REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republika Hrvatska
ZAGREB
Broj: Ppž-11843/2025
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: predsjednice vijeća Gordane Korotaj, te članova vijeća Roberta Završkog i Kristine Gašparac Orlić, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog MJ i okrivljenog SJ, zbog prekršaja iz članka 6. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90 i 29/94), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave brodsko-posavske, Policijske postaje Nova Gradiška, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški od 30. listopada 2025., broj: Pp-295/2022, na sjednici vijeća 23. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e :
Prihvaća se žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave brodsko-posavske, Policijske postaje Nova Gradiška i ukida prvostupanjska presuda, te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljeni ČJ i okrivljeni SJ su nakon provedenog postupka oslobođeni optužbe za počinjenje prekršaja iz članka 6. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci iste s obrazloženjem prvostupanjskog suda da su okrivljenici porekli počinjenje djela, a da iskazi svjedoka policijskih službenika nisu prihvaćeni kao istiniti, dok iz iskaza nepristranih svjedoka proizlazi da nisu vrijeđali policijske službenike, pa nema valjanih dokaza da bi počinili djelo, već se njihovo ponašanje može podvesti pod građanski neposluh.
2. Protiv te odluke ovlašteni tužitelj je pravodobno podnio žalbu navodeći u bitnom, da sud nepravilno nije prihvatio iskaze policijskih službenika, da je nesporno da su okrivljenici vrijeđali policajce i ponašali se na naročito drzak i nepristojan način, da se takvo ponašanje nikako ne može podvesti pod građanski neposluh, pa je zbog svrhe specijalne i generalne prevencije nužno poslati poruku o nedopuštenosti takvog ponašanja, zbog čega predlaže da se pobijana presuda ukine i u ponovnom postupku okrivljenika oglasi krivim.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, koje povrede nisu utvrđene. No, ocjenom navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da, iako je prvostupanjski sud za svoju odluku dao razloge, po mišljenju vijeća ovog Suda navedeni razlozi koji se odnose na ocjenu dokaza nisu u cijelosti prihvatljivi, odnosno zaključak o nepostojanju prekršaja je zasad preuranjen.
5. U odnosu na pitanje je li u postupku potpuno i pravilno utvrđeno postojanje svih odlučnih činjenica, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud zaključak o nedostatku dokaza protiv okrivljenika, donio na temelju činjenice da iz iskaza svjedoka očevidaca VJ, ŠJ i ĐJ proizlazi da okrivljenici nisu narušavali javni red i mir.
5.1. No, kada se detaljno analiziraju iskazi očevidaca VJ i ĐJ, proizlazi da su isti iskazivali različito. Naime, svjedok VJ izričito navodi da nije čuo nikakvu galamu niti vidio naguravanje, iako je izašao na parkiralište da vidi što se događa jer je čuo da se dogodila prometna nezgoda. Takav iskaz je u suprotnosti s iskazom drugog očevica – svjedoka ĐJ koji navodi da je jedna od osoba prema kojoj su policajci postupali vikala „daj mi broj značke“ i bahato se ponašala, da su je policajci krenuli uhititi, a tri osobe su ih pokušale spriječiti u tome, pa su i njih priveli, dakle da je svakako bilo vike a i fizičkog kontakta. Kako se evidentno radi o istom događaju, prvostupanjski je sud bio dužan detaljno razjasniti takve razlike i razložno obrazložiti čiji svjedočki iskaz prihvaća. Nadalje, svjedok ŠJ navodi da nije čuo viku ili vrijeđanje, no iz njegova iskaza bi se dalo zaključiti da je u vrijeme događaja bio u lokalu, a izašao je kada je policija već vodila jednog od počinitelja, pa je trebalo razjasniti gdje je svjedok bio u vrijeme ključnog dijela događaja, odnosno ako je tada bio u kafiću je li uopće mogao čuti vanjski događaj na parkiralištu. Pritom je bitno napomenuti da navedeni svjedok iskazuje da je prethodno iz kafića udaljio okrivljenog FJ jer se naguravao s gostima i prijetila je opasnost da će se potući.
6. Uzimajući dakle u obzir da su obojica okrivljenih imali u organizmu visoku koncentraciju alkohola (1,73 i 1,54 g/kg), da je svjedok ŠJ prethodno morao izbaciti jednog od okrivljenika iz kafića zbog agresivnog ponašanja, nejasan je zaključak prvostupanjskog suda koji bez detaljnije analize odbacuje iskaze četvero policijskih službenika kao neuvjerljive, procjenjuje da se radilo o građanskom neposluhu, te prihvaća iskaze svjedoka očevidaca od kojih dvojica iskazuju različito (svjedoci VJ i ĐJ), dok je za jednog svjedoka ((ŠJ) dvojbeno gdje se uopće nalazio u trenutku događaja i je li mogao što vidjeti ili čuti.
7. Stoga je ovaj sud utvrdio da je prvostupanjski sud propustio okolnosno utvrditi činjenično stanje i svestrano razjasniti stanje stvari, pri čemu je sud s jednakom pažnjom dužan utvrditi činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist.
8. S obzirom na sve navedeno, valjalo je prihvatiti žalbu ovlaštenog tužitelja, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja provesti novi postupak u kojem će ispitati okrivljenike, provesti sve druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
9. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 23. prosinca 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v. r
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Slavonskom Brodu u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
