REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Stalna služba u Donjoj Stubici

Matenačka cesta 3/1

Posl.br. Pn-61/2024-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, po sutkinji Vesni Posavec, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĐJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po pun. Tei Milanković-Podbreznički, odvjetnici u Zagrebu, protiv protustranke AJ iz [adresa], radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 11. studenoga 2025.god. u prisutnosti tužitelja i pun. tužitelja, te tuženika, dana 23. prosinca 2025.god.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku AJ iz [adresa], da plati tužitelju ĐJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 4.000,00 (slovima: četiri tisuće) eura zajedno sa zateznom kamatom tekućom po čl.29.st.2.Zakona o obveznim odnosima počevši od 31.srpnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i naknaditi ovom parnicom prouzročeni trošak sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku AJ iz [adresa], da plati tužitelju ĐJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.666,08 eura sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu u kojoj navodi da je faktični vlasnik i dugogodišnji posjednik k. č. br. [katastarska čestica] šuma Kokočevec od 2456 m2 K. o. [katastarska općina], iako je u Posjedovnom listu 5069 iste k.o. upisan samo u 57/2455 dijela. Zemljišnoknjižne upise zbog stanja u k. o. [katastarska općina] nije moguće utvrditi. Tuženik je u toj njegovoj šumi posjekao 18 stabala bukve i 2 stabla hrasta sve u promjeru na panju između 40 i 55 cm pa tužitelj smatra da je opisanim postupanjem tuženika oštećen za najmanje 4.000,00 EUR.

Sredinom mjeseca srpnja 2023. tuženik je nazvao tužitelja rekavši mu kako je, izgleda, greškom posjekao drveće u njegovoj ovdje opisanoj šumi te pozvao tužitelja da dođe na [adresa] radi utvrđenja stvarnog stanja.

Dana 15.7.2023. stranke su se našle u šumi i ustanovljeno je kako je tuženik posjekao stabla u tužiteljevoj šumi. Prema izgledu panjeva stabla su posjećena negdje u prvoj polovici 2023. godine.

Nakon utvrđenja ovih činjenica tuženik je predložio tužitelju da na ime naknade štete posječe adekvatnu količinu drva u nekoj njegovoj šumi, što tužitelju nije bilo prihvatljivo jer mu drvo trenutno nije potrebno pa je dogovoreno da će naknadno iznaći načina kako obeštetiti tužitelja. Međutim, više nije odgovarao na pozive tužitelja. Tužitelj potražuje na ime počinjene štete iznos od 4.000,00 eura.

2. U odgovoru na tužbu tuženik AJ navodi kako se ne osjeća krivim što mu se stavlja na teret jer šumu nije prodao, niti pilio. Šumu je prodala njegova majka i on s time nema ništa. S majkom nije u dobrim odnosima.

3. Tijekom dokaznog postupka proveden je očevid uz prisustvo šumarskog vještaka koji je izradio nalaz i mišljenje o području i vrijednosti posječenih stabala, ispitane su stranke i svjedoci NJ i ĐJ i proveden je uvid u dokumentaciju u spisu o vlasništvu i posjedu šumske čestice i u kazneni spis dostavljen od PP Donja Stubica, po kaznenoj prijavi protiv tuženika.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Tužitelj je u spis dostavio pisanu izjavu, a potom u iskazu ispitan kao stranka, naveo da je iza pokojnog oca CJ naslijedio djedovinu u kojoj je i jedna šuma koja se nalazi u [adresa], zvana Kokočevec, koja je na katastarskoj čestici [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Tuženikov djed i njegov otac CJ poštivali su zajedničku međusobnu među. Česticu br. 3176/151 zajednički uživaju i VJ i IJ, ali ne vode se u zemljišnim knjigama kao vlasnici. 2008.g. on i njegov sada pokojni brat TJ i tuženikov otac VJ i IJ utvrdili su postojeću među, a koja je postojala od davnina i koja se poštivala sve do štetnog događaja. 2012.g za svoje potrebe otpilio je jedan hrast. Zbog konfiguracije terena međusobna međa se može utvrditi s 100% sigurnošću. Dana 13. srpnja 2023. nazvao ga je telefonom AJ koji mu je rekao da mu se čini kako je posjekao njegovu šumu, te je htio da se nađu kako bi pogledali među. Dogovorili su se kako će se dana 15.07.2023. naći se kod tužiteljeve kuće, Laz 162A, i zajedno pregledati šumu. Na uviđaj u šumu Orač Josip pozvao je i ŠJ sa kojim je zajedno sjekao i utovarivao drva. Njegova šuma i šuma od GJ izlaze na put, ali put su usjekli po njegovom kako bi mogli izvesti drva. Prilikom pregleda međe i stanja šume utvrdili su kako je posjekao njegovu šumu. Oračeva šuma, koja se nalazi pokraj njegove, je nedirnuta. Prilikom sječe šume naišao je DJ koji ih je upozorio da sijeku tuđu šumu. Smatra da je sve do tog momenta bila krađa bukve i hrasta. Nakon nekoliko dana AJ i njegov tetak IJ koji je suvlasnik u njihovom zajedničkom djelu šume izašli su na lice mjesta i tetak je potvrdio da je međa točno onako kako je i on rekao. Nakon izlaska iz šume u pokušaju nagodbe, tuženik mu je ponudio da na drugom mjestu, kao nadoknadu, poruši njegovu šumu, ali mu drvo ne treba jer se u Zagrebu grije na plin. Nakon razgovora ostalo je na tome da će se naknadno dogovoriti oko naknade štete. U više navrata kasnije je putem telefona pokušavao kontaktirati tuženika AJ koji mu se nije htio javiti, a na kraju je i blokirao njegov broj mobilnog telefona. Policiji je prijavio sječu šume 07.08.2023.g koja je izašla na teren i točno locirala i popisala dvadeset svježe posječenih panjeva u promjeru 45 do 50 centimetara. Bilo je 18 bukvi i 2 hrasta. U izjavi AJ sve prebacuje na svoju majku kako bi izbjegao odgovornost za posječena stabla, jer njegova majka najvjerojatnije nema nikakvih primanja. Sada šuma izgleda kao livada usred šume, što se može vidjeti na policijskim fotografijama. U posjedu šume nikada ga nitko nije smetao, a u posjedu je od smrti oca, a potom i bratovog dijela nakon njegove smrti.

6. Tuženik je izjavio da priznaje posjed šumskog zemljišta na kojem je vršena sječa te da je porušeno nešto stabala, ali da tužitelj treba isto rješavati s njegovom majkom i tetom koje smatraju da međa ide drugom trasom. Nije predložio njihovo ispitivanje u svojstvu svjedoka niti druge dokaze.

7.Svjedok NJ, izjavio je da je jednog dana prije dvije ili tri godine tuženik AJ ponudio mu prodaju stabala bukve i hrasta, a on je trebao drva za ogrjev i otišao je s njime i njegovom majkom označiti stabla koja može može kupiti. Oni su mu pokazali stabla i on je počeo s rušenjem, ali drugog ili trećeg dana rušenja došao je DJ koji živi u blizini šume i rekao mu da je porušio njegova stabla, a ne od obitelji AJ. O tome je obavijestio obitelj AJ i kroz nekoliko dana na sastanak na koji su došli majka, tuženik i tužitelj, nije se utvrdila međa niti činjenica čija su stabla. DJ se više nije uključivao u raspravu, te pretpostavlja da je on obavijestio TJ ovdje tužitelja o sjeći stabala. Kasnije je u šumi uz pomoć katastarskog plana na internetu mjerio posjede u šumi i zaključio da je sječom stabala koja mu je pokazao tuženik i koja je posjekao ušao zapravo u posjed ne samo tužitelja nego još dvaju posjednika, na nekom dijelu čestice, jer su posjedi tj. kako u stvari uživaju dio šume posjednici dugački i uski, a teren je brdovit i krivudave su međe. Sjekao je i na posjedu tuženika. Dok je dogovarao kupovinu u šumi su mu pokazivali dio na kojem sjeći stabla prvenstveno majka tuženika, a bio je prisutan i tuženik, a novac je dao na kraju majci tuženika i to 1000,00 eura, a ona mu je vratila 200,00 eura, na ime toga što je ostavio drva u šumi koja je posjekao na posjedu treće osobe ŽJ , a ukupno je posjekao 30 m3 drva. Tuženik mu je javio da je dogovorio s ŽJ odštetu u vidu posječenog njezinog drva. Nije tražio dozvolu sječe šume od nadležnog tijela, jer to može samo vlasnik.

8. Svjedok ĐJ, izjavio je da je od 2001. bio nekoliko puta u šumi koju posjeduje tužitelj, jer je pomagao sjeći stabla njegovom bratu, a poslije i tužitelju. Poznato mu je gdje je NJ sjekao stabla po odobrenju tuženika i može reći da je to posjed tužitelja u cijelosti. Ne može točno reći dimenzije, međa je krivudava, posjed je dugačak, a širinu ne može točno izraziti u metrima. Poznato mu je da je tužitelj stekao posjed nasljeđivanjem od roditelja kao i njegov brat, koji je preminuo, a posjed je nastavao uživati tužitelj. Bio je u šumi nakon predmetne sječe i smatra da je posjećeno cca 50 stabala, na jednom dijelu posjeda tužitelja na cijeloj širini posjećena su sva stabla samo ne cijelom duljinom, a stabla su bila hrast i bukva. Međe nisu označene nikakvim znacima, ali između posjeda tužitelja i tuženika postoji mala čistina cijelom dužinom posjeda tako da se razaznavala međa između njihovih posjeda.

9. Proveden je očevid uz prisustvo šumarskog vještaka i stranaka. Tužitelj je pokazao među koju je prethodno označio s uzicom i pokazao je konkretan prostor koji posjeduje na kojem je izvršena sječa stabala. Tvrdi da dobro poznaje granice svoje šume jer je u istu dolazio od malena, a sada je star 72 godine, te je poslije smrti roditelja dolazio sa sada pokojnim bratom, redovito zbog skupljanja lišća te radi sječe stabala. Pokazao je vještaku 14 panjeva ostalih od porušenih stabala u štetnom događaju te 6 starijih panjeva. Tuženik paušalno poriče da bi bila točna međa kako ju je označio tužitelj, ali ne pokazuje drugu među na dijelu na kojem je bila sječa stabala. Tužitelj je predložio da se koristi skica sačinjena na policijskom očevidu zbog proteka vremena te naraslog kupinja i drugog raslinja na prostoru na kojem je bila sječa.

10. Temeljem provedenog očevida i uzetih relevantnih podataka, šumarski vještak Davor Cesarec je izradio nalaz i mišljenje. U nalazu navodi da je utvrdio posječenih ukupno 9 stabala bukve odnosno 22,09 m2 drveta, a šteta sukladno metodologiji izračuna vrijednosti drveta iznosi ukupno 2.352,55 eura. Zatim, ukupno je posječeno 5 stabala hrasta, odnosno 9,07 m2 hrasta, a učinjena šteta vrijedi ukupno 2.226,33 eura, dakle, sveukupno 4.578,88 eura. Iznos naknade šumske štete koja je nanesena šumi, šumskom zemljištu, odnosno šumskim proizvodima, utvrđena je na način da je prodajna cijena pojedinog šumskog proizvoda iz prodajnog cjenika Hrvatskih šuma d.o.o. pomnožena faktorom utvrđenim Cjenikom. Faktor sadrži obeštećenje za sume i šumska zemljišta, (gubitak kvalitativnog i kvantitativnog prirasta, izmjena omjera vrsta drveća u šumi i druge oblike umanjenja vrijednosti šuma i šumskog zemljišta), šumskih proizvoda i šumske infrastrukture, obeštećenje za umanjenje opće korisnih funkcija suma i obeštećenje za pogoršane uvjete uzgoja, zaštite, iskorištavanja i uređivanja suma.

11. Nalazu i mišljenju vještaka stranke nisu prigovarale i sud je prihvatio vještački nalaz u cijelosti, jer je sačinjen u skladu s pravilima struke, a sud nema osnove sumnjati u objektivnost rada vještaka.

12. Uvidom u zemljišnoknjižnu dokumentaciju te u posjedovni list br. 545, k. o. [katastarska općina], utvrđeno je da je tužitelj ĐJ upisan na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao suvlasnik odnosno posjednik u manjem dijelu iste, uz još nekoliko suvlasnika odnosno suposjednika. Međutim, ocjenjujući iskaz tužitelja i ispitanih svjedoka, tužitelj je predmnjevani vlasnik cijele k. č. br. [katastarska čestica], ali koja nije zemljišnoknjižno uređena kao što je, nažalost, česta situacija, posebice u odnosu na šumske čestice. Tužitelj je jasno pokazao granice svojeg šumskog posjeda, a svjedok ĐJ je jasno izjavio da mu je dobro poznat tužiteljev posjed i da je sječa stabala od strane NJ, a po nalogu tuženika, vršena, između ostaloga, na dijelu tužiteljevog posjeda. Sud je izjave tužitelja i ispitanih svjedoka ocijenio vjerodostojnima i u skladu s materijalnom dokumentacijom u spisu.

13. Naprotiv, tuženik je iskazivao tijekom ovoga postupka nedosljedno, malo priznajući da je sječa provedena na tužiteljevom posjedu, pa se potom pozivao na majku koja smatra da sječa nije provedena na tužiteljevom posjedu te paušalno negirajući granice tužiteljevog posjeda.

14.U kaznenom predmetu Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj: Kir-DO- 172/2023 odbačena je kaznena prijava protiv osumnjičenika AJ zbog kaznenog djela krađe iz čl. 228.st.1. Kaznenog zakona, zbog izostanka subjektivnog elementa namjere u počinjenju kaznenog djela.

15. Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08,125711, 78715 i 29/18, u nastavku: ZOO) u Glavi IX Izvanugovorni obvezni odnosi, Odjeljak 1. Prouzročenje štete, u čl. 1045. propisuje (1) " Tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. (2) Predmnjeva se obična nepažnja."

U čl. 1046. ZOO-a propisuje se: " Šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). "

16. Ocjenjujući savjesno sve provedene dokaze ponaosob i u njihovoj ukupnosti, sud je zaključio da je tužitelj dokazao da je na njegovom posjedu šume posječeno više komada stabala od strane NJ, a po nalogu tuženika koji je tužiteljev posjed pokazao kao svoj posjed i prodao stabla NJ. Nadalje, šumarski vještak je u svojem nalazu i mišljenju utvrdio njihovu vrijednost po stručnoj metodologiji. Tužitelj je ostao kod tužbenog zahtjeva koji je postavio u tužbi, iako je u nalazu vještak utvrdio nešto veću vrijednost posječenog stabla ( 4.578,88 eura).

17. Nesporno je da je protupravnim postupanjem tuženika, koji je pokazujući tužiteljev šumski posjed kupcu stabala, prouzročio štetu istome koja je nastala gubitkom stabala (umanjenjem imovine) na tom posjedu, a pri tome, tuženik je trebao biti siguran da pokazuje svoju šumu, a ne tuđu. Međutim, postupao je s najmanje običnom nepažnjom, tj. nije imao pažnju koju bi prosječan posjednik šume trebao imati kad prodaje stabla za sječu. Stoga je dužan naknaditi štetu tužitelju, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana podnošenja tužbe protiv tuženika.

18. Kako je tužitelj u cijelosti uspio u sporu, valjalo je temeljem odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, tuženiku naložiti da nadoknadi parnični trošak tuženiku.

Tužitelju su, kao potrebni priznati troškovi zastupanja po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika koji se sastoje sastava tužbe po Tbr. 7/1 u iznosu od 200,00 eura, zastupanje na ročištima dana 10.12.2024., 19.02.2025., 08.05.2025. i 11.11.2025. po Tbr. 9/1 za svako ročište 200,00 eura ( 100 bodova), te očevid od dana 15.07.2025., ukupno 1.200,00 eura, kao i trošak vještačenja u iznosu od 466,08 eura, tako da ukupni iznos parničnog troška iznosi 1.666,08 eura.

Na trošak je dosuđena i zakonska zatezna kamata koja teče od presuđenja.

U Donjoj Stubici, 23. prosinca 2025.god.

Sudac:

Vesna Posavec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana po primitku prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. pun. tužitelju

2. tuženiku