REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl. broj: Pn-1396/2021-43

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji Silviji Sunčani Stubičar, u pravnoj stvari tužitelja ĐĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] koju zastupa odvjetnik Borna Okroša iz Zagreba, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa OD Grgić i partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon 11. prosinca 2024. godine održane glavne i javne rasprave u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja odvjetnice Nere Sržić i punomoćnika tuženika odvjetnice Dajane Tica, na ročištu radi donošenja, objave i uručenja presude dana 23. prosinca 2025. godine,

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe.

i

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d., Listopadska 2, Zagreb, OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti tužiteljici ĐĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] iznos od 360,00 EUR za imovinsku štetu sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 26.5.2021. g. do isplate, po kamatnoj stopi od 6.3.2020. g. do 31.12.2022. g. određenoj prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka od 1. siječnja 2023. g. do 29. prosinca 2023. g. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. g. do ispate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d., Listopadska 2, Zagreb, OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti tužiteljici ĐĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] iznos od 2.491,55 EUR kao pravičnu novčanu naknadu za neimovinsku štetu sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 23.12.2025. g. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.422,53 eura sa zateznom kamatom koja teče od 23. prosinca 2025. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koje je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 6. ožujka 2020. g. stradala u Sisku, u ulici Ante Starčevića u ravnini kućnog broja 76 na način da je nogom zapela u rupu na pločniku, pri čemu je pala i ozlijedila se, a samom događaju je svjedočio očevidac PĐ. Štetni događaj se dogodio uslijed neodržavanja pješačkog nogostupa za čije je održavanje nadležan osiguranik tuženika Grad Sisak. Pješački nogostup, a koji je mjesto pada se smatra površinom namijenjenom za kretanje pješaka (javna površina) a time je ista svakako vlasništvo Grada Siska, te je isti dužan predmetni nogostup održavati na način siguran za kretanje pješaka. Temeljem odredbe članka 1045. ZOO-a, tko drugome prouzroči štetu dužan ju je i naknaditi ako ne dokaže da bi ista nastala i bez njegove krivnje.

U navedenoj nezgodi tužiteljica je zadobila teške tjelesne ozljede radi kojih joj je pružena liječnička pomoć. Zbog zadobivenih ozljeda tužiteljica je trpjela fizičke bolove i strah, došlo je do smanjenja njezine opće životne i radne sposobnosti, zbog čega trpi duševne boli, te joj je tijekom liječenja bila potrebna tuđa pomoć i njega. Obzirom na navedeno, tužiteljica potražuje od tuženika iznos naknade štete za povredu prava osobnosti iz čl. 19. ZOO-a, i to za povredu prava na tjelesno i duševno zdravlje, pravičnu novčanu naknadu sukladno čl. 1100. st. 2. ZOO-a, vodeći računa o jačini i trajanju izazvanih fizičkih boli i straha, sve u visini od 20.000,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama.

Tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev podneskom od 20.5.2025. godine, na način kako glasi u izreci presude, što se ima smatrati preinakom tužbe a koju preinaku je sud dopustio jer smatra da je navedeno svrsishodno za konačno rješenje spora između stranaka u postupku te je odlučio kao u izreci rješenja na temelju članka 190. stavka 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj SL SFRJ 4/77, 36/77, 6/80, 36/80, 43/82, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, i NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23) jer nalazi da je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju, odgovornost i visinu tužbenog zahtjeva. Štetni događaj nije prijavljen ni tuženiku niti MUP-u. Također se osporava protupravnost na strani Grada Siska. Nadalje, rupu na kolniku je tužiteljica mogla uočiti da je upotrijebila uobičajenu pažnju. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev i naložiti tužiteljici da mu naknadi trošak parničnog postupka.

3. Na temelju provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz pojedinačno, kao i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, a temeljem odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje: ZPP) te primjenjujući materijalno pravo na tako utvrđeno činjenično stanje, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u fotografije (list 5-8), medicinsku dokumentaciju (list 9-10), odštetni zahtjev (list 11-12), policu osiguranja (list 89), proveden je očevid, pribavljen je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Vedrane Petrovečki, saslušana je tužiteljica i svjedok, pribavljen je nalaz i mišljenje vještaka dr. Jakše Filipovića, i izvršen je uvid u zdravstveni karton.

5. Sud otklanja prigovor promašene pasivne legitimacije jer je iz police osiguranja (list 89) broj OV0687011411 razvidno da ju je Grad Sisak ugovorio s tuženikom dana 2.3.2020. g. dakle neposredno prije štetnog događaja.

6. U odnosu na sam nastanak štetnog događaja i protupravnost Grada Siska sud je proveo očevid i pribavio nalaz i mišljenje ovlaštenog sudskog vještaka sudske medicine dr. Vedrane Petrovečki a kako bi se utvrdilo postojanje uzročne veze između postupanja Grada Siska i nastanka štetnog događaja.

7. Na očevidu dana 31. svibnja 2022. godine sud je pristupio na mjesto u ulici Ante Starčevića 76 u Sisku i tužiteljica je tom prilikom pokazala mjesto štetnog događaja kao i nogostup te je istaknula da u odnosu na fotografije od prije i u trenutku očevida je bila veća rupa, na sredini nogostupa, kad se vraćala s posla i išla prema vlaku, a malo iza nje je hodao njezin prijatelj PĐ. To je bilo oko 14,00 sati popodne a nije padala kiša i imala je bijele „starke“ na nogama pri čemu nije vidjela rupu jer se žurila na vlak. Svjedok PĐ joj je pomogao da se digne nakon pada na nogostupu i nakon toga je šepala, ali je mislila da je to od straha, i da je malo nategnula nogu. Istaknula je da je pala cijelom dužinom tijela, a nakon toga je 2-3 dana bila kod kuće i mirovala očekujući da će otok splasnuti, te kad nije splasnuo, otišla je na hitnu i dobila je longetu, a zbog COVID-19 nije išla na fizikalnu terapiju. Svjedok joj je pomogao da sa mjesta štetnog događaja dođe do vlaka jer je i on išao u tom smjeru odnosno na autobus. Tuđu pomoć i njegu joj je pružala majka.

8. Sud je utvrdio da je iskaz tužiteljice uvjerljiv jer je 6. ožujak 2020. godine bio petak, pa je sud našao životno uvjerljivim i logičnim postupak tužiteljice da žuri na vlak, i ne obraća pažnju na posljedice pada, nego da žuri kući, a da je potom tek 9. ožujka (ponedjeljak) tražila medicinsku pomoć kad je uvidjela da otok ne prolazi i da je došlo do značajne povrede. Sud također nalazi da je i neposrednim očevidom utvrdio postojanje oštećenja na nogostupu u Gradu Sisku, te nalazi uvjerljivim da je moguće doći do pada pješaka, preko oštećenja (rupe) na nogostupu.

9. U svezi gore navedenog sud je pribavio nalaz i mišljenje vještaka sudske medicine dr. sc. Vedrane Petrovečki koja je u svojem nalazu i mišljenju od 19.6.2022. g. navela da su pri prvom pregledu kirurga utvrđene dijagnoze istegnuća lijevog nožnog zgloba i prijeloma udaljenog kraja lijeve lisne kosti. Prema iskazu ozljeda je nastala kad je tužiteljica 6.3.2020. g. nogom zapela u rupu na pločniku, pri čemu je pala cijelom dužinom tijela. Prijelom lisne kosti predstavlja većinu prijeloma u području gležnja. Kada na nožni zglob djeluju slabije sile, radi se obično o padu u razini ili sportskoj ozljedi. Jače sile djeluju na nožni zglob u tijeku odvijanja prometnih nesreća. Poprečni prijelom udaljenog kraja lisne kosti uobičajeno nastaje izvrtanjem stopala prema unutra (inverzija) kada uz prijelom dolazi i do istezanja vanjskih sveza (ligamenata) koje s vanjske strane učvršćuju zglob. Kako lisna kost nosi sveza 17% mase tijela, u ovim okolnostima moguće je i manje opterećenje noge uz bolnost. Uspoređujući ova teoretska znanja s ozljedama koje je zadobila tužiteljica proizlazi zaključak da je prilikom propadanja u opisano oštećenje (rupu) na pločniku, došlo do izvrtanja lijevog stopala tužiteljice prema unutra, kada je nastalo istegnuće lijevog nožnog zgloba te prijeloma udaljenog kraja lijeve lisne kosti. Stoga je mehanizam nastanka ove ozljede sukladan opisu iz tužbe kao i iskaza koji je dala tužiteljica na očevidu.

10. Kako je na nedvojbeno način utvrđena uzročno-posljedična veza, a na nalaz i mišljenje ovlaštenog sudskog vještaka nije bilo primjedbi, te i sud nalazi da je isti sačinjen stručno, precizno, potpuno, i u skladu s razvojem medicinske znanosti te praćenjem stručne medicinske literature sud je u cijelosti ocijenio uvjerljivim ne samo iskaz tužiteljice i svjedoka nego su isti potvrđeni i nalazom i mišljenjem vještaka.

11. Dakle, sud nalazi da je tužiteljica dokazala pravnu osnovu, odnosno da joj pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu po čl. 19. i čl. 1100. i čl. 1045. ZOO-a, pa je dakle preostalo utvrditi visinu pravične novčane naknade za neimovinsku štetu kao i visinu imovinske za tuđu pomoć i njegu koju je tužiteljici pružala majka.

12. Stoga je sud pribavio nalaz i mišljenje ovlaštenog sudskog vještaka dr. Jakše Filipovića koji je u svojem nalazu i mišljenju naveo da je ozljeda istegnuća lijevog gležnja i prijeloma vanjskog maleola lijevog gležnja ozljeda koja se mogla dogoditi u dinamici ozljeđivanja, što predstavlja uzročno-posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Po završenom liječenju zaostale su trajne posljedice uslijed redukcije kretnji lijevog gležnja u lakom stupnju. Liječenje je završeno 7.4.2020., a medicinski je trebalo još minimalno 3-4 tjedna. Po provedenom liječenju zaostale su trajne posljedice od 5%, oštećenica je pretrpila bol jakog intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg 5 dana i manjeg 50 dana kumulativno, primarni strah je bio jačeg intenziteta i kratkotrajno, u daljnjem tijeku je bio tzv. sekundarni strah, koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda, strah jačeg intenziteta bio je u trajanju od 1 dana, srednjeg 5 dana, dok je potom nastavljeno stanje tzv. kasnog straha u vidu bojaznosti i zabrinutosti od 40 dana kumulativno. Tuđa pomoć i njega je bila potrebna 2 sata dnevno kroz 40 dana. Naruženje ne postoji.

13. Kako je tuženik prigovorio nalazu i mišljenju vještaka isti je i usmeno saslušan te je iskazao da nakon što je izvršio uvid u zdravstveni karton ne nalazi osobitosti koje bi se mogle povezati sa štetnim događajem koje bi utjecale na nalaz. U podnesku tuženika se nalaze točne činjenice koje se odnose na nastavak liječenja nakon 7. travnja 2020. g. a on je u nalazu naveo taj datum kao završetak liječenja po medicinskoj dokumentaciji s tim da je naglasio da je liječenje moralo trajati još minimalno 3-4 tjedna. S obzirom na nalaz od 7. travnja kada je odstranjena imobilizacija te dopušteno djelomično opterećenje lijeve noge zasigurno trebalo daljnji period kako bi se prijelom koštanog konsolidirao tako da se postepeno opterećenje lijeve nove poveća. Na kliničkom pregledu reducirane kretnje lijevoga gležanj u lakom stupnju te isto ocijenjeno uobičajeno s 5% trajnih posljedica. Nadalje, da se izuzme nalaz od 7. travnja, prijelomi i tijek cijeljenja prijeloma koji je minimalno 4-6 tjedana, a nakon toga je potrebna rehabilitacija, da bi se funkcionalno osposobio ozlijeđeni zglob, u ovom slučaju lijevi gležanj, što sve skupa zahtijeva 3 mjeseca, a tijek liječenja nije poštovan, te je nakon 7. travnja trebala provesti rehabilitaciju, uz kontrolu fizijatra. Ne može se očitovati što bi bilo da je poštovan algoritam liječenja u predmetnom štetnom događaju.

14. Sud nalazi nalaz i mišljenje kao i usmeni iskaz vještaka logičnim, uvjerljivim i u skladu s medicinskom dokumentacijom kao i zdravstvenim kartonom, te otklanja prigovor tuženika na navedeni nalaz i mišljenje, te je iz navedenog razloga i odbio prijedlog za provođenje novog medicinskog vještačenja. Sud nalazi da je predmetni nalaz i mišljenje sačinjen stručno i u skladu s pravilima medicinske struke te je mogao poslužiti kao osnova za donošenje odluke u ovom predmetu.

15. Neimovinska šteta koja je tužiteljici nastala u ovom štetnom događaju je posljedica povrede prava osobnosti, pa je osnovan njezin zahtjev za naknadom štete po čl. 1048. Zakona o obveznim odnosima /("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje:ZOO). Sud je pravičnu naknadu dosudio po čl. 1100. st. 1. ZOO-a, pri odlučivanju o visini pravične naknade sud je vodio računa o svim okolnostima iz čl. 1100. st. 2. ZOO-a.

16. Sud nalazi da tužiteljica ima pravo na naknadu s osnove povrede prava osobnosti te imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege. U odnosu na imovinsku štetu sud nalazi da je primjereni iznos 4,5 eura po satu tuđe nekvalificirane pomoći i njege a kako je vještak promijenio da je bilo potrebno 80 sati to predstavlja iznos od 360,00 eura. U odnosu na pravičnu novčanu naknadu sud je uzeo u obzir da je tužiteljica mlada osoba koja je rođena 1998. g., dakle u vrijeme štetnog događaja imala 21 godinu, a već je zadobila 5% zaostalih trajnih posljedica, te je iznos od 2.491,55 eura primjeren za pretrpljenu bol, nelagodu zbog nošenja imobilizacije, potrebe za rtg snimanjem, i posebno nemogućnosti za provođenje fizikalne terapije zbog mjera COVID-a19 koje su ju onemogućile da svoje liječenje provede po propisanom algoritmu.

17.Sud je tužiteljici priznao pravo na zakonske zatezne kamate na navedeni iznos od 360,00 eura za imovinsku štetu počev od 26.5.2021. g. kad je tužiteljica podnijela tužbu, sve po stopi iz čl. 29. st. 2. i 8. ZOO. Kamatna stopa dosuđena je po čl. 29. st. 2. ZOO. U odnosu na neimovinsku štetu sud je kamatu priznao počev od donošenja presude do isplate, sve po stopi iz čl. 29. st. 2. i 8. ZOO. Kamatna stopa dosuđena je po čl. 29. st. 2. ZOO.

18. Odluka o parničnom trošku donesena je po čl. 154. st. 1. i 155. st. 1. ZPP-a, a sud je vodio računa o kvalitativnom i kvantitativnom uspjehu stranaka u sporu. Tužiteljici su dosuđeni troškovi zastupanja po odvjetniku po Tarifi o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023), i to: za sastav tužbe 100 bodova (tbr 7.1), za zastupanje na ročištima 2.12.2021., 31.5.2022., 17.3.2023., 21.5.2025. i 11.11.2025. g. po 100 bodova (tbr. 9.1. OT), i za sastav podnesaka 31.8.2021., i 20.5.2025. svaki po 100 bodova (tbr. 8.1. OT), a za ročište 21.5.2025. g. 25 bodova (tbr. 9.5.), odnosno ukupno 850 bodova, a kako je vrijednost 1 boda 2 eura to je priznao 1.650,00 eura i PDV-a od 412,50 eura, te predujam za vještačenje 199,08 eura, potom predujam za očevid 49,48 eura, sudsku pristojbu za tužbu od 36,50 eura i sudsku pristojbu za presudu od 74,97 eura, odnosno ukupno 2.422,53 eura. Kamata na parnični trošak dosuđena je po čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a i po čl. 30. st. 3. Ovršnog zakona. Slijedom iznesenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 23. prosinca 2025. godine

Sudac

Silvija Sunčana Stubičar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

1. Pun. tužiteljice uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu

2. Pun. tuženika