Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Gž-290/2025-3

I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, i to Željka Marin kao predsjednika vijeća, Vesne Vrkić Perak kao suca izvjestitelja i Ane Bosančić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Tihomir Rubeša, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Lidl Hrvatska društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu komanditno društvo za trgovinu, OIB: 66089976432, Velika Gorica, Ulica kneza Ljudevita Posavskog 53, radi naknade štete, a odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj: Pn- 1283/2023. od 21. veljače 2025. ispravljena rješenjem broj: Pn-1283/2023-38 od 13. ožujka 2025., na sjednici vijeća od 23. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

Žalba tuženika odbija se kao neosnovana, te se prvostupanjska presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj: Pn-1283/2023. od 21. veljače 2025. ispravljena rješenjem broj: Pn-1283/2023-38 od 13. ožujka 2025. potvrđuje u dijelu u kojem je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 9.454,85 EUR-a i naknaditi mu troškove parničnog postupka u iznosu od 2.036,92 EUR-a, sve s pripadajućim zateznim kamatama i u roku od 15 dana (točka I. izreke).

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda ispravljena rješenjem Pn-1283/2023-38 od 13. ožujka 2025. pod točkom I. izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 9.454,85 EUR-a s zateznim kamatama tekućim na iznos od: - 200,56 EUR-a od 21. prosinca 2018. do isplate; - 7.581,01 EUR-a od 15. svibnja 2020. do isplate i na iznos od 1.673,28 EUR-a od 21. veljače 2025. do isplate te da mu naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.036,92 EUR-a s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 21. veljače 2024., a sve u roku od 15 dana.

Točkom II. izreke odbijen je kao neosnovan zahtjev tužitelja u dijelu u kojem potražuje isplatu iznosa od 22,28 EUR-a sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 21. prosinca 2018. do isplate, zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 1.673,28 EUR-a od 15. svibnja 2020. do 20. veljače 2025.

2. Tuženik žalbom pobija dio navedene presude kojim je tužitelj uspio s tužbenim zahtjevom (točka I. izreke) zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – nastavno: ZPP).

Predlaže drugostupanjskom sudu uvažiti žalbu kao osnovanu te preinačiti prvostupanjsku presudu u pobijanom djelu na način da sud odbije tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Odgovor na žalbu nije izjavljen.

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. Razmatrajući prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu i postupak koji joj je prethodio, te navode tuženika iznesene u žalbi, ovaj sud smatra kako ta odluka nema nedostataka zbog kojih se ne može valjano-pravno ispitati, niti su njome povrijeđene odredbe parničnog postupka na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 365. stavak 2.

ZPP-a vodi računa po službenoj dužnosti.

Ovaj sud nije našao niti da u pobijanoj presudi postoji proturječnost o odlučnim činjenicama utvrđenim tijekom postupka i okolnostima navedenim u obrazloženju presude, tako da suprotno navodima u žalbi nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom neimovinske štete i s njom povezane imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege koju štetu je prednica tužitelja, (njegova majka) pretrpjela uslijed ozljeđivanja kada je u trgovačkom centru Lidl u Zagrebu, Dubrava 33, kod dolaska do blagajne pokušala uzeti košaru za namirnice s vrha posloženih košara prilikom čega su se košare srušile i pale na njezinu desnu nogu i ozlijedile ju.

7. U postupku pred prvostupanjskim sudom u bitnom je utvrđeno:

- da je prednica tužitelja NM dana 17. svibnja 2017. u TC Lidl u Zagrebu, Dubrava 33, kod dolaska do blagajne u navedenoj trgovini pokušala uzeti košaru za namirnice s vrha posloženih košara prilikom čega su se košare za namirnice srušile i pale na njezinu desnu nogu, uslijed čega je zadobila tjelesne ozljede;

- da se košare nisu nalazile na mjestu gdje inače stoje i bile su naslagane jedna na drugu u nizu od oko petnaest košara;

- da je u navedenom štetnom događaju prednica tužitelja zadobila tjelesnu ozljedu na stražnjoj strani desne potkoljenice, odnosno zadobila je sa stražnje strane distalnog dijela desne potkoljenice avulziju (otrgnuće) kožnog režnja cca 6 cm s eksponiranom ahilovom tetivom.

7.1. Radi utvrđivanja osnove i visine tužbenog zahtjeva neimovinske i imovinske štete tužitelja proveden je dokaz po stalnom sudskom vještaku dr. Igoru Stipančiću kirurgu.

Prvostupanjski sud pozivajući se na odredbe članka 1100. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21. – u nastavku teksta: ZOO) smatra da bi tužitelju na ime naknade neimovinske štete pripadao iznos od 8.650,00 EUR-a, a na ime imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 3.198,66 EUR-a, a na ime imovinske štete zbog odlaska liječniku iznos od 222,84 EUR-a. Prvostupanjski sud cijenio je da je doprinos tužiteljice štetnom događaju bio 10%, a kako je tužitelj na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu potraživao iznose manje no što bi mu po zakonu pripadali sud mu je dosudio na ime naknade neimovinske i imovinske štete zatraženi iznos od 9.454,85 EUR-a.

8. U postupku po žalbi sporan je način nastanka štetnog događaja, te odgovornost, odnosno suodgovornost prednice tužitelja nastanku štetnog događaja i štete.

9. Točno jest da je kod utvrđivanja načina nastanka štetnog događaja prvostupanjski sud u prvom redu pošao od iskaza svjedoka FM oca tužitelja i supruga prednice tužitelja, međutim isti je sud doveo u vezu s drugim dokazima provedenim tijekom postupka (zapisnik tuženika od 17. svibnja 2017. i potvrda MUP-a od 14. lipnja 2017.). Stoga, i prema mišljenju ovoga suda njegovom iskazu pravilno je poklonio vjeru prvostupanjski sud jer između ostalog niti sam tuženik u suštini ne spori nastanak štetnog događaja odnosno da je prednica tužitelja kod blagajne u dućanu tuženika pokušala uzeti košaru sa vrha naslaganih košara, a kojom prilikom su se košare srušile i pale na njezinu desnu nogu te je zadobila porezotinu.

9.1. Prema mišljenju ovoga suda s obzirom na bitne okolnosti nastanka štetnog događaja, između ostalog nespornih 13 do 15 košara naslaganih jedna na drugu, irelevantno je jeli visina košara u tom slučaju bila 160 ili 130 centimetara. Ono što je bitno jest da tako poslagane košare nisu bile sigurne za preuzimanje od strane kupaca (u konkretnom slučaju od strane prednice tužitelja). Stoga ovaj sud u cijelosti prihvaća zaključak prvostupanjskog suda da je za nastanak štetnog događaja u prvom redu odgovoran tuženik koji je kao trgovačko društvo koje obavlja poslovnu djelatnost prodaje dužan osigurati obavljanje svoje djelatnosti na siguran način, a u navedenu obvezu ulazi i omogućavanje kupcima da prilikom ulaska u dućan na siguran način mogu uzeti košaru za kupovinu. Košare koje su poslagane u visini da ih osoba prosječne visine za žensku osobu kakva je bila prednica tužitelja ne može dohvatiti da bi izvadila košaru ne ispunjavaju navedene uvjete te se radi o propustu djelatnika tuženika da navedene košare pripremi da budu sigurne za preuzimanje od strane kupaca.

S obzirom da je prilikom preuzimanja košare prednica tužitelja krivo procijenila da može bez opasnosti uzeti najvišu košaru umjesto da je zatražila pomoć djelatnika tuženika unatoč tome što su košare nedvojbeno bile poslagane na način da nisu bile sigurne za preuzimanje od kupca, pravilno je prvostupanjski sud primjenom odredbe članka 1067. stavak 3. ZOO-a procijenio da je doprinos nastanku štetnog događaja prednice tužitelja 10%.

10. Protivno navodima u žalbi prvostupanjski sud kod utvrđivanja visine iznosa na ime naknade štete koja pripada tužitelju uračunao je doprinos nastanku štetnog događaja prednice tužitelja od 10%.

Naime, u situaciji kada je oštećenik pridonio nastanku štete sud dosuđenu naknadu štete treba umanjiti za taj doprinos na način da se u konkretnom slučaju 10% oduzima od ukupnog iznosa štete koju je sud utvrdio, a ne od iznosa koji je tužitelj potraživao u tužbenom zahtjevu. Drugim riječima doprinos oštećenika vlastitoj šteti utječe na visinu dosuđene naknade štete, a ne na visinu tužbenog zahtjeva. Stoga pravilno je prvostupanjski sud doprinos oštećene vlastitoj šteti u omjeru od 10% računao prema utvrđenoj visini štete koja sukladno zakonu pripada oštećenoj (članak 1100. stavak 1. i 2. ZOO-a), a ne iznosa koji je tužitelj potraživao. Stoga pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je dosudio tužitelju na ime naknade štete zatraženi iznos od 9.454,85 EUR-a.

11. Kako prvostupanjski sud donoseći pobijanu presudu nije povrijedio odredbe parničnog postupka tako niti one na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a niti one na koje žalbom upire tuženik, pravilno je utvrdio činjenice bitne za donošenje zakonite odluke i pravilno primijenio materijalno pravo valjalo je primjenom odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu.

12. Presuda prvostupanjskog suda u dijelu u kojem je tužbeni zahtjev odbijen (točka II. izreke) ostaje neizmijenjena.

Vukovar, 23. prosinca 2025.

Predsjednik vijeća

Željko Marin