REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Pr-381/2023-22
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Domagoju Franji Frntiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja DA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Heleni Aleksić, odvjetnici iz Zagreba, Petrinjska 11, protiv tuženika Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zagreb, Savska cesta 64, OIB: 91547293790, zastupanog po punomoćniku Ivi Pletikosi, odvjetniku iz Zagreba, Radnička cesta 30, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 13. listopada 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja Tamare Prodanović Plaščević, odvjetnice, te punomoćnika tuženika Ive Pletikose, odvjetnika, dana 22. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e
I/
Odbija se konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"Nalaže se tuženiku Hrvatski zavod za zapošljavanje, da tužitelju MA vrati iznos 348,80 EUR zamjena za bolovanje 8 dana (Bruto 990,90 x 12% - 118,90 872,00 : 20 (redovni rad) 43,60 x 8 (dnevnica) = 348,80 EUR), uz zakonske zatezne kamate.".
II/
Nalaže se tužitelju da tuženiku nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 500,00 eur, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućim od 22. prosinca 2025. do isplate, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je u tužbi i tijekom postupka navodio da je bio zaposlen kod tuženika u naznačenom razdoblju, s tim da u ovom postupku potražuje iznose za koje smatra da mu pripadaju temeljem zamjenjivanja odsutnog radnika, uz naknadu parničnih troškova, sve s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.
2. Tuženik je u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodio da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, ističući da se nisu ostvarili uvjeti za predmetne isplate tužitelju, u kojem smislu se predlagalo odbijanje tužbenog zahtjeva, uz nadoknadu parničnih troškova.
3. Sud je u svrhu utvrđenja činjeničnog stanja tijekom postupka izvršio uvid u preslike e-mail poruka (str. 2-4, 11-12, 35-36 spisa), Kolektivni ugovor (str. 5-8 spisa), izvadak iz Temeljnog Kolektivnog ugovora (str. 9-10 spisa), izvadak iz Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta (str. 23,33 spisa) i službenu evidenciju o prisutnosti na radu (str. 24, 34 spisa), kao što je saslušan svjedok BA na ročištu održanom
13. listopada 2025. (str. 79-81 spisa).
4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN, 53/91 i dr.) sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan.
5. Među strankama nije sporno da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika u naznačenom razdoblju, s tim da u ovom postupku potražuje iznose za koje smatra da mu pripadaju temeljem zamjenjivanja odsutnog radnika, čemu se tuženik protivio, ističući da se nisu ostvarili uvjeti za predmetne isplate tužitelju, u kojem smislu se predlagalo odbijanje tužbenog zahtjeva.
6. S obzirom na prethodno navedene suprotstavljene tvrdnje stranaka, tijekom postupka su izvođeni odgovarajući dokazi, tj. izvršen je uvid u priloženu dokumentaciju te je saslušan naprijed navedeni svjedok, a u svrhu utvrđenja činjeničnog stanja.
7. Tako je svjedok BA iskazivala da je u vrijeme na koje se odnosi ovaj postupak bila zaposlena kod tuženika, što je i sada, konkretno tijekom 2023. bila je predstojnik Područne službe Zagreb, zaključno sa 19. rujna 2023., nakon čega je prešla u Središnji ured kod tuženika. U tom smislu može potvrditi da joj je poznat ovdje tužitelj kao jedan od djelatnika tj. i kolega i to na radnom mjestu Višeg savjetnika za zapošljavanje, koliko se sjeća, što onda uključuje rad sa strankama tj. nezaposlenim osobama i poslodavcima, i kakvih izvršitelja je u Područnoj službi bilo više od 50, govori o ispostavi u Zvonimirovoj ulici, gdje je inače tužitelj i radio. Navodi da joj je poznato i ime kolegice ŽA, koja je također bila savjetnik za zapošljavanje, no na nešto nižem rangu nego tužitelj budući da je imala manje radnog iskustva. Što se tiče navoda tužitelja da bi u određenom razdoblju, tj. ukupno 8 dana mijenjao kolegicu ŽA, navodi da nema neposrednih saznanja o tome i više se ne može sjetiti, budući i da nije bila neposredni rukovoditelj. Nadalje navodi da u slučaju nepristupanja nekog od djelatnika zbog bolesti ili slično, moguće je da ga kolega mijenja ako ima naručene stranke, pri čemu se stranke raspoređuju na više djelatnika kako ne bi došlo do preopterećenja. Kroz jedno vrijeme bio je običaj i odrediti jednog do dva tzv. dežurnog savjetnika koji konkretne dane nisu imali naručene stranke te su preuzimali stranke kolega koji nisu prisutni. Također, po saznanju da je netko bolestan blokiraju im se nadolazeći termini.
8. Također ističe da nikada po njezinim saznanjima, a radi kod tuženik 30ak godina, nije postojala praksa da se takve situacije posebno naplaćuju, tim više što se u slučaju tuženika radi o javnoj instituciji koja pruža javno dostupni servis, u kojem smislu se i očekuje da se kolege zamjenjuju i nadopunjuju po potrebi. Uputa tj. nalog da se preuzmu pojedine stranke se davala usmenim putem, što je jedino i moguće s obzirom na prirodu poslova koje obavlja tuženik, tj. s obzirom da nije moguće uvijek predvidjeti priljev stranaka, nema saznanja o eventualnim pisanim nalozima u tom smislu. Zaključno navodi da kod tuženika nije organiziran rad u smjenama već je radno vrijeme jednokratno od 7.30 do 15.30 sati, uz klizno radno vrijeme 30 minuta, te nema saznanja da bi kroz 2023./2024. bilo evidentiranih prekovremeni sati za bilo kojeg djelatnika, pa tako i za tužitelja.
9. Ocjenjujući sve naprijed navedeno tj. priloženu dokumentaciju te prethodno citirani iskaz, za zaključiti je da nije osnovano potraživanje tužitelja iz ovog postupka, za koje smatra da mu pripada temeljem zamjenjivanja odsutnog djelatnika tj. radnika.
10. Naime, mada proizlazi da je do konkretne zamjene na koju se poziva tužitelj zaista i došlo, no navedeno je obavljeno tijekom redovnog radnog vremena te nije utvrđeno da bi se uslijed predmetnih zamjena radilo u smjenama ili turnusima, kao što nisu evidentirani niti prekovremeni sati s tim u vezi. Također, nije utvrđeno da bi se radilo o zamjeni djelatnika višeg ranga te koeficijenta nego što je bio tužitelj (kako to npr. iznosi svjedok BA u svom iskazu), tako da ni u tom smislu tužitelju ne bi pripadale isplate koje traži.
11. Kako dakle iz utvrđenog činjeničnog stanja, prvenstveno priložene dokumentacije te i iskaza svjedoka BA nije utvrđen bilo kakav osnov na kojem bi se temeljio zahtjev za isplatama koje traži tužitelj, to je takav zahtjev tužitelja kao neosnovan valjalo odbiti i bez izvođenja dodatnih dokaza (tužitelj je predlagao saslušanje ravnatelja tuženika kao i predstavnika Sindikata SA, dok tuženik nije imao dokaznih prijedloga, no nije vidljivo da bi se izvođenjem tih dokaza dodatno utvrdilo činjenično stanje koje bi bilo relevantno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari), s obzirom da, a kako je već rečeno, zbog spomenutih zamjena nije dolazilo do smjenskog ili rada u turnusu, kao što nisu ostvareni niti prekovremeni sati (iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da su se zamjene tog tipa rutinski odrađivale od strane prisutnih djelatnika), a niti je vidljivo da bi se radilo o zamjenama djelatnika višeg položaja ili koeficijenta.
12. Tim slijedom odlučeno je kao pod točkom I. izreke ove presude .
13. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, a u vezi odredbe čl. 155. istog Zakona.
14. Punomoćniku tuženika u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika te temeljem priloženog troškovnika stoga pripada nagrada za sastav odgovora na tužbu od 50 bodova, te nagrada za zastupanje na ročištima održanim 20. listopada 2023., 7. srpnja 2025. i 13. listopada 2025., za svako ročište po 50 bodova, što je ukupno 200 bodova, odnosno 400,00 eur, tj. uz uvećanje za PDV od 25% (100,00 eur) iznos od 500,00 eur, koliko je onda s naslova nadoknade parničnih troškova tužitelj dužan isplatiti tuženiku, budući da je tuženik u cijelosti uspio u ovoj parnici, dok tim slijedom tužitelj nema pravo na nadoknadu parničnih troškova.
15. Tijek zakonske zatezne kamate na dosuđene parnične troškove temelji se na odredbi čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (NN, 112/12 i dr.).
16. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom II. izreke ove presude.
Zagreb, 22. prosinca 2025.
Sudac:
Domagoj Franjo Frntić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od petnaest (15) dana, a o žalbi odlučuje nadležan Županijski sud.
Ova presuda može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 1.,2.,4.,5.,6.,8.,9.,10. i 11. Zakona o parničnom postupku i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.
DNA:
- punomoćniku tužitelja
- punomoćniku tuženika
