Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-1019/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Vitomiru Boiću, u pravnoj stvari tužitelja - protutuženika SV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Vesni Šnur, odvjetnici u Vinkovcima, protiv tuženice - protutužiteljice KV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Krunoslavu Glokoviću, odvjetniku u Županji, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja - protutuženika protiv rješenja Općinskog suda u Vinkovcima Stalna služba u Županji poslovni broj Ps-7/2025-4 od 16. rujna 2025., 22. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba tužitelja – protutuženika SV, ukida rješenje Općinskog suda u Vinkovcima Stalna služba u Županji poslovni broj Ps-7/2025-4 od 16. rujna 2025 i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

''I. Određuje se upis zabilježbe spora koji se vodi kod ovoga suda pod brojem Ps- 7/2025 po protutužbi tužene - protutužiteljice KV OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv tužitelja - protutuženika SV OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na nekretnini u vlasništvu tužitelja - protutuženika SV OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i to: nekretnini upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kat. čest. br. [katastarska čestica] broj D.L.34 [adresa] sa 620 m2, dvorišta 547m2, kuće u [adresa] sa 73 m2 ili sveukupno 620 m2.

II. Zabilježba spora ima učinak da pravomoćna presuda donesena povodom protutužbe u ovom predmetu djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu stigao zemljišno-knjižnom sudu.

III. Ako spor po zabilježenoj protutužbi bude dovršen odlukom po kojoj tuženoj – protutužiteljici pripada pravo, dosuđeno pravo dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje je osigurano ovom zabilježbom.

IV. Općinski sud u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, Zemljišno knjižni odjel Županja izvršit će odmah upis zabilježbe spora u zemljišnim knjigama na nekretninama iz točke I.''

2. Protiv navedenog rješenja žali se tužitelj – protutuženik (dalje: tužitelj) zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava, te zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka. U uvodu pobijanog rješenja navodi se da se radi o smetanju posjeda, što je potpuno pogrešno i netočno, jer se radi o tužbi radi iseljenja, a tužena protutužiteljica je podnijela protutužbu radi utvrđenja bračne stečevine. Napadnutim rješenjem određena je zabilježba spora u zemljišnim knjigama, na u izreci navedenim nekretninama. Protiv tog rješenja u dijelu gdje je upis zabilježbe spora dopušten na cijeloj predmetnoj nekretnini, odnosno na preko 1/ 2 dijela te nekretnine žali se tužitelj protutuženik iz razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene materijalnog prava, a počinjene su i bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku, na koje drugostupanjski sud mora paziti po službenoj dužnosti. Tužitelj smatra da je odlučujući o prijedlogu protutužiteljice za upis zabilježbe spora, sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je taj upis dopustio na cjelokupnoj nekretnini tužitelja i to iz razloga jer se radi prvenstveno o njegovoj vlastitoj imovini, a potom je dopušten upis i na cjelokupnim nekretninama. Protutužiteljica je podnijela protutužbu radi utvrđenja bračne stečevine u 1/ 2 dijela predmetnih nekretnine, pa je pogrešan upis zabilježbe spora na cijeloj nekretnini tužitelja, čime je povrijeđena odredba članka 86. st. 1 Zakona o zemljišnim knjigama. Tužena protutužiteljica podnijela je protiv tužitelja tužbu radi utvrđenja bračne stečevine i upisa svojeg prava vlasništva na 1/ 2 dijela nekretnine, pa ishod tog spora ne bi mogao utjecati na uknjižbu prava vlasništva na cijeloj nekretnini. Propušteno je označiti ispravu na kojoj se upis zabilježbe spora temelji. Zbog navedenog nema obrazloženja o bitnom, a dani razlozi to nisu i u suprotnosti su sa činjeničnim stanjem, pa se zbog toga pravilnost i zakonitost iste ne može ispitati i na taj način je ostvarena apsolutno bitna poreda postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11 ZPP-a. Predlaže se preinačiti pobijano rješenje na način da se odbije tuženu protutužiteljicu sa zahtjevom da se odredi upis zabilježbe spora na cjelokupnim nekretninama tužitelja uz dosudu troška žalbe, podredno ukinuti citirano rješenje i predmet vrati sudu radi ponovnog raspravljanja i odlučivanja.

3. Žalba je osnovana.

4. U postupku suda prvog stupnja počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP) na koju ukazuje žalba tužitelja i to iz razloga što rješenje ima nedostataka i ne može se ispitati.

5. Prvostupanjski sud je u pobijanom rješenju naveo:

- da t užitelj u tužbi navodi da je samovlasnik nekretnine iz izreke pobijanog rješenja koju je stekao temeljem ugovora o darovanju

- da ista nema status bračne stečevine, a nekretninu koristi isključivo tužena

- da djeca stranaka i tužitelj žive u nekretnini koja se nalazi ispred navedene nekretnine

- da tužena koju je tužitelj pozivao da se iseli iz navedene nekretnine, to ne želi učiniti

- da tužitelj navodi da je podnesena tužba radi razvoda braka kod Općinskog suda u Vukovaru, poslovni broj P Ob- 227/ 2022

- da tužitelj navodi da se vodi postupak kod Općinskog suda u Vukovaru, gdje je ODO Vukovar podiglo optužnicu protiv tužene, radi kaznenog djela iz čl. 179. a Kaznenog zakona i dr. počinjenog na štetu tužitelja i mlt. djece

- da tužena koristi bez ikakve pravne osnove navedenu nekretninu tužitelja, a da na njegove višekratne zahtjeve, da mu istu preda slobodnu od osoba i stvari to odbija, a tužiteljeve stvari je iselila i nije mu poznato gdje

- da tužitelj predlaže da se donese presuda kojom će se tuženoj naložiti da se iseli sa svojim osobnim stvarima iz nekretnine, te ju slobodnu od svih osoba i stvari preda tužitelju

- da tužena osporava da je tužitelj formalno-pravni samovlasnik predmetnih nekretnina koje predstavljaju bračnu stečevinu parničnih stranaka

- da se poziva na Ugovor o darovanju osnovnog građevinskog materijala od 29. rujna 2010. sklopljenog sa tadašnjim Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, iz kojeg proizlazi da su parnične stranke dobili kompletni građevinski materijal za izgradnju predmetne kuće

- da je tužitelj u članku 10. izričito jamčio kako ne posjeduje u vlasništvu nikakvu kuću ili stan u svome vlasništvu na dan sklapanja navedenog ugovora

- da su parnične stranke sklopile brak 11. travnja 2007. u kojem braku je rođeno četvero djece, a kuća koja je predmet postupka je osim novčanih sredstava dobivenih od RH, građena i dijelom od novčanih sredstava ostvarenih u svatovima u iznosu od 20.000,00 EUR

- da je predmetno zemljište darovano za potrebe gradnje kuće koja je izgrađena donacijama države za potrebe obitelji, pa takva darovnina prestaje biti isključivo vlastita imovina

- da je traženje tužitelja za iseljenje tužene neosnovano i preuranjeno, sve dok sud ne odluči o zahtjevu tužene radi utvrđenja njezine bračne stečevine nad predmetnom nekretninom

- da tužena protutužbom predlaže sudu da se utvrdi da je ona temeljem bračne stečevine suvlasnica u 1/2 dijela predmetnih nekretnina, te da ju se ovlasti da temeljem presude ona može izvršiti uknjižbu prava suvlasništva u ½ dijela na predmetnim nekretninama

- da pored protutužbe predlaže da se izvrši zabilježba spora na predmetnim nekretninama temeljem čl. 86. i 87. Zakona o zemljišnim knjigama

- da je čl. 86. st. 1. ZZK zabilježba spora upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnog prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje tog prava, dok u smislu čl. 87. st. 1. ZZK zabilježbu spora može zahtijevati svaka stranka u postupku iz čl. 86. st. 1. ZZK

- da su ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje zabilježbe spora na predmetnim nekretninama temeljem odredbe čl. 87. st. 1. i 86. st. 1. ZZK.

6. Prvostupanjski sud svoju odluku obrazlaže navodeći da tužena protutužbom traži da se utvrdi da je temeljem bračne stečevine suvlasnica u 1/2 dijela predmetnih nekretnina, te da predlaže da se izvrši zabilježbu spora na predmetnim nekretninama temeljem čl. 86. i 87. Zakona o zemljišnim knjigama. Prvostupanjski sud smatra da su ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje zabilježbe spora na predmetnim nekretninama temeljem odredbe čl. 87. st. 1. i 86. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama.

7. Zabilježba spora ima učinak da pravomoćna odluka koja je donesena povodom tužbe djeluje protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora zaprimljen kod zemljišnoknjižnog suda. Isto vrijedi i kada je zabilježbom spora učinjeno vidljivim da se vodi postupak pred drugim nadležnim tijelom o čijem ishodu ovisi knjižno pravo. Pravni učinci zabilježbe spora, u skladu s odredbom članka 81. stavaka 1. i 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24 – dalje: ZZK) sastoje se u davanju vanjske vidljivosti prema svim trećim osobama činjenice da se glede nekoga upisanog knjižnog prava vodi neki postupak pred sudom o čijem ishodu ovisi promjena nositelja knjižnog prava, promjena, prestanak ili ograničenje knjižnog prava, a osim toga, ima za cilj i da se zabilježbom spora osigura i bolje mjesto u prvenstvenom redu za knjižno pravo koje bi se tek trebalo upisati. Zabilježba spora ne sprječava nositelja knjižnog prava na kojeg se odnosi zabilježba, da i nakon provedene zabilježbe raspolaže tim knjižnim pravom, samo što su sva ta raspolaganja uvjetna i ovise o ishodu spora koji je zabilježen jer zabilježba spora ima učinak da pravomoćna presuda donesena povodom tužbe djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora stigao zemljišnoknjižnom sudu. Ako se postupak glede kojega je dopuštena zabilježba spora dovrši ovršnom odlukom na temelju koje bi bio promijenjen upis knjižnog prava glede kojega je provedena zabilježba spora, istodobno s provedbom upisa promjene knjižnog prava na način i u opsegu kako je određeno tom odlukom, po službenoj će se dužnosti izbrisati svi upisi zatraženi nakon provedbe zabilježbe spora ako su u suprotnosti s novim upisom. S tim u vezi, kad je zabilježeni spor dovršen odlukom po kojoj stranci pripada pravo, u skladu s odredbom članka 86. stavka 3. ZZK-a, dosuđeno pravo dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom spora.

8. Temeljem čl. 86. ZZK-a zabilježba spora je upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnoga prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava. Zabilježba spora ima učinak da pravomoćna odluka donesena povodom tužbe djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora zaprimljen kod zemljišnoknjižnog suda. Isto vrijedi i kad je zabilježbom spora učinjeno vidljivim da se vodi postupak pred drugim nadležnim tijelom o čijem ishodu ovisi knjižno pravo. Kad je zabilježeni spor dovršen odlukom po kojoj stranki pripada pravo, dosuđeno pravo dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom spora. Temeljem čl. 87. st. 1. ZZK-a spora može zahtijevati svaka stranka u postupku iz čl. 86. st. 1. ovoga Zakona, kao i svaka druga osoba koja je sudionik postupka, a ima pravni interes, ako dokaže da se taj postupak vodi. Zabilježbu spora može rješenjem dopustiti sud koji provodi upis, kao i drugi sud pred kojim se vodi postupak čija se zabilježba zahtijeva. Sud navodi da tužena protutužbom traži da se utvrdi da je ona temeljem bračne stečevine suvlasnica u 1/2 dijela predmetnih nekretnina, no određuje se upis zabilježbe spora pod brojem Ps- 7/2025 po protutužbi tužene - protutužiteljice KV protiv tužitelja - protutuženika SV, na nekretnini u vlasništvu tužitelja – protutuženika.

9. Zbog navedenog pobijano rješenje nema jasne razloge, a u pravu je žalitelj kada navodi da je izreka proturječna obrazloženju, te da postoje i druge nepravilnosti kao npr. naznaka predmeta u uvodu rješenja.

10. Zbog svega navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a uvažiti žalbu tužitelja, ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

11. U ponovnom postupku sud prvog stupnja otklonit će bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju je ukazano ovim rješenjem. To znači da će u skladu s dokaznim prijedlozima stranaka, utvrditi relevantne činjenice odlučne za svoju odluku dati jasne i razumljive razloge vodeći računa i o ostalim žalbenim navodima.

12. S obzirom da je ukinuto rješenje i predmet vraćen na ponovni postupak, ostavljeno je da se o troškovima cjelokupnog postupka, uključivo i u povodu pravnog lijeka, odluči u konačnoj odluci, a kako je to riješeno pod točkom II. izreke ovog rješenja, temeljem čl. 166. st. 3. ZPP-a.

U Velikoj Gorici 22. prosinca 2025.

Sudac

Vitomir Boić