Poslovni broj P-1617/2023-26
Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Ulica plemića Borelli 9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sutkinji tog suda Nevi Lukin, u pravnoj stvari tužiteljice LG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Karlu Suriću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika ad.1 Općine Zemunik Donji, Ulica I br. 16, OIB: 82242641755, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog ureda Marinović i partneri j.t.d. Zadar i ad.2 PG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva, nakon održane glavne javne rasprave zaključene 21. studenog 2025. u nazočnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice i zamjenice punomoćnika tuženika ad.1 te izočnosti uredno pozvanog tuženika ad.2, 22. prosinca 2025. javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan glavni tužbeni zahtjev koji glasi:
„Utvrđuje se da je tužiteljica LG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 1000 m2, nastale od dijela matične k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to točno onog dijela koji je na Skici sudskog očevida izrađenoj od strane sudskog vještaka Vicka Burčula dipl.ing.geod., označen žutom bojom i slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A, površine 1000 m2, a sve u skladu geodetskog elaborata Ureda ovlaštenog inženjera geodezije CG, dipl.ing.geod., od 02.12.2021., potvrđenog od strane DGU Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Zadar, dana 16.05.2022., Klasa: 932-06/2022-02/1317, Urbroj: 541-24- 02/8-22-5, što su tuženici dužni priznati i trpjeti, te da tužiteljica na temelju ove presude, po njenoj pravomoćnosti, izvrši prijenos prava vlasništva na navedenoj nekretnini na svoje ime, za cijelo, uz istovremeni upis brisanja tog prava s imena tuženika, sve u roku od 15 dana.“
II. Utvrđuje se da je tužiteljica stekla pravo vlasništva čest. 1405/32 k. o. [katastarska općina], ukupne površine 1000 m2, nastale od dijela matične čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina], i to točno onog dijela koji je na Skici sudskog očevida izrađenoj od strane sudskog vještaka Vicka Burčula, dipl.ing.geod., označen žutom bojom i slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A, površine 1000 m2, sve u skladu Geodetskog elaborata Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Krešimira Jurjevića, dipl.ing.geod. od 02. prosinca 2021. potvrđenog od strane Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Zadar dana 16. svibnja 2022., Klasa: 932-06/2022-02/1317, Urbroj: 541-24-02/8-22-5, za cijelo, što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužiteljica na temelju presude, po njenoj pravomoćnosti, izvrši prijenos prava vlasništva na označenoj nekretnini na svoje ime za cijelo, uz istovremeno brisanja tog prava s imena tuženika.
III. Nalaže se tuženiku ad.1 po osnovi naknade troškova ovog parničnog postupka isplatiti tužiteljici iznos od 1.797,14 Eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 22. prosinca 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, dok se za više zatraženi iznos u visini od 589,04 Eura zahtjev za naknadu parničnih troškova tužiteljice odbija kao neosnovan.
IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika ad.1 za naknadu parničnih troškova u iznosu od 1.750,00 Eura.
Obrazloženje
1. Tužiteljica LG iz [adresa] (dalje: tužiteljica) 16. lipnja 2023. sudu podnosi tužbu radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva realnog, geometrijski određenog dijela čest. 1405/32 k. o. [katastarska općina] protiv tuženika Općina Zemunik Donji (dalje: tuženik ad.1) i PG (dalje: tuženik ad.2) u kojoj navodi da je tužiteljica stvarna vlasnica nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 1000 m2, nastale od matične nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 104221 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], temeljem Geodetskog elaborata Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Krešimira Jurjevića, dipl.ing.geod. od 02. prosinca 2021. potvrđenog od strane DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Zadar, dana 16. svibnja 2022. klasa: 932-06/2022-02/1317, urbroj: 541-24-02/8-22-5. U zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru u odnosu na cjelokupnu matičnu nekretninu čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina] da je pogrešno upisana Općina Zemunik Donji ovdje tuženik ad. 1 za 117992/120492 dijela, kao i tuženik ad. 2 PG za 2500/120492 dijela. Predmetna nekretnina da u naravi predstavlja obiteljsku kuću s okućnicom na adresi [adresa], oduvijek u vlasništvu i posjedu tužiteljice osobno kao i njezinih pravnih prednika. Da je tome tako da proizlazi iz brojne dokumentacije kao što je rješenje DGU, Područnog ureda za katastar Zadar od 29. travnja 2013., rješenje o izvedenom stanju izdano od strane Zadarske županije, Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje od 23. ožujka 2016., Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade od 29. travnja 2013., Rješenje o komunalnoj naknadi doneseno od strane Zadarske županije, Općine Zemunik Donji, Jedinstvenog upravnog odjela od 20. travnja 2016., Rješenje o utvrđenju građevne čestice od 11. travnja 2019., sve izdano na ime tužiteljice. Iz potvrde izdane dana 24. svibnja 2022. od Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, Sjedište [adresa], klasa: 350- 07/22-01/916, urbroj: 2198/1-07/22-22-2 da proizlazi da se nekretnina dana 24. srpnja 1991. nalazila unutar građevinskog područja. Tužiteljica da je stekla valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine Ugovorom o darovanju nekretnine od 07. lipnja 2023. poslovni broj O-6647/2023 u svojstvu obdarenice od svoje majke EG kao darovateljice. U katastarskom operatu Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, u posjedovnom listu broj 812 k. o. [katastarska općina], da su upisani mnogobrojni posjednici, među njima i majka tužiteljice odnosno njezina pravna prednica EG udova KG. Majka tužiteljice EG da je stekla predmetnu nekretninu od svog supruga GG temeljem rješenja o nasljeđivanju donesenog od strane javnog bilježnika Vere Marčina pod poslovnim brojem O-1063/05 od 03. travnja 2006. Napominje da tužiteljica osobno i putem pravnih prednika predmetnu nekretninu posjeduju više od stotinu godina te da su samim time protekli svi zakonski rokovi dosjelosti, a što da proizlazi iz Povijesti posjedovanja od 01. listopada 2019. izdane od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, klasa: 936-02/18-05/348, ur.br.: 541-22-2/16- 18-2. Iz svega naprijed navedenog da je evidentno kako je tužiteljica stvarna vlasnica i posjednica navedene nekretnine te da je podnošenje tužbe jedini način da ista utvrdi svoje pravo vlasništva na navedenoj nekretnini. Slijedom navedenog tužiteljica postavlja glavni tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužiteljica stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva dijela čest. 1405/32 k. o. [katastarska općina], u naravi stambena zgrada, [adresa], dvorište, ukupne površine 1000 m2, nastalog od matične čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina] temeljem Geodetskog elaborata Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Krešimira Jurjevića od 02. prosinca 2021. potvrđenog od strane DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Zadar dana 16. svibnja 2022. klasa: 932-06/2022- 02/1317, urbroj: 541-24-02/8-22-5 za cijelo, što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužiteljica na temelju presude, po njenoj pravomoćnosti, izvrši prijenos prava vlasništva na navedenoj nekretnini na svoje ime za cijelo uz istovremeni upis brisanja tog prava s imena tuženika. Nadalje tužiteljica postavlja i podredni tužbeni zahtjev, za slučaj da sud ne prihvati prethodni tužbeni zahtjev, na utvrđenje da je tužiteljica stekla pravo vlasništva čest. 1405/32 k. o. [katastarska općina], u naravi stambena zgrada, [adresa], dvorište, ukupne površine 1000 m2, nastale od matične čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina] temeljem Geodetskog elaborata Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Krešimira Jurjevića od 02. prosinca 2021. potvrđenog od strane DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Zadar dana 16. svibnja 2022. klasa: 932-06/2022-02/1317, urbroj: 541-24-02/8-22-5 za cijelo, što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužiteljica na temelju presude, po njenoj pravomoćnosti, izvrši prijenos prava vlasništva na navedenoj nekretnini na svoje ime za cijelo, uz istovremeni upis brisanja tog prava s imena tuženika. Tužiteljica postavlja i zahtjev za naknadu troškova ovog parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom.
2. U odgovoru na tužbu dostavljenom sudu 25. rujna 2023. tuženik ad.1 navodi da se zasad protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu u cijelosti jer da uz tužbu nisu dostavljeni prijeko potrebiti dokazi iz kojih bi proizlazilo da je tužiteljica doista na zakonu utemeljenom načinu stekla svoje pravo vlasništva na čest. 1405/32 k. o. [katastarska općina] odnosno na označenom dijelu čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina], u površini od 1000 m2, za cijelo. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima da u čl. 159. st. 1. propisuje da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedovanjem te stvari ako taj posjed ima određenu kakvoću i traje neprekinuto kroz zakonom određeno vrijeme. Tuženik ad.1. osporava da bi posjed tužiteljice na čest. 1405/32 k. o. [katastarska općina] odnosno na označenom dijelu čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina] u površini od 1000 m2 bio kvalificiran (zakonit, pošten i istinit) te da bi neprekinuto trajao zakonom predviđeno vrijeme. Ističe i kako tužiteljica nije ponudila nikakvo valjano objašnjenje niti dokaze na okolnost površine nekretnine koju utužuje. To imajući u vidu da je rješenjem o utvrđivanju građevne čestice Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije, klasa: UP/I-350-05/18-05/000096 od 11. travnja 2019. naznačena površina nekretnine od 924 m2 dok se tužbenim zahtjevom razvidno potražuje (zaokružena) površina od 1000 m2. Jednako tako, u ostalim dokazima priloženim uz tužbu da se spominju potpuno različite površine, stoga da se očekuje od tužiteljice da precizira svoje navode i način stjecanja baš utuženog dijela nekretnine čest. 1405/1, u površini od 1000 m2, za cijelo. Nadalje, tužiteljica da nije dostavila dokaz kada su i na koji način njeni pravni prednici stekli utuženu nekretninu pa da navod da bi isti nekretninu posjedovali dugi niz godina nije valjano potkrijepljen, a jednako tako ni okolnost samostalnog i neprekinutog posjedovanja predmetne nekretnine u vremenu koje je potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Ukoliko su prednici tužiteljice bili nepošteni i nesavjesni posjednici na predmetnoj nekretnini tada tim više tužiteljica, a niti raniji pravni prednici nisu mogli steći pravo vlasništva tj. pravni osnov za stjecanje vlasništva na utuženoj nekretnini dosjelošću. Tuženik ad.2 ističe i da nema nikakvih materijalnih, a niti personalnih dokaza uz tužbu da bi tužiteljica bila u nesmetanom, istinitom i poštenom - zakonitom posjedu putem svojih pravnih prednika 40 godina prije 10. travnja 1941. u odnosu na spornu nekretninu, a jednako tako niti u odnosu na matičnu čest.1405/1 k. o. [katastarska općina]. Obzirom da tužiteljica u odnosu na ovog tuženika nije dokazala na koji način i temeljem koje isprave je stekla utuženu nekretninu i to baš u navedenoj površini, niti je dokazala da bi ju držala u neprekinutom, zakonitom i istinitom posjedu koji traje zakonom određeno vrijeme, tuženik ad.1 da se zasad mora protiviti predmetnoj tužbi kao neosnovanoj. Ističe kako spisu predmeta ne prileži povijest zk. upisa za predmetnu nekretninu iz koje bi se mogli provjeriti navodi tužiteljice iz povijesnog dijela tužbe. Slijedom prethodno navedenog i obrazloženog, tuženik ad.1. se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom te se predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz nalog tužiteljici da tuženiku nadoknadi sve prouzročene troškove.
3. Tuženik ad.2 je uredno zaprimio tužbu s prilozima uz poziv za davanje odgovora na tužbu, međutim, niti u roku određenom u pozivu za davanje odgovora na tužbu niti do zaključenja raspravljanja u ovoj pravnoj stvari sudu nije dostavio odgovor na tužbu kojim bi se usprotivio tužbenom zahtjevu.
4. Nakon što je u tijeku dokaznog postupka sud proveo očevid na predmetnoj nekretnini uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Vicka Burčula koji je potom po nalogu suda u spis dostavio skicu sudskog očevida na kojoj je točkama i slovima označio realni, geometrijski dio čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina] od kojeg nastaje čest. 1405/32 k. o. [katastarska općina] koja je predmet tužbe, tužiteljica je u podnesku od 02. lipnja 2025. sukladno zaprimljenoj skici sudskog očevida specificirala tužbeni zahtjev na način da traži utvrđenje da je tužiteljica stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva čest. 1405/32 k. o. [katastarska općina], ukupne površine 1000 m2, nastale od dijela matične čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina], i to točno onog dijela koji je na Skici sudskog očevida izrađenoj od strane sudskog vještaka Vicka Burčula dipl.ing.geod., označen žutom bojom i slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A, površine 1000 m2, sve u skladu Geodetskog elaborata Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Krešimira Jurjevića, dipl.ing.geod. od 02. prosinca 2021. potvrđenog od strane Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Zadar dana 16. svibnja 2022., Klasa: 932-06/2022-02/1317, Urbroj: 541-24-02/8- 22-5, što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužiteljica na temelju presude, po njenoj pravomoćnosti, izvrši prijenos prava vlasništva na navedenoj nekretnini na svoje ime za cijelo, uz istovremeno brisanja tog prava s imena tuženika. Za slučaj da sud takav tužbeni zahtjev ne nađe osnovanim, tužiteljica postavlja podredni tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužiteljica stekla pravo vlasništva čest. 1405/32 k. o. [katastarska općina], ukupne površine 1000 m2, nastale od dijela matične čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina], i to točno onog dijela koji je na Skici sudskog očevida izrađenoj od strane sudskog vještaka Vicka Burčula dipl.ing.geod., označen žutom bojom i slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A, površine 1000 m2, sve u skladu Geodetskog elaborata Ureda ovlaštenog inženjera geodezije CG, dipl.ing.geod. od 02. prosinca 2021. potvrđenog od strane Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Zadar dana 16. svibnja 2022., Klasa: 932-06/2022-02/1317, Urbroj: 541-24-02/8-22-5, što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužiteljica na temelju presude, po njenoj pravomoćnosti, izvrši prijenos prava vlasništva na navedenoj nekretnini na svoje ime za cijelo, uz istovremeno brisanja tog prava s imena tuženika. Navedenom intervencijom u tužbeni zahtjev tužiteljica prema ocjeni ovog suda nije izvršila preinaku tužbe u smislu čl. 191. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 122/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) već je samo dodatno pobliže odredila predmet tužbe (tako što ga je sad odredila i prema Skici sudskog očevida).
5. U dokaznom je postupku sud pročitao i pregledao rodni list izdan od Matičnog ureda Zadar klasa: 223-02/05-03/183 (list spisa 6), presliku osobne iskaznice broj [broj osobne iskaznice] (list spisa 8-9), rješenje Općine Zemunik Donji, Jedinstvenog upravnog odjela klasa: UP/I-363- 03/16-01/19, urbroj: 2198/04-03-16-2 od 20. travnja 2016. (list spisa 10), rješenje o utvrđivanju građevne čestice Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove klasa: UP/I-350-05/18-05/000096, urbroj: 2198/1-07/27- 19-0005 od 11. travnja 2019. (list spisa 11-13), arhitektonsku snimku izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade izrađenu po Urban design d.o.o. u svibnju 2013. godine (list spisa 14-27), pravomoćno rješenje o izvedenom stanju Zadarske županije, Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje klasa: UP/I-361-03/13-11/11518, urbroj: 2198/1-11/7-16-12 od 23. ožujka 2016. (list spisa 28-30), izvod iz katastarskog plana za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list spisa 31), rješenje Područnog ureda za katastra Zadar, Odjela za katastarske programe i geodetske poslove od 29. travnja 2013. (list spisa 32), povijest posjedovanja dijela čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina] izdanu od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar klasa: 936-02/18-05/348, ur.br: 541-22-2/16- 18-2 (list spisa 33-37), geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade izrađen po LBS d.o.o. Zagreb 29. travnja 2013. (list spisa 38-46), pravomoćno rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-1063/05, UPP/OS-200/05 doneseno po javnom bilježniku Veri Marčini kao povjereniku Općinskog suda u Zadru 03. travnja 2006. (list spisa 47-48), prijepis posjedovnog lista broj 812 (list spisa 49-50), uvjerenje Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove klasa: 350-07/22-01/916, urbroj: 2198/1-07/22-22-2 od 24. svibnja 2022. (list spisa 52), izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 53-55), Ugovor o darovanju nekretnine od 07. lipnja 2023. s ovjerom potpisa po javnom bilježniku Veri Marčini u [adresa] pod brojem OV-6647/2023 i OV-6648/2023 (list spisa 56-59), geodetski elaborat broj: 20/2022 izrađen po Uredu ovlaštenog inženjera geodezije Krešimira Jurjevića od 02. prosinca 2021. s potvrdom Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar klasa: 932-06/2022- 02/1317, urbroj: 541-24-02/8-22-5 od 16. svibnja 2022. (list spisa 60-79), potvrdu o plaćanju sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 26,55 Eura (list spisa 80) i potvrdu o plaćanju troškova očevida uz sudjelovanje sudskog vještaka u iznosu od 530,00 Eura (list spisa 90), proveo je očevid na predmetnoj nekretnini uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Vicka Burčula (zapisnik na listu spisa 105-108), saslušao je svjedoka AG (list spisa 106-107), pregledao je skicu sudskog očevida izrađenu po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Vicku Burčulu iz studenog 2024. godine (list spisa 111) te je saslušao tužiteljicu LG (list spisa 128-129). Izvedeni su time u postupku svi po strankama predloženi dokazi, osim prijedlog tužiteljice za saslušanje svjedoka OG budući je tužiteljica na ročištu 02. lipnja 2025. odustala od prijedloga za saslušanje tog svjedoka obzirom da se isti ne odaziva pozivu suda za pristup na ročište.
6. Glavni tužbeni zahtjev nije osnovan dok je podredni tužbeni zahtjev osnovan.
6.1. Tužiteljica tužbom traži utvrđenje da je stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva realnog, geometrijski određenog dijela nekretnine čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina] tvrdeći da joj je ovaj realni, geometrijski određeni dio čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina] koji je priloženim parcelacijskim elaboratom označen kao čest. 1405/32 k. o. [katastarska općina] darovala majka, a koja je pravo vlasništva ovog dijela matične čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina] stekla nasljeđivanjem pok. supruga koji da je pak isti posjedovao toliko dugo da su protekli svi zakonski rokovi dosjelosti pa je tako predmet ovog spora utvrđenje stjecanja valjane pravne osnove za stjecanje i upis prava vlasništva u korist tužiteljice za cijelo na realnom, geometrijski određenom dijelu čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina] potvrđenim parcelacijskim elaboratom označenom kao čest. 1405/32 k. o. [katastarska općina] uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika podredno utvrđenje stjecanja prava vlasništva (dosjelošću) na realnom, geometrijski određenom dijelu čest. 1405/32 k. o. [katastarska općina] potvrđenim parcelacijskim elaboratom označenom kao čest. 1405/32 k. o. [katastarska općina] i upis prava vlasništva tužiteljice za cijelo na istom uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika.
6.2. Odredba čl. 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV) propisuje da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona pri čemu je pravo vlasništva stečeno onda kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.
7. Iz izvatka iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 53-55) proizlazi da je čest. 1405/1, opisana kao kuća površine 68m2, dvorište površine 432m2 i pašnjak površine 103721m2, ukupne površine 104221m2, u zemljišnoj knjizi upisana kao suvlasništvo Općine Zemunik Donji ovdje tuženika ad.1 za 117992/120492 dijela i PG ovdje tuženika ad.2 za 2500/120492 dijela. Ističe se pri tome da iz uvjerenja Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove klasa: 350-07/22-01/916, urbroj: 2198/1-07/22-22-2 od 24. svibnja 2022. (list spisa 52) proizlazi da se nekretnina oznake čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina] na dan 24. srpnja 1991. nalazila unutar granica građevinskog područja naselja.
7.1. Iz geodetskog elaborata broj: 20/2022 izrađenog po Uredu ovlaštenog inženjera geodezije Krešimira Jurjevića 02. prosinca 2021. koji je potvrđen od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar pod klasom: 932-06/2022-02/1317, urbroj: 541- 24-02/8-22-5 dana 16. svibnja 2022. (list spisa 60-79) proizlazi kao prvo, da je taj geodetski elaborat izrađen za potrebe diobe katastarske čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 120238m2 na čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina] površine 119238m2 i čest. 1405/32 k. o. [katastarska općina] površine 1000m2; te kao drugo, da je nadležno javnopravno tijelo potvrdilo da je elaborat izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može koristiti za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta. Dakle, ovim geodetskim elaboratom parcelacijom matične čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina] nastaje nova, ovdje predmetna, čest. 1405/32 k. o. [katastarska općina] u površini od 1000m2.
7.2. Iz kopije katastarskog plana za k. o. [katastarska općina] koja je sastavni dio označenog geodetskog elaborata (list spisa 60-79) proizlazi točan položaj novoformirane čest. 1405/32 k. o. [katastarska općina] površine 1000m2 za koju je razvidno da predstavlja građevinski objekt s adresom [adresa] i zemljište oko kuće. Da je novoformirana čest. 1405/32 k. o. [katastarska općina] u naravi stambeni objekt kojem je nadležno javnopravno tijelo dodijelilo poštanski broj [adresa] s okolnim zemljištem potvrđuje i sadržaj arhitektonskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade izrađenu po Urban design d.o.o. u svibnju 2013. godine (list spisa 14-27), pravomoćnog rješenja o izvedenom stanju Zadarske županije, Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje klasa: UP/I-361-03/13-11/11518, urbroj: 2198/1-11/7-16-12 od 23. ožujka 2016. (list spisa 28-30), geodetskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade izrađen po LBS d.o.o. Zagreb 29. travnja 2013. (list spisa 38-46) te rješenja Područnog ureda za katastra Zadar, Odjela za katastarske programe i geodetske poslove od 29. travnja 2013. (list spisa 32).
7.3. Sud ovdje smatra potrebnim kao posebno značajno istaknuti to da iz izvoda iz katastarskog plana za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list spisa 31) proizlazi da je predmetna čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina] već prethodno više puta parcelirana pa su tako od iste kao matične čestice nastale, među ostalim, čest. 1405/8 k. o. [katastarska općina] ucrtana kao objekt sa dvorištem, čest. 1405/9 k. o. [katastarska općina] ucrtana kao objekt sa dvorištem, čest. 1405/10 k. o. [katastarska općina] ucrtana kao objekt sa dvorištem, čest. 1405/16 k. o. [katastarska općina] ucrtana kao objekt sa dvorištem i čest. 1405/20 k. o. [katastarska općina] ucrtana kao objekt sa dvorištem. Dakle, nije predmetni stambeni objekt tužiteljice na adresi [adresa] jedini građevinski objekt izgrađen na čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina] već se na istom nalazi veći broj građevinskih objekata koji su zajedno sa okolnim zemljištem parcelirani u zasebne čestice.
7.4. Točno je pri tome da se rješenjem o utvrđivanju građevne čestice Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove klasa: UP/I- 350-05/18-05/000096, urbroj: 2198/1-07/27-19-0005 od 11. travnja 2019. (list spisa 11-13) za predmetni stambeni objekt za koji je tužiteljica ishodila rješenje o izvedenom stanju utvrđuje da građevnu česticu odnosno zemljište nužno za redovnu uporabu građevine čini čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina] ukupne površine 924,00m2, kako je to prikazano na kopiji katastarskog plana koji čini sastavni dio tog rješenja. Međutim, pitanje koja površina zemljišta (koje se nalazi ispod građevine i uz građevinu) sukladno važećim propisima o prostornom uređenju čini (predstavlja) zemljište nužno za redovnu uporabu građevine ne određuje nužno ujedno i površinu zemljišta na kojem je određena osoba stekla pravo vlasništva. Naime, pitanje što (koja točno površina čest. na kojoj je građevina izgrađena) predstavlja građevnu česticu odnosno zemljište nužno za redovnu uporabu građevine je relevantno isključivo kod stjecanja prava vlasništva građenjem, ovo zbog načela pravnog jedinstva nekretnine, dok tužiteljica u ovom postupku tvrdi da je ona zemljište (u površini od 1000m2) stekla darovanjem od majke koja je ovo zemljište naslijedila od pok. supruga koji je pak isto stekao dosjelošću, a tek nakon kakvog je stjecanja zemljišta u površini od 1000m2 od strane pravnog prednika tužiteljice došlo do izgradnje građevine na zemljištu. Irelevantni su stoga u pogledu ocjene osnovanosti tužbenog zahtjeva navodi tuženika da tužiteljica tužbom potražuje površinu od 1000m2, a da je u rješenju o utvrđivanju građevne čestice naznačena površina od 924m2.
8. Nadalje, iz rješenja Općine Zemunik Donji, Jedinstvenog upravnog odjela klasa: UP/I- 363-03/16-01/19, urbroj: 2198/04-03-16-2 od 20. travnja 2016. (list spisa 10) proizlazi da ovdje tuženik ad.1 LG OIB: [osobni identifikacijski broj], dakle, upravo ovdje tužiteljicu označava kao vlasnika/korisnika stambenog prostora korisne površine 70m2 na adresi [adresa], a po kojoj osnovi tuženik ad.1 tužiteljici utvrđuje obvezu plaćanja komunalne naknade u mjesečnom iznosu od 7,00 kn. Tako iz ovog materijalnog dokaza kojim tuženik ad.1 tužiteljicu utvrđuje kao obveznika plaćanja komunalne naknade za stambeni objekt koji se nalazi na predmetnoj nekretnini na adresi [adresa], prema ocjeni suda proizlazi da tuženik ad.1 najkasnije od 2016. godine tužiteljicu priznaje kao korisnicu (posjednicu) predmetnog stambenog objekta koji se nalazi na dijelu čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina], na adresi [adresa].
8.1. Tužiteljica tvrdi da je ona predmet ovog spora stekla darovanjem od majke EG pri čemu sud uvidom u Ugovor o darovanju nekretnine od 07. lipnja 2023. s ovjerom potpisa po javnom bilježniku Veri Marčini u [adresa] pod brojem OV-6647/2023 i OV- 6648/2023 (list spisa 56-59) utvrđuje da je **.**.2023. EG ud. KG kao darovateljica ovdje tužiteljici kao obdarenici darovala realni dio čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina], onaj dio koji će po provedenoj parcelaciji dobiti novu oznaku čest. 1405/32 k. o. [katastarska općina] sukladno geodetskom elaboratu broj: 20/2022 izrađenog po Uredu ovlaštenog inženjera geodezije Krešimira Jurjevića 02. prosinca 2021. koji je potvrđen od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar pod klasom: 932-06/2022-02/1317, urbroj: 541- 24-02/8-22-5 dana 16. svibnja 2022., pri čemu stranke označenim Ugovorom o darovanju utvrđuju da je zemljišnoknjižno stanje nekretnine nesređeno te da je predmet darovanja izvanknjižno vlasništvo darovateljice EG kao i da se obdarenica ovdje tužiteljica na dan sklapanja tog Ugovora nalazi u posjedu predmeta darovanja.
8.2. Dakle, iz označenog Ugovora o darovanju proizlazi da je **.**.2023. EG ud. KG kao darovateljica tužiteljici kao obdarenici darovala upravo onaj dio čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina] koji je predmet ovog spora. Pri tome, sud iz prijepisa posjedovnog lista broj 812 (list spisa 49-50) utvrđuje da je EG ud. KG u katastarskom operatu za k. o. [katastarska općina] na dan 15. lipnja 2023. bila evidentirana kao suposjednik čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina], a u svezi koje činjenice posjeda iz povijesti posjedovanja dijela čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina] izdane od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar klasa:
936-02/18-05/348, ur.br: 541-22-2/16-18-2 (list spisa 33-37) proizlazi da je pregledom najstarijih podataka raspoloživih za k. o. [katastarska općina], a koji datiraju iz 1883. godine, čest. 1405/1 bila evidentirana kao posjed tadašnje Porezne [adresa], nakon čega je I. revizijom ove katastarske općine 1955. godine čest. 1405/1 evidentirana u posjedovnom listu Općenarodne imovine sve dok II. revizijom ove katastarske općine 1981. godine nije evidentiran veći broj suposjednika čest. 1405/1 među kojima i KG pok. L koji je tom prilikom evidentiran kao posjednik dijela iste u površini od 2000m2, kakvo stanje ostaje neizmijenjeno do 2006. godine kada se prema rješenju o nasljeđivanju broj O- 1063/05 iza smrti KG posjednikom evidentira DG ud. KG koja je i na dan 01. listopada 2019. evidentirana kao posjednica dijela čest. 1405/1, naziva Ograde ispod ceste, u naravi kuća i dvorište površine 500m2 i pašnjak površine 1500m2, ukupne površine 2000m2. Uvidom u pravomoćno rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-1063/05, UPP/OS-200/05 doneseno po javnom bilježniku Veri Marčini kao povjereniku Općinskog suda u Zadru 03. travnja 2006. (list spisa 47-48) proizlazi da je kao ostavinska imovina pok. GG, oca tužiteljice, utvrđeno izvanknjižno vlasništvo nekretnine upisane u Posjedovni list 218 k. o. [katastarska općina] i to čest. 1405/1 dio u naravi pašnjak te čest. 1405/1 dio u naravi kuća i dvorište za cijelo te je njegovom nasljednicom na svoj ostavinskoj imovini proglašena supruga EG ud. KG, majka tužiteljice, za cijelo.
8.3. Koji je točno dio čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina] tužiteljica tijekom očevida pokazala kao predmet spora odnosno za koji točno dio čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina] tvrdi da ga je stekla darovanjem od majke EG ud. KG, a njezina majka EG ud. KG nasljeđivanjem supruga GG je stalni sudski vještak za geodeziju Vicko Burčul prikazao na skici sudskog očevida iz studenog 2024. godine (list spisa 111) žutom bojom i slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A, a iz takve je skice sudskog očevida razvidno, što uostalom sudski vještak Vicko Burčul i usmeno potvrđuje na zapisniku sa sudskog očevida (list spisa 105-108) pri identifikaciji predmeta spora, da na terenu sudu pokazani dio čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina] kao predmet spora ima površinu 1000m2 i da on odgovara čest. 1405/32 k. o. [katastarska općina] prema geodetskom elaboratu broj: 20/2022 izrađenom po Uredu ovlaštenog inženjera geodezije Krešimira Jurjevića 02. prosinca 2021. potvrđenom od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar pod klasom: 932-06/2022-02/1317, urbroj: 541-24-02/8-22-5 dana 16. svibnja 2022. (list spisa 60-79).
8.4. Cijeneći u svezi s dosad utvrđenim činjenicama kao prvo, iskaz svjedoka AG (list spisa 106-107) koji je sudu sasvim uvjerljivo, životno i logično, a poradi čega je sud njegov iskaz prihvatio kao istinit ne nalazeći niti jednog razloga poradi kojeg bi ovaj svjedok koji nije osobno zainteresiran za ishod ovog spora imao razloga lažno iskazivati sudu ostvarujući time biće kaznenog djela za koje je zapriječena kazna zatvora budući nije u srodstvu s tužiteljicom, a osim čega je njegov iskaz potvrđen i sadržajem materijalnih dokaza u spisu osobito sadržajem povijesti posjeda, iskazao da on poznaje tužiteljicu jer živi odmah preko puta ove nekretnine, da poznaje i PG koji živi u selu i da on (svjedok) nije niti znao da PG ima nešto na ovoj nekretnini jer da on živi skroz na drugom kraju sela i da on (svjedok) nikada nije vidio da bi PG išta radio ili tražio na ovoj nekretnini, koja da je u ovim granicama kako je tužiteljica pokazala sudu ranije bila vlasništvo njenog oca koji je sagradio kuću na susjednom zemljištu, gore sa sjeverne strane i rano umro nakon čega je majka tužiteljice ovo zemljište dala njoj te je tužiteljica na ovom zemljištu izgradila kuću, ne zna točno kada, ali zna da je to u vrijeme kada je i on gradio svoju kuću, upitan kako je otac tužiteljice stekao predmetno zemljište iskazujući da ga je stekao od svojih prednika, da su ovo zemljište još i njegovi prednici koristili za oranje pa se to tako prenosilo na nasljednike, dodajući da nitko osim obitelji tužiteljice nije ovdje dolazio i polagao prava na ovu nekretninu niti tužiteljicu smetao u korištenju iste, da Općina nije branila izgradnju kuće, ali da sada ne priznaje da je ovo zemljište od tužiteljice, žele ga naplatiti isto kao i njima drugima koji su mirno gradili kuće i kojoj se gradnji nitko nikada nije protivio, zaključno iskazujući da on ima 70 godina i da se ne sjeća da bi itko drugi ikada osim tužiteljice i njenih prednika koristio ovu nekretninu najmanje od kad on ima sjećanja dakle sigurno najmanje 50 godina jer da je prije toliko vremena on zagradio svoj susjedni teren, a kada su već roditelji tužiteljice ovdje imali teren na kojem su orali, sijali, dolazio bi im kombajn i s obrađivanjem koje zemlje nisu nikad prestali jer kada se prestalo sa sijanjem su ovdje zasadili masline; kao drugo, iskaz tužiteljice (list spisa 128-129) koji je sud prihvatio kao istinit budući tužiteljica sudu iskazuje uvjerljivo, životno i logično, budući je njezin iskaz potvrđen sadržajem spisu priležećih materijalnih dokaza kao i u bitnom identičnim iskazom svjedoka AG koji je sud prihvatio kao istinit, a koja sudu iskazuje da je nekretninu koju je pokazala kad je sud bio na terenu njoj darovala majka EG (u prilog čemu svjedoči sadržaj spisu priloženog Ugovora o darovanju), ne sjeća se točno godine, ali taman kad je sve krenulo s ovim sporom, da je njena majka to naslijedila iza smrti njenog oca GG kada je na majku prešla sva zemlja (u prilog čemu svjedoči sadržaj spisu priloženog rješenja o nasljeđivanju), da su ona (tužiteljica) i suprug izgradili kuću na ovom placu još prije nego joj je majka darovala ovu nekretninu i od te izgradnje da veći dio godine ona i suprug žive u ovoj kući, da ih nitko nikada nije smetao kao što im nitko nije niti branio gradnju (sve o čemu sudu iskazuje i svjedok AG), dapače, sve to da je uredno legalizirano kad je bila legalizacija (u prilog čemu svjedoči rješenje o izvedenom stanju), čak da su joj rekli da je ovo građevinsko zemljište kada je ona o tome pitala u Općini jer se je interesirala vezano za gradnju prethodno izgradnji, dodajući da su prije nego je kuća izgrađena ovo zemljište obrađivali njezini majka i otac, od kad ona ima sjećanja (sud napominje da je tužiteljica rođena 1970. godine), tu da je bila obradiva oranica koju su oni non stop koristili, čak da je tu bila i jedna jara tj. šupa, njezin pok. dida da je poginuo u II. svjetskom ratu pa da je zato ovo još od tada koristio njezin otac koji je ovo naslijedio od svog oca, njenog dida, a još da je i djed ovo obrađivao i koristio prije II. svjetskog rata i to da se katastarski vodilo na njezinu obitelj pa da bi ona rekla da je ovo zemljište u posjedu njezine obitelji već preko 100 godina, dalje iskazujući da ona poznaje PG, on da je ovdje upisan samo formalno te da on niti koristi niti obrađuje ovu zemlju niti ikome od njih stvarnih vlasnika osporava vlasništvo pa da je tako on njoj rekao da joj ništa ne osporava, ali je jadan u domu i zbog starosti ne može doći na sud (u prilog čemu govori činjenica da se je tuženik ad.2 oglušio na poziv za davanje odgovora na tužbu, dakle, nije osporio tužbeni zahtjev), na poseban upit da li su njezini roditelji bili svjesni da je ovo zemljište općenarodna imovina odgovarajući da jesu, ali da je to bila općenarodna imovina prije II. svjetskog rata, a onda da je u mjestu bila podijeljena te je tako to dopalo njene pretke, što da se vidi iz toga što su oni uredno katastarski upisani na ovoj zemlji (u prilog čemu svjedoči sadržaj povijest posjedovanja) i tako da su njoj njeni preci pričali; kao treće, neposredna opažanja suda stečena tijekom očevida provedenog na predmetu spora (evidentirana u zapisniku sa lista spisa 105-108) o tome da je nekretnina koju tužiteljica po pozivu suda pokazuje kao predmet spora izrađeno zemljište, obiteljska kuća s okućnicom koja dijelom predstavlja vrt na kojem su zasađena stabla masline i drugo nisko raslinje, a dijelom betonirano dvorište na adresi [adresa], koje je evidentno u posjedu tužiteljice i koji pokazani predmet spora sudski vještak za geodeziju Vicko Burčul već pri provođenju očevida identificira kao česticu koja je prema spisu priloženom geodetskom elaboratu (list spisa 60-79) označena kao čest. 1405/32 k. o. [katastarska općina] nastala od matične čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina], koji je dio (označen kao čest. 1405/32 k. o. [katastarska općina]) na terenu jasno omeđen od preostalog dijela čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina] i to na sjeveru niskim betonskim zidom na kojem se nalazi žicana ograda, na istoku niskim betonskim zidom na kojem se nalaze metalni stupovi za ogradu te na jugu sa označenim krajnjim točkama željeznom šipkom i bojom; te kao četvrto i činjenicu da iz niti jednog dokaza izvedenog u postupku ne proizlazi da su tuženici od 1981. godine na dalje pravnim prednicima tužiteljice odnosno tužiteljici branili posjed i korištenje predmeta ovog spora, osporavali pravo na posjed predmeta ovog spora niti da su im, ovo posebno tuženik ad.1 primjerice izdavanjem odgovarajućih rješenja unutar svoje nadležnosti ili primjerice pokretanjem sporova radi zaštite prava vlasništva, branili izgradnju stambenog objekta na predmetnom dijelu čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina], štoviše, tuženik ad.1 je tužiteljicu 2016. godine i utvrdio vlasnicom/korisnicom predmetnog stambenog objekta i po toj joj je osnovi naplaćivao komunalnu naknadu; sud kao nedvojbeno utvrđuje kao prvo, da su pravni preci tužiteljice u nesmetanom i neprekinutom samostanom posjedu dijela čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina] i to onog koji je na skici sudskog očevida izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Vicku Burčulu iz studenog 2024. godine (list spisa 111) označen žutom bojom i slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A površine 1000m2 odnosno onog od kojeg geodetskim elaboratom od 02. prosinca 2021. potvrđenim od strane Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Zadar, dana 16. svibnja 2022. pod Klasom: 932-06/2022-02/1317, Urbroj: 541-24-02/8-22-5 od matične čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina] nastaje čest. 1405/32 k. o. [katastarska općina] površine 1000m2, najkasnije od 1981. godine kada je pok. otac tužiteljice GG evidentiran u katastarskom operatu kao posjednik dijela čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina] u površini od 2000m2; kao drugo, da je tužiteljica što putem pravnik prednika što osobno, a računano od 1981. godine pa do trenutka pokretanja ovog spora 16. lipnja 2023., u nesmetanom i neprekinutom samostalnom posjedu predmeta spora preko 40 godina; kao treće, da niti pravni prednici niti tužiteljica posjed predmeta spora nisu stekli silom, potajno ili prijevarom ni zlouporabom povjerenja, a što znači da je u smislu čl. 18. st. 2. ZV posjed tužiteljice kao i njenih pravnih prednika na predmetu spora istinit; te kao četvrto, da tužiteljica svoj posjed na predmetu spora temelji na Ugovoru o darovanju kojom joj je majka EG darovala predmet spora, a njena pravna prednica EG na pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju kojim je predmet spora naslijedila iza smrti supruga, evidentiranog posjednika, a GG na nasljeđivanju svojih pravnih prednika konkretno svog oca koji je ovu nekretninu obrađivao još od prije II. svjetskog rata, što sudu ukazuje da su i tužiteljica i njezini pravni prednici EG i GG u smislu čl. 18. st. 3. ZV pošteni posjednici predmeta spora, ovo budući obzirom na evidentirano katastarsko stanje (činjenicu da je otac tužiteljice GG još od 1981. godine evidentiran kao posjednik predmeta ovog spora, a općepoznata je činjenica da su svoje imovinskopravne odnose i prava ljudi u to vrijeme cijenili prema katastarskom, a ne zemljišnoknjižnom stanju) kao i stvarno stanje na nekretnini (to da su predmet ovog spora prema saznanju i opažanjima kako GG tako i EG pa tako i tužiteljice oduvijek mirno koristili i posjedovali njihovi pravni prednici na istoj izvršavajući svoju vlast, nikad ne priznajući tuđu vlast), dakle, budući nisu znali niti su obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed predmetne nekretnine. Za istaknuti je pri tome da se sukladno čl. 18. st. 5. ZV posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, dakle, da se poštenje posjednika presumira dok onaj tko tvrdi suprotno ne dokaže da posjed nije pošten, a u ovom postupku tuženik ničim ne dokazuje da tužiteljica odnosno prije nje EG odnosno prije nje GG nisu pošteni posjednici predmetnog dijela čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina] dok iz sadržaja po tužiteljici predloženih dokaza cijenjenih u svezi s iskazom tužiteljice da su njezini roditelji bili svjesni da je ovo zemljište općenarodna imovina, ali ovo prije II. svjetskog rata nakon čega je u mjestu ova zemlja bila podijeljena te je tako to dopalo njene pretke, što da se vidi iz toga što su oni uredno katastarski upisani na ovoj zemlji i tako da su njoj njeni preci pričali, proizlazi da su tužiteljica kao i njezini pravni prednici pošteni posjednici predmeta spora.
8.5. Podvođenjem tako nedvojbeno utvrđenih činjenica pod odredbu čl. 159. st. 1. ZV koji propisuje da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari i odredbe čl. 159. st. 3. i st. 4. ZV kojima je propisano da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću tu nekretninu u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja odnosno ako se radi o nekretnini u vlasništvu jedinica lokalne samouprave protekom četrdeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, računajući pri tome rok za dosjelost u skladu sa čl. 1. st. 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“, Međunarodni ugovori br. 6-142/99, 13-69/17, dalje: Konvencija) tumačenom u svjetlu prakse Europskog suda za ljudska prava u svezi čl. 388. st. 4. ZV, utvrđenje je ovog suda da je tužiteljica prethodno podnošenju predmetne tužbe 16. lipnja 2023. temeljem zakona (dosjelošću) stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine u odnosu na oba tuženika. Naime, čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, dalje: ZV/91) koji je stupio na snagu 01. siječnja 1997. je propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnine koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu (što je ovdje relevantno u odnosu na suvlasnički udio tuženika ad.1 kao slijednika Općenarodne imovine) kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana. Citirana je odredba čl. 388. st. 4. ZV/91 ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U- I-58/97 od 17. studenog 1999. („Narodne novine“ br. 137/99). Međutim, u presudi Europskog suda za ljudska prava u predmetu Trgo protiv Hrvatske je izraženo shvaćanje da je tužitelj kao pošteni posjednik posjedovanjem nekretnine u društvenom vlasništvu duljem od 40 godina, ex lege, na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV/91, stupanjem na snagu tog Zakona 01. siječnja 1997. postao vlasnik posjedovane nekretnine. Nadalje, u presudama P i drugi te Jakeljić protiv Hrvatske je Europski sud za ljudska prava izrazio i daljnje shvaćanje da za ocjenu stjecanja prava vlasništva u smislu odredbe čl. 388. st. 4. ZV/91 nije odlučno vrijeme podnošenja tužbe na utvrđenje prava vlasništva odnosno da nije odlučno je li tužba podnesena nakon 17. studenog 1999. kao dana donošenja označene odluke Ustavnog suda kojom je odredba čl. 388. st. 4. ZV/91 ukinuta. Za primjenu shvaćanja iz presude Trgo protiv Hrvatske tako nije bitno je li tužba podnesena u razdoblju od 01. siječnja 1997. do 17. studenog 1999., ovo jer su u predmetima P i drugi i Jakeljić protiv Hrvatske tužbe podnesene 2002. godine, dakle, nakon što je Ustavni sud ocijenio neustavnom odredbu čl. 388. st. 4. ZV/91 koja je izrijekom propisala da se razdoblje prije 08. listopada 1991. uračunava u vrijeme dosjelosti glede nekretnina koje su u društvenom vlasništvu. Pri tome, Europski sud za ljudska prava u obrazloženjima odluka P i drugi i Jakeljić protiv Hrvatske izričito navodi da je vrijeme kada je podnositelj podnio tužbu nevažno za određivanje može li se njegov zahtjev za proglašavanje vlasnikom nekretnine dosjelošću okvalificirati kao „imovina“ zaštićena čl. 1. Protokol br. 1 uz Konvenciju, smatrajući da je bitno je li došlo do stjecanja prava vlasništva na temelju zakona (dosjelošću) ili ne i to u vrijeme kada je odredba čl. 388. st. 4. ZV/91 bila na snazi. Na prvoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (1/19) održanoj 14. veljače 2019. pod brojem Su- IV-56/19-2 je izraženo shvaćanje da pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta i trajanje posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom stvari te sposobnost stvari da bude u vlasništvu) moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe. Nadalje, prema shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u presudi broj Rev-1048/2023-2 od 03. siječnja 2024. na nekretnini koja je na dan 08. listopada 1991. bila u društvenom vlasništvu može se steći pravo vlasništva izvanrednom dosjelošću sukladno odredbama čl. 159. st. 3. i 4. ZV ako su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u vrijeme podnošenja tužbe odnosno ako je do podnošenja tužbe proteklo vrijeme poštenog posjedovanja od 40 godina, a ne do 17. studenog 1999. kada je ukinuta odredba čl. 388. st. 4. ZV/91 odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. Kako se dakle za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretnini u društvenom vlasništvu u vrijeme posjedovanja računa i vrijeme prije 08. listopada 1991. (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama broj Rev-215/2022 od 02. ožujka 2022., Revd- 4181/2020 od 28. travnja 2021., Revd-1678/2020 od 04. studenog 2020. i Rev-291/14 od 17. travnja 2018.), a vlasništvo dosjelošću na nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne samouprave se stječe protekom roka od 40 godina iz čl. 159. st. 3. i 4. ZV do dana podnošenja tužbe što je ovdje 16. lipnja 2023., to je tužiteljica koja je, osobno i putem pravnih prednika, u poštenom neprekinutom samostalnom posjedu predmeta ovog spora od 1981. godine što znači da je u donosu na tuženika ad.1 do dana podnošenja predmetne tužbe nedvojbeno protekao rok od 40 godina, a u odnosu na tuženika ad.2 nedvojbeno protekao rok od 20 godina, stekla pravo vlasništva (dosjelošću) na predmetu ovog spora.
8.6. Slijedom navedenog je sud glavni tužbeni zahtjev, onaj kojim tužiteljica traži utvrđenje stjecanja valjane pravne osnove za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini (što bi prema tužbenim navodima bio Ugovor o darovanju od 07. lipnja 2023.) ocijenio neosnovanim te isti odbio, a poradi čega je sud dalje odlučivao o podrednom (eventualnom) tužbenom zahtjevu, onom na utvrđenje da je tužiteljica stekla pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini, koji je tužbeni zahtjev sud ocijenio osnovanim i odlučio kao u točci II. izreke ove presude, obzirom je sud kako je to gore obrazloženo kao nedvojbeno u ovom postupku utvrdio da je tužiteljica temeljem zakona (dosjelošću) stekla pravo vlasništva realnog dijela čest. 1405/1 k. o. [katastarska općina] u površini od 1000m2 koji je na skici sudskog očevida izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Vicku Burčulu iz studenog 2024. godine (list spisa 111) označen žutom bojom i slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A površine 1000m2, a koji dio čini čest. 1405/32 k. o. [katastarska općina] površine 1000m2 prema geodetskom elaboratu Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Krešimira Jurjevića, dipl.ing.geod. od 02. prosinca 2021. potvrđenog od strane Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Zadar, dana 16. svibnja 2022. pod Klasom: 932-06/2022-02/1317, Urbroj: 541-24-02/8-22-5.
9. Odluka o parničnim troškovima je utemeljena na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP koji propisuje da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka, ovo jer je sud tumačenjem odredbi o parničnim troškovima sukladno načelima na kojima se ta pravila zasnivaju, a to je racionalno, svrsishodno i pravedno raspoređivanje troškova, što znači da sud u svakoj parnici ocjenjuje da li se odmjeravanjem troškova postupka prema mjerodavnom pravu narušava ravnoteža interesa stranaka odnosno bi li donijeta odluka o troškovima bila prekomjeran i nerazmjeran teret za stranku (tako i Županijski sud u Zagrebu u odluci poslovni broj Gž-1916/2023-2 od 04. lipnja 2024.) ocijenio da prihvaćanje podrednog (eventualnog) tužbenog zahtjeva u odnosu na koji zahtjev nije nastao nikakav poseban trošak, neovisno o odbijanju glavnog tužbenog zahtjeva, predstavlja uspjeh tužiteljice u sporu (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi Rev 451/2022-2 od 03. listopada 2023.). Stoga je sud primjenom čl. 154. st. 1. ZPP utvrdio da tužiteljica kao stranka koja je uspjela u parnici ima pravo na naknadu opravdano joj nastalih troškova ovog postupka, visina kojih je utvrđena sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/23, dalje: Tarifa) i vrijednosti predmeta spora određenoj tužbom (1.328,00 Eura) dok tuženik ad.1 kao stranka koja je izgubila u sporu nema pravo na naknadu parničnih troškova poradi čega je sud njegov zahtjev za naknadu parničnih troškova u iznosu od 1.750,00 Eura odbio kao neosnovan. Tužiteljici su prema ocjeni suda osnovano nastali troškovi po osnovi zastupanja po punomoćniku iz reda odvjetnika i to trošak sastava tužbe podnesene sudu 16. lipnja 2023. (1 x 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife), trošak zastupanja na pripremnom ročištu održanom 27. studenog 2023. na kojem se je raspravljalo o predmetu spora (1 x 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife), trošak zastupanja na očevidu održanom 22. listopada 2024. (1 x 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 9. toč. 5. Tarife), trošak zastupanja na ročištu glavne rasprave 15. travnja 2025. koje je odgođeno prije početka raspravljanja zbog nedolaska svjedoka na ročište te na ročištima 02. lipnja 2025. i 12. rujna 2025. na kojima se nije raspravljalo o predmetu spora budući zbog neuredne dostave poziva za tuženika ad.2 nije bilo uvjeta za održavanje ročišta (3 x 25% od 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 9. toč. 3. Tarife), trošak zastupanja na ročištu glavne rasprave na kojem se je provodio dokazni postupak 21. studenog 2025. (1 x 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife), a što sveukupno uz zatraženi i temeljem Tbr. 46. Tarife pripadajući PDV od 25% iznosi 1.187,50 Eura te uvećano za tužiteljici opravdano nastale materijalne troškove postupka (530,00 Eura za izlazak suda na očevid uz sudjelovanje sudskog vještaka + 26,55 Eura za sudsku pristojbu na tužbu naknadu troška po kojoj osnovi tužiteljica potražuje već u tužbi + 53,09 Eura za sudsku pristojbu na presudu naknadu troška po kojoj osnovi tužiteljica potražuje već u tužbi) iznosi 1.797,14 Eura. Obzirom se isključivo tuženik ad.1 upustio u raspravljanje o predmetu spora i osporio tužbeni zahtjev, to je sud tuženiku ad.1 naložio da tužiteljici naknadi sve opravdano joj nastale troškove ovog parničnog postupka, iznos od 1.797,14 Eura, temeljem čl. 151. st. 3. ZPP tužiteljici priznavši i pravo na isplatu zatražene zakonske zatezne kamatu tekuće na priznati joj iznos troškova ovog parničnog postupka od dana presuđenja do isplate.
U Zadru, 22. prosinca 2025. godine
S u d a c
Neva Lukin
Uputa o pravnom lijeku:
1. Stranci koja je pristupila na ročište za objavu, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.
2. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu teče od tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke sudu za sud drugog stupnja.
3. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.
DNA:
1. Tužiteljici po punomoćniku uz rješenje o plaćanju sudske pristojbe na presudu,
2. Tuženiku ad.1 po punomoćniku,
3. Tuženiku ad.2.
