Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje, Istarska 1

Repubblica di Croazia

Tribunale Comunale di Pisino

Sezione distaccata di Buje-Buie

Buie, Via dell’ Istria 1

Posl. br. P-1089/2024-19

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

P R E S U D A

Općinski sud Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji Margareta Vivoda u parničnom predmetu tužiteljice BOJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Tomislav Bilobrk, odvjetnik iz Umaga, protiv tuženika BO, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku, Bojan Bacinger, odvjetnik u Čakovcu, radi uznemiravanja prava vlasništva, nakon održane i zaključene glavne rasprave u nazočnosti punomoćnika tužiteljice, tužiteljice, zamjenika punomoćnika tuženika i tuženika, dana 13. studenog 2025., 22. prosinca 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku BO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] da prestane uznemiravati tužiteljicu BOJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] u izvršavanju njenih vlasničkih ovlasti na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (livada 1242 m2), izmještanjem metalne ograde kojom je ograđeno gradilište na toj nekretnini te mu se zabranjuje svako takvo ili slično uznemiravanje tužiteljice u izvršavanju njenih vlasničkih ovlasti na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (livada 1242 m2), ubuduće, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku BO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] da tužiteljicI ŽOJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], B, nadoknadi parnični trošak ovog postupka u iznosu od 2.814,00 u roku 15 dana, zajedno sa zateznim kamatama koje teku od sljedećeg dana od dana donošenja ove presude, 23, prosinca 2025., u roku 15 dana.

III. Tuženik se odbija sa svojim zahtjevom za naknadu parničnog troška.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u podnesenoj tužbi od 11.prosinca 2024. godine navodi da je stvarni i zemljišnoknjižni vlasnik te posjednik nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (livada 1242 m2) i upisane u zemljišnoj knjizi na njeno ime (dalje: predmetna nekretnina). Tuženik je neosnovano, bespravno i posve bespotrebno uznemirio tužiteljicu u njenom pravu vlasništva predmetne nekretnine tako što je na predmetnoj nekretnini samovlasno premjestio prethodno postavljenu metalnu ogradu kojom je tužiteljica sukladno svojoj zakonskoj obvezi iz čl.134.st.1. Zakona o gradnji i ugovornoj obvezi iz čl.3.st.2. i čl.7.st.1.toč.6.i 8. Ugovora o građenju sklopljenog 10.2.2024. sa Archon d.o.o. ogradila postojeće gradilište na vlastitoj predmetnoj nekretnini radi izgradnje građevine - stambene zgrade predviđene pravomoćnom Građevinskom dozvolom Klasa: UP/I-361-03/23-01 /000043 Ur.br.: 2163-9-06/21-24- 0019 od 7.2.2024. (dalje: Građevinska dozvola), pri čemu je na metalnu ogradu izvjesio određene obavijesti te prepisku između sebe i svog odvjetnika. Iz prepiske tuženika i njegovog odvjetnika te tužbe podnesene protiv tužiteljice radi utvrđenja navodnog prava stvarne služnosti kojom je inicirana parnica pred naslovnim sudom posl.br. P-862/2024, proizlazi da tuženiksvojata nepripadajuće mu pravo služnosti odnosno pravo prolaza i provoza na teret predmetne nekretnine i u korist njegovih nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], tvrdeći da se radi o jedinom faktičnom putu kojim da tužitelj pješke, biciklom ili automobilom može pristupiti na svoje nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i 207/7, obje k. o. [katastarska općina]. Do svojih nekretnina tuženik ima 5 (pet) aktivnih pješačkih i kolnih neposrednih ulaza sa javnih prometnica. Da je tome doista tako potvrđuje i drugostupanjsko rješenje Ministarstva prostornog uređenja uređenja, graditeljstva i državne imovine Klasa: UP/II-361-03/24-02/173 Urbr: 531-03-4-24-3 od 17.6.2024. kojom je odbijena žalba tuženika protiv Građevinske dozvole, jer se i u tom rješenju vrlo koncizno navodi da, citira se: “ Uvidom u mjernički nacrt dostavljen uz žalbu vidljivo je da k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu žalitelja ima direktan pristup na put na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] ima direktan pristup na cestu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i da se pristup na cestu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukoliko to žalitelj želi do k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] može osigurati preko k. č. br. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu žalitelja, stoga nije jasno zbog čega bi se trebala osigurati služnost prolaza na teret građevne čestice u vlasništvu investitora u korist nekretnine u vlasništvu žalitelja…”.

1.1. Tužiteljica predlaže sudu da presudom naloži tuženiku BO, da prestane uznemiravati tužiteljicu u izvršavanju njenih vlasničkih ovlasti na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (livada 1242 m2), izmještanjem metalne ograde kojom je ograđeno gradilište na toj nekretnini te da mu zabrani svako takvo ili slično uznemiravanje tužiteljice u izvršavanju njenih vlasničkih ovlasti na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (livada 1242 m2), ubuduće, sadržaja kao u izreci.

2. Tuženik u cijelosti osporava tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev, ističe da uopće nisu ispunjenje potrebne pretpostavke za primjernu instituta zaštite od uznemiravanja. predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan. Nije sporno da je tužiteljica vlasnica nekretnine zk.č.br. 207/12, a da je tuženik vlasnik susjedne nekretnine zk.č.br. *177/1, oboje k. o. [katastarska općina]. Neistiniti su daljnji navodi tužiteljice da je tuženik neosnovano, bespravno i bespotrebno uznemirio tužiteljicu u njenom pravu vlasništva na način da je na predmetnoj nekretnini samovlasno premjestio prethodno postavljenu metalnu ogradu. Nisu ispunjenje potrebne pretpostavke za primjenu instituta zaštite od uznemiravanja iz članka 167. Zakona o vlasništvu i stvarnim pravima, jer da bi u postupku pred sudom vlasnik ostvario svoje pravo na zaštitu od uznemiravanja mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršenju njegovih ovlasti u pogledu te stvari. Postavljena metalna ograda sasvim sigurno nije u vlasništvu tužiteljice. Metalna ograda je vlasništvo treće osobe, (društva Archon d.o.o ), a ne tužiteljice, pa tuženik uopće nije uznemiravao pravo vlasništva nekretnine jer ničime nije uznemiravao nekretninu samu po sebi. Metalna ograda koja je objekt navodnog premještanja nije nekretnina nego pokretna stvar – pokretnina. (pomična, montažna ograda, nije trajno spojena niti povezana s nekretninom i nema govora da se ova ograda može smatrati nekretninom). Prema tome, tuženik ističe prigovor promašene aktivne legitimacije jer tužiteljica nije vlasnica ove metalne ograde koja je navodno izmještena, niti je uznemirena ili onemogućena u izvršavanju svojih (eventualnih) vlasničkih prava u pogledu ove ograde. Tuženik ističe da zapravo nije ispunjena niti prva i osnovna pretpostavka primjene ovog instituta, a to je uznemiravanje. Iz tužbe da se uopće ne može niti naslutiti u čemu se sastoji uznemiravanje i zbog čega bi navodno premještanje ograde bilo uznemiravanje prava vlasništva? Je li tužiteljica onemogućena u izvršavanju svojih vlasničkih ovlasti? Je li time spriječena izgradnja njezine građevine? Faktično stanje je takvo da tužiteljica ničime nije uznemirena u svojim vlasničkim ovlastima niti je onemogućena u izvršavanju istih. Prema saznanjima tuženika građevinski radovi uredno teku dalje.

Predlaže se odbiti tužbeni zahtjev.

3. U odnosu na odgovor na tužbu tužiteljica ističe kako smatra prigovor aktivne legitimacije neosnovanim jer u ovom postupku tužiteljica zahtjeva prestanak uznemiravanja njezinog prava vlasništva nekretnine, a ne metalne ograde. Sud ističe da je tužiteljica pravilno postavila tužbeni zahtjev. Tužiteljica smatra da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za primjenu čl. 167 st. 3 ZV-a jer je nesporno da je tuženik uznemirio tužiteljicu kao vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari odnosno posjeda nekretnine.

4. Nesporno je da tužiteljica nije vlasnica ograde, ali ona je vlasnica nekretnine na koju je ograda postavljena po izvođaču radi izvođenja građevinskih radova. Izmještanjem ograde na nekretnini tužiteljice tuženik je uznemirio tužiteljicu u njezinim pravu vlasništva nekretnine zato što je na njezinoj nekretnini premještao metalnu pomičnu ogradu suprotno obvezama naručitelja radova, ovdje tužiteljice da ogradi svoju nekretninu. Upravo radi ponašanja tuženika radovi su bili obustavljeni i tužiteljica je od strane izvođača radova bila upozorena da postoji mogućnost obustave daljnjih radova radi ponašanja tuženika i izmicanja ograde. Ograda je bila na nekretnini tužiteljice, na granici i jedino tužiteljica može odlučiti na koji način će ograda biti postavljena, a tuženik ne može i ne smije izmicati stvari na nekretnini tužiteljice, posebno ne i ogradu. Na taj način protupravnim izmicanjem ograde na nekretnini tužiteljice tuženik je uznemirio tužiteljicu u njezinu pravu vlasništva njezine nekretnine.

5. Radi utvrđenja pravno relevantnih činjenica, na okolnosti uznemiravanja tužiteljice u vršenju njezinih vlasničkih prava na nekretnini.č.br. 207/12, k. o. [katastarska općina], u postupku su izvedeni dokazi uvidom u sve isprave u spisu, pročitana je građevinska dozvola, rješenje od 17. lipnja 2024., ZK izvatci, ugovor o građenju, sve ostale isprave, pregledane su fotografije, pročitana je tužba iz predmeta P-862/2024, izvršen je uvid u predmet Ovr-102/2025, koji je priklopljen ovome predmetu i u tom predmetu je proveden i uviđaj na licu mjesta, na predmetnim nekretninama, uz mjerničinog vještaka. Saslušani su svjedoci i stranke.

6. Nije sporno da je u predmetu posl. broj Ovr-102/2025 doneseno rješenje o privremenoj mjeri dana 2. svibnja 2025. godine, "kojom se privremeno uređuju sporni odnosi između parničnih stranaka na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (livada 1242 m2) u vlasništvu tužiteljice-predlagateljice osiguranja, tako da se tužiteljica-predlagateljica osiguranja BOJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], ovlašćuje da na nekretnini u njezinom vlasništvu oznake k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (livada 1242 m2) po cijeloj njenoj površini postavlja i drži metalnu ogradu radi osiguranja gradilišta za potrebe građenja građevine za koju joj je izdana pravomoćna Građevinska dozvola Klasa:

UP/I-361-03/23-01 /000043 Ur.br.: 2163-9-06/21-24-0019 od 7.2.2024., dok se tuženiku-protivniku osiguranja ŽO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], istovremeno zabranjuje da pristupa na gradilište nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] omeđeno i ograđeno metalnom ogradom, da on ili druge osobe po njegovom nalogu premješta položaj te ograde, uklanja ju ili da na toj ogradi poduzima bilo kakve druge radnje." Navedeno rješenje potvrđeno je odlukom Županijskog suda u Sisku, poslovni broj Gž Ovr-157/2025-2 od 16. lipnja 2025.

7. U postupku nije sporno da tužiteljica ima pravomoćnu građevinsku dozvolu za građenje stambene zgrade, UP/I-361-03/23-01 /000043 Ur.br.: 2163-9-06/21-24-0019 od 7.2.2024,sadržaja navedenog u dozvoli, str. 7-10, da je tuženikova žalba u upravnom postupku odbijena, odlukom Ministarstva Prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Čitanjem navedenog rješenja razvidno je da je i u žalbi ovdje tuženik isticao da preko k.č. k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] nesmetano koristi prilaz do svojeg zemljišta, da je bio sačinjen i nacrt služnosti staze i kolnika te ugovor o osnivanju prava služnosti, koji je ovdje tužiteljica odbila potpisati.

8. Nije sporno niti da je tuženik izmjestio ogradu koja ograđuje područje gradnje, na način da je smanjio manipulativno područje na gradilištu. Ta činjenica utvrđena je i uvidom u potvrdu PU Istarske, PP Umag- [adresa] s ispostavom Buje-Buie od 17. listopada 2024. godine. Dakle, iz potvrde PP Umag- [adresa], s ispostavom u Bujama od 17. listopada 2025. godine je utvrđeno da je dana 17.10 2024. godine tužiteljica prijavila da je pomaknuta ograda za izvođenje građevinskih radova. Činjenica da je tuženik izmjestio ogradu utvrđena je i čitanjem dopisa Izvoditelja radova tužiteljici, u kojem stoji da je poduzetim radnjama po tuženiku smanjen manipulativni prostor na gradilištu i da je potrebno što prije poduzeti radnje da bi se situacija popravila, jer da su smanjivanjem površine gradilišta daljnji radovi onemogućeni. Ugovor o građenju tužiteljica ima zaključen sa trgovačkim društvom Archon d.o.o. Buje i to za izgradnju obiteljske kuće u [adresa]. Ugovor o građenju na svojoj nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tužiteljica je sa Archon d.o.o. iz Buja zaključila dana 10. veljače 2024. godine, u ugovoru su navedene i obveze naručitelja radova, ovdje tužiteljice, između ostalog čl.3. st.2.t.2, predati izvođaču radova gradilište u stanju za potrebe nesmetanog izvođenja radova, te zatim u skladu s točkom 7. ugovora osigurati izvođaču nesmetani pristup i otvoreni prostor, te omogućiti izvođaču nesmetano izvođenje radova.

9. Nije sporno da je tužitelj na ogradu stavio i korespondenciju između sebe i svog odvjetnika, u odnosu na predmetnu ogradu, (str. 28). Na fotografiji na str. 35 spisa je prikazana poruka " ne ograđivati do kraja sudskog procesa" i mail korespodencija između odvjetnika i tuženika, u kojem mailu se tuženiku predlaže primjena instituta samopomoći u odnosu na uklanjanje ograde.

10. Lice mjesta nalazi se u Momikiji, na nekretninama koje su navedene u tužbi i prijedlogu, k. č. [katastarska čestica] ZGR., 207/7, vlasništvo protustranke, i k. č. [katastarska čestica], vlasništvo predlagateljice, sve k. o. [katastarska općina].

11. Tužiteljica je na licu pokazala predmet spora, ( u predmetu OVR-102/2025) te ogradu koja ograđuje gradilište i koja je po tvrdnji tužiteljice bila pomaknuta od strane tuženika. Tužiteljica je pokazala do kuda je ograda bila postavljena od strane izvođača radova, a prema građevinskoj dozvoli od 7. veljače 2024., te je navela da je metalna ograda bila postavljena po granici između 207/12 i k. č. [katastarska čestica] ZGR. obje k. o. [katastarska općina]. Također je navedeno da je došlo do omaške u pisanju na načina da je umjesto ispravno k. č. [katastarska čestica] ZGR. omaškom navedeno 107/1 ZGR. pa u tom dijelu ispravlja činjenične navode tužbe.

12. Nadalje tužiteljica je u ovršnom predmetu pokazala na koje načine protivnik osiguranja može pristupati na svoje nekretnine i to pješačkim putem i kolnim prilazima, a sa javnog puta, te je navela da i između k. č. [katastarska čestica] ZGR. i k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] postoji neposredna komunikacija, odnosno radi se o susjednim nekretninama između kojih postoji otvoren prostor za prolaz i provoz ostalim vozilima i pješice, a te obje nekretnine su u vlasništvu tuženika.

13. Mjernični vještak Stilver Milić, je u ovršnom predmetu radi privremene mjere iskazao da katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja maslinik i livadu. Sa sjeverne strane prema k. č. [katastarska čestica] definirana je suhozidom, sa istočne strane prema k. č. [katastarska čestica] u naravi put definirana je također suhozidom i sa južne i zapadne strane nisu nađene vidljive trajne oznake. Ulazi sa javnog puta k. č. [katastarska čestica] na nekretnine protivnika osiguranja su u širini oko 5m, i to 4,90m do 6,70m. K. č. ZGR. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja kuću i dvorište koja je sa južne i sa istočne strane definirana suhozidima prema česticama 206/6 i k. č. [katastarska čestica] u naravi putevi, sa zapadne strane definirana je rubom kuće u vlasništvu protivnika osiguranja.. Predmetna čestica ima pješački izlaz sa južne strane prema k. č. [katastarska čestica] u naravi put, i dva kolna pristupa prema k. č. [katastarska čestica] od kojih je jedan zajednički koji se koristi i za česticu 207/7. Opisani suhozid je na najvećoj visini visok oko 70cm, a na nižoj oko 40-ak cm.

14. Mjernični vještak dostavio je kopiju katastarskog plana na kojoj je označio sporni pristup sa javnog puta i alternativne pristupe na nekretninu tuženika sa javnog puta, te o istim činjenicama je dostavio i fotografije lica mjesta. Dakle, nije sporno da tuženik ima mogućnost pristupa na svoju nekretninu i po drugim pravcima, koje je mjernični vještak jasno i opisao, međutim ta činjenica sama za sebe nije od odlučne važnosti u ovom postupku. Ovdje sud ističe i da je uvidom u tužbu str. 27 utvrđeno je da je tuženik (tamo tužitelj) protiv tužiteljice (tamo tužene) podnio tužbu (sumirano) radi utvrđenja postojanja prava stvarne služnosti prolaza i provoza, u korist k. č. [katastarska čestica] zgr., a na teret k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što i sama tužiteljica navodi u tužbi.

15. Tužiteljica je upisana u posjedovnom listu kao posjednica nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i kao zemljišnoknjižna vlasnica u zemljišnoj knjizi.

16. BO je upisan kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] zgr. K. o. [katastarska općina].

17. Iz mail korespondencije na str 34. od 7. prosinca 2024. je dakle utvrđeno da je izvođač radova obavijestio tužiteljicu o poduzetim radnjama po tuženiku, u vidu pomicanja zaštitne ograde, da je naručitelj radova obaviješten da je na taj način otežano izvođenje radova i smanjen manipulativni prostor, da će zanemariti štetu na ogradi i da ukoliko se nešto ne poduzme da će izvođač radova biti prisiljen raskinuti ugovor o građenju te zahtijevati naknadu štete, kako zbog izgubljene dobiti, tako i zbog troškova.

18. FO dolazi u Istru raditi već sigurno 20 godina, kod BO je godinama radila, pomagala u branju maslina i u predmetno vrijeme stanovala kod njega u [adresa]. Zna kad je postavljena visoka žičana ograda i zbog te ograde više nisu mogli prolaziti autima, a niti pješice pa su išli parkirati aute sa strane. U to vrijeme nisu mogli ići niti po sporednom ulazu s druge strane jer je vodovod izvodio neke radove, ili se radila kanalizacija, a danas se može proći i sa stražnje strane po šljunku. Ona je odmah pozvala tuženika da mu kaže za tu ogradu i on ju je sa tri Ž samo malo pomaknuo da se može proći do kuće. Uvijek su do tog dana prolazili po tom prolazu. Kada je postavljena žičana ograda nisu mogli doći do kuće. Danas se može doći do kuće i sa druge strane. Ulaz je i sa stražnje strane postojao oduvijek.

19. DO, suprug tužiteljice je iskazao da je vidio 31. kolovoza 2024. da je ograda pomaknuta na zemljište supruge. Na toj žičanoj ogradi vidio je tablu kojom ih se poziva da maknu tu ogradu. Taj je natpis bio na hrvatskom jeziku koji ne govori, ali supruga mu je rekla što je pisalo.

20. ŠO je iskazao da je njegova građevinska firma Archon d.o.o. Buje sa tužiteljicom zaključila ugovor o gradnji prizemnice u [adresa]. Po zakonu o gradnji dužni su ograditi cijelo gradilište da bi se spriječio ulaz neovlaštenim osobama i da bi se spriječila eventualna šteta ili neke ozljede koje bi mogle teretiti graditelja. Kompletno gradilište mora biti ograđeno tamo gdje je moguć bilo kakav ulaz neovlaštenim osobama. Prije postavljanja ograde zvali su geodeta da im označi granice između nekretnine tužiteljice i susjeda i građevinsku zaštitnu ogradu postavili su na betonske stope koje su postavili unutar nekretnine tužiteljice, od granice koju im je pokazao i označio geodet, 5cm od granice. Nakon nekoliko dana zvali su ga radnici jer je ograda sa istočne strane koja je odvajala nekretninu tužiteljice od susjedne bila pomaknuta unutar 6-12 metara u nekretninu tužiteljice. Neki elementi ograde su bili oboreni, nekoliko betonskih stopa je bilo oštećeno i on je u tom trenutku pozvao policiju. Policija je sve utvrdila na terenu i nakon nekoliko dana napravljen je i zapisnik. Nakon što su dobili informaciju od odvjetnika tužiteljice i tužiteljice da mogu vratiti ogradu na prvobitno mjesto, nakon nekoliko mjeseci oni su to učinili i ograda je i dan danas na tom mjestu. U vrijeme kada su postavljali ogradu nije bilo nikakvih radova u okolici pa niti na cesti.

21. Tužiteljica je iskazala da je predmetna ograda postavljena u 10/2024 zato jer je ta ograda bila potrebna za gradilište i da nitko ne uđe u gradilište neovlašteno. Na gradilištu je trebalo dosta mjesta i zbog kamiona koji su trebali za gradnju. ŠO ju je nazvao i rekao da je ograda pomaknuta 17.10.2024 i onda su zvali policiju. Pročitala je na mailu koji je bio zalijepljen na tu ogradu da je tuženik protiv nje podigao tužbu na sudu u Bujama i to još u rujnu. Pisalo je da se ne može graditi dok se ne donese sudska presuda. U to vrijeme kada je pomaknuta ograda nisu bili nikakvi radovi na cesti i moglo se doći do kuće tuženika i sa stražnje strane. Uvijek su postojali i drugi pristupi na nekretninu Enia onako kako je na fotografijama. Ova ograda nije njezino vlasništvo već je vlasništvo građevinske firme koja izvodi radove. Ograda je bila na njezinoj nekretnini. Pomicanje te metalne ograde je imalo za posljedicu da su građevinski radovi bili obustavljeni 5 mjeseci. Sigurno je to napravio tuženik ili njegovi radnici, a to je zaključila i iz maila i nema tko drugi to napraviti. Enio ima 5 ulaza na svoju nekretninu.

22. Tuženik je iskazao da su u 10/2024 njegovi radnici pomakli ogradu, na ulazu uz cestu otprilike je ograda pomaknuta 10 metara, a gore uz kuću otprilike 5 metara. Dakle pomaknuta je ograda onako kako je ucrtano od geodetske službe za pravo služnosti jer su zatražili od suda da se dozvoli taj prolaz, koji je uvijek postojao. On ima i druge mogućnosti pristupa na svoju nekretninu ali limitirano, širine 4 metra s jedne strane betonske ograde, a s druge strane kamena, a kombajn koji koristi je širine 4,20, tehnički neizvedivo za proći. Betonski zid je od susjeda. Pretpostavlja da je ogradu postavio izvođač radova u ovoj situaciji F. Radi se o pomičnoj ogradi, i nije ništa oštećeno.. On je dao nalog svojim radnicima da pomaknu tu ogradu.

23. Izvedenim dokazima, analizirajući svaki izvedeni dokaz posebno i u svojoj ukupnosti, sud je utvrdio točnima navode tužiteljice da je tuženik poduzeo radnje kojim je smanjio manipulativni prostor na gradilištu. Iz dopisa izvođača radova tužiteljici utvrđeno je da su zbog smanjene površine gradilišta daljnji građevinski radovi onemogućeni. Rješenjem o privremenoj mjeri tužiteljici, kao predlagateljici osiguranja pružena je u hitnom postupku tražena zaštita da je se ovlasti da po cijeloj površini nekretnine u njezinom vlasništvu postavlja i drži metalnu ogradu. Posebno i saslušani svjedoci i stranke suglasni su u iskazu da je tuženik dao nalog za izmještanje ograde koju je postavio izvođač na nekretnini tužiteljice, radi ograđivanja,. ŠO je jasno iskazao da je geodet odredio granice postavljanja zaštitne ograde na nekretnini tužiteljice.

24. Tuženik ima nekoliko alternativnih pristupa na svoju nekretninu s javne površine.

25. Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, NN91/96, 68/98, 137/99 – Odluka Ustavnog suda, 22/00 – Odluka Ustavnog suda, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 152/08 (dalje ZV), u čl. 167. propisano je: (1) Ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane.(2) Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

26. Tužiteljica je ponuđenim, a po sudu izvedenim dokazima dokazala da je nekretnina na kojoj je postavljena metalna ograda od strane izvođača radova njezino vlasništvo, da je tuženik tu ogradu, koja se nalazi na njezinoj nekretnini s opravdanim razlogom, radi izvođenja građevinskih radova, neovlašteno pomaknuo. Radi takvog poduzimanja radnje na nekretnini tužiteljice bili su privremeno obustavljeni radovi od strane izvođača i to gradnja na nekretnini tužiteljice. Svojim radnjama tuženik je uznemirio tužiteljicu u vlasništvu njezine nekretnine, zato jer je upravo tuženik dao nalog da se poduzimaju radnje na njezinoj nekretnini, izmještanje metalne ograde. Na taj način ostvareni su uvjeti da se tužiteljici pruži zahtijevana zaštita u ovom pravnom postupku, jer nitko ne može bespravno zadirati u vlasništvo druge osobe.

27. Kako je navedeno tuženik je podnio tužbu radi utvrđenja postojanja prava stvarne služnosti na nekretnini tužiteljice, međutim to samo po sebi nije odlučno za pružanje pravne zaštite tužiteljici u ovom postupku.

28. Stoga je tužiteljici pružena pravna zaštita u ovom postupku.

29. Na temelju čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP) stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi parnične troškove. Na temelju čl. 155. st. 1. ZPP-a sud će prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje postupka. Tužiteljica zahtjeva naknadu troškova za sastav tužbe, zastupanje na ročištima 11.02., 23.09 i 13.11.2025. za svaku od tih radnji po 500,00 eura ukupno 2.000,00 eura uvećano za PDV od 500,00 eura te sudske pristojbe na tužbu u iznosu 73,03 eura i presudu u iznosu 146,00 eura i uplaćeni predujam za troškove sudskog tumača 200,00 eura.Trošak je ocjenjen opravdanim, u skladu s odredbom čl. 155. ZPP-a, postavljen u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi za rad odvjetnika, tbr. 7,9,11 i 42.

30. Tuženiku koji nije uspio u postupku nema pravo na naknadu troška.

31. Slijedom iznijetog i obrazloženog, temeljem navedenih odredbi zakona i pravilnika, u smislu odr. čl. 325. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci.

U Bujama, dana 22. prosinca  2025. godine

Sutkinja :

Margareta Vivoda

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana objave presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu odluke odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu odluke.

DNA:

1. Tužiteljici p.p. uz rješenje za pristojbu

2. Tuženiku p.p.