štetom koja se može popraviti samo ako su ispunjene pretpostavke propisane odredbama čl. 1099. do 1102. ZOO-a. Neimovinska šteta je po svojoj pravnoj naravi takva da se ne može popraviti, odnosno sanirati povratom u prijašnje stanje, a nije ju moguće ni doslovno nadoknaditi u novcu, jer ne postoji novčana protuvrijednost za povrijeđeno pravo osobnosti iz čl. 19. ZOO-a (naročito duševnog i tjelesnog zdravlja). Tako propisana pravična naknada iz čl. 1100. ZOO-a na ime neimovinske štete nije i ne može biti ekvivalent za uništeno ili povrijeđeno takvo dobro, već se daje zato da oštećenik pomoću drugih dobara i zadovoljstava koje može priskrbiti za taj dosuđeni novac ublaži ili proba ublažiti posljedice svoje neimovinske štete. Tako prema odredbi čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako utvrdi da težina povrede i okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, pa i onda kada nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini trajanja povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Prilikom dosude pravične novčane naknade sud će cijeniti težinu povrede prava osobnosti i okolnosti povrede koje opravdavaju takvu dosudu. Pored neimovinske štete oštećenik ima pravo da mu štetnik naknadi i imovinsku štetu te je čl. 1085. st. 1. ZOO-a propisano da odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala. Zatim je čl. 1085. st. 2. ZOO-a propisano da ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu. Potom se u čl. 1085. st. 3. ZOO-a navodi da kada uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete. Na kraju se u čl. 1085. st. 4. ZOO-a propisuje da naknada u novcu dosuditi će se oštećeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja.
22. Dana 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. pod brojem Su-IV-47/2020-5 na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/20.) zauzeto je pravno shvaćanje kojim se mijenja dosadašnja praksa o visini naknade neimovinske (nematerijalne) štete. Novo pravno shvaćanje primjenjuje se na sve postupke naknade neimovinske (ranije nematerijalne) štete i upravo zbog toga je važno što prije uočiti značaj novog pravnog shvaćanja. Ovo novo pravno shvaćanje glasi: "Mijenjaju se Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenog 2002., br. Su- 1331-VI/02 i 1372-11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96., 91/96., 112/99. i 88/01.), na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%.
Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18. - dalje: ZOO/05) kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05." U obrazloženju ovog pravnog shvaćanja navedeno je sljedeće: “Na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koja je održana 29. studenog 2002., pod poslovnim brojem: Su- 1331-VI/02 i 1372-11/02, prihvaćeni su i doneseni "Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete" (u daljnjem tekstu: Orijentacijski kriteriji). Kako je od njihovog donošenja proteklo znatno vremensko razdoblje, s tim da je u međuvremenu stupio na snagu i novi Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.), ali i drugi propisi obveznopravne ili postupovnopravne naravi koji se djelomično odnose na ovu pravnu materiju, to je bilo potrebno uskladiti postojeće Orijentacijske kriterije s navedenim promjenama. Prilikom donošenja odluke o mijenjanju Orijentacijskih kriterija, uz pomoć kojih sudovi određuju visinu pravične novčane naknade neimovinske štete, Vrhovni sud Republike Hrvatske se, uz ostalo, koristio i podacima Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom promjena potrošačkih cijena u odnosu na početnu 2002. Polazeći od tih podataka, pokazalo se da navedeni indeks u naznačenom vremenskom razdoblju iznosi 137,7 %, što znači da je inflacija iznosila 37,7 %, pri čemu indeks promjene prosječnih mjesečnih isplaćenih neto plaća iznosi 166,9 %. Iz toga proizlazi su prosječne isplaćene mjesečne neto plaće u odnosu na početnu 2002. porasle za 66,9 %. Polazeći od cilja i svrhe zakonskih odredbi o naknadi neimovinske štete, imajući na umu i navedene statističke podatke, na sjednici Građanskog odjela VSRH donesena je odluka o promjeni Orijentacijskih kriterija na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) po svim osnovama podignu u odnosu na 2002. za 50%. Izmjena Orijentacijskih kriterija primjenjuje se na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), tj. od dana prihvaćanja ovog shvaćanja." S obzirom na to da se u ovom pravnom shvaćanju Vrhovni sud Republike Hrvatske poziva na pravno shvaćanje od 29. studenoga 2002. (Su-VI-1331/02 Su-II- 1372/02) sa četvrte sjednica Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (4/02) u nastavku slijedi prikaz tog shvaćanja: "Na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj dana 29. studenog 2002. razmatrani su i prihvaćeni Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete. Ovi orijentacijski kriteriji trebaju omogućiti ujednačenu primjenu čl. 200. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine” br. 53/91., 73/91., 3/94., 7/96. i 112/99. – u daljnjem tekstu: ZOO). Oni ne predstavljaju matematičku formulu koja pukim automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade. U primjeni rečenog propisa valja uvijek imati na umu sve okolnosti slučaja, pri čemu trajanje i jačina fizičkih i duševnih bolova i straha imaju tek značaj osobito važnih, ali ne i jedinih okolnosti koje sud mora imati na umu pri određivanju iznosa pravične novčane naknade. Rečeni kriteriji primjenjuju se na sve parnične postupke za naknadu nematerijalne štete u svim stupnjevima suđenja. Uz orijentacijske kriterije za pojedine oblike nematerijalne štete podsjeća se i na pravne stavove Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. ožujka 1987. Time se željelo podsjetiti upravo na sve okolnosti slučaja koje sud mora imati na umu kad primjenjuje odredbu čl. 200. st. 1. ZOO-a. Orijentacijski kriteriji za ujednačavanje visine naknade nematerijalne štete, izražene u EUR, preračunati su u kune, prema tečaju EUR - kuna, na dan prihvaćanja kriterija, tj. 29. studenoga 2002. (1 EUR = 7,435784 kn), pri čemu su iznosi izraženi u kunama minimalno zaokruženi. FIZIČKI BOLOVI Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine naknade za fizičke bolove (po danima): a) jaki bolovi – 370,00 kn, b) srednji bolovi – 220,00 kn i c) slabi bolovi – 70,00 kn. Kod utvrđivanja iznosa naknade treba imati na umu da su trajanje i jačina fizičkih bolova dva osobito važna elementa za dosuđenje pravične novčane naknade, ali sud mora voditi računa i o drugim okolnostima slučaja. Vidjeti u nastavku zaključak broj 4, III sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. ožujka 1987. Zaključak broj 4., III. sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. ožujka 1987. glasi: "1. Nelagodnosti u tijeku liječenja (npr. kraća nesvjestica, hospitalizacija, vezanost za krevet, razne vrste imobilizacija i fiksacija, rendgensko snimanje, broj operacija, infuzije, transfuzije injekcije, previjanje rana, odstranjivanje šavova, upotreba invalidskih kolica, bolovanje, posjećivanje ambulante, fizioterapija, trajanje rehabilitacijskog postupka i slično) koje trpi oštećenik razmatraju se u okviru naknade za fizičke boli. 2. Može li i pod kojih uvjetima pojedina od navedenih nelagodnosti prerasti u kakav drugi samostalni oblik nematerijalne štete (npr. duševni bolovi zbog smanjenja životne aktivnosti) valja ocjenjivati uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja." Zaključak broj 3., III. sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. ožujka 1987. glasi: "1. Nematerijalna šteta koja se u određenom obliku trajno ili trajnije ispoljava predstavlja jednu štetu, pa su određuje jedan iznos naknade uzimajući u obzir trajanje te štete do donošenja presude i njeno trajanje u budućnosti. 2. Naknadu za buduću nematerijalnu štetu sud može dosuditi u smislu čl. 200. ZOO-a i kad se štetne posljedice u psihi oštećenika još nisu ispoljile, ako je izvjesno da će te posljedice nastati u budućnosti." STRAH - od 2.200,00 kn do 30.000,00 kn. Korekcija na više ili na niže prema istim kriterijima kao i kod fizičkih bolova, odnosno kriterijima koje propisuje čl. 200. ZOO-a, imajući također na umu i sve ostale okolnosti svakog konkretnog slučaja. Na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, održanoj dana 29. studenog 2002. zauzet je sljedeći pravni stav: "Pravičnu novčanu naknadu za pretrpljeni strah dosuđuje se ako okolnosti slučaja, a osobito trajanje i jačina straha to opravdavaju." DUŠEVNI BOLOVI ZBOG SMANJENJA ŽIVOTNE AKTIVNOSTI: a) – do 25% – 7.500,00 kn za svakih 10%, b) – preko 25 do 40% – 11.000,00 kn za svakih 10%, c) – preko 40 do 60% – 22.000,00 kn za svakih 10%, d) – preko 60 do 80% – 45.000,00 kn za svakih 10% i e) – preko 80 do 100% – 75.000,00 kn za svakih 10%. Korekcija prema opsegu i težini utvrđenih trajnih posljedica. Kao dodatne kriterije valja imati na umu životnu dob, vrstu zanimanja oštećenika i slično. Zaključak broj 6., III. sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. ožujka 1987. glasi: "1. Smanjenje životne aktivnosti, kao posebni osnova za naknadu štete zbog duševnih bolova, obuhvaća sva ograničenja u životnim aktivnostima oštećenika koje je ostvarivao ili bi ih po redovnom tijeku stvari u budućnosti izvjesno ostvarivao. Pod ograničenjem se podrazumijeva i obavljanje aktivnosti uz povećane napore ili pod posebnim uvjetima. 2. Ovaj oblik štete je u pravilu trajnog karaktera, ali novčana naknada se može dosuditi i kad je smanjenje životne aktivnosti privremeno, ako je jačeg intenziteta i dužeg trajanja ili ako to posebne okolnosti opravdavaju." DUŠEVNI BOLOVI ZBOG NARUŽENOSTI: a) – jaki stupanj – vrlo uočljivo trećima – 37.000,00 kn, odnosno – uočljivo samo ponekad (ukućanima, na plaži i sl.) – 22.000,00 kn, b) – srednji stupanj – vrlo uočljivo trećima – 22.000,00 kn odnosno uočljivo trećima samo ponekad – 11.000,00 kn i c) – laki stupanj – vrlo uočljivo trećima – 5.000,00 kn odnosno – uočljivo trećima samo ponekad – 2.500,00 kn. Korekcija naknade zavisno od životne dobe, vrste zanimanja, lokaciji ozljeda i slično. Spol oštećenika, sam po sebi, ne utječe na visinu naknade s osnova naruženja. Zaključak broj 8., II.I sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. ožujka 1987. glasi: "Osnov za priznanje novčane naknade za naruženost nije samo u tome da li i u kojoj mjeri izmijenjena vanjština oštećenika izaziva u okolini gađenje, sažaljenje, ili druge negativne reakcije, već se uzimaju u obzir i subjektivna mjerila o utjecaju svih elemenata (izmijenjena vanjština, primjetnost, obim itd.) na psihičku ravnotežu oštećenika, odnosno na njegovo psihičko stanje u cjelini. Pri tome se subjektivne osobine oštećenika uzimaju u obzir u razumnoj mjeri." Ovaj zaključak treba tumačiti tako, da sud vodi računa kako o objektivnim, tako i o subjektivnim okolnostima. DUŠEVNI BOLOVI ZBOG SMRTI BLISKOG SRODNIKA (bračni i izvanbračni drug, dijete, gubitak ploda, roditelji, braća i sestre): a) Za slučaj smrti bračnog i izvanbračnog druga (trajnija zajednica života) i djeteta – 220.000,00 kn, b) Za slučaj gubitka ploda roditeljima – 75.000,00 kn, c) Za slučaj smrti roditelja: 1. djetetu koje se nalazi na odgoju i skrbi kod roditelja – 220.000,00 kn odnosno 2. djetetu – 150.000,00 kn i d) Za slučaj smrti brata ili sestre – 75.000,00 kn. Zaključak broj 9., III. sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. ožujka 1987. glasi: "Pravična novčana naknada za duševne bolove djeteta zbog smrti roditelja predstavlja naknadu kako za bol izazvanu samim saznanjem za smrt, tako i za sve kasnije bolove koje dijete trpi zbog gubitka roditelja - ljubavi, njege i pažnje koju bi mu roditelj pružao, pa pripada djetetu koje zbog uzrasta nije moglo osjetiti bol zbog same smrti roditelja, jer je u pitanju naknada za jedinstveni oblik nematerijalne štete." DUŠEVNI BOLOVI ZBOG NAROČITO TEŠKOG INVALIDITETA BLISKE OSOBE: a) Za slučaj naročito teškog invaliditeta bračnog i izvanbračnog druga (trajnija zajednica života) i djeteta – 220.000,00 kn, b) Za slučaj naročito teškog invaliditeta roditelja: 1. djetetu koje se nalazi na odgoju i skrbi kod roditelja – 220.000,00 kn odnosno 2. djetetu – 150.000,00 kn.”
23. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje angažiranog medicinskog vještaka dr. Željka Cesareca specijaliste kirurške ortopedije. Uzimajući u obzir da tužiteljica CT u vrijeme nezgode dana 6. siječnja 2018. je imala 38 godina i 7 dana života, zatim da joj je smanjena životna aktivnost za 8,5% te uvažavajući i sve druge okolnosti slučaja (trpljenje fizičkih bolova i straha kao i naruženost u lakom stupnju) po prosudbi ovoga suda osnovan je zahtjev tužiteljice CT na ime pravične novčane naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog doživljene nezgode dana 6. siječnja 2018. u iznosu od 6.800,00 €. Pri tom treba naglasiti da citirani Orijentacijski kriteriji posljednji put su mijenjani u lipnju 2020. (Su-IV-47/2020-5) kada su povišeni za 50%, uz obrazloženje Vrhovnog suda da su za izmjenu korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom promjena potrošačkih cijena u odnosu na početnu 2002. pa je stoga valjalo uzeti u obzir i stopu inflacije koja je slijedila nakon 2020. i prethodila donošenju ovdje pobijane odluke donesene u prosincu 2025. Iz navedenih razloga ovaj sud je uzeo u obzir i stopu inflacije koja je sukladno javno objavljenom podatku Državnog zavoda za statistiku od studenog 2020 godine (kada je tužiteljica CT podnijela odštetni zahtjev) do studenog 2025 (zadnji poznati podatak iznosila 32,90%.
24. Izgubljenu zaradu tužiteljice CT u razdoblju od 6. siječnja 2018. do 1. lipnja 2019. tj. u vremenskom periodu kada je tužiteljica CT bila na bolovanju radi liječenja zbog nezgode koju je doživjela dana 6. siječnja 2018. ovaj sud je utvrdio na temelju dopunskog nalaza i mišljenja angažirane vještakinje za financije i bankarstvo CTA dipl.oec. u ukupnom iznosu od 4.473,15 €. Pri tome su uzeti u obzir i prekovremeni sati koje bi predvidivo tužiteljica CT odradila. Naime, ona je i prije nezgode radila prekovremeno tako da je izvjesno da bi radila i iza 6 siječnja 2018. da tada nije doživjela nezgodu budući je za takvim radom i nadalje postojala potreba njezinog poslodavca KBC Rijeka. U navedenom smislu svoj iskaz je dala svjedokinja KT čiji je iskaz ovaj sud u cijelosti prihvatio kao istinit. Međutim po prosudbi ovoga suda tužiteljica CT nema pravo na zatezne kamate na iznos izgubljene zarade za period prije nego što je podnijela odštetni zahtjev. Naime, prema čl. 1103. ZOO-a obveza naknade štete – pa tako i izgubljene zarade – dospijeva podnošenjem pisanog zahtjeva za naknadu ili tužbe. Prema utvrđenju ovoga suda tužiteljica CT je podnijela odštetni zahtjev tuženiku HEP-Operatoru distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorju Rijeka dana 5. studenog 2020. (list sudskog spisa broj 38 i 39). Nadalje prema čl. 215. st. 1. ZOO-a zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano. Dakle od dana dospjelosti tj. 6. studenog 2020. teče zakonska zatezna kamata na isplatu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti tužiteljice CT te zbog izgubljene zarade u periodu od 6. siječnja 2018. do 1. lipnja 2019.
25. Iz nalaza i mišljenja angažiranog medicinskog vještaka dr. Željka Cesareca specijaliste kirurške ortopedije razvidno je da zbog doživljene prometne nezgode od 6. siječnja 2018. tužiteljici ŠT bila potrebna tuđa pomoć i njega nestručne osobe u ukupnom trajanju od oko 300 sati. Prema slobodnoj ocjeni ovoga suda sukladno čl. 223. st. 1. ZPP-a jedan sat tuđe pomoći i njege nestručne osobe iznosi 5 € tako da je osnovano potraživanje tužiteljice CT naknade materijalne štete s osnova potrebe tuđe pomoći i njege u zatraženom iznosu od 1.500,00 €.
26. Na temelju nalaza i mišljenja angažiranog stalnog sudskog vještaka dr, Željka Cesareca specijalista kirurške ortopedije razvidno je da tužiteljica CT čije je prebivalište u [adresa] je morala obaviti 18. specijalističkih pregleda u Lovranu te 40 puta je morala ići u Rijeku radi ambulantnih fizikalnih terapija s ime da u 7 do 8 puta bila joj je potrebna i pratnja još jedno osobe. Prema cjeniku Autotroleja d.d. cijena povratne autobusne karte na relaciji [adresa] – [adresa] – [adresa] što spada u 3 zonu iznosi 4,60 € dok cijena povratne autobusne karte na relaciji Rijeka – Lovran – Rijeka što spada u 4 zonu iznosi 5,20 €. Iz navedenih razloga valjalo je u cijelosti prihvati tužbeni zahtjev tužiteljice CT radi naknade troškova lijekova i putovanja u iznosu od 150,00 €.
27. Prema utvrđenju angažiranog medicinskog vještaka dr. Željka Cesareca specijalista kirurške ortopedije tužiteljici CT je bila potrebna pojačana prehrana u trajanju od 52,5 dana tako da joj je bila potrebna nešto češća i veća konzumacija voćnih napitaka - cca 1,5 litru dnevno, cca do 1 kg voća i sl. Prema slobodnoj ocjeni ovoga suda sukladno čl. 223. st. 1. ZPP-a tužiteljica CT je dakle dnevno na iime pojačane prehrane trebala potrošiti 8,00 € dnevno odnosno za 52,5 dana to daje trošak u iznosu od 420,00 €,
28. Dakle, obzirom na sve prethodno navedeno po prosudbi ovoga suda osnovan je zahtjev tužiteljice CT za naknadom materijalne štete i to: a) zbog izgubljene zarade iznos od 4.473,14 €, b) zbog potreba pojačane prehrane u iznosu od 420,00 €, c) zbog potrebe tuđe pomoći i njege u iznosu od 1.500,00 € u d) zbog troškova puta i liječenja u iznosu od 150,00 € odnosno ukupno 6.543,14 €. Kada se tome doda i dosuđeni iznos zbog pretrpljene neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti tužiteljice CT u iznosu od 6.800,00 € valjalo je tužiteljici CT dosuditi ukupnu štetu u iznosu od 13.343,14 € dok je odbijena s ostatkom svoga tužbenog zahtjeva u iznosu od 625,96 € te je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I.
29. Prema čl. 154. st. 5. ZPP-a sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje su protivna stranka i njezin umješač imali ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi. Naime, u ovoj parnici tužiteljica CT je što se tiče osnovanosti svoga tužbenog zahtjeva uspjela u potpunosti tj. 100% dok što se tiče visine tužbeno zahtjeva uspjela je 95,52 % odnosno kada se ta dva postotka zbroje i podijele s 2 razvidno je da tužiteljica CT je je uspjela u ovoj parnici 97,76, a tuženik HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka svega 2,24% a što opravdava primjenu citiranog čl. 154. st. 5. ZPP-a. Nadalje čl. 155. st. 1. ZPP-a je propisano da sud će prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima ovoga Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. Prema čl. 151. st. 1. ZPP-a parnične troškove čine izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu postupka što dakle uključuje i podnošenje odštetnog zahtjeva i svih drugih potrebnih podnesaka tuženiku prije podnošenja same tužbe sudu. Ovaj sud je dosudio tužiteljici CT troškove njezinog zastupanja po angažiranom punomoćniku i to: 1) za sastav odštetnog zahtjeva tužiteljice CT od 5. studenog 2020. upućenog tuženiku HEP-Operatoru distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorju Rijeka prije podnošenja tužbe radi mirnog rješenja spora po Tbr. i. toč. 4. važeće odvjetničke tarife iznos od 50,00 €, 2) za sastav tužbe tužiteljice CT od 29.12.2020. po Tbr. 7. toč. 1. važeće odvjetničke tarife iznos od 500,00 €, 2) za pristup ročištu punomoćnika tužiteljice CT dana 16.11.2021. na kojem se raspravljalo samo o procesnim pitanjima po Tbr. 9. toč. 2. važeće odvjetničke tarife iznos od 250,00 €, 3) za pristupe ročištima punomoćnika tužiteljice CT dana 3.12.2021., 21.1.2022., 14.9.2022., 9.5.2025., 25.6.2025 i 7.11.2025. na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari po Tbr. 9. toč. 1. važeće odvjetničke tarife iznos od 500,00 € za svako od tih ročišta, 4) za sastave podnesaka tužiteljice CT od 5.4.2023. po Tbr. 8. toč. 4. važeće odvjetničke tarife iznos od 50,00 €, 5) za sastave podnesaka tužiteljice CT od 2.11.2021., 13.1.2021., 16.5.2022. i 28.10.2025. po Tbr. 8. toč. 1. važeće odvjetničke tarife iznos od 500,00 € za svaki od tih podnesaka i 6) za izbivanje izvan pisarnice punomoćnika tužiteljice CT prilikom očevida suda dana 21.1.2022, po Tbr. 39. važeće odvjetničke tarife iznos od 50,00 € kao i trošak korištenja osobnog automobila na relaciji [adresa] po Tbr. 50 važeće odvjetničke tarife iznos od 6,35 € (tj. isti iznos koji je isplaćen sucu za korištenje osobnog automobila u službene svrhe) tako da ukupni troškovi odvjetničkog zastupanja tužiteljice CT iznose 5.906,35 €. Pored navedenog tužiteljici CT su priznati i troškovi: 1) sudske pristojbe na tužbu tužiteljice CT od 29.12.2020. u iznosu od 95,98 €, 2) trošak sudske pristojbe na nepravomoćnu presudu Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pn- 481/2020-59 od 23. prosinca 2025. u iznosu od 186,14 €, 3) trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 331,81 €, 4) trošak financijskog vještačenja u iznosu od 331,81 €, 5) zatraženi troškovi suda prilikom očevida od 26,54 € i 6) troškovi preslikavanja osobnog zdravstvenog kartona tužiteljice CT od 26,54 € tj. ukupno 998,82 €. Dakle ukupni parnični troškovi tužiteljice CT iznose dosuđenih 6.905.17 € dok je tužiteljica CT odbijena s ostatkom zatraženog parničnog troška te je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom II. Ovaj sud nije priznao zatraženi trošak za sastav brojnih podnesaka tužiteljice CT kojim se sukcesivno dostavljala dokumentacija ili obavještavalo sud da je uplaćen potreban predujam budući ta dokumentacija i uplatnice su se sudu mogle dostaviti i bez podnesaka. Također požurnice tužiteljice CT radi ubrzanja rada suda ne mogu ići na teret tuženika HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka budući te troškove on nije uzrokovao. Prema čl. 156. st. 1. ZPP-a stranka je dužna neovisno o ishodu parnice nadoknaditi protivnoj stranci troškove koje je uzrokovala svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio. Iz navedenih razloga ovaj sud nije priznao tužiteljici CT trošak zastupanja tužiteljice CT na ročištu dana 3. listopada 2025. budući zamjenik punomoćnika tužiteljice CT se na tom ročištu nije mogao analitički očitovati za svaki pojedini vid materijalne štete koji iznos potražuje već je samo zbirno naveo da potražuje za pojačanu ishranu, troškove liječenja i putovanja te tuđu pomoć i njegu iznos od 2.350,00 €, a niti je to bilo jasno iz njegovog prethodnog podneska od 23. rujna 2025. Naime, kod svakog pojedinog oblika materijalne štete je nužno navesti koji se iznos potražuje dok kod nematerijalne štete je tužitelj dužan navesti koje vidove nematerijalne štete potražuje te iznos ne mora analitički navoditi već može navesti samo zbirni iznos. Iz navedenih razloga troškovi toga ročišta od 3. listopada 2025. su pali na teret tužiteljice CT koja je obvezna na punomoćniku 1. umješača na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. i punomoćnicima 2. umješača na strani tuženika NT kao vlasnik [obrt]obrta za TT, elektroinstalacije i građevinarstvo plati svakom trošak zastupanja na tom ročištu po Tbr. 9. toč. 1. važeće odvjetničke tarife iznos od 500,00 € što uvećano za porez na dodanu vrijednost u iznosu od 125,00 € daje trošak od 625,00 €. Iz navedenih razloga je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkama III. i IV.
U Rijeci 23. prosinca 2025.
Sudac:
Damir Vinketa
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu nadležnom županijskom sudu u Republici Hrvatskoj u roku od 15 dana računajući od dana dostave. Žalba se predaje putem ovog suda pisanim podneskom u tri primjerka.
U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti.
Dostaviti:
- pun. tužiteljice CT zajedno s rješenjem o dužnosti uplate sudske pristojbe na nepravomoćnu presudu Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pn-481/2020-59 od 23. prosinca 2025. u iznosu od 186,14 €,
- tuženiku HEP-Operatoru distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektroprimorju Rijeka,
- pun. 1. umješač na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d. i
- pun. 2. umješača na strani tuženika NT kao vlasnik [obrt] obrta za TT, elektroinstalacije i građevinarstvo.
