REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Ps-117/2022-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Gorani Žurić Juretić, u pravnoj stvari tužitelja Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, kojeg zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, protiv tuženika HT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Vinko Knezović, odvjetnik u Zagrebu, radi iseljenja i predaje u posjed, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 14. studenoga 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja ST, državnoodvjetničkog savjetnika u Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu i zamjenika punomoćnika tuženika Ante Knezovića, odvjetnika, 22. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja Republike Hrvatske koji glasi:

1. Nalaže se HT, OIB: [osobni identifikacijski broj] predati Republici Hrvatskoj u suposjed stan u suterenu, površine 57,35 m2 koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, zajedničkog hodnika, wc-a i predprostora s kojim su neodvojivo povezani odgovarajući suvlasnički dijelovi cijele nekretnine kuća i dvorište u [adresa], sagrađena na z. k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koji odgovara stanovima upisanim u [broj poduloška] te 56844, oba upisana u KPU VRAPČE NOVO.

2. Nalaže se HT, OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti Republici Hrvatskoj putem računa Državnih nekretnina d.o.o., OIB:79058504140, iznos od 1.296,04 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena te od 1. siječnja 2023. do isplate za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, tekuće na iznos od:

- 20,90 eura počevši od 1. listopada 2016. do isplate, (za rujan 2016.)

- 20,90 eura počevši od 1. studeni 2016. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. prosinac 2016. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. siječanj 2017. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. veljača 2017. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. ožujak 2017. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. travanj 2017. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. svibanj 2017. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. lipanj 2017. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. srpanj 2017. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. kolovoz 2017. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. rujan 2017. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. listopad 2017. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. studeni 2017. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. prosinac 2017. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. siječanj 2018. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. veljača 2018. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. ožujak 2018. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. travanj 2018. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. svibanj 2018. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. lipanj 2018. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. srpanj 2018. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. kolovoz 2018. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. rujan 2018. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. listopad 2018. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. studeni 2018. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. prosinac 2018. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. siječanj 2019. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. veljača 2019. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. ožujak 2019. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. travanj 2019. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. svibanj 2019. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. lipanj 2019. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. srpanj 2019. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. kolovoz 2019. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. rujan 2019. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. listopad 2019. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. studeni 2019. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. prosinac 2019. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. siječanj 2020. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. veljača 2020. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. ožujak 2020. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. travanj 2020. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. svibanj 2020. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. lipanj 2020. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. srpanj 2020. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. kolovoz 2020. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. rujan 2020. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. listopad 2020. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. studeni 2020. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. prosinac 2020. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. siječanj 2021. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. veljača 2021. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. ožujak 2021. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. travanj 2021. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. svibanj 2021. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. lipanj 2021. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. srpanj 2021. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. kolovoz 2021. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. rujan 2021. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. listopad 2021. do isplate,

- 20,90 eura počevši od 1. studeni 2021. do isplate, te naknaditi parnični trošak uvećan za pripadajuće zakonske zatezne kamate tekuće po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO- a od prvostupanjskog presuđenja do isplate, sve u roku 15 dana.''

II. Nalaže se tužitelju Republici Hrvatskoj naknaditi tuženiku HT parnični trošak u iznosu od 2.250,00 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 22. prosinca 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja Republike Hrvatske za naknadu parničnog troška u iznosu od 2.000,00 EUR.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 29. lipnja 2022. navodi kako je 19. prosinca 2014., pravomoćnošću djelomičnog rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za imovinsko- pravne poslove i imovinu grada, Sektor za upravno-pravne poslove, Klasa: UP/I-942- 02/12-013/1, Urbroj: 251-14-11/213-14-24 od 6. studenog 2014. utvrđen vlasnikom u ½ dijela stana u suterenu, površine 21,00 m2 koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, zajedničkog hodnika i wc s kojim su neodvojivo povezani odgovarajući suvlasnički dijelovi cijele nekretnine kuća i dvorište u [adresa], sagrađena na zk.č.br. 2507, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], dok je drugi suvlasnik ĆT. Ističe kako je prije pokretanja ovog postupka pozvao tuženika na iseljenje i predaju i isplatu dugovanog iznosa u mirnom postupku zahtjevom za mirno rješenje spora sukladno odredbi čl. 186. a. Zakona o parničnom postupku, ali isto nije rezultirao uspjehom. Navodi kako predmetnim stanom od 1. travnja 2014. upravlja trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. u ime Republike Hrvatske, a za svoj račun te vrši naplatu naknade za korištenje predmetnog poslovnog prostora, sve sukladno Ugovoru o poslovno tehničkoj suradnji sklopljenim između Republike Hrvatske i Državnih nekretnina d.o.o. od 21. veljače 2014. i Izmjeni ugovora o poslovno tehničkoj suradnji od 2. lipnja 2014. Nadalje navodi kako je zapisnikom o pregledu nekretnina Državnih nekretnina d.o.o. od 21. srpnja 2021. utvrđeno da tuženik koristi predmetni stan bez pravnog osnova na način da isti drži zaključanim ne dopuštajući suvlasnicima pristup posjedu, a ključ drži isključivo za sebe, te u istom izvodi građevinske radove bez suglasnosti ostalih suvlasnika te bez dozvole. Navodi kako tuženik predmetni stan koristi bez valjane pravne osnove te za isti ne plaća naknadu za korištenje pa potražuje za svoju polovicu suvlasničkog udjela iznos od 157,50 kn mjesečno počevši od rujna 2016. do zaključno listopada 2021. sa zateznim kamatama, odnosno ukupno 9.765,00 kn (15,00 kn po m2 izračunatu sukladno Odluci Povjerenstva Vlade za upravljanje imovinom Republike Hrvatske o utvrđivanju visine slobodno ugovorene najamnine ("Narodne novine" broj 120/00.). Predlaže o tužbenom zahtjevu odlučiti temeljem odredbi čl. 161. i 165. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku 19. rujna 2024. predlaže donijeti presudu kojom se nalaže tuženiku predati u suposjed tužitelju stan u suterenu površine 57,35 m2 te platiti iznos od 1.296,04 EUR sa zateznim kamatama i troškovima postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja, prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na tuženika te prigovor zastare navodnog potraživanja tužitelja. Ističe kako nekretnina upisana u knjigu položenih ugovora Općinskog građanskog suda u Zagrebu, [broj poduloška]/ zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zgrada u [adresa], kućni broj 21, sagrađena na katastarskim česticama [katastarska čestica] – u naravi stan u suterenu koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, zajedničkog hodnika i wc-a površine 21,00 m2, ne postoji jer je pripojen stanu ŠT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojoj je rješenjem Gradskog ureda za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze, Odjel za upravno-pravne poslove, Područni ured Črnomerec, Klasa: UP/I-371-02/96-01/25 od 26.11.1996. priznato stanarsko pravo na stanu H 21/prizemlje, ukupne površine od 28 m2, koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, zajedničkog hodnika i WC-a, upisan u knjigu položenih ugovora Općinskog građanskog suda u Zagrebu, [broj poduloška]/ zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je ista Ugovorom o kupoprodaji od 6. rujna 2010. otkupila 1/2 idealnog dijela toga stana od Fonda za naknadu oduzete imovine. Navodi kako nije bespravni korisnik predmetnog stana površine 21,00 m2, a niti stan drži zaključanim ne dopuštajući suvlasnicima pristup posjedu istog. Ne drži ključ predmetnog stana za sebe, a niti tuženik u istom izvodi građevinske radove bez suglasnosti ostalih suvlasnika. Prostor u suterenu zgrade u [adresa], sastoji se od stana površine 28 m2 na kojem je stanarsko pravo imala ŠT i od predmetnog stana površine 21 m2 na kojem je prethodno stanarsko pravo kao sustanar imala pok. ČT od 1966. godine. Međutim, taj prostor u suterenu zgrade u [adresa] (stan ŠT površine 28 m2 i predmetni stan površine 21 m2) čini u naravi jedinstvenu građevinsku cjelinu, obzirom se radilo o sustanarstvu ŠT i pok. ČT sukladno odredbi čl. 138. Zakona o stambenim odnosima, tako da je ŠT kao sustanar imala na dijelu stana koji koristi sva prava i obveze stanara, a nakon smrti ČT imala je pravo proširiti se na njezin preostali dio. Upućuje na odredbu čl. 140. Zakona o stambenim odnosima te s tim u vezi ističe kako je nakon smrti sustanarke ČT, ŠT, kao sustanar koji je ostao u stanu, ex lege stekla status stanara na predmetnom stanu, odnosno, ŠT je na taj način stekla status zaštićenog najmoprimca sukladno odredbi čl. 30. Zakona o najmu stanova, a što proizlazi i iz rješenja Gradskog ureda za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze, Odjel za upravno-pravne poslove, Područni ured Črnomerec, Klasa: UP/I-371-02/96-01/25 od 26. studenog 1996. kojim je ŠT priznato stanarsko pravo na stanu u [adresa]/prizemlje površine od 28 m2. Ističe kako tužitelj nije aktivno legitimiran tražiti iseljenje i predaju u posjed predmetne nekretnine-stana i naknadu za korištenje od tuženika. Navodi kako je u stanu ŠT živio do 1990. godine te je nakon iseljenja iz istog odjavio svoje prebivalište. Poslije iseljenja iz predmetnog stana tuženik ni na koji način nije koristio isti, a niti je ikada držao ključeve predmetnog stana za sebe kako bi onemogućio suvlasnicima pristup posjedu. Stan površine 21 m2 koji je predmet ovog postupka ne predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu u smislu odredbe čl. 67. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pa zahtjev tužitelja da se isti preda u posjed predstavlja nemoguću činidbu. Osporava visinu tužbenog zahtjeva u dijelu pod točkom 2. s obzirom da tužitelj ničim nije dokazao visinu tužbenog zahtjeva. Ističe prigovor zastare potraživanja tužitelja u dijelu pod točkom 2. tužbenog zahtjeva. Predlaže odbiti kao neosnovane tužbene zahtjeve tužitelja u cijelosti, uz naknadu troška parničnog postupka tuženiku sa pripadajućim zateznim kamatama.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u djelomično rješenje Gradskog ureda za imovinsko pravne poslove i imovinu grada, Sektora za upravno-pravne poslove, Odjela za naknade i izvlaštenja, Drugi područni odsjek, Klasa: UP/I-942-02/12-13/1 od 6. studenog 2014. (list 5-10), izvadak otvorenih stavaka (list 11), zapisnik s uviđaja od 21. siječnja 2021. (list 12-14), izvadak iz knjige položenih ugovora zk. ul. br. [broj ZK uloška] [broj poduloška] PU Vrapče Novo (list 15), Ugovor o poslovno tehničkoj suradnji od 21. svibnja 2018. (list 16-20), zahtjev za mirno rješenje spora (list 22-28), fotografije (list 29-43), izvadak iz knjige položenih ugovora zk. ul. br. [broj ZK uloška], [broj poduloška] PU Vrapče Novo (list 53), rješenje Gradskog ureda za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze, Odjela za upravno-pravne poslove, Područni ured Črnomerec, Klasa: UP/I-371-02/96-01/25 od 26. studenog 1996. (list 54-56), Ugovor o prodaji ½ dijela idealnog dijela stana od 6. rujna 2010. (list 58-65), uvjerenje o prebivalištu za tuženika (list 66), preslik osobne iskaznice tuženika (list 67-68), izvršen je očevid u stanu na adresi [adresa] uz sudjelovanje građevinskog vještaka (list 81-86), izvršen je uvid u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dipl. ing. građ. MT (list 90-101, 104-115), zk izvadak, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 125-127), zapisnike o izvršenom očevidu od 17. veljače 2023. i 21. veljače 2023. (list 142-143), rješenje Državnog inspektorata, PU Zagreb Klasa UP/I-362-02/22-02/1052 od 2. veljače 2023. (list 144-146), izvadak iz podataka JRO MUP RH za ČT (list 149), presudu Upravnog suda u Zagrebu posl. br. Us I-825/2023-8 od 23. svibnja 2024. (list 156-160), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka ĆT (list 168-169), tuženika (list 169-170), svjedokinje ET (list 180-181), LT (list 181-182), NT (list 182-183) i ŠT (list 186-187) te je izvršen uvid u dopis Državnih nekretnina upućen ŠT od 7. travnja 2025. (list 189-190).

4. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96,08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23

- dalje: ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za predaju u posjed nekretnine u suterenu zgrade na adresi [adresa] površine 57,35 m2, kao i za isplatu iznosa od 1.296,04 EUR, s pripadajućim zateznim kamatama, s osnova naknade za korištenje nekretnine.

6. Među strankama je sporno je li tužitelj aktivno legitimiran na podnošenje ove tužbe, sporna je pasivna legitimacija tuženika, sporno je postoji li u naravi stan čija predaja u posjed se zahtjeva u ovom postupku, sporna je visina tužiteljeve tražbine, a sporno je i je li nastupila zastara potraživanja tužitelja u odnosu na zahtjev za isplatu.

7. Iz zahtjeva za mirno rješenje spora od 10. siječnja 2022. i povratnice, razvidno je da se tužitelj obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, a koji je tuženik zaprimio 13. siječnja 2022., čime je tužitelj postupio sukladno odredbi čl. 186.a st. 1. ZPP-a.

8. Iz djelomičnog rješenja Gradskog ureda za imovinsko pravne poslove i imovinu grada, Sektora za upravno-pravne poslove, Odjela za naknade i izvlaštenja, Prvi područni odsjek, Klasa: UP/I-942-02/12-13/1 od 6. studenog 2014. proizlazi kako je utvrđeno pravo vlasništva tužitelja u ½ dijela stana u suterenu površine 21 m2 koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, zajedničkog hodnika i WC-a, suvlasnika ĆT u ½ dijela, s kojim su neodvojivo povezani odgovarajući suvlasnički dijelovi nekretnine kuća i dvorište u [adresa], sagrađene na zk.č.br. 2507 upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] površine 190 m2. U obrazloženju se navodi i da se na toj etaži kuće u naravi nalazi sustanarski stan budući da ima zajednički WC i hodnik, ali se vodi kao dva odvojena stana, jedan u površini od 28 m2 koji je Fond za naknadu oduzete imovine prodao ŠT dok za drugi stan površine 21 m2 pokojne stanarke ČT (umrle 2003.) nije poznato tko je u posjedu stana.

9. Uvidom u izvadak iz knjige položenih ugovora utvrđeno je da je tužitelj upisan kao suvlasnik navedenog stana u ½ dijela, a koji je opisan kao stan u suterenu koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, zajedničkog hodnika i wc-a površine 21,00 m2 i koji se nalazi u zgradi u [adresa], sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica], sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] [broj poduloška], PU Vrapče Novo.

10. Iz zapisnika o izvršenom očevidu na adresi [adresa], proizlazi da se prilikom očevida nije pristupilo u stan u suterenu jer je isti bio zaključan. Navodi se da je stan zaključan duže vrijeme, a da su ključevi u posjedu HT koji je izvodio građevinske radove bez suglasnosti suvlasnika i bez dozvole, rušeći pregradne zidove što je narušilo statiku zgrade. U zapisniku se ne navodi da bi još netko, osim službene osobe GT, bio prisutan očevidu, a ne proizlazi niti na koji je način službena osoba saznala, odnosno zaključila o tome tko ima ključeve stana u suterenu i tko je i kakve radove u suterenu vršio.

11. Iz rješenja Gradskog ureda za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze, Odjela za upravno-pravne poslove, Područni ured Črnomerec, Klasa:

UP/I-371-02/96-01/25 od 26. studenog 1996. proizlazi da se istim ŠT priznaje stanarsko pravo na stan u [adresa] koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, zajedničkog hodnika i wc-a, ukupne površine 28m2, a kojeg su davatelji stana na korištenje [adresa] i ĆT. Iz Ugovora o prodaji ½ dijela idealnog dijela stana od 6. rujna 2010. koji je zaključen između Fonda za naknadu oduzete imovine i ŠT proizlazi da je ŠT kupila ½ idealnog dijela stana u prizemlju koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, zajedničkog hodnika i wc-a ukupne površine 28 m2, zajedno sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade koja se nalazi u [adresa].

12. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za tuženika utvrđeno je da je imao prebivalište na adresi [adresa] od 24. lipnja 1986. do 28. ožujka 1990., od kad ima prebivalište u [adresa] i to trenutno na adresi [adresa], kako je razvidno i iz dostavljene preslike osobne iskaznice tuženika.

13. Na očevidu je vrata stana u suterenu otključao NT koji je sudjelovao na očevidu kao javnost. Utvrđeno je kako se u suterenski prostor ulazi iz dvorišta. Utvrđeno je kako se radi o jednom prostoru, jednoj građevinskoj cjelini u kojoj su u tijeku građevinski radovi. Prva soba s lijeve strane od ulaza ima površinu 13,40 m2, a pun. tuženika je naveo da je ta soba dio stana koji je koristila sustanarska ŠT, ČT te je pokazao prostor koji je koristila ŠT. Na dan održavanja ročišta te dvije sobe nisu bile odvojene. Zid koji je bio između tih soba dijelom je srušen te su postavljeni stupovi. U stanu su vidljive i kuhinja i wc za koje je punomoćnik tuženika naveo da su bile zajedničke prostorije te još jedna prostorija.

14. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl. ing. građ. MT proizlazi da su prostorije u suterenu na dan očevida izmjerene u površini od 57,95 m2. Zbog nezavršenosti adaptacije stan nije u stanju useljivosti, ali zaključuje da se zatvoreni prostor suterena sastoji od predprostora, spremišta ispod stubišta, hodnika, sobe, kuhinje i dvije kupaonice. Funkcionalna cjelina 1 sastoji se od druge sobe smještene na lijevo površine 17,92 m2 i od zajedničkog hodnika u idealnom dijelu pripadajuće površine 2,10 m2, kuhinje u idealnom dijelu pripadajuće površine 3,78 m2 i od kupaonice u idealnom dijelu površine 3,39 m2, što ukupno iznosi 27,19 m2, a kako je mjerenje vršeno na zidovima bez žbuke i bez obloga može se utvrditi da konačna površina može biti i drugačija i koja površina približno odgovara površini stana upisanog u [broj poduloška] knjiga PU Vrapče Novo koja upisana površina iznosi 28,00 m2. Funkcionalna cjelina broj 2 sastoji se od prve sobe smještene na lijevo površine 13,44 m2 od zajedničkog hodnika u idealnom dijelu pripadajuće površine 2,10 m2, kuhinje u idealnom dijelu pripadajuće površine 3,78 m2 i od kupaonice u idealnom dijelu pripadajućem površine 3,39 m2 što ukupno iznosi 22,71 m2, a kako je mjerenje vršeno na zidovima bez žbuke i bez obloga može se utvrditi da je konačna površina nešto drugačija i koja površina približno odgovara površini stana upisanog u [broj poduloška] knjiga PU Vrapče Novo koja upisana površina iznosi 21,00 m2. Predprostor s kupaonicom i spremištem ispod stubišta se izuzimaju iz izračuna jer predstavljaju zajedničke prostore koji pripadaju svim suvlasnicima zgrade. Predmet tužbenog zahtjeva koji se vodi kao stan upisan u knjizi PU Vrapče Novo, broj [broj poduloška] ne predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu i isti je pripojen stanu kojem je vlasnica ŠT i koji je upisan u knjizi PU Vrapče Novo broj [broj poduloška] i što u zatečenom stanju na dan očevida u naravi čini jedan nedovršeni stan smješten u suterenu zgrade.

15. Iz zapisnika o izvršenom očevidu nekretnine od 17. veljače 2023. proizlazi da je u evidencijama Državnih nekretnina kao korisnik stana površine 21 m2 evidentiran tuženik koji nije zatečen prilikom očevida. Navodi se kako se iz razgovora sa suvlasnikom ĆT saznaje da u stanu nitko ne živi, ali je u posjedu istog tuženik koji je izvodio građevinske radove koji su narušili statiku zgrade. Kontaktirali su suprugu tuženika ET te su dogovorili da im omoguće pregled stana, a dogovoreno je da stan otvori kćer tuženika LT.

16. Iz zapisnika o izvršenom očevidu nekretnine od 21. veljače 2023. proizlazi da je na mjestu očevida zatečen NT, dečko LT koji je otvorio vrata stana u suterenu. Nadalje se navodi da adaptaciju izvršavaju tuženik i NT. NT odbio je potpisati zapisnik i predati ključeve.

17. Uvidom u rješenje Državnog inspektorata PU Zagreb, Službe građevinske inspekcije od 2. veljače 2023. utvrđeno je da je istim naređeno suvlasnicima IT, [adresa] i ŠT da otklone oštećenja međukatne drvene konstrukcije u dijelu sanitarnih prostora između stanova u suterenu i prizemlju zbog kojih postoji opasnost za život i zdravlje. Uvidom u presudu Upravnog suda u Zagrebu posl. br. Us I-825/2023-8 od 23. svibnja 2024. poništeno je navedeno rješenje Državnog inspektorata od 2. veljače 2023. te je predmet vraćen na ponovni postupak.

18. U svom iskazu svjedok ĆT navodi kako je u suterenskom dijelu suvlasnik u ½ dijela, a RH je suvlasnik u drugih ½ dijela. Nema ključeve suterenskog prostora, ima ih tuženik ali mu ih ne da. Navodi kako je tuženik počeo izvoditi radove u suterenskom prostoru, počeo je rušiti pregradne zidove, izbijati vrata i prozore, kojim radovima je taj prostor pretvorio u jedan prostor površine otprilike 60 m2. Podnio je prijavu građevinskoj inspekciji. Bio je prisutan kad je došla građevinska inspekcija ušao je u prostor i tada je vidio da je to sada jedna prostorija. Prije se taj suterenski dio sastojao od dvije spavaće sobe, kuhinje, wc-a kupaonice i hodnika koji prostor su kao sustanari koristili ČT i DT. Dio DT prešao je na ŠT. Navodi kako je ŠT živjela u tom suterenskom prostoru kao podstanar, a otišla je iz prostora prije 4-5 godina prije nego što je tuženik počeo s radovima. Navodi kako je tuženika pisano obavještavao da prestane s radovima, ostavljao mu je poruke u tom suterenskom prostoru. Tuženika je viđao, ŠT je govorila da je to njen sin, upoznao ga je dok je dolazio kod majke. Samo je jedan ulaz u suterenski prostor, jednu je sobu koristila ČT, drugu ŠT, a ostale prostorije su koristile zajednički. Nakon početka radova na nekretnini je viđao tuženika i njegovu kćer LT. Gospodin LT bi dolazio kamionom ujutro i odlazio navečer. NT je dolazio na nekretninu s LT, njezin je dečko, gledali su kako radovi napreduju.

19. U svom iskazu tuženik HT navodi da ne zna kako se tu našao. Odrastao je u stanu u suterenu kuće na adresi [adresa]. Odselio je 1990. u Zagorje i tad se odjavio s adrese. Nakon toga više nije prespavao u stanu. Njegov djed je imao stanarsko pravo koje je naslijedila njegova majka ŠT i ona je otkupila dio prostora u suterenu. Ona je tu živjela do trenutka kad je pukla cijev na katu iznad kad je taj suterenski prostor poplavio. Nije poduzimao nikakve radove kojima bi srušio pregradni zid između prostorija. Nema nikakve veze s radovima o kojima je iskazivao svjedok ĆT i zbog kojih je pozvana građevinska inspekcija. Nema ključeve tog prostora. NT je dečko njegove kćeri LT. Ne zna kako on ima ključ, pretpostavlja da kad je građevinska inspekcija zvala da LT nije mogla doći, a nije mogla ni ŠT jer ima 77 godina pa pretpostavlja da je zato došao otključati NT. Ne zna poduzima li NT radove u tom stanu. Zadnji put je u stanu bio prije 8-9 godina. Gospodin ĆT ga nije tražio ključeve niti ga je kontaktirao, a nisu ga tražile ključeve niti kontaktirale ni Državne nekretnine. Nije imao ključeve tog prostora. Ne zna tko vrši radove u stanu niti ga to interesira.

20. U svom iskazu svjedokinja ET navodi kako se tuženik u tom stanu rodio i tamo živio do 1990. kad su se oženili te je tuženik doselio u [adresa]. Zadnji put je u tom stanu bila kad su LT i NT to počeli uređivati. Baka je to dala LT, ali ne formalno. LT je to smatrala svojim. LT i NT to nisu uredili do kraja jer su im radovi bili stopirani, a stopirao ih je ĆT tako što im je poslao građevinsku inspekciju. Tuženik nije izvodio nikakve radove u tom stanu, a nije ni pomagao LT i NT u izvođenju radova. Pomagao im je na način da im je dao kombi i druge stvari koje su im trebale. ŠT je dala LT ključ, a sve iz razloga što joj je dozvolila da nekretninu uredi za sebe. Državne nekretnine nisu kontaktirale tuženika niti su tražile da im preda ključ.

21. U svom iskazu LT navodi da su NT, njezin nevjenčani suprug i ona počeli renovirati taj stan prije korone. Poplavljivalo je, ĆT nije htio otvoriti stan iznad da saniraju cijev, pisali su i Državnim nekretninama, ali bez uspjeha, zato su morali sami intervenirati, odnosno poduzeti radove radi sanacije. Baka ŠT joj je dala ključ i ima ključ cijelo vrijeme. Samo ona ima ključ. Strop je visio, urušio se, sve su poskidali do cijevi. Zidovi su istrulili i to su sve skinuli i počeli učvršćivati zidove. Srušili su zid između dvije sobe, radilo se o pregradnom zidu od cigle. Daljnje radove im je zabranila građevinska inspekcija, nakon čega više nisu poduzimali radove. Za vrijeme dok su trajali radovi tuženik je dolazio provjeriti kako napreduju. Dolazio je otprilike 1-2 puta tjedno. Sugerirao im je što da rade i koji materijal da kupe. Nije sudjelovao u radovima, ima svoj posao. Tuženik nema ključeve stana, nikad mu ih nije dala. Baka je u stanu živjela do poplave. Baka joj je dala punomoć da joj preuzima poštu. Navodi da je prijavila radove, ispunila je obrazac, ne zna kojoj instituciji, ali to je bilo na Trgu francuske republike.

22. U svom iskazu NT navodi kako su LT i on s radovima započeli 2019. Radovi su trajali nekoliko mjeseci, a radili su koliko su stigli, najčešće u popodnevnim satima. S radovima su stali jer je došla građevinska inspekcija te su zapečatili gradilište. Do tad su uspjeli maknuti pločice i parket koji je bio truli, skinuli su žbuku, zamijenili prozore. Htjeli su početi krpati rupu na stropu u kupaonici, a koja je nastala uslijed puknuća cijevi u stanu iznad. LT je imala ključ od stana. Pretpostavlja da ga je dobila od nekog od članova obitelji. Ponekad bi mu dala ključ kad je trebalo pokupiti poštu. Misli da tuženik nema ključ od stana. Tuženik nije poduzimao radove u stanu, niti im je pomagao s radovima, dolazio je kontrolirati, savjetovao ih je što da kupe. Imali su njegov kombi koji su koristili za odvoz stvari. Došao je par puta dok su poduzimali radove.

23. U svom iskazu ŠT navodi da je cijeli život živjela na adresi [adresa]. Njezin sin, ovdje tuženik je odselio prije 35 godina kad se oženio. Odselio je u [adresa]. Kod nje je dolazio samo povremeno kad bi trebao doći po nju. Iz tog stana je otišla prije 3-4 godine, morala je otići budući da je bila poplava i to od stana iznad. Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo je trebalo sve to sanirati, međutim, kad su došli, susjed ĆT im nije dopustio ulazak. Zbog toga je napustila stan, jer nisu bili uvjeti za život. Taj stan je bio u sustanarstvu. Cijeli stan je površine cca 45 m2. Njezina sustanarka je koristila zajedničke dijelove i jednu manju sobu površina cca 18 m2. Nakon njezine smrti, a umrla je 90-ih godina, počela je koristiti i tu sobu. Cijeli stan se sastojao od jedne veće sobe, jedne manje sobe, kuhinje, WC-a, kupaone i hodnika. Živjela je sama. Imala je ključeve od stana i još uvijek ih ima. Nakon te poplave dala je punomoć najstarijoj unuci radi adaptacije tog stana, a radi poplave. Njezina najstarija unuka je živjela jedno vrijeme s njom u tom stanu dok je studirala u Zagrebu. Već od tada je imala ključeve tog stana. Ona je počela uređivati stan zajedno sa svojim partnerom. Nije dala ključ od stana tuženiku, dala bi mu ključeve samo onda ako bi trebao otići po neke njene stvari. Tuženik nije obavljao radove na tom stanu, nije pomagao njezinoj unuci u radovima. Svojoj unuci je izdala punomoć kojom ju je opunomoćila da preuzima i plaća račune za taj stan, da preuzima poštu i da adaptira stan, jer je dogovor bio da ona useli nakon adaptacije u taj stan zajedno sa svojim partnerom. Nije imala mogućnosti sama adaptirati taj stan. Tuženik je svojoj kćeri, a njenoj unuci u vezi s adaptacijom nekretnine, mogao pomoći eventualno financijski.

Tuženik prodaje osiguranje za automobile.

24. Nakon provedenog građevinskog vještačenja tužitelj je preinačio tužbu podneskom od 19. rujna 2024. u dijelu zahtjeva za predaju u suposjed nekretnine. Sud je dopustio preinaku tužbe iako se tuženik preinaci protivio. Naime, tužitelj nije mogao preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka bez svoje krivnje, budući tužitelj nema imao ključeve suterenskog prostora na adresi [adresa] te je tek nakon održanog očevida i izrađenog nalaza i mišljenja građevinskog vještaka saznao odlučne činjenice za pravilno i određeno postavljanje tužbenog zahtjeva u skladu sa stvarnim stanjem nekretnine, imajući na umu da zemljišnoknjižno stanje (dva upisana stana) ne odgovara stvarnom stanju (jedan stan, odnosno jedna jedinstvena cjelina u suterenu zgrade na adresi [adresa]). Sud je preinaku dopustio jer smatra da je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama (čl. 190. st. 3. ZPP-a).

25. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. građ. MT jer je isti jasan i neproturječan, u skladu s utvrđenjima s očevida i s drugim izvedenim dokazima. Uostalom, stranke nalazu i mišljenju nisu prigovarale.

26. Sud je povjerovao iskazima svjedoka ET, LT, NT i ŠT jer su njihovi iskazi suglasni i uvjerljivi. Iako se radi o članovima obitelji tuženika i time zasigurno zainteresiranim za ishod spora, sud nije dojma da bi svjedoci neistinito iskazivali ili da su na bilo koji način prilagođavali svoje iskaze, a u korist tuženika. Sud nije povjerovao iskazu svjedoka ĆT u dijelu u kojem je iskazao da je tuženik počeo izvoditi radove u tom suterenskom prostoru kao i da je bi dolazio kaminom ujutro i odlazio navečer, jer je to u suprotnosti s iskazima ostalih saslušanih svjedoka, a navedeno ne proizlazi niti iz jednog drugog izvedenog dokaza. Sud nije povjerovao iskazu tuženika u dijelu u kojem navodi da ne zna tko izvodi radove jer je to neuvjerljivo, budući da su njegova supruga, majka i kćer (dakle članovi najuže obitelj) iskazivale o tome da je radove izvodila njegova kćer LT sa svojim partnerom. S obzirom da su iskazale da je tuženik dolazio povremeno vidjeti kako radovi napreduju, a što je u iskazu potvrdio i NT, kao i da je tuženik svojoj kćeri LT dao kombi kako bi ga koristila pri izvođenju radova, to sud zaključuje da je tuženik morao znati i znao tko izvodi radove. Zbog toga sud nije povjerovao iskazu tuženika ni u dijelu u kojem je iskazao da je u stanu bio prije 8-9 godina, jer iz iskaza njegove kćeri LT i njezinog nevjenčanog supruga NT proizlazi da su s radovima započeli 2019., odnosno prije korone, a kako je utvrđeno da je tuženik dolazio pogledati kako teku radovi to proizlazi da je tuženik u nekretninu dolazio i tijekom 2019. i 2020. kad su radovi vršeni, dakle i kasnije od vremena o kojem je iskazivao.

27. Na temelju svih izvedenih dokaza sud je utvrdio da se u suterenskom prostoru zgrade nalazi jedan stan koji je bio u sustanarstvu te su isti kao sustanarke koristile ŠT i ČT. Tuženik je tijekom postupka, između ostalog, tvrdio da je nakon smrti ČT, ŠT kao sustanarka koja je ostala u stanu stekla stanarsko pravo na cijeli stan, sve u skladu s odredbom čl. 140. st. 1. Zakona o stambenim odnosima (''Narodne novine'' br. 51/85, 42/86, 22/92 i 70/93 – dalje ZSO) te je uslijed toga isticao prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja. U odnosu na navedeni prigovor tuženika prvenstveno treba reći kako su stupanjem na snagu Zakona o najmu stanova (''Narodne novine'' br. 91/96, 48/98, 66/98, 22/06, 68/18 i 105/20 – dalje: ZNS) dana 5. studenog 1996. prestale vrijediti pojedine Glave ZSO-a, uključujući Glavu XI. u kojoj se nalaze odredbe koje reguliraju sustanarsto pa tako i odredba čl. 140. st. 1. ZSO-a na koju se poziva tuženik. Stoga se, u trenutku smrti ČT **.**.2003. (koji datum smrti je sud utvrdio uvidom u podatke Jedinstvenog registra osoba RH), nije mogla primijeniti odredba čl. 140. st. 1. ZSO-a, niti je temeljem te odredbe ŠT mogla steći stanarsko pravo nad cijelim stanom u suterenu zgrade na adresi [adresa].

28. Prema odredbi čl. 46. s. 1. ZNS-a, a koja se dakle ima primijeniti s obzirom na trenutak smrti ČT, kad se jedan sustanar-zaštićeni najmoprimac trajno prestane koristiti dijelom stana, ostali sustanari – zaštićeni najmoprimci mogu se proširiti na ispražnjeni dio stana, uz suglasnost najmodavca. Iz izvedenih dokaza ne proizlazi da je najmodavac dao tu suglasnost ŠT, a ne proizlazi ni da bi ŠT tražila takvu suglasnost. Stoga, u izostanku suglasnosti najmodavca za proširenje ŠT na ispražnjeni dio stana, a u situaciji kad je tužitelj upisan kao zemljišnoknjižni suvlasnik stana u suterenu površine 21 m2, koji je u vlasništvo stekao temeljem djelomičnog rješenja od 6. studenog 2014., tužitelj je aktivno legitimiran na podnošenje ove tužbe kojom traži predaju suterenskog prostora u suposjed.

29. Iako iz dostavljenih izvadaka iz knjige položenih ugovora proizlazi da je tužitelj upisan kao suvlasnik stana površine 21 m2 u ½ dijela, a ŠT stana površine 28 m2 u ½ dijela, u naravi se u suterenu zgrade na adresi [adresa], nalazi jedan stan, u što se sud uvjerio na očevidu i što je sud utvrdio na temelju nalaza i mišljenja vještaka. Međutim, iako u naravi stan od 21 m2 u vlasništvu tužitelja ne postoji, jer je suterenski prostor jedna stambena cjelina s jednim ulazom, sud utvrđuje da je tužitelj svakako suvlasnik suterenskog prostora jer je u zemljišnim knjigama upisan kao suvlasnik 21 m2 tog prostora, to je isti ovlašten tražiti predaju suterenskog prostora u suposjed.

30. Tuženik je istaknuo i prigovor promašene pasivne legitimacije, tvrdeći da nije u posjedu spornog stana. Na temelju svih izvedenih dokaza, sud je našao taj prigovor tuženika osnovanim. Naime, upravo su svjedoci ET, LT, NT i ŠT iskazali kako tuženik nema ključeve suterenskog prostora te da isti nije izvodio radove u tom stanu. Također su suglasno iskazali da je ŠT, koja je od rođenja živjela u tom stanu imala ključeve tog stana, kao i LT kojoj je ključeve dala ŠT, koja je jedno vrijeme s njom u tom stanu i živjela i koja je zajedno sa svojim dečkom NT stan počela uređivati za sebe.

31. Stoga je sud utvrdio da su ključeve stana imale i u posjedu bile ŠT i LT koja je zajedno sa svojim nevjenčanim suprugom NT počela uređivati taj stan, uz dopuštenje suvlasnice, svoje bake ŠT. Pri tom treba reći da niti iz jednog drugog izvedenog dokaza ne proizlazi da to ne bi bilo tako te da bi u posjedu stana bio tuženik. Niti iz jednog dostavljenog zapisnika o očevidima obavljenim u stanu od strane Državnih nekretnina, ne proizlazi da bi prilikom i jednog od njih na adresi bio zatečen tuženik. Niti prilikom izlaska građevinske inspekcije na teren, stan nije otključao tuženik već NT, a kako je to iskazao ĆT. I prilikom očevida obavljenog u ovom postupku, stan je otključao NT. Rješenjem građevinske inspekcije naloženo je poduzimanje radnji uklanjanja krovne konstrukcije suvlasnicima suterenskog prostora i to tužitelju, ĆT i ŠT, a nigdje se pri tom ne spominje tuženik. Iako su Državne nekretnine kao korisnika stana očito u svojim evidencijama evidentirale tuženika, iz dostavljenih isprava i izvedenih dokaza nije razvidno na temelju čega je upravo tuženik naznačen kao korisnik, kad niti jednom u toj nekretnini nije zatečen.

32. Pri tom treba reći još i to, da čak i da je tuženik doista i pomogao u izvođenju radova, odnosno izvodio radove u toj nekretnini za svoju kćer, time nije izvršavao svoju faktičnu vlast na toj stvari te ga to ne čini posjednikom u smislu odredbe čl. 10. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ''Narodne novine'' broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZV) već eventualno pomoćnikom u posjedovanju koji nema posjed jer ne izvršava nikakvu svoju vlast glede neke stvari (čl. 12. st. 1. ZV-a) uslijed čega također ne bi bio pasivno legitimiran u ovom postupku.

33. Prema odredbi čl. 161. st. 1. ZV-a vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari. Pri tom, da bi ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtjeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu (čl. 162. st. 1. ZV-a).

34. Kako je već navedeno, iako je tužitelj dokazao da je (su)vlasnik stvari, nije dokazao da je tuženik u posjedu nekretnine. Stoga je zahtjev tužitelja radi predaje u posjed predmetne nekretnine, kao i radi isplate naknade za korištenje nekretnine u smislu odredbe čl. 165. ZV-a, odbijen kao neosnovan.

35. S obzirom da je sud već iz navedenih razloga našao tužbeni zahtjev neosnovanim, to nije razmatrao ostale navode i prigovore koji su isticani tijekom postupka. Sud nije izveo dokaz saslušanjem svjedoka TT, BT i VT, djelatnika Državnih nekretnina koji su kao službene osobe bili prisutni na očevidima izvršenim 17. veljače 2023. i 21. veljače 2023. jer sud pročitao zapisnike koje su te osobe sastavile i iste cijenio kao dokaz u ovom postupku. Slijedom toga sud nije smatrao potrebnim saslušavati te službene osobe, kad su o svojim utvrđenjima s obavljenih očevida sastavile zapisnik te sud ne vidi o čemu bi, osim onog navedenog u zapisniku, te službene osobe mogle iskazivati pred sudom. Okolnost da je tužitelj dopisom od 7. travnja 2025. pozvao ŠT na predaju nekretnine u posjed, koji dopis je predao sudu na ročištu održanom 14. studenog 2025., nije od odlučnog značaja za odluku u ovoj pravnoj stvari.

36. Temeljem čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a tuženiku je dosuđen trošak parničnog postupka sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' br. 138/23 – dalje: Tarifa). Tako je tuženiku priznat trošak sastava odgovora na žalbu u visini 100 bodova (Tbr. 8. t. 1. Tarife), sastava podnesaka od 28. rujna 2022., 14. veljače 2024. i 10. listopada 2024. u visini 100 bodova za svaki podnesak (Tbr. 8. t. 1. tarife), zastupanja na ročištima održanim 20. veljače 2023., 21. siječnja 2025., 10. lipnja 2025. i 14. studenog 2025. u visini 100 bodova za svako ročište (Tbr. 9. t. 1. Tarife) te zastupanja na očevidu 14. rujna 2023. u visini 100 bodova (Tbr. 9. t. 7. Tarife), odnosno 900 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR (1.800,00 EUR), uvećano za 25% PDV-a (450,00 EUR), ukupno iznosi 2.250,00 EUR.

37. Tuženiku su dosuđene i zatezne kamate na parnični trošak koje teku od donošenja ove presude do isplate, sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).

38. Kako tužitelj nije uspio u ovom postupku to je njegov zahtjev za naknadu parničnog troška u iznosu od 2.000,00 EUR, odbijen kao neosnovan (čl. 154. st. 1. ZPP-a).

39. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 22. prosinca 2025.

Sutkinja

Gorana Žurić Juretić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, i to od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira na to je li na isto pristupila, odnosno od dana primitka presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. Zakonskom zastupniku tužitelja

2. Punomoćniku tuženika