Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička 2, 52440 Poreč-Parenzo

Poslovni broj: P-520/2024-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sucu toga suda Vlatki Markuš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ČV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Dejvidu Kazalcu, odvjetniku u Poreču, protiv tuženika: 1. HV, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. KV, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupanih po punomoćniku Vedranu Petriću, odvjetniku u Poreču, radi zaštite od uznemiravanja i isplate, nakon javne glavne rasprave zaključene dana 20. studenog 2025., u prisutnosti tužitelja, njegovog punomoćnika, tuženika i njihovog punomoćnika, 22. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženicima da prestanu uznemiravati tužitelja u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] za K. O. [katastarska općina], u naravi prema podacima zemljišne knjige kuća, dvorište i pašnjak, površine 1.795 m2, 1. Suvlasnički dio: 107/158 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) s kojim suvlasničkim dijelom je povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine, STANA koji je smješten u dijelu prizemlja i dijelu prvog kata zgrade, ukupne površine 106,5 m2, u Planu posebnih dijelova zgrade označenog sa "SA", čije se vlasništvo proteže i na sporedni dio, zemljište, kućni vrt, površine 1250,50 m2, u Planu posebnih dijelova zgrade označeno sa "D1", na način da svoj posebni dio na istoj nekretnini 2. Suvlasnički dio: 51/158 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) s kojim suvlasničkim dijelom je povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine, STANA koji je smješten u dijelu prizemlja i dijelu prvog kata zgrade, površine 51,00 m2, u Planu posebnih dijelova zgrade označenog sa "SB", čije se vlasništvo proteže i na sporedni dio, zemljište, kućni vrt, površine 430 m2, u Planu posebnih dijelova zgrade označeno sa "D2", prestanu koristiti na način da lože vatru u dvorištu istog stvarajući neugodne mirise ( paljenjem plastike, guma i smeća ) po danu i noći.

II Zabranjuje se tuženicama da u buduće uznemiravaju tužitelja u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] za K. O. [katastarska općina], u naravi prema podacima zemljišne knjige kuća, dvorište i pašnjak, površine 1.795 m2, 1. Suvlasnički dio: 107/158 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) s kojim suvlasničkim dijelom je povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine, STANA koji je smješten u dijelu prizemlja i dijelu prvog kata zgrade, ukupne površine 106,5 m2, u Planu posebnih dijelova zgrade označenog sa "SA", čije se 7 vlasništvo proteže i na sporedni dio, zemljište, kućni vrt, površine 1250,50 m2, u Planu posebnih dijelova zgrade označeno sa "D1", na isti ili sličan način.

III Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja koji glasi:

"I. Nalaže se tuženicima da solidarno plate tužitelju iznos od 3.483,90 EURA sa zakonskom zateznom po stopi određenoj sukladno članku 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21., 114/22., 156/22) uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3%-tna poena, koja teče od 16. travnja 2024. godine pa do konačne isplate, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženicima da prestanu uznemiravati tužitelja u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] za K. O. [katastarska općina], u naravi prema podacima zemljišne knjige kuća, dvorište i pašnjak, površine 1.795 m2, 1. Suvlasnički dio: 107/158 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) s kojim suvlasničkim dijelom je povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine, STANA koji je smješten u dijelu prizemlja i dijelu prvog kata zgrade, ukupne površine 106,5 m2, u Planu posebnih dijelova zgrade označenog sa "SA", čije se vlasništvo proteže i na sporedni dio, zemljište, kućni vrt, površine 1250,50 m2, u Planu posebnih dijelova zgrade označeno sa "D1", na način da svoj posebni dio na istoj nekretnini 2. Suvlasnički dio: 51/158 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) s kojim suvlasničkim dijelom je povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine, STANA koji je smješten u dijelu prizemlja i dijelu prvog kata zgrade, površine 51,00 m2, u Planu posebnih dijelova zgrade označenog sa "SB", čije se vlasništvo proteže i na sporedni dio, zemljište, kućni vrt, površine 430 m2, u Planu posebnih dijelova zgrade označeno sa "D2", prestanu koristiti na način da odlažu bilo koji otpad po dvorištu posebnog dijela (npr. auto olupine, stare bicikle, građevinski otpad i slično), obavljaju djelatnosti koje proizvode buku, neugodne mirise ili proizvode druge nepovoljne emisije ( glasno slušanje glazbe, vika, upotreba strojeva koji stvaraju buku; agregat, miješalica za beton, upotreba reflektora na način da su isti usmjerenim prema vratima i prozorima ostalih posebnih dijelova, i sl ) po danu i noći, da izvode bilo kakve radove ili aktivnosti ( građevinske radove, popravci automobila i sl. ), po noći od 22,00 do 07,00 sati, radnim danom od 14,00 do 17,00 sati, vikendom i praznicima.

III. Zabranjuje se tuženicama da u buduće uznemiravaju tužitelja u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] za K. O. [katastarska općina], u naravi prema podacima zemljišne knjige kuća, dvorište i pašnjak, površine 1.795 m2, 1. Suvlasnički dio: 107/158 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) s kojim suvlasničkim dijelom je povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine, STANA koji je smješten u dijelu prizemlja i dijelu prvog kata zgrade, ukupne površine 106,5 m2, u Planu posebnih dijelova zgrade označenog sa "SA", čije se 7 vlasništvo proteže i na sporedni dio, zemljište, kućni vrt, površine 1250,50 m2, u Planu posebnih dijelova zgrade označeno sa "D1", na isti ili sličan način.

IV. Nalaže se tuženicima da solidarno nadoknade tužitelju parnični trošak sa zakonskom zateznom po stopi određenoj sukladno članku 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21., 114/22., 156/22 ) uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3%-tna poena, koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do konačne isplate, u roku od 15 dana." II Nalaže se tužitelju da nadoknadi tuženicima trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 1.375,00 eura (tisuću tristo sedamdeset pet eura) u roku od 15 dana zajedno sa zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja po do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zajedno s tuženicima suvlasnik nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] kuća, dvorište i pašnjak sa 1795 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to:

- on sa ČVU na suvlasničkom dijelu 107/158 etažno vlasništvo (E- 1) s kojim dijelom je povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine, stana koji je smješten u dijelu prizemlja i dijelu prvog kata zgrade, ukupne površine 106,5 m2, u Planu posebnih dijelova zgrade označenog sa "SA", čije se vlasništvo proteže i na sporedni dio, zemljište, kućni vrt površine 1250,50 m2 u Planu posebnih dijelova zgrade označen sa "D1"

- tuženici na suvlasničkom dijelu 51/158 etažno vlasništvo (E-2) s kojim dijelom je povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine, stana koji je smješten u dijelu prizemlja i dijelu prvog kata zgrade, ukupne površine 51 m2, u Planu posebnih dijelova zgrade označenog sa "SB", čije se vlasništvo proteže i na sporedni dio, zemljište, kućni vrt površine 430 m2 u Planu posebnih dijelova zgrade označen sa "D2". Navodi da su tuženici i on kao suvlasnici predmetne nekretnine sklopili Međuvlasnički ugovor o uzajamnim odnosima u svezi upravljanja i korištenja nekretnine dana 25. kolovoza 2022., koji ugovor je potpisao samo on čiji suvlasnički dio iznosi 50,79% u odnosu na ostale suvlasničke dijelove, odnosno čini više od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova nekretnine. Ističe članak 375. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima temeljem kojeg odluke koje proizlaze iz to međuvlasničkog ugovora obvezuju sve suvlasnike pa tako i tuženike. Nadalje, ističe da je u članku 9. predmetnog Međuvlasničkog ugovora propisano da je suvlasnik dužan svoj posebni dio te njemu namijenjene uređaje koristiti i o njim se brinuti na način da ne nanosi štetu drugima, a radi otklanjanja štete, ako je to potrebno dužan je dopustiti ulaz ju svoj posebni dio. Štetu koja nastane drugom suvlasniku, kao posljedica kvara ili štete na posebnom dijelu prvog suvlasnika ili nebrige istog, snosi taj prvi suvlasnik. U članku 16. istog ugovora propisano je između ostalog da posebni dijelovi i dvorište se moraju koristiti u skladu s njihovom namjenom i na način da se drugi suvlasnici ne ometaju u njihovom mirnom korištenju posebnih dijelova, pa primjerice nije dozvoljeno vršenje nužde po dvorištu posebnog dijela, nije dozvoljeno odlaganje bilo kojeg otpada po dvorištu posebnog dijela (npr. autoolupine, stari bicikli, građevinski otpad i slično), nije dozvoljeno bacanje i ostavljanje ostataka hrane po dvorištu posebnog dijela (zbog najezde glodavaca i galeba), nije dozvoljeno loženje vatre u dvorištu posebnog dijela niti u improviziranim objektima navedenog dvorišta. Da se u posebnim dijelovima i dvorištu ne može obavljati djelatnost koja proizvodi budu, neugodne mirise ili proizvode druge nepovoljne emisije (npr. glasno slušanje glazbe, vika, upotreba strojeva koji stvaraju buku; agregat, upotreba reflektora na način da su isti usmjereni prema vratima i prozorima ostalih posebnih dijelova i slično). Da su veći popravci ili radovi u posebnom dijelu i dvorištu koji remete redovan mir dozvoljeni samo radnim danom od 09-14 i od 17-19 sati (dnevni mir traje od 14-17 sati), a ako traju više dana potrebno ih je najaviti. U razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna, te vikendom i praznicima zabranjuju se bilo kakvi radovi u posebnom dijelu i dvorištu osim hitnih popravaka. Hitnim popravcima razumijevaju se radovi koji se javljaju nenadano i kojima se sprječavaju posljedice za život i zdravlje ljudi. Da je strogo zabranjeno vršiti bilo kakve radove ili aktivnosti u posebnom dijelu i dvorištu po noći odnosno od 22-07 sati. Nadalje, da je u članku 17. istog ugovora propisano da odredbe o kućnom redu imaju karakter ugovorne obveze, te se u slučaju njihova kršenja može zatražiti zaštita pred redovnim sudom koja bi obuhvaćala traženje prestanka kršenja tih pravila, uspostavu prijašnjeg stanja kakvo je bilo prije kršenja. Pored takvog zahtjeva, u slučaju kršenja pravila kućnog reda iz članka 16. ovog ugovora, suvlasnik koji ih krši dužan je platiti penal ostalim suvlasnicima u iznosu 1.000,00 kuna za svako prekršeno pravilo u roku od 30 dana od dana pisane obavijesti drugih suvlasnika upućene suvlasniku koji prekrši pravilo kućnog reda da su utvrdili kršenje kućnog reda i da prestane s takvim kršenjem. Navedenu obavijest će poslati predstavnik ili bilo koji suvlasnik, suvlasniku koji prekrši kućni red na adresu zgrade i na adresu iz zemljišne knjige. U svakom slučaju, ostali suvlasnici imaju pravo na naknadu štete. Nadalje navodi da su od dana sklapanja Međuvlasničkog ugovora pa do 12. ožujka 2024. tuženici prekršili pravila kućnog reda u 35 navrata, pa su tako izvršili slijedeće radnje:

- dana 25.11.2022. godine su vršili popravljanje osobnih automobila u dvorištu svojeg posebnog dijela i to po noći, koje popravljanje je stvaralo prekomjernu buku. Time su tuženici prekršili 3 pravila kućnog reda. Tom prigodom je tužitelj zvao policiju,

- dana 26.11.2022. godine su ložili vatru, slušali glasnu glazbu te vikali u dvorištu svojeg posebnog dijela, koje slušanje glazbe i vikanje je stvaralo prekomjernu buku, a vatra prekomjerni dim neugodnog mirisa. Time su tuženici prekršili 3 pravila kućnog reda,

- dana 01.10.2023. godine ( nedjelja ) su vršili građevinske radove i koristili agregat koji je stvarao prekomjernu buku, u svojem posebnom dijelu. Time su tuženici prekršili 3 pravila kućnog reda

- dana 08.10.2023. godine su ložili vatru u dvorištu svojeg posebnog dijela, a vatra je stvorila prekomjerni dim neugodnog mirisa. Time su tuženici prekršili 3 pravila kućnog reda,

- u periodu od 09.10.2023. do 31.10.2023. godine su svakodnevno vršili građevinske radove u svojem posebnom dijelu, koji radovi su se vršili i po noći, koristeći se prekomjerno bučnim alatima kao agregat i miješalica za beton te radnjama kao štemanje. Ujedno su ostavljali i smeće po dvorištu uslijed tih radova. Time su tuženici prekršili 8 pravila kućnog reda,

- dana 10.11.2023. godine su ložili vatru u dvorištu svojeg posebnog dijela. Time su tuženici prekršili 1 pravilo kućnog reda,

- dana 16.11.2023. godine su ložili vatru i to palili plastiku u večernjim satima u dvorištu svojeg posebnog dijela, koje paljenje vatre je stvorilo prekomjerni dim neugodnog mirisa. Time su tuženici prekršili 3 pravila kućnog reda,

- dana 05.02.2024. godine su slušali glasnu glazbu u svojem posebnom dijelu, koje slušanje glazbe je stvaralo prekomjernu buku. Time su tuženici prekršili 1 pravilo kućnog reda,

- dana 07.02.2024. godine su vršili građevinske radove i koristili agregat koji je stvarao prekomjernu buku, te slušali glasnu glazbu u svojem posebnom dijelu. Time su tuženici prekršili 3 pravila kućnog reda,

- dana 08.02.2024. godine su vršili građevinske radove po noći koji su stvarali prekomjernu buku, u svojem posebnom dijelu. Time su tuženici prekršili 3 pravila kućnog reda,

- dana 22.02.2024. godine su ostavljalo veće količine smeća u dvorištu svojeg posebnog dijela i potom to isto smeće zakopali u istom dvorištu. Time su tuženici prekršili 3 pravila kućnog reda,

- dana 29.02.2024. godine su slušali glasnu glazbu u dvorištu svojeg posebnog dijela, koje slušanje glazbe je stvaralo prekomjernu buku. Time su tuženici prekršili 1 pravilo kućnog reda.

S obzirom na to tvrdi da su tuženici dužni platiti ostalim suvlasnicima iznos od 4.645,20 eura ( 35 x 132,72 eura ), sve sukladno članku 17. Međuvlasničkog ugovora, na ime penala odnosno ugovorne kazne. Kako je on suvlasnik svojeg dijela u ¾ dijela, navodi da su njemu dužni platiti iznos od 3.483,90 eura ( ¾ od 4.645,20 eura ). Nadalje navodi da je dana 12. ožujka 2024. godine poslao tuženicima poziv na plaćanje navedenog iznosa koji poziv su tuženici zaprimili dana 16. ožujka 2024., a rok od 30 dana za plaćanje istog da im je istekao 15. travnja 2024. godine, sve sukladno članku 17. Međuvlasničkog ugovora. Ističe da tuženici nisu platili navedeni iznos. Navodi da tuženici nakon što su zaprimili poziv na plaćanje dana 16. ožujka 2024., ne samo da nisu platili ugovornu kaznu, nego su nastavili s kršenjem pravila kućnog reda u pojačanom intenzitetu i povećanim brojem kao npr. svakodnevnim izvođenjem građevinskih radova u dvorištu svojeg posebnog dijela po danu i po noći uslijed čega stvaraju prekomjernu buku, paljenjem vatre ( smeće, plastika i automobilske gume ) uslijed čega stvaraju prekomjerni dim neugodnog mirisa, slušanjem glasne muzike i te vikom po danu i po noći uslijed čega stvaraju prekomjernu buku, izvođenje radova popravka automobila po danu i po noći uslijed čega stvaraju prekomjernu buku, korištenjem agregata po cijele dane i noći čime stvaraju prekomjernu buku, korištenjem raznih reflektora prevelike jačine po noći čime stvaraju prekomjernu svjetlost koja je usmjerena i na posebni dio tužitelja. Tvrdi da sve to uzrokuje stalnu prekomjernu buku, prekomjernu svjetlost i neugodne mirise na posebnom dijelu tužitelja, i po danu i po noći, čime je život u kući tužitelja i boravak u dvorištu gotovo nemoguć. Uslijed opisanog, da ne može mirno živjeti u svoj kući i dvorištu. Opisano ponašanje tuženika, pored kršenja pravila kućnog reda odnosno Međuvlasničkog ugovora, da ujedno predstavlja i uznemiravanje tužitelja u izvršavanju njegovih vlasničkih prava. S obzirom da je predmetna nekretnina etažirana, vlasnička ovlaštenja i dužnosti svakog suvlasnika se usredotočuju na njegov posebni dio. U izvršavanju tih vlasničkih ovlaštenja, svaki suvlasnik pa tako i tuženici moraju izbjeći neopravdano zadiranje u objekt etažnog vlasništva drugih suvlasnika odnosno tužitelja. Navodi da tuženici moraju izvršavati svoje vlasničke ovlasti na svojem posebnom dijelu jedino na način da ne nanose štetu drugima odnosno njemu. Sukladno članku 37.s.t.6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, svaki suvlasnik ( tužitelj ) ima pravo glede svoga idealnoga dijela stavljati svakome, pa i svojim suvlasnicima ( tuženicima ), sve zahtjeve koji proizlaze iz njegova prava vlasništva. Smatra da ga opisanim ponašanjem tuženici neosnovano uznemiravaju u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlasti na njegovom posebnom dijelu, a što je zabranjeno. Smatra da je ponašanje tuženika suprotno, ne samo pravilima Međuvlasničkog ugovora, nego i jasnim odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kao npr. članku 30, 31, 37, 38, 79, 80 i drugima. S obzirom na činjenicu da tuženici nisu prestali sa tim radnjama niti nakon što ih je upozorio na to, očito je da će tuženici to nastaviti činiti na njegovu štetu. Ističe da solidarna odgovornost tuženika proizlazi iz članka 70.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Zbog navedenog, sukladno članku 167. ZV-a, članku 375.st.3. ZV-a u vezi sa člankom 16. i 17. Međuvlasničkog ugovora, tužitelj je predložio da sud donese presudu kao je to navedeno u izreci.

2. Tuženici u odgovoru na tužbu osporavaju sve navode iz tužbe te se u cijelosti protive tužbi i tužbenom zahtjevu. Ne osporavaju da zajedno s tužiteljem dolaze upisani kao suvlasnici nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno da su oni suvlasnici jedne etaže, a tužitelj druge. Osporavaju da su sklopili Međuvalasnički ugovor od 25. kolovoza 2022. iz kojeg da je razvidno da ga nisu potpisali pa da ih isti ne obvezuje. Navode da Zakonom o vlasništvu nije predviđeno da jedan stanar (ovdje tužitelj) može normirati pravila ponašanja u posebnoj jedinici drugog vlasnika druge stambene jedinice. Da ne postoji ni jedna pravna osnova po kojoj bi tužitelj mogao uređivati način kako će jedan stanar koristiti svoju stambenu jedinicu. Navode da predmetni Međuvlasnički ugovor ima karakter akata koje su donosili srednjevjekovni vladari, a kojima su jednostrano propisivali kazne. Da tužitelj gubi iz vida činjenicu da nema zakonodavnu ili izvršnu vlasti i da ne može propisivati kazne drugim suvlasnicima u zgradi. Nadalje, osporavaju da bi na bilo koji način prekršili pravila iz članka 16. Međuvlasničkog ugovora. Čak i da je predmetna ugovorna kazna obvezujuća za njih, a nije smatraju da bi postojala obveza drugog suvlasnika da obavijesti suvlasnika koji krši kućna pravila, za svako kršenje kućnog reda. Ističu da to tužitelj nije učinio već je jednim dopisom paušalno naveo 35 povreda, pa samim time da nije ispunjena pretpostavka za isplatu utuženog iznosa. Nadalje osporavaju tvrdnje tužitelja da nakon što nisu platili navodnu ugovornu kaznu da su nastavili s kršenjem pravila kućnog reda u pojačanom intenzitetu, svakodnevnim izvođenjem građevinskih radova u svom dvorištu po danu i po noći paljenjem vatre, slušanjem glasne muzike, korištenjem agregata, izvođenjem radova popravka automobila po danu i noći, korištenjem reflektora i td. kao izmišljene i ne dokazane. Naglašavaju da se od trenutka kupnje predmetne nekretnine trude da glede izvršavanja svojih vlasničkih ovlasti ne zadiru u objekt koji je u suvlasništvu tužitelja i ČVU. Osporavaju fotografije i video snimke kao nevjerodostojne s obzirom da na njima ne postoje datumi kada su sačinjene. Radi svega navedenog predložili su da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelj kao neosnovan te ga obveže na naknadu parničnog troška.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: Međuvlasnički ugovor (9- 16), dopis punomoćnika tužitelja tuženicima od 12. ožujka 2024. s preslikom povratnice (17-18), zk izvadak (19-20), fotografije (21-26), izvršio je pregled video snimki od podbroja priloga tužbi 11-16, uvid u poštansku potvrdu o predanoj pošiljci preporučeno tuženicima (43-45), saslušao je svjedoke CV (54-55), ŠV (55-56), JV (56-57), HVU (57), FV (58-59), ĆV (59-60), EV (60) i GV (61), te tužitelja (70-71) i prvo tuženu (72-73) i drugo tuženika (73-74).

4. U vezi s ovako provedenim dokaznim postupkom sud je prema svojem uvjerenju, a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučio kao u izreci presude.

5. U ovom postupku nije sporno da su tužitelj i tuženici suvlasnici nekretnine oznake k.č.br. k. č. br. [katastarska čestica] kuća, dvorište i pašnjak sa 1795 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to:

- na suvlasničkom dijelu 107/158 etažno vlasništvo (E-1) s kojim dijelom je povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine, stana koji je smješten u dijelu prizemlja i dijelu prvog kata zgrade, ukupne površine 106,5 m2, u Planu posebnih dijelova zgrade označenog sa "SA", čije se vlasništvo proteže i na sporedni dio, zemljište, kućni vrt površine 1250,50 m2 u Planu posebnih dijelova zgrade označen sa "D1" - tužitelj u ¾ dijela i ČVU u ¼ dijela

- na suvlasničkom dijelu 51/158 etažno vlasništvo (E-2) s kojim dijelom je povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine, stana koji je smješten u dijelu prizemlja i dijelu prvog kata zgrade, ukupne površine 51 m2, u Planu posebnih dijelova zgrade označenog sa "SB", čije se vlasništvo proteže i na sporedni dio, zemljište, kućni vrt površine 430 m2 u Planu posebnih dijelova zgrade označen sa "D2" prvo tužena u ½ dijela i drugo tuženik u ½ dijela.

Nadalje nije sporno da su tuženici izvodili određene građevinske radove na svom posebnom dijelu i to od kad su ga kupili 2020. pa do useljenja 2024. za koje vrijeme nisu imali struju već su koristili agregat, a struju su dobili pred Božić 2024.

6. Ono što je sporno i što je u ovom postupku bilo potrebno utvrditi prije svega je pitanje da li Međuvlasnički ugovor o uzajamnim odnosima u svezi upravljanja i korištenja nekretnine od 25. kolovoza 2022. obvezuje tuženike.

7. Odredba članka 375. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 – u nastavku ZV) propisuje da se uzajamni odnosi suvlasnika u svezi s upravljanjem i korištenjem nekretnine utvrđuju ugovorom koji mora biti sklopljen u pisanom obliku (međuvlasnički ugovor). Stavak 3. propisuje da odluke koje proizlaze iz međuvlasničkog ugovora obvezuju sve suvlasnike ako je ugovor sklopila većina suvlasnika čiji suvlasnički dijelovi čine više od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova nekretnine.

8. Predmetni međuvlasnički ugovor (9-16) potpisao je samo tužitelj čiji postotak suvlasništva u odnosu na cijelu nekretninu iznosi 50,79%.

Bez obzira što suvlasnički dio tužitelja u odnosu na druge suvlasnike čini više od polovice ne može predmetni Međuvlasnički ugovor kojeg je potpisao samo on obvezivati druge suvlasnike jer stavak 3. članka 375. ZV-a propisuje da takav ugovor obvezuje sve suvlasnike ako je ugovor sklopila većina suvlasnika čiji suvlasnički dijelovi čine više od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova nekretnine. Znači, da bi takav ugovor bio obvezujući za sve potrebno je da su ga potpisala barem dva suvlasnika čiji suvlasnički dijelovi čine više od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova nekretnine jer navedena zakonska odredba naglašava da se mora raditi o suvlasnicima, a ne o suvlasniku.

S obzirom na to predmetni međuvlasnički ugovor ne obvezuje tuženike pa samim time nisu dužni se pridržavati njegovih odredbi kao ni snositi posljedice propisane tim ugovorom. Radi toga je valjalo u tom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja odbiti kao neosnovan.

9. Odredba članka 79. stavak 1. ZV-a propisuje da suvlasnici na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnog dijela nekretnine upravlja tim posebnim dijelom umjesto svih suvlasnika, pri čemu je ovlašten da sve vlasničke ovlasti i dužnosti izvršava kao da je taj posebni dio samo njegovo vlasništvo, pa da, ako nije drugačije određeno, čini s tim dijelom što ga je volja te svakoga drugoga iz toga isključi.

Odredba članka 80. stavak 1. ZV-a propisuje da suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga dijela nekretnine dužan je za taj stan, odnosno drugu samostalnu prostoriju, te za njima namijenjene uređaje, osobito svjetlovodne, plinovodne, vodovodne, toplovodne i sanitarne naprave, kao i sve druge pripatke toga posebnog dijela brinuti se i tako ih održavati da drugim suvlasnicima ne nastane nikakva šteta.

Odredba članka 30. stavak 1. ZV-a propisuje da pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svog nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakog drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima. Stavak 2. propisuje da u granicama iz stavka 1. vlasnik ima među ostalim pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari.

Odredba članka 38. stavak 1. ZV-a propisuje da nije li što drugo određeno, svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika.

10. S obzirom da su parnične stranke suvlasnici nekretnine koja je između njih etažno podijeljena tako da je svatko vlasnik svog posebnog dijela oni su u odnosu na svoje posebne dijelove susjedi na koje se primjenjuju odredbe o susjedskim pravima.

11. Odredba članka 100. stavak 1. ZV-a propisuje da su susjedska prava ovlasti koje radi uzajamno obzirnog izvršavanja prava vlasništva daju odredbe ovoga ili drugoga zakona vlasniku nekretnine, ovlašćujući ga da u svezi s izvršavanjem svojega prava vlasništva zahtjeva od osobe koja je vlasnik druge nekretnine da ona u njegovu interesu trpi, propušta ili čini glede svoje nekretnine ono što je određeno zakonom. Stavak 3. propisuje da je susjedska prava dopušteno izvršavati samo u mjeri i na način da se time što manje ograničava, opterećuje ili na drugi način uznemirava onoga tko treba nešto trpjeti, propustiti ili činiti.

Odredba članka 110. stavak 1. ZV-a propisuje da se nitko ne smije služiti ni koristiti nekretninom na način da zbog toga na tuđu nekretninu slučajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, potresi, buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme, ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na temelju odredaba posebnoga zakona (prekomjerne neposredne imisije). Stavak 4. propisuje da vlasnik nekretnine nije dužan trpjeti da ga itko bez posebnoga pravnog temelja uznemirava time što posebnim uređajem ili na drugi način neposredno odašilje na njegovu nekretninu dim, neugodne mirise, čađu, otpadne vode, potrese, buku i sl. (neposredne imisije), pa je ovlašten zahtijevati da to uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpjela šteta.

12. Tužitelj tvrdi da su tuženici u više navrata, u dvorištu svojeg posebnog dijela po noći popravljali automobile čime su stvarali prekomjernu buku, ložili vatru koja je stvorila prekomjerni dim neugodnog mirisa, slušali glasnu glazbu, vikali, što je stvorilo prekomjernu buku, ostavljali veće količine smeća koje su potom zakopali u istom dvorištu, vršili građevinske radove po noći koristeći se prekomjerno bučnim alatima poput agregata, miješalicama za beton. Kao dokaz tome priložili su fotografije (21-26), video snimki (podbroja priloga tužbi 11-16).

13. Na navedenim fotografijama za koje su tuženici potvrdili da prikazuju njihovo dvorište vidljivo je da se pali vatra (21 i 26), da je odloženo smeće i građevinski materijal (22-25).

Na videosnimkama za koje su tuženici isto potvrdili da prikazuju njihovo dvorište, vidljivo je da se na tom dijelu dvorišta odvijaju građevinski radovi i da se čuje buka od agregata, mješalice za beton i od štemanja po danu i po noći. Na prve tri snimke čuje se agregat, dok se na drugoj uz agregat čuje i štemanje. Na trećoj snimci vidljivo je da je snimljena noću. Zadnje dvije snimljene su danju od kojih je se na predzadnjoj čuje zvuk mješalice za beton, dok se na zadnjoj ne čuje ništa.

Nadalje, iz iskaza saslušanih svjedoka, CV, ŠV, JV, HVU, FV, ĆV, EV i GV (54-61) u bitnom proizlazi da su tuženici na svom dijelu dvorišta izvodili građevinske radove za što su koristili agregat jer nisu imali struju do Božića prošle godine (2024.). Zatim da su palili i smeće i to uglavnom vreće od cementa. Isto tako proizlazi da su znali organizirati veća okupljanja (fešte) na kojima je svirala muzika.

Isto tako iz iskaza tužitelja (70) proizlazi da tuženici uznemiravaju njega i njegovo pravo vlasništva od kad su se doselili na način što izvode građevinske radove koji proizvode prekomjernu buku koji radovi nisu prestali do dan danas, lože vatru u dvorištu ( do dan danas) odlažu razno smeće. Što se tiče puštanja glazbe i galame izjavio je da je to bilo ranije, a u zadnje vrijeme da je to rjeđe. Pojasnio je da je to prije bilo svaki drugi dan a sada je to jednom u tjedan dana.

Prvo tužena je u svom iskazu (72-73) izjavila da su svoj dio kuće kupili 2020. i od tada ga počeli renovirati, izvoditi građevinske radove, koji da su bili povremeni kada su mogli i imali novaca, a koji traju i dan danas. Da je te radove obavljao njen suprug nakon posla ali i od jutra ako je taj dan bio slobodan, te se je znalo dogoditi da su potrajali i do u noć ali nikada duže od 20 ili 21 sat. Da je za vrijeme tih radova radila mješalica, štemalica, brusilica, flekserica, bušilica, sve ono što se inače koristi u gradnji. Nisu imali struju te su koristili agregat koji da je bio smješten na udaljenosti od cca 50 m od dijela kuće tužitelja koji da nije radio non stop već par sati jer se morao gasiti, a noću nikada nije radio. U kuću su uselili 01. svibnja 2024., a struju dobili pred Božić 2024. u kojoj kući žive suprug, ona i njihovo troje djece starih 24, 19 i 16 godina. Nadalje je izjavila da u svom dvorištu su znali paliti vreće od cementa više puta jer ih nisu mogli odnijeti u komunalnu službu koja to ne prima. Što se tiče drugog smeća izjavila je da u dvorištu postoji samo građevinski materijal s obzirom da građevinski radovi još traju. Imaju četiri automobila koji su u voznom stanju koje njihov sin koji je automehaničar popravlja na dvorištu. Postoji još jedan automobil koji nije u voznom stanju i koji se nalazi na tom dvorištu. Što se tiče fešti izjavila je da ih je bilo par što su svaki puta prijavili policiji koja im je dala dozvolu da do 23:00 sata smiju puštati muziku.

Drugo tuženik u svom je iskazu (73-74) potvrdio iskaz svoje supruge.

14. Iz iskaza navedenih svjedoka te parničnih stranaka sud zaključuje da su tuženici započeli s izvođenjem građevinskih radova na svojoj nekretnini od 2020. koji su bili povremeni i koji su se znali obavljati u posljepodnevnim satima pa čak i noću za što su koristili miješalicu, štemalicu, brusilicu, bušilicu, fleksericu i druge potrebne alate za gradnju. Sigurno je da građevinski radovi s navedenim alatima proizvode buku, a što se čuje i na priloženim video snimkama (od podbroja priloga tužbi 11-16). Nadalje, tuženici su svoju nekretninu priključili na strujnu mrežu prije godinu dana, pred Božić 2024., te su za sve za što im je bila potrebna struja pa tako i za navedene građevinske alate i aparate koristili agregat koji stvara određenu buku što se isto čuje na priloženim video snimkama.

15. Da bi tužitelj uspio sa svojim tužbenim zahtjevom dužan je dokazati da s nekretnine tuženika zbog njihovog djelovanja na njegovu nekretninu dospijeva neugodan miris i buka preko mjere s obzirom na namjenu nekretnine i mjesto i vrijeme ili da to njemu izaziva znatniju štetu.

16. Sud smatra da tužitelj nije dokazao da buka koja je dolazila s nekretnine tuženika zbog izvođenja građevinskih radova, rada agregata, stvara prekomjernu buku. Naime, nije utvrđena količina i prekomjernost te buke, a niti je tužitelj na tu okolnost predložio vještačenje. S obzirom na to valjalo je u dijelu koji se odnosi na buku tužbeni zahtjev tužitelja odbiti kao neosnovan.

17. Isto to odnosi se i na buku od glasnog slušanja glazbe i vike s obzirom da niti iz jednog provedenog dokaza ne proizlazi da je ono bilo prekomjerno.

18. Što se tiče upotrebe reflektora na način da su isti usmjereni prema vratima i prozorima tužitelja niti iz jednog provedenog dokaza kao ni iz iskaza samog tužitelja ne proizlazi da je takvo što učinjeno.

19. Tuženici su sami priznali da su u svome dvorištu ložili vatru kojom su palili smeće i to vreće od cementa. Isto tako su izjavili da u cijelu svoje nekretnine imaju vanjski roštilj kojeg često koriste, a koji roštilj ima dimnjak i za vrijeme loženja izlazi dim. Osim toga, na fotografiji na strani 25 vidljiva je rupa u kojoj se nalazi hrpa razno raznog otpada poput kartona, plastike, najlona.

20. Prema Zakonu o gospodarenju otpadom (NN 84/21, 142/23) zabranjeno je paljenje otpada u okolišu. Okoliš uključuje i privatne površine s obzirom da se radi o zaštiti zraka i zdravlja ljudi, a ne samo javnog prostora jer dim se dim i otrovne tvari šire u okoliš i utječu na druge ljude bez razlike da li se palež vrši u privatnom dvorištu ili na javnoj površini. Znači radi se o posebnom zakonu koji takve radnje zabranjuje pa nije odlučno da li su prekomjerni.

21. S obzirom na to valjalo je prihvatiti dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na spaljivanje plastike, guma, smeća, vreća od cementa i sl.

22. Što se tiče odlaganja otpada u dvorištu tuženika poput auto olupina, starih bicikla, građevinskog otpada i slično prema Zakonu o gospodarenju otpadom radi se o otpadu koji mora biti zbrinut odnosno propisno predan ovlaštenom skupljaču. U gradu [adresa] postoji komunalno poduzeće koje je nadležno za odvod otpada, uključujući i glomazni otpad. Grad ima reciklažno dvorište gdje korisnici mogu besplatno donositi određene vrste otpada. Prema pravilima tog komunalnog poduzeća kućanstva imaju pravo jednom godišnje besplatno predati do 3 m3 glomaznog otpada sa svog domaćinstva – bilo pozivom da se glomazni otpad preuzme s kućnog praga ili vlastitim donošenjem u reciklažno dvorište koje prima širok spektar otpada: metal, plastiku, staklo, tekstil, elektronički otpad, krupni komunalni otpad, gume pa i građevinski otpad uz ograničenje do 400 kg godišnje.

Međutim, tužitelj tvrdi da tuženici na svom dvorištu drže olupine starih automobila, starih bicikla, te građevinski materijal. Osim fotografija (22-23) koje prikazuju hrpu drvenog otpada (22), te vreće sa smećem – najvjerojatnije limenkama, tužitelj ne pruža niti jedan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da se radi o olupinama starih automobila i starih bicikala. Hrpa drvenog otpada kako je prikazana na fotografiji na strani 22 je najvjerojatnije uslijed izvođenja građevinskih radova kao očekivani produkt takvih radova za što niti iz jednog provedenog dokaza ne proizlazi da su u prekomjernim količinama niti da tužitelju izaziva bilo kakvu štetu, a posebice ne znatniju. Što se tiče fotografije koja prikazuje vreće sa smećem, najvjerojatnije limenke (23), ona je dokaz da to smeće tuženici zbrinjavaju stavljajući ga u vreće za smeće. Isto tako za to smeće tužitelj nije pružio niti jedan dokaz da je prekomjeran ili da mu znatnije šteti.

Jedino iz iskaza prvo tužene čiji iskaz je potvrdio drugo tuženik proizlazi da u svom dvorištu imaju jedan automobil koji nije u voznom stanju. Taj jedan automobil ne predstavlja gomilanje, a osim toga ni na koji način tužitelju ne pričinjava štetu s obzirom da tako nešto nije ničim dokazao.

23. Radi navedenog valjalo je i u tom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja odbiti.

24. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 5. Zakona o parničnom postupku (Službeni list SFRJ 4/77, 36/77, 36/80, 6/80, 69/82, 43/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, "Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22, 114/22, 155/23 – u nastavku ZPP) s obzirom na vrijednost predmeta spora od 3.843,90 eura i s obzirom da je tužitelj uspio sa neznatnim dijelom svog tužbenog zahtjeva u kojem slučaju je dužan tuženicima naknaditi parnični trošak.

Tuženike zastupa punomoćnik koji je odvjetnik kojima sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika pripada trošak sastava odgovora na tužbu, trošak zastupanja na ročištima 28. studenog 2024., 04. ožujka 2025., 28. svibnja 2025. i 20. studenog 2025. u iznosima od po 200,00 eura uz uvećanje od 10% na te iznose zbog zastupanja dvije stranke što iznosi 100,00 eura, te trošak PDV-a od po 25% na sve te iznose što iznosi 275,00 eura, ukupno 1.375,00 eura.

25. Radi svega navedenog sud je presudio kao u izreci.

U Poreču-Parenzo 22. prosinca 2025.

S u d a c:

Vlatka Markuš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, a rok za žalbu je 15 dana i počinje teći danom dostave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, kao i stranci koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a bila je uredno pozvana, smatrat će se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, rok za žalbu teče od dana dostave prema odredbama Zakona o dostavi pismena.