Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Trg hrvatskih branitelja 1
Karlovac
Kž-696/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca, Ante Ujevića kao predsjednika vijeća, te Ivana Klapšića i Jasmine Štrucelj kao članova vijeća, uz sudjelovanje Sabine Erceg kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženika IB, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 2. i 3. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. – nastavno: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženika protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu, broj K-353/2025-40 od 25. studenog 2025., u sjednici vijeća održanoj 23. prosinca 2025. godine,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba optuženika IB kao neosnovana i potvrđuje pobijano rješenje.
Obrazloženje
1. Ispravljenim pobijanim rješenjem na temelju članka 123. stavak 1. točka 3. u vezi članka 127. stavak 4. i članka 131. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda RH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. 36/24. i 72/25. - dalje: ZKP/08) protiv optuženika IB produljen je istražni zatvor određen rješenjem Općinskog suda u Karlovcu broj Kv-127/2025-7 od 20. kolovoza 2025.
1.1. Na temelju članka 124. stavak 2. ZKP/08 u istražni zatvor uračunava se vrijeme od uhićenja optuženika IB od 30. srpnja 2024. u 23,00 sati do 1. kolovoza 2024., od 30. svibnja 2025. u 18,15 sati do 31. svibnja 2025. te od 20. kolovoza 2025., pa nadalje.
1.2. Na temelju članka 133. stavak 3. ZKP/08 istražni zatvor može trajati najdulje do pravomoćnosti presude ali ne dulje od rokova propisanih člankom 133. ZKP/08.
2. Protiv ovog rješenja optuženi IB je po braniteljici Nataši Vučinić, odvjetnici iz Zagreba, podnio žalbe zbog bitne povreda odredaba kaznenog postupka, pogrešne primjene Kaznenog zakona i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da Županijski sud prihvati žalbe i ukine istražni zatvor, te odredi puštanje optuženika na slobodu. O obje žalbe donijet će se jedna odluka.
3. Žalba optuženika IB nije osnovana.
4. Protivno navodima u žalbi, po ocijeni vijeća, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio postojanje razloga za produljenje istražnog zatvora protiv optuženika iz osnova u članku 123. stavak 1. točka 3. ZKP/08. Također, za svoju odluku je dao jasne, određene i dostatne razloge i to kako one koji se odnose na postojanje osnovane sumnje kao opće pretpostavke iz članka 123. stavak 1. ZKP/08. za primjenu mjere istražnog zatvora, tako i one koji se odnose na postojanje posebnih pretpostavki za primjenu ove mjere protiv optuženika i nemogućnosti zamjene istražnog zatvora blažim mjerama, a koje razloge u cijelosti prihvaća i ovo vijeće. Stoga se, suprotno žalbenim razlozima, rješenje može ispitati.
5. Suprotno žalbenim navodima prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio sve odlučne činjenice u pogledu daljnje opstojnosti istražnog zatvora, kako u pogledu osnovnog preduvjeta, osnovane sumnje, tako i u pogledu posebne okolnosti, iteracijske opasnosti. Osnovana sumnja da je optuženik počinitelj kaznenog djela stavljenog mu na teret proizlazi iz donesene nepravomoćne presude kojom je optuženi proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 8 mjeseci.
6. U pogledu posebne pretpostavke za određivanje istražnog zatvora – osobitih okolnosti koje upućuju na opasnost da bi optuženik mogao ponoviti djelo ili počiniti teže djelo kojim prijeti, po ocjeni ovog vijeća, prvostupanjski sud je pravilno pod točkom 5. obrazloženja utvrdio postojanje razloga za produljenje istražnog zatvora protiv optuženika iz članka 123. stavak 1. točka 3. ZKP/08, te je za svoju odluku dao jasne i potpune razloge. Stoga, suprotno navodima žalbe i ovo vijeće, smatra da postoji stvarna opasnost da bi optuženik boravkom na slobodi mogao ponoviti kazneno djelo ili počiniti teže kazneno djelo kojim prijeti. Pa tako pravilno prvostupanjski sud stavlja u korelaciju kazneno djelo za koje je osuđen, a pri čemu je pokazao bezobzirnost i upornost u počinjenju, što pak valja staviti u korelaciju s naknadnim ponašanjem optuženika koji je za vrijeme izrečenih mjera opreza iste više puta prekršio, a iz čega proizlazi usmjerenost optuženika naspram žrtve. Također valjalo je cijeniti da iz provedenog psihijatrijskog vještačenja proizlazi da je optuženik IB osoba čiji se odnos prema sredstvima ovisnosti može opisati kao ovisnost te da je djelo počinjeno pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti te iz ovisnosti proizlazi rizik od počinjenje novog djela u budućnosti pa se za smanjenje ovog rizika predlaže izreći sigurnosnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti. Sve navedene okolnosti i po mišljenju ovoga suda upućuje na postojanje konkretne i predvidive opasnosti da bi optuženik na slobodi ponovio kazneno djelo ili počinio teže djelo kojim prijeti, a time i daljnje ispunjenje istražnozatvorske osnove iz članka 123. stavak 1. točka 3. ZKP/08.
7. Obzirom na sve gore navedene okolnosti i ovo vijeće je mišljenja da se svrha istražnog zatvora ne može ostvariti mjerama opreza iz članka 98. ZKP/08, niti istražnim zatvorom u domu.
8. Iako je optuženik u istražnom zatvoru više od 4 mjeseca, a što predstavlja ½ kazne zatvora na koju je nepravomoćnom presudom optuženik osuđen, u konkretnom slučaju nije došlo do povrede načela razmjernosti. Naime, prilikom donošenja odluke o produljenju istražnog zatvora vijeće nalazi da pri procjeni da li je došlo do povrede načela razmjernosti valja uzeti u obzir okolnosti in concreto zbog kojih je istražni zatvor i prvotno određen. Naime, protiv optuženika su rješenjem ovoga suda broj Kir- 594/2024 od 1. kolovoza 2024. bile određene mjere opreza koje su između ostalog branile optuženiku da uspostavlja i održava veze sa žrtvom NB. Žrtva NB je prilikom donošenja odluke o istražnom zatvoru navela da joj je sada još gore nego kada su bili u braku jer je on opsjednut s njom, učestalo ju zove, šalje joj poruke različitog sadržaja u smislu da će se ubiti, da ju voli, da se oprašta s njom i njezinom kćerkom. Nadalje navodi da je optuženik tri puta kršio mjere opreza i to pod utjecajem alkohola, da ga se boji, cijelo ljeto spava pod zatvorenim prozorima jer ne zna kada bi mogao doći i što bi mogao učiniti. Dakle, prijašnje mjere opreza u konkretnom slučaju nisu bile adekvatne niti optuženiku niti njegovom specifičnom odnosu naspram žrtve. Prema tome, imajući u vidu prethodno citiranu izjavu žrtve koju pak valja staviti u korelaciju s opisom kaznenog djela za koje je optuženi osuđen, a koje je počinio pod odlučujućim utjecajem ovisnosti o alkoholu i fiksiranost optuženika naspram žrtve, to i po mišljenju ovoga suda zahtjevi javnog interesa i očuvanja sigurnosti pretežu nad pravom optuženika na slobodu, pa stoga nije došlo do povrede razmjernosti iz članka 122. stavak 2. ZKP/08, usprkos tome što je optuženik već gotovo polovicu kazne na koju je nepravomoćno osuđen, u istražnom zatvoru. Što se tiče žalbene tvrdnje da je došlo do povrede razmjernosti između trajanja istražnog zatvora i kazne na koju je osuđen, obzirom da je optuženik priznao djelo za koje je osuđen, dok je oštećena navela da se ona optuženika više ne boji, valja reći da se prilikom provođenja testa razmjernosti vodilo računa i o navedenim okolnostima, no da iste u odnosu u konkretnoj situaciji nisu od takvog značaja da bi pravo optuženika na slobodu pretežilo nad zahtjevima javnog interesa i očuvanja sigurnosti.
9. Stoga ovo vijeće žalbene navode optuženika smatra neosnovanima, a kako pobijanim rješenjem nisu ostvarene ni povrede iz članka 494. stavak 4. ZKP/08, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je temeljem odredbe članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08 riješiti kao u izreci.
U Karlovcu, 23. prosinca 2025.
Predsjednik vijeća:
Ante Ujević