Broj: IR-170/2025
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
ZAGREB
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Gordane Korotaj, predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. ĐČ i dr., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24), odlučujući o žalbi okr. ĐČ podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Vinkovcima, broj: Pp-1969/2025-8 od 1. prosinca 2025., na sjednici vijeća održanoj 23. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. ĐČ te ukida rješenje Općinskog prekršajnog suda u Vinkovcima, broj: Pp-1969/2025-8 od 1. prosinca 2025. kojom je okr. ĐČ produljena mjera opreza zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtvi nasilja u obitelji.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem je okr. ĐČ na temelju čl. 130. st. 1. i 5. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ), određena „mjera opreza, zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtvi nasilja na udaljenost manjoj od 10 metara u trajanju od 2 (dva) mjeseca, odnosno dok traje potreba za istom, a najdulje do pravomoćnosti presude.“
2. Protiv tog rješenja okr. ĐČ je putem branitelja Stjepana Šporčića, odvjetnika u Vukovaru, pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući usvojiti žalbu, ukinuti pobijano rješenje i vratiti sudu na ponovni postupak.
3. Žalba je osnovana.
4. Rješavajući o žalbi okrivljenika sukladno odredbi čl. 211. st. 3. PZ-a, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da nisu postojale zakonske osnove za donošenje pobijanog rješenja.
5. Naime, okr. ĐČ je pobijanim rješenjem na temelju čl. 130. st. 1. i 5. PZ-a, produljena mjera opreza koju je odredio ovlašteni tužitelj, a koja PZ-om nije propisana. Odredbom čl. 130. st. 1. PZ-a su propisani opći uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi se mogla odrediti mjera opreza, a u st. 2. su propisane vrste mjere opreza, time da je u istom stavku u t. 3. propisana mjera opreza „zabrane približavanja određenoj osobi i zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom“. Prvostupanjski je sud, određujući odnosno produljujući mjeru opreza u izreci i pozivajući se na odredbu čl. 130. st. 1. i 5. PZ-a, naveo da određuje „mjeru opreza zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve“, koja mjera opreza uopće kao takva nije propisana navedenom odredbom.
5.1. Iz sadržaja naziva te mjere opreza proizlazi da je prvostupanjski sud odredio okrivljeniku mjeru opreza koja sadržajno odgovara zaštitnoj mjeri zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji, a koja je propisana Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji i koja se izriče na temelju čl. 16. tog Zakona, koji propisuje uvjete i način izricanja te zaštitne mjere kao prekršajnopravne sankcije. Dakle, prvostupanjski je sud okrivljeniku izrekao mjeru opreza koja uopće nije propisana odredbom PZ-a na koju se prvostupanjski sud poziva (iako je tužitelj u optužnom prijedlogu naredbom odredio pravilnu mjeru opreza iz čl. 130. st. 2. t. 3. PZ-a).
5.2. Potrebno je istaknuti da su svrha i načela primjene mjera opreza u prekršajnom postupku (čl. 130. i čl. 131. PZ-a), a koja se određuju tijekom trajanja prvostupanjskog postupka i traju najdulje do pravomoćnosti, različita od svrhe i načela primjene zaštitnih mjera koja se izriču nakon provedenog postupka kao prekršajnopravne sankcije (čl. 50. do čl. 58.a PZ-a).
5.3. Stoga je u pravu žalitelj kada u žalbi ističe da je predmetna mjera opreza nezakonita jer sadržajem i nazivom kako je određena (produljena), nije niti propisana PZ-om već Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji i to kao zaštitna mjera odnosno prekršajnopravna sankcija.
5.4. Nadalje, kada bi i mjera opreza bila pravilno određena (što nije), prvostupanjski sud nije, sukladno odredbi čl. 131. st. 3. PZ-a, naveo osobu kojoj se okrivljenik ne smije približiti (nazivajući ju samo „žrtvom nasilja“) odnosno s kojom se okrivljeniku zabranjuje uspostavljanje ili održavanje izravne ili neizravne veze, što mjeru opreza čini nepotpunom i onemogućava provedbu iste. Odlukom kojom se određuje pojedina mjera opreza zabrane približavanja određenoj osobi i zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom, treba jasno odrediti njezin sadržaj tako da je izvršiva i ne ostavlja o tome nikakve dvojbe, držeći se njenog propisanog sadržaja PZ-om, odnosno, konkretno, čl. 131. st. 3. PZ-a.
6. Iako je određena odnosno produljena mjera opreza koja zakonom nije propisana, prvostupanjsko rješenje je trebalo ukinuti i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja kako to pravilno ističe žalitelj.
6.1. Naime, obrazlažući produljenje mjere opreza okr. ĐČ, prvostupanjski sud navodi da je svrha iste odvraćanje tog okrivljenika o činjenja novog prekršaja, da prvostupanjska presuda još nije postala pravomoćna, kao i prirodu i težinu prekršaja te da su trajno narušeni odnosi između okr. ĐČ i okr. IČ (okrivljenikove bake) koja je osoba starije životne dobi (87 godina). Međutim, prije svega, iz stanja spisa je vidljivo da je prvostupanjski sud donio nepravomoćnu presudu kojom su okr. ĐČ i okr. IČ oslobođeni optužbe zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Stoga je potpuno nelogično i nejasno kako bi se predmetnom mjerom opreza spriječilo okrivljenika da čini nove prekršaje kada ga je prvostupanjski sud oslobodio optužbe za prekršaj nasilja u obitelji (u nedostatku dokaza), a za koji ga je tužitelj u optužbi teretio.
6.2. Slijedom navedenog, da je mjera opreza i pravilno izrečena, pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda da se njome ispunjava svrha (sprječavanje okrivljenika da čini nove prekršaje) budući da je u konkretnom slučaju donesena oslobađajuća presuda (nepravomoćne) čime se po ocjeni ovog suda gubi svrha određivanja mjere opreza (unatoč razlozima koje je prvostupanjski sud naveo). Stoga je trebalo prihvatiti osnovanom žalbu okrivljenika te ukinuti pobijano rješenje.
7. Iz navedenih razloga je na temelju čl. 211. st. 2. t. 3. PZ-a, odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 23. prosinca 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Vinkovcima, u 5 otpravka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
