REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-4239/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Katarine Marčić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Domino real estate d.o.o., Kornić, Kamenica 12, OIB: 55458611666, zastupanog po punomoćniku Mii Holjar, odvjetnici u Matulju, protiv ovršenika KĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mati Prepelcu, odvjetniku u Zagrebu, radi odlučivanja o prijedlogu za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, bez održavanja ročišta, 23. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem ovršne isprave – presude zbog ogluhe, pod poslovnim brojem: P- 1133/2022 od 07. siječnja 2025., Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 12. studenog 2025. podnio Općinskom sudu u Rijeci prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava, kao i prijedlog radi proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom (dalje: FINA).

2. Općinski sud u Rijeci se rješenjem pod poslovnim brojem: Ovr-1651/2025 od 14. studenog 2025. oglasio stvarno nenadležnim za odlučivanje u ovom predmetu i predmet je 18. prosinca 2025. ustupio ovom sudu kao stvarno i mjesno nadležnom za postupanje.

3. Prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenik podnosi iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ), dok u prijedlogu za odgodu, ovršenik samo predlaže odgoditi izvansudsku ovrhu kod FINA-a.

4. Prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa otpremljen je 18. prosinca 2025. ovrhovoditelju na očitovanje, a isti do dana donošenja ovog rješenja nije zaprimljen. Međutim, sud je u konkretnom predmetu zbog hitnosti u postupanju (Zahtjeva za izravnu naplatu podnesen je 30. listopada 2025. u 11:49 sati), odlučio temeljem stanja spisa bez čekanja na istek rok za očitovanje ovrhovoditelja, te vodeći pri tom računa da na taj način ni ovršenik, a ni ovrhovoditelj nisu dovedeni u nepovoljan položaj.

5. Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe. Čl. 65. st. 1. OZ-a propisuje da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu uz ispunjenje dodatnih uvjeta.

6. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva (2) uvjeta, a od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

7. Prijedlogom od 12. studenog 2025. ovršenik je ujedno podnio i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a. Međutim nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Tako, ovršenik u svom prijedlogu ne navodi u čemu bi se šteta sastojala, zašto bi ista bila nenadoknadiva ili teško nadoknadiva. Nastanak nenadoknadive štete ovisi prvenstveno o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno mogućnosti ovrhovoditelja da štetu nadoknadi, ako prijenos i pljenidba budu proglašeni nedopuštenima. Ovršenik ničim nije učinio vjerojatnim da mu ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti eventualnu štetu naknaditi. Naime, postoje pravna sredstva za vraćanje prenesenih novčanih sredstava, ako ovršenik uspije sa pravnim lijekom kojeg je uložio, to jest ako se pokaže da su novčana sredstva neosnovano prenesena ovrhovoditelju.

8. Slijedom navedenog, sud smatra kako nisu ispunjeni uvjeti za odgodu, te je primjenom navedenih zakonskih odredbi, odlučio kako je navedeno izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 23. prosinca 2025.

Sudac:

Jure Pezelj

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik: Katarina Marčić

DNA:

1. Ovrhovoditelju po pun.

2. Ovršeniku po pun.

3. Spis