Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 27
R1-625/2022-23
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Marici Lović kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu po prijedlogu predlagateljice MFV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po pun. Marku Višiću, odvjetniku u Splitu, naspram protustranke MF iz [adresa],radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, 23. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e
Dijele se zajedničke nekretnine stranaka sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka za geodeziju Tomislava Čipčića od 13.12.2024., kojem vještvu prileži skica sa prijedlogom diobe i koja čini sastavni dio ovog rješenja , i to u odnosu na nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] ZU 905 K. O. [katastarska općina], na način da predlagateljici pripada isključivo pravo vlasništva dvorišnog prostora sjeverno i istočno od stana predlagateljice te sjeverno od staze (u prilogu vještva na prikazu lica mjesta tijelo označeno slovima B C D O P R S T U I B) površine 59 m2 te preostali dvorišni prostor na jugoistočnom dijelu ograđenog posjeda (u prilogu na prikazu lica mjesta tijelo označeno slovima E F G L K E) površine 249 m2, dakle, ukupno 308 m2 koje predstavljaju pripadak samostalnoj uporabnoj cjelini predlagateljice, a da protustranci pripada isključivo pravo vlasništva dvorišnog prostora sjeverno i zapadno od objekta uz stan protustranke, prostor u produžetku staze u smjeru zapada do zapadnog ruba objekta te dvorišni prostor zapadno od zamišljene linije u produžetku zapadnog ruba objekta u smjeru juga (u prilogu na prikazu lica mjesta tijelo označeno slovima A B I N M J K L G H A) površine 323 m2 koji predstavljaju pripadak samostalnoj uporabnoj cjelini protustranke.
Obrazloženje
1.U prijedlogu koji je zaprimljen kod ovog suda 22. prosinca 2022. predlagateljica navodi da su stranke u ovom postupku u zemljišnim knjigama upisane kao suvlasnici nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] ZU 905 K. O. [katastarska općina], svaki za po 1/2 dijela cijelog. Predlagateljica da se od protustranke želi odijeliti, s čime da se stranke do sada nisu sporazumjele te je predložila da se provede razvrgnuće suvlasništva na predmetnim nekretninama uspostavom etažnog vlasništva na način da se suvlasnički udio svakog suvlasnika poveže s realnim pravom vlasništva.
2.Protustranka se tijekom ovog postupka nije očitovala na istaknuti prijedlog.
3.Tijekom postupka izveden je dokaz pregledom isprava dostavljenih u sudski spis te je proveden dokaz očevidom na licu mjesta kao i vještačenjem po sudskom vještaku geodetu u osobi Tomislava Čipčića.
4.Prijedlog predlagateljice za razvrgnuće suvlasničke zajednice je osnovan.
5.Između stranaka u ovom predmetu za zaključiti je da nema spora o predmetu diobe, pravu suvlasništva i veličini suvlasničkih omjera stranaka, sve u odnosu na predmetne nekretnine.
6.Razvrgnuće suvlasništva regulirano je odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje u tekstu: ZV), konkretno čl. 47. do 56. navedenog Zakona. Pri tome je odredbom čl. 47. st. 1. propisano da svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno te mu to pravo ne zastarijeva, dok se prema čl. 48. st. 2. i 3. pravo na razvrgnuće ostvaruje u sporazumu sa svim suvlasnicima (dobrovoljno razvrgnuće) ili putem suda (sudsko razvrgnuće) a sudski postupak se provodi kao izvanparnični.
7.Odredbom čl. 50. st. 1. ZV-a propisano je da je prilikom sudskog razvrgnuća sud vezan strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav sporazum postoji a moguć je i dopušten a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Prema st. 2., ako sud nije vezan načinom razvrgnuća iz st. 1., djeljive pokretne stvari dijeliti će se fizički a nekretnine geometrijski, pri čemu se prilikom geometrijske diobe može osnovati pravo služnosti i stvarnog tereta. Prema st. 4., ako dioba nije moguća prema st. 2. (nemogućnost geometrijske diobe nekretnina), sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).
8.Pravni učinak razvrgnuća propisan je odredbom čl. 55. ZV-a, pa sukladno st. 1., svaki suvlasnik koji je sudjelovao u razvrgnuću stječe na temelju sporazuma o razvrgnuću ili pravomoćne odluke suda o razvrgnuću, a na zakonom određeni način, pravo vlasništva ili neko drugo pravo, izvodeći ga iz svog suvlasničkog dijela. Prema st. 2. zakonom određeni način stjecanja i prestanka prava vlasništva odnosno suvlasništva i drugih stvarnih prava jest predaja pokretnina u samostalan posjed, odnosno uknjižba prava na nekretninama u zemljišnim knjigama. Prema st. 3. u slučaju sudskog razvrgnuća, izvršenje odluke o razvrgnuću moći će zahtijevati svaki od suvlasnika koji je sudjelovao u tom razvrgnuću, bez obzira na čiji je zahtjev sud odlučivao.
9.Nekretnine koje su predmet razvrgnuća predstavljaju čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] ZU 905 K. O. [katastarska općina], stranke su upisane kao suvlasnici svaki za po ½ dijela cjeline.
10.Provedenim očevidom na licu mjesta, kojem je očevidu bila nazočna i protustranka, utvrđeno je da je predmet razvrgnuća dvorišni prostor anagrafske oznake [adresa] te je na terenu predlagateljica pokazala dvorišni prostor koji ona koristi a koji predstavlja istočni dio dvorišta, sve kako je prikazano na planu posebnih dijelova zgrade.
11.U svom nalazu i mišljenju od 13. prosinca 2024., sudski vještak geodet Tomislav Čipčić, čije vještvo sud smatra da je sačinjeno po pravilima struke i koje su stranke uredno zaprimile te na isto nisu imale prigovora, je naveo da temeljem očevida na licu mjesta, podataka izvađenih iz zemljišnika i katastra te koordinatnog preklopa kat. plana sa geodetskim snimkom ovog područja utvrđuje da predlagateljica predlaže da se provede razvrgnuće suvlasništva na nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] ZU 905 K. O. [katastarska općina] uspostavom etažnog vlasništva na način da se suvlasnički udio svakog suvlasnika poveže s realnim pravom vlasništva. Čest. zem. [katastarska čestica] u naravi da predstavlja dio nogostupa [adresa], da nije pokazana na očevidu i kao takva da nije predmetom ovog vještva te da se unutar čest. zem. [katastarska čestica] nalazi čest. zgr. [katastarska čestica] koja u naravi da predstavlja stambeni objekt anagrafske oznake [adresa] bez dograđene lođe. Za ovaj objekt stranke da su ishodovale Rješenje o izvedenom stanju od 17.08.2021. god. izdano od Grad Kaštela klasa: UP/I 361-03/13-02/6251 i isti se nalazi na čest. zgr. [katastarska čestica] (u prilogu na prikazu lica mjesta tijelo označeno slovima N M J O P T U I N) i na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] (u prilogu na prikazu lica mjesta tijelo označeno slovima P R S T P). Čest. zgr. [katastarska čestica] (u prilogu na prikazu lica mjesta tijelo označeno slovima N M J O P T U I N) da nije evidentirana u zemljišnoj knjizi a u katastarskom operatu se vodi u posjedovnom listu 750 kao kuća od 144 m2 i zgrada od 44 m2, ukupno 188 m2. Iz snimljenog stanja, a i iz digitalnog kat. plana vještak navodi da je utvrdio da čest. zgr. ima stvarnu površinu od 144 m2. Čest. zem. [katastarska čestica] (u prilogu na prikazu lica mjesta tijelo označeno slovima A B C Z V F G H A) da se vodi u zemljišniku u ZK ulošku [broj ZK uloška] kao dvor od 646 m2, a u katastarskom operatu u posjedovnom listu 2064 u istoj kulturi i površini. Iz digitalnog kat. plana i snimljenog stanja da je utvrdio da čest. zem. [katastarska čestica] ima stvarnu površinu od 668 m2, a da istočni dio čest. zem. [katastarska čestica] (u prilogu na prikazu lica mjesta tijelo označeno slovima C D E F V Z C) u površini od 21 m2 predstavlja dio Ulice Stjepana Radića; - legalizirani stambeni objekt (u prilogu na prikazu lica mjesta tijelo označeno slovima N M J O P R S T U I N) da ima tlocrtnu površinu od 151 m2 i sastoji se od dvije samostalne uporabne cjeline. Samostalna uporabna cjelina koju koristi predlagateljica (u prilogu na prikazu lica mjesta tijelo označeno slovima I J O P R S T U I) da predstavlja istočni dio objekta i da se sastoji od kuhinje, hodnika, kupaonice, dnevnog boravka i sobe ukupne netto površine 50,2 m2, sa pripatcima i koeficijentima lođe i tavana iznad tog stana netto površina da iznosi 65,08 m2. Samostalna uporabna cjelina koju koristi protustranka (u prilogu na prikazu lica mjesta tijelo označeno slovima I J M N I) da predstavlja zapadni dio objekta. Sastoji se od kuhinje, dnevnog boravka, hodnika, kupaonice, i dvije sobe ukupne netto površine 58,6 m2 sa pripatcima i koeficjentima natkrivene terase i tavana iznad tog stana netto površina da iznosi 74,6 m2. Dvorišni prostor koji je jasno definiran ogradnim zidovima (osim na zapadnom dijelu sjeverne granice) da ima površinu od 647 m2 i da ga je moguće podijeliti na način da pješačka staza od ulazne kapije (u prilogu na prikazu lica mjesta linija označena slovima D i E) do prostora južno od stana protustranke u širini od 1 m i dužini od 8,6 m (u prilogu na prikazu lica mjesta tijelo označeno slovima D E K J O D) predstavlja zajednički prilaz; - dvorišni prostor sjeverno i istočno od stana predlagateljice te sjeverno od staze (u prilogu na prikazu lica mjesta tijelo označeno slovima B C D O P R S T U I B) površine 59 m2 te preostali dvorišni prostor na jugoistočnom dijelu ograđenog posjeda (u prilogu na prikazu lica mjesta tijelo označeno slovima E F G L K E) površine 249 m2, ukupno 308 m2 predstavlja pripadak samostalnoj uporabnoj cjelini predlagateljice. Za ovu vrstu pripatka površina da se množi sa koeficijentom 0,0 (308 m2 * 0,1 = 30,8 m2); - dvorišni prostor sjeverno i zapadno od objekta uz stan protustranke, prostor u produžetku staze u smjeru zapada do zapadnog ruba objekta te dvorišni prostor zapadno od zamišljene linije u produžetku zapadnog ruba objekta u smijeru juga (u prilogu na Prikazu lica mjesta tijelo označeno slovima A B I N M J K L G H A) površine 323 m2 predstavlja pripadak samostalnoj uporabnoj cjelini protustranke. Za ovu vrstu pripatka površina se množi sa koeficjentom 0,0 (323 m2 * 0,1 = 32,3 m2). Obzirom na navode protustranke sa očevida vještak da je izvršio uvid u arhivsku građu katastra i utvrdio da je granica čest. zem. [katastarska čestica] sa čest. zem. [katastarska čestica] nepromijenjena od kad su iste i formirane i površina čest. zem. [katastarska čestica] da nije povećana "na štetu" čest.zem.. 440/3. Površina čest. zem. [katastarska čestica] da je povećana za 86 m2 1997. god. provedbom Geodetskog elaborata poduzeća Geoprojekt pri formiranju pojasa Ceste dr. FranjeTuđmana na temelju Lokacijske dozvole. Tim elaboratom dio čest. zem. [katastarska čestica] da je smanjen za 86 m2 koji su pripojeni čest. zem. [katastarska čestica]. Vještak je naveo da je mišljenja da postojeći Elaborat etažiranja odnosno Plan posebnih dijelova zgrade koji je izradio Studio Sorelle d.o.o. 2022. god. nije provediv dok se ne ispune zakonom propisani uvjeti. Objekt koji se etažira da treba biti uplanjen i evidentiran u zemljišniku i pripatci da trebaju biti na istoj čestici a to u ovom slučaju da nije ispunjeno. Prethodno da je potrebno i moguće geodetskim elaboratom objediniti čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], ispraviti površine i granice prikazane na kat. planu te uplaniti objekt sukladno Rješenju o izvedenom stanju. Dakle vještak je utvrdio kojih nekretnina su stranke u posjedu te je predložio diobu po njihovim jasno vidljivim posjedima na način da predlagatelja bude etažna vlasnica istočnog stana odnosno istočne samostalne uporabne cjeline sa pripatcima i koeficijentima u neto površini od 95,88m2 (9588/20278 dijela zajedničkog posjeda), dok da bi protustranka bila etažni vlasnik zapadnog stana odnosno zapadne samostalne uporabne cjeline sa pripatcima i koeficijentima u neto površini od 106,9 m2 (10690/20278 dijela zajedničkog posjeda).
12.U izvanparničnom postupku za provođenje postupka razvrgnuća zajednica primjenjuju se pravna pravila bivšeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku za Kraljevinu Jugoslaviju koji je postupak razvrgnuća zajednica nekretnina uredio pravnim pravilima paragrafa 267-274. S obzirom da je utvrđeno kako je u konkretnom slučaju moguća i dopuštena geometrijska dioba nekretnina te imajući u vidu sadržaj dokumentacije koja je priložena u sudski spis i da je predlagateljica prijedlog uredila u skladu s nalazom i mišljenjem sudskog vještaka, to je prijedlog valjalo prihvatiti kao osnovan i odlučiti kao u točci I. izreke ovog rješenja.
Split, 23. prosinca 2025.
S U D A C
MARICA LOVIĆ
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, a rok za žalbu je 15 dana i počinje teći danom primitka rješenja.
DNA:
-punomoćniku predlagatelja
- protustranci
-u spis