REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

Posl.br. P-1045/2023-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu toga suda Mirni Mačešić-Biscuoli kao sucu pojedincu, u građansko pravnoj stvari tužitelja SS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Kristina Mikuličić, odvjetnik iz Rijeke, protiv tuženika SSO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Damir Cibralić, odvjetnik iz Pule radi predaje u suposjed, nakon zaključene glavne rasprave održane dana 6. studenog 2025. u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja, tuženika osobno i punomoćnika tuženika, a objavljene dana 22. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužitelju preda u suposjed nekretnine i to kč. br. [katastarska čestica] u naravi dvorište i kuća, površine 324 m2 i kč. br. [katastarska čestica] u naravi dvorište, površine 62 m2, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da mu preda duplikat ključeva svih ulaznih vrata predmetnih nekretnina sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka odmjeren u ukupnom iznosu od 1.606,18 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 6. studenog 2025. do isplate po stopi koja se određuje se za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01. a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01.07. te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi kako je sa tuženom suvlasnik na katastarskoj čestici [katastarska čestica] obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to svaki u 1/2 djela. Predmetne nekretnine da u naravi predstavljaju njihovu obiteljsku kuću i dvorište. Ističe kako su u toj nekretnini zajedno živjeli u izvanbračnoj zajednici sa svojom djecom sve do 9.03.2018. Naime, tužitelj navodi da je 9.03.2018. izbačen iz kuće te da od tada do danas nema pristup predmetnoj nekretnini navodeći kako ne posjeduje niti jedan primjerak ključeva za ulazak u sporne nekretnine. Navodi kako mu tužena već više od pet godina odbija dopustiti pristup predmetnoj nekretnini, omogućiti mu suposjed čime ga ometa u izvršavanju njegovih vlasničkih prava na predmetnoj nekretnini. Nadalje navodi kako je više puta usmeno a i pisano putem odvjetnika tražio od tuženice da mu omogući pristup nekretnini. Posljednji puta da joj se obratio 12.01.2023. kada je angažirao vještaka građevinske struke da procjeni predmetnu nekretninu a sve u svrhu diobe brače stečevine. Ističe kako je i tim putem tražio primjerak ključeva nekretnine, međutim tužena da mu je zabranila kao i vještaku pristup nekretnini zbog čega je intervenirala i policija. Tužena da ga dugi niz godina u potpunosti onemogućava u pristupu nekretnini iako se nalazi u suvlasništvu istih. Nadalje navodi da je od prekida izvanbračne zajednice tužena rodila treće dijete 28.02.2022., mlt. S te da u predmetnoj nekretnini živi sa novim partnerom. Tvrdi kako je tuženica cijelo vrijeme nepošteni posjednik cijele nekretnine jer da zna da je on suvlasnik predmetne nekretnine u ½ djela od samog početka njihove izvanbračne zajednice. Navodi kako nisu riješili pitanje bračne stečevine pa obzirom da ne može izvršavati vlasničke ovlasti kao drugi suvlasnik predlaže da se njegov zahtjev usvoji i da mu se nadoknadi trošak parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženica u cijelosti osporava zahtjev tuženika kao neosnovan. Navodi kako tužitelj nije izbačen iz kuće već je zbog obiteljskog nasilja i fizičkog napada na tuženicu s kojom je tada bio u izvanbračnoj zajednici i sa kojom ima dvoje djece te 2018. po policijskim službenicima izdvojen iz obitelji i udaljen iz predmetne nekretnine. Navodi kako je ODO Pula tužitelju izreklo mjeru zabrane približavanja navedenoj nekretnini i tuženici koja mjera je trajala duže vrijeme ali više nije na snazi. Navodi da se zbog svega toga vodi kazneni postupak protiv tužitelja koji nije pravomoćno okončan. Tuženica navodi da predmetne nekretnine u naravi predstavljaju obiteljsku kuću i dvorište. U funkciji da je stan u prizemlju gdje ona živi sa djecom a gornji kat kuće da je prazan jer nije priveden svrsi stanovanja jer je u građevinskom smislu nedovršen. Tuženica navodi kako tužitelj zadnjih šest godina ne koristi niti boravi na spornim nekretninama. Ne osporava da je tijekom 2023. zajedno sa vještakom došao procijeniti nekretninu ali da je ona pozvala policiju. Smatra da je tužitelj kao suvlasnik podignuo ovu tužbu samo sa ciljem da smeta drugom suvlasnika pa smatra da je to nedozvoljeno. Ističe kako je sa tužiteljem u više navrata pokušala razriješiti imovinsko pravne odnose, međutim dogovor da nije postignut. Tužena smatra da postoji prešutni dogovor da ona koristi predmetne nekretnine sa djecom pa smatra da se stoga tužitelj ne može pozivati na svoja suvlasnička prava i tražiti predaju u suposjed svog djela nekretnine. Stoga predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva i potražuje nakladnu parničnog troška.

3. U dokaznom postupku pročitan je van sudski dopis od 12.01.2023. sa povratnicom, potvrda policije na strani 9 spisa, vlasnički list, pročitani su iskazi tužitelja i tuženika saslušanih kao parnične stranke, pročitano je rješenje Županijskog suda u Puli na strani 34 spisa, pročitani su iskazi svjedoka BS i RS, izvršen je uvid u djelomični presliku spisa Kzd- 68/19 ovoga suda, čita se zapisnik sa glavne rasprave od 3.09.2025. poslovni broj P-625/2024.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja osnovan je u cijelosti.

5. Tužitelj je od suda zatražilo revindikacijsku zaštiti prava vlasništva, kojom vlasnik ne posjednik traži od posjednika povrat individualno određene stvari. U konretnom slučaju radi se o suvlasništvu jer su tužitelj i tuženica na spornim nekretninama upisana u zemljišnim knjigama kao suvlasnici svaki ½ djela. Međutim suvlasnik ima ista prava kao i vlasnik na ovu vrstu zaštite prava vlasništva.

Pravo na podnošenje reivindikacije ne zastarijeva. Tužitelj ili aktivno legitimiran može biti samo onaj vlasnik koji je izgubio posjed stvari. Prema tome u vlasničkoj parnici ovoga tipa teret dokaza leži na tužitelju.

Tužitelj u postupku mora dokazati vlasništvo stvari, mora dalje dokazati da se stvar koju traže nalazi u faktičnoj vlasti tuženoga i moraju dokazati identitet stvari ,te se pretpostavke moraju kumulativno ispuniti.

Prigovori tuženika u reivindikaciji mogu se svrstati u tri vrste prigovora. Prigovori koji tužiteljev zahtjev negiraju na primjer da se tvrdi da je postao vlasnik stvari, prigovori koji tužiteljev zahtjev ukidaju i prigovori koji tužiteljev zahtjev zaustavljaju odnosno odgađaju.

Dakle, u konkretnom slučaju valja primijeniti odredbu čl. 162. ZVDSP.

6. Uvidom u vlasnički list koji prileži strani 10 spisa sud je utvrdio da su tužitelj i tuženik doista upisani u zemljišnim knjigama kao suvlasnici svaki u ½ djela na kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Predmetne nekretnine u naravi predstavljaju nedovršenu obiteljsku kuću i dvorište u kojoj su parnične stranke živjele u izvanbračnoj zajednici sa svoje dvoje malodobne djece od 2010 g. do 9.03.2018. kada je tužitelj nesporno odveden iz kuće od strane djelatnika PP Pula iz razloga što je ga tužena prijavila za obiteljsko nasilje. Od tada pa do danas nesporno tužitelj nema posjed predmetne nekretnine niti je bilo kada ušao u predmetni objekt.

7. Saslušanjem parničnih stranaka sud je utvrdio kako bitne pravno relevantne okolnosti za donošenje sudske odluke između stranaka ustvari nisu sporne. Tako je sud utvrdio kao što je već naprijed navedeno da su na spornim nekretninama u obiteljskoj kući živjeli u izvanbračnoj zajednici tužitelj i tuženik zajedno sa svoje dvoje malodobne djece. Izvanbračna zajednica je trajala od 2010. do 2018.

U međuvremenu je tužitelj zaključio novi brak u kojem ima još jedno malodobno dijete te živi u [adresa] a tuženica iz ranijeg braka prije tužitelja ima još jedno dijete koje je staro 20 godina i koje je živjelo sa strankama za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice. Utvrđeno je da je tuženik u međuvremenu zaključila brak te ima troje malodobne djece, blizance i jednu malodobnu kćerku,a svi žive u spornoj nekretnini zajedno sa novim suprugom.

8. Sud je nadalje utvrdio kako predmetne nekretnine u naravi predstavljaju obiteljsku kuću i dvorište čiju gradnju su započele parnične stranke za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice ali gradnja nije završena u cijelosti. U prizemlju se nalazi stan i garaža koji su potpuno uvjetni za stanovanje i tu su svi zajedno živjelo do prekida bračne zajednice a sada tu živi tuženica sa djecom i novim suprugom. Na katu se nalazi još jedan prostor koji nije do kraja završen te nije priveden svrsi stanovanja.

9. Uvidom u spis Kzd-68/19 sud je utvrdio da se protiv tužitelja vodi kazneni postupak radi dva kaznena djela i to povreda djetetovih prava i jednog kaznenog djela nasilja u obitelji i jednog kaznenog djela prijetnjom. U okviru tog postupka ovaj sud je tužitelju izrekao mjeru opreza zabrane približavanja i zabrane uspostavljanja ili održavanja veze sa tuženom ali mu je zabranjeno i da posjećuje i dolazi upravo na sporne nekretnine koje se nalaze u Fažani na adresi [adresa].

10. Uvidom u rješenje Županijskog suda u Puli poslovni broj Kžzd-71/21 od 27.12.2021. utvrđeno je kako je prihvaćena žalba tužitelja te je mjera opreza kako u odnosu na uspostavljanje kontakta sa tuženicom tako i u odnosu na predmetnu nekretninu ukinuta u cijelosti. Dakle, mjera koja je zakonski doista tužitelja onemogućavala da pristupi predmetnoj nekretnini nije na snazi od 27.12.2021. no usprkos tome tužitelj niti danas nema suposjed predmetnih nekretnina.

11. Sud je utvrdio kako je do prekida bračne zajednice došlo 9.03.2018. kada su djelatnici PP Pula po prijavi tuženice zbog obiteljskog nasilja iz kuće odveli tužitelja i on se od tada do danas više nikada nije vratio u tu kuću, nema ključeva od te kuće niti ima posjed kuće a niti može vršiti bilo kakav vlasnička prava.

12. Nije sporno da su stranke pokušale ovaj postupak riješiti mirnim putem no u tome nisu uspjele. Nije sporno da je tužitelj tuženicu pozivao usmeno i pisano da mu preda posjed nekretnine, međutim ona je to odbila. Između stranaka se vodi više sudskih postupaka, jedan radi razvrgnuća suvlasničke zajednice a jedan radi isplate naknade zbog korištenja tužiteljevog suvlasničkog djela. Postupci nisu pravomoćno okončani.

13. Iz iskaza tuženice sud zaključuje kako nije sporno da je suvlasnica na predmetnim nekretninama zajedno sa tužiteljem. Također tuženici nije sporno da predmetne nekretnine u naravi predstavljaju obiteljsku kuću sa dvorištem u kojoj je ona nastavila živjeti do danas i nakon prekida izvanbračne zajednice sa tužiteljem. Tuženica čak u svom iskazu ne osporava da predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu nje i tužitelja no kada je sud posebno pita zašto jednostavno ne dozvoli suposjed tužitelju, tuženica navodi da mu ne želi dati ključeve zbog prošlosti koje su imali navodeći kako je tužitelj osoba koja lako plane i da jednostavno ne želi da on dođe u kuću gdje ona živi sa djecom jer da ne zna što bi se moglo dogoditi, pritom navodi da joj je jasno da je tužitelj suvlasnik, da ima pravo na posjed kuće ali da mu ga ne želi dati isključivo iz sigurnosnih razloga.

14. Iz iskaza svjedoka ĆS i RS sud je utvrdio da tuženica ne dozvoljava tužitelju da uđe u posjed spornih nekretnina. Naime, svjedok BS je angažirana od strane tužitelja da procjeni predmetnu nekretninu radi razvrgnuća suvlasničke zajednice a kada je ista izašla na teren tuženica je nije htjela pustiti u kuću kao niti tužitelja te je pozvala policiju. To je sve vidjela i posvjedočila svjedokinja RS.

15. Pokraj ovako utvrđenog činjeničnog stanja sud smatra da tužitelj opravdano nije mogao pristupiti nekretnini za vrijeme trajanja mjera opreza koje su mu izrečene u okviru kaznenog postupka koji se vodi kod ovoga suda pod poslovnim brojem Kzd-68/19. Međutim ta mjera više nije na snazi od 27.12.2021. a ova odluka se donosi 2025., dakle četiri godine kasnije od prestanka izrečene mjere opreza. U tom razdoblju tužitelj doista zbog odluke suda nije mogao pristupiti na predmetne nekretnine. Međutim taj razlog je otpao i danas više nema nikakve prepreke da tužitelj ima suposjed predmetnih nekretnina.

16. Tužitelj je u ovom postupku a što uostalom i nije sporno između stranaka dokazao da je vlasnik neposjednik koji traži od posjednika povrat individualno određene stvari. Tužitelj je dakle dokazao vlasništvo na predmetnim nekretninama (suvlasništvo), dokazao je a što je i nesporno da se predmetne nekretnine nalaze u faktičnoj vlasti tuženoga te je dokazao identitet stvari čiju predaju u suposjed traži.

17. S druge pak strane tuženica nije dokazala niti jedan prigovor kojim bi mogla zaustaviti, ukinuti ili odgoditi zahtjev tužitelja. Razlog zbog kojeg mu ne želi predati suposjed nekretnina je njena subjektivna procjena koja se temelji na ranijem sukobu u njihovoj vezi zbog koje se i vodi kazneni postupak. No subjektivna procjena tuženice u kojoj navodi da je zabrinuta za sebe i da zbog toga ne želi predat posjed nekretnine a pritom ne vodi nikakav postupak kojim bi se zaštitila nije pravno relevantni razlog za predaju u suposjed predmetnih nekretnina.

Tvrdnja tuženice da tužitelj namjerno da bi njoj smetao traži predaju u suposjed predmetnih nekretnina nije točna. Naime, obje parnične stranke su osnovale nove veze, imaju drugu djecu, žive na različitim adresama ali od 2018. kada je došlo do prekida izvanbračne zajednice nisu riješile pitanje bračne stečevine. Prošlo je već dovoljno godina od prestanka njihove zajednice i sud smatra da se imovinsko pravni odnosi moraju riješiti a ovo je jedan od prvih koraka ka rješavanju pitanje diobe bračne stečevine. Subjektivne strahove koje sud dozvoljava da tuženica osjeća nisu razlog koji bi tužitelja onemogućili da ima suposjed predmetne nekretnine.

18. Tijekom postupka se kao sporno postavilo pitanje da li tužitelj ima ključeve od predmetne nekretnine. Sud je utvrdio da je tužitelj u posjedu jednog ključa od garaže, tužena tvrdi da se kroz garažu može ući u kuću ali da su unutar garaže postavljeni ormari koji sprječavaju ulazak u kuću jer nisu uspjeli napraviti unutarnja vrata koja povezuju stan i prizemlju i garažu. Tužena također osporava da je mijenjala brave na kući što je u suprotnosti sa njenom tvrdnjom da se boji tužitelja i da mu ne želi predati posjed nekretnine. Životno je logično da bi svaka prosječna osoba na mjestu tužene zamijenila sve brave na nekretnini u ovakvim činjeničnim okolnostima. Sud nije poklonio vjeru tom djelu iskaza tuženice kada tvrdi da brave na kući nije zamijenila.

19. U konačnici sud smatra da tužitelj definitivno nema ključeve od predmetne nekretnine a kako je sa uspjehom dokazao sve pretpostavke iz čl. 162 ZVDSP to je zahtjev tužitelja valjalo u cijelosti usvojiti te naložiti tuženiku da mu preda suposjed spornih nekretnina na način da mu da duplikat ključeva svih ulaznih vrata koje vode u dvorište i kuću.

20. Slijedom svega navedenoga odlučeno je kao u izreci presude.

21. Tužitelj je u ovome postupku uspio u cijelosti pa mu sukladno čl. 154. st. 1. u svezi čl. 155. ZPP-a pripada pravo na naknadu parničnog troška. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku sukladno važećim odredbama odvjetničke tarife i utvrđenoj vrijednosti predmeta spora i to za sastav tužbe, sastav dva pisana podneska, pristup na tri ročišta za glavnu raspravu u sveukupnom iznosu od 600 bodova. Imajući u vidu vrijednost boda od 2,00 EUR i PDV od 25% tužitelju na ime odvjetničkog troška pripada sveukupan iznos od 1.500,00 EUR.

Tom iznosu valja pridodati trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 53,09 EUR i trošak pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 EUR odnosno sveukupno tužitelju na ime troška pripada iznos od 1.606,18 EUR.

U Puli 22. prosinca 2025.

S u d a c

Mirna Mačešić-Biscuoli

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u tri pisana primjera, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu odluke za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa odluke za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Dna:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku