Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Karlovac

Poslovni broj: P-724/2019-64

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu po sucu pojedincu Ireni Šegavić u pravnoj stvari tužiteljice KŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima Jasmini Brkić Kristanić i Vladmiru Brkiću, odvjetnicima iz Karlovca, protiv 1.tužene TŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Rožman & Oredić iz Karlovca, 2.tužene NŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i 3.tužene EŠ, [adresa], 2158 Dural, NSW, Australija, OIB [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćnici LŠ, odvjetnici u [adresa], radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene 20. studenog 2025., u nazočnosti tužiteljice osobno i njenog punomoćnika, Vladimira Brkića, odvjetnika u Karlovcu, te punomoćnika 1.tužene ŠŠ, odvjetnika u [adresa], te 2.tužene osobno i njene punomoćnice, koja je punomoćnica i 3.tužene, LŠ, odvjetnice u [adresa], **.**.2025.

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se 1. tuženoj TŠ, 2. tuženoj NŠ i 3. tuženoj EŠ da tužiteljici KŠ isplate i to 1. tužena TŠ iznos od 4.839,27 eura, 2. tužena NŠ iznos od 8.116.26 eura i 3. tužena EŠ iznos od 737,84 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe tj. od 07.02.2024.g. pa do isplate, u roku od 15 dana."

II.Nalaže se tužiteljici KŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da 1.tuženoj TŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove postupka u iznosu od 2.581,00 EUR sa zateznom kamatom od 22. prosinca 2025. do isplate, i to po stopi po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III.Nalaže se tužiteljici KŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da 2.tuženoj NŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i 3.tuženoj EŠ, [adresa], 2158 Dural, NSW, Australija, OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove postupka u iznosu od 2.525,00 EUR sa zateznom kamatom od 22. prosinca 2025. do isplate, i to po stopi po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu radi utvrđenje vlasništva i izdavanje tabularne isprave u odnosu na nekretnine koje su prije reambulacije bile označene kao kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]. Tužbu u odnosu na TŠ i NŠ izjavila je 13. lipnja 2019., a u odnosu na EŠ, **.**.2022. time da su parnice sada spojene. Tužiteljica dalje navodi da su prema katastarskim evidencijama obje nekretnine istovjetne kčbr. [katastarska čestica] livada u površini od 3469 m2, koja je upisana u posjedovnom listu 404 k. o. [katastarska općina] kao posjed ĐŠ, r. K, [adresa]. Tužiteljica navodi da je navedene nekretnine kupila još 1990. od izvanknjižne vlasnice HŠ kojoj je isplatila kupoprodajnu cijenu. Pismeni ugovor o kupoprodaji nije sačinjen, ali je po izvršenoj kupoprodaji stupila u posjed kupljene nekretnine koja se nalazi uz nekretninu tužiteljice pod oznakom kčbr. [katastarska čestica], a prama gruntovnim oznakama kčbr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], koja je od ranije u njenom suvlasništvu, i koje je uživala i danas uživa tako da istu kosi. Za vrijeme Domovinskog rata i sve do 2006., nekretnine na tom području su bile minirane pa se u tom razdoblju nisu mogle koristiti, a po razminiranju, tužiteljica navodi da je nastavila s korištenjem nekretnina na način kako je to i ranije činila, time da je nitko nikada u tome nije smetao niti ograničavao. Obzirom nije sačinjen pismeni ugovor o kupoprodaji, tužiteljica navodi da se nije mogla upisati kao vlasnica kupljenih nekretnina. Obzirom predmetne nekretnine neometano i neprekidno koristi temeljem valjanog pravnog osnova više od 28 godina, to tužiteljica navodi da je nekretnine stekla dosjelošću pa tužbom traži da se utvrdi vlasnicom nekretnina, što su tuženici dužni priznati i izdati joj tabularnu ispravu, koju će u protivnom zamijeniti presuda.

2. U odgovoru na tužbu 1.tužena ističe da zbrojene površine utuženih čestica ne slažu se s površinom kčbr. [katastarska čestica]. livada površine 3469 m2. Naime, kčbr. [katastarska čestica] livada je površine 1228 m2 dok je kčbr. [katastarska čestica] livada površine 2696 m2. Ukoliko se zbroje te površine ispada da te dvije čestice zbrojeno imaju površinu od 3924 m2 odnosno 500 m2 više nego li je površina kčbr. [katastarska čestica] livada površine 2469 m2. Nadalje, 1. tužena ističe da je u samostalnom i neometanom posjedu, još od kada je temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju koji je imala s ranijim vlasnikom upisana kao vlasnik. Prije toga je njena sestra koja je njen pravni prednik bila u posjedu predmetne čestice.

1.tužena navodi da je vođena načelom povjerenja u zemljišne knjige iz članka 122. i načela povjerenja u istinitost zemljišnih knjiga iz članka 123. i načela povjerenja u potpunost iz članka 124. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje ZV) sklopila Ugovor o doživotnom uzdržavanju kojim se obvezala BŠ hraniti, davati joj sve za život u odjeći, obući, brinuti u bolesti, pribavljati liječničku pomoć i lijekove, te ju nakon smrti pokopati po mjesnim običajima, a zauzvrat je BŠ 1.tuženoj u vlasništvo obećala dati niz nekretnina između kojih i spornu kčbr. [katastarska čestica] livadu površine 342 čhv. 1.tužena navodi da je prije sklapanja ugovora pregledala zemljišne knjige, te nije uočila bilo kakav upis ili zabilježbu koja bi ukazivala da treća osoba polaže neka prava na spornu česticu. Zašto tužiteljica nije, a kada bi bilo istina da je predmetnu česticu kupila, kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisala na svoje ime 1.tužena ne zna.. Nadalje, tužena navodi da tužiteljica nije mogla kupiti tu česticu od HŠ jer ista nikada nije bila vlasnik te nekretnine, pa stoga tužiteljica nije mogla kupiti predmetnu nekretninu od nevlasnika. Nadalje, u posjedu te čestice je 1.tužena i uživa je na način da je u njenom ime i za njen račun kose i održavaju njen suprug i sin. Tužena ističe da tvrdnje tužiteljice nisu potkrijepljene nikakvim materijalnim dokazima. Suprotno tome, čak ni sama tužiteljica ne zna kada je navodno sklopljen ugovor s UŠ, te je li postojao ili nije postojao pisani ugovor. Uvidom u zapisnik od 5. lipnja 2019.vidljivo je da tužiteljica navodi: "Izjavljujem da sam kčbr. [katastarska čestica] u površini od 610 čhv k. o. [katastarska općina] kupila od posjednice HŠ r. GŠ, [adresa], u 6.mjesecu 1991. godine. Kupoprodajni ugovor nije rađen, ali je napisan na jedan papir kojeg više ne posjedujem. Nikakav dokaz o kupnji ne posjedujem." U odnosu na traženje tužiteljice da se upiše kao vlasnica temeljem dosjelosti, tužena ističe da u svakom slučaju ne postoji obveznopravni odnos između stranaka temeljem kojeg bi tužena bila dužna izdati tužiteljici tabularnu ispravu. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. U odgovoru na tužbu 2. i 3. tužena poriču da je tužiteljica kupila od izvanknjižne vlasnice SŠ nekretninu oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da je po izvršenoj kupoprodaji stupila u posjed predmetne nekretnine te da je od tada uživa tako da je kosi. Nekretnina je vlasništvo i posjed tuženica koje su iste naslijedile iza smrti pok.HŠ, a temeljem rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-563/08-10 UPP/OS-95-08 od 21. studenog 2008. Tužene navode da nitko nije vidio tužiteljicu da bi obrađivala predmetnu česticu, niti je predmetna čestica uopće obrađivana, već je zarasla u šikaru, što potvrđuju i Elaborati o stanju i vrijednosti predmetne nekretnine, izrađeni od strane stalnih sudskih vještaka u postupku osiguranja dokaza koji se vodio pred Uredom državne uprave u Karlovačkoj županiji. Elaboratom stalnog sudskog vještaka Damira Nedjeljka, dipl.ing. od 15. veljače 2019. utvrđeno je da je predmetna čestica obrasla biljkama sviba, trnine, kurike i gloga, odnosno da je ista u fazi šikare, a isto je vidljivo i iz priložene fotodokumentacije u citiranom elaboratu, kao i elaboratu KŠJ, dipl.ing.agr. Tužene poriču da je tužiteljica kupila predmetnu nekretninu od pok.HŠ. Obzirom je pred Uredom državne uprave u Karlovačkoj županiji u tijeku postupak potpunog izvlaštenja nekretnina u k. o. [katastarska općina], između ostalog i nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], očito je da se tužiteljica pokušava na sve načine domoći dosuđene naknade za izvlaštenu nekretninu. Tužene su prvi put čule da je tužiteljica navodno od pok.HŠ kupila predmetnu nekretninu, na usmenoj raspravi održanoj pred Uredom državne uprave dana 5. lipnja 2019. kada je tužiteljica iskazala da je kčbr. [katastarska čestica] kupila u 6. mjesecu 1991., dok u tužbi navodi da je kupila 1990. Na te okolnosti tužiteljica ne nudi dokaze osim saslušanja svog supruga i sina, čiji su iskazi svakako upitne vjerodostojnosti. Obzirom tužiteljica nije vlasnica niti posjednica predmetne nekretnine, niti je itko od susjeda ikada vidio tužiteljicu da bi istu uživala na bilo koji način, tužene predlažu odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

4. Podneskom od 7. veljače 2024. tužiteljica je preinačila tužbu tako da sada traži isplatu naknade koja je isplaćena tuženicima nakon što su predmetne nekretnine potpuno izvlaštene po prijedlogu Hrvatskih voda radi zahvata u prostoru infrastrukturne namjene, vodnogospodarskog sustava, uređenja voda i vodotoka – nasipi uz desnu obalu Mrežnice te lijevu i desnu obalu Korane za zaštitu [adresa] i [adresa], 2.skupine. Tužiteljica navodi da je prisustvovala usmenim raspravama na kojima je osporila pravo vlasništva knjižnim vlasnicima i suvlasnicima predmetnih nekretnina, navodeći da je ona te nekretnine kupila od posjednice HŠ još 1991., od kada se nalazi u posjedu tih nekretnina i nesmetano ih koristi. Tijekom postupka mijenjalo se vlasničko stanje u zemljišnim knjigama, a naposljetku je proveden postupak osnivanja, obnove ili dopune zemljišne knjige na osnovi Zakona o zemljišnim knjigama za k. o. [katastarska općina] pa su formirane nove čestice koje su sada upisane kao vlasništvo Republike Hrvatske – javno dobro u općoj uporabi na upravljanju Hrvatskih voda, zbog čega je prvotnopostavljeni tužbeni zahtjev postao neostvariv.

5. Obzirom je umjesto zahtjeva radi utvrđenja vlasništva postavljen zahtjev radi isplate, radi se o objektivnoj preinaci tužbe koja je dopuštena rješenjem Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-525/2024-2 od 5. ožujka 2025. obzirom je ostvarena iznimka iz odredbe članka 190. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP) o preinaci tužbe do zaključenja glavne rasprave tj. da tužiteljica bez svoje krivnje nije mogla preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka te je isto i svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u rješenje zemljišnoknjižnog odjela ovog suda Z-2311/15 od 2. veljače 2009., zapisnik od 5. lipnja 2019. u prostorijama Karlovačke županije, rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Blanke Žaja iz [adresa], poslovni broj: O-563/08-10, UPP/OS-95/08 od 21. studenog 2008., procjene na listu 36-46, te na listu 53-55, povijesni prikaz iz zemljišnih knjiga za zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], izvadak iz zemljišne knjige za zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dokumentaciju iz zemljišnih knjiga na listu 154-186, zapisnike sastavljene 5. lipnja 2019. u prostorijama Karlovačke županije na listu 195-202, rješenje Ureda državne uprave u Karlovačkoj županiji, Službe za gospodarstvo i imovinskopravne poslove od 10. srpnja 2019., te od 11. lipnja 2019., dopunsko rješenje od 6. kolovoza 2019., dopis Hrvatskih voda od 6. kolovoza 2025., te Upravnog odjela za opću upravu Karlovačke županije od 1. rujna 2025., dopis Upravnog odjela za opću upravu KŽ od 27. listopada 2025., saslušao svjedoke VŠ, ZŠ, IŠ, DŠ, OŠ, MŠ, ĆŠ i CŠ, tužiteljicu i 2. tuženu kao stranku.

7. Očevid i geodetsko vještačenje nisu provedeni obzirom je tužiteljica odustala od ovih dokaza zbog okolnosti da je stanje na licu mjesta promijenjeno zbog izgradnje sustava za obranu od poplava. Međutim, među strankama nije bilo sporno o kojim nekretninama se radi, a i saslušani svjedoci su točno identificirali sporne čestice.

8. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Prema zapisniku klasa: UP/I-943-04/19-01/163 urbroj: 2133-03-03/6-19-3 koji je sastavljen 5. lipnja 2019. u prostorijama Karlovačke županije, na usmenoj raspravi u predmetu potpunog izvlaštenja nekretnina u k. o. [katastarska općina] za zahvat u prostoru infrastrukturne namjene, vodnogospodarskog sustava uređenja voda i vodotoka-nasipi uz desnu obalu Mrežnice te lijevu i desnu obalu Korane za zaštitu [adresa] i [adresa], na prijedlog Hrvatskih voda, vidljivo je da se izvlaštenje provodi u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] površine 610 čhv k. o. [katastarska općina], pod novom oznakom 1118/1 površine 292 m2 i kčbr. [katastarska čestica] površine 1883 m2, k. o. [katastarska općina], u suvlasništvu AŠ u 2/24 dijela, GŠ u 2/24 dijela, RŠ u 2/24 dijela, ČŠ u 2/24 dijela, PŠ u 2/24 dijela, FŠ u 1/24 dijela, JŠ u 1/24 dijela i NŠ u 12/24 dijela, odnosno prema katastarskim podacima, dio kčbr. [katastarska čestica] površine 3469 m2 upisane u posjedovni list broj 404 k. o. [katastarska općina] pod novom oznakom kčbr. [katastarska čestica] površine 292 m2 i kčbr. [katastarska čestica] površine 1883 m2 k. o. [katastarska općina] u posjedu HŠ iz [adresa]. Ovoj raspravi prisustvovala je tužiteljica i izjavila prigovor da se radi o njenoj nekretnini koju je u 6. mjesecu 1991. kupila od posjednice HŠ.

10. Pravomoćnim rješenjem Ureda državne uprave u Karlovačkoj županiji klasa:

UP/I-943-04/9-01/130 urbroj: 2133-03-03/1-19-05 od 11. lipnja 2019. prihvaćen je prijedlog Hrvatskih voda za potpuno izvlaštenje nekretnina radi zahvata u prostoru infrastukturne namjene vodnogospodarskog sustava uređenja voda i vodotoka-nasipi uz desnu obalu Mrežnice te lijevu i desnu obalu Korane za zaštitu [adresa] i [adresa], te postaje vlasništvo Republike Hrvatske, javno vodno dobro u općoj upotrebi na upravljanju Hrvatskih voda, zemljište, između ostalih, pod novom oznakom kčbr. [katastarska čestica] površine 650 m2, kčbr. [katastarska čestica] površine 276 m2, sve k. o. [katastarska općina], vlasništvo i posjed TŠ, a prema dopunskom rješenju od 6. kolovoza 2019. izvlaštenje je provedeno, između ostalog, i na preostalom dijelu kčbr. [katastarska čestica] površine 314 m2 k. o. [katastarska općina].

11. Pravomoćnim rješenjem Ureda državne uprave u Karlovačkoj županiji klasa:

UP/I-943-04/9-01/163 urbroj: 2133-03-03/6-19-7 od 10. srpnja 2019. prihvaćen je prijedlog Hrvatskih voda za potpuno izvlaštenje nekretnina radi zahvata u prostoru infrastukturne namjene vodnogospodarskog sustava uređenja voda i vodotoka-nasipi uz desnu obalu Mrežnice te lijevu i desnu obalu Korane za zaštitu [adresa] i [adresa], te postaje vlasništvo Republike Hrvatske, javno vodno dobro u općoj upotrebi na upravljanju Hrvatskih voda, zemljište, između ostalih, pod novom oznakom kčbr. [katastarska čestica] površine 292 m2 i kčbr. [katastarska čestica] površine 1883 m2, sve k. o. [katastarska općina], u suvlasništvu AŠ u 2/24 dijela, GŠ u 2/24 dijela, RŠ u 2/24 dijela, ČŠ u 2/24 dijela, PŠ u 2/24 dijela, FŠ u 1/24 dijela, JŠ u 1/24 dijela i NŠ u 12/24 dijela.

12. Prema dopisu Hrvatskih voda od 06. kolovoza 2025. proizlazi da su tužene i njihovi pravni prednici na ime naknade za izvlaštene nekretnine u k. o. [katastarska općina], koje su predmet ovog postupka, primile naknade:

- 1. tužena TŠ za kč. br. [katastarska čestica] od 650 m2, kč. br. [katastarska čestica] od 276 m2 i kč. br. [katastarska čestica] od 314 m2 (ranije kčbr. [katastarska čestica] od 342 čhv), i to

- za kč. br. [katastarska čestica] iznos od 19.451,80 kuna

- za kč. br. [katastarska čestica] iznos od 8.217,69 kuna i

- za kč. br. [katastarska čestica] iznos od 8.792,00 kuna

odnosno ukupno 36.461.49 kuna ili 4.839,27 eura

-2. tužena NŠ i njeni prednici za 11/12 dijela kč. br. [katastarska čestica] od 292 m2 i 11/12 dijela kč. br. [katastarska čestica] od 1883 m2 (ranije kč. br. [katastarska čestica] od 610 čhv) ukupno 61.151,98 kuna ili 8.116,26 eura

-3. tužena EŠ za 1/12 dijela kč. br. [katastarska čestica] od 292 m2 i 1/12 dijela kč. br. [katastarska čestica] od 1883 m2 (ranije kč. br. [katastarska čestica] od 610 čhv) ukupno 5.559,27 kuna ili 737,84 eura.

13. Tužiteljica u ovom postupku tvrdi da su tuženicama nepripadno isplaćeni navedeni iznosi koji su trebali biti isplaćeni tužiteljici koja tvrdi da je predmetne nekretnine stekla dosjelošću pa da su tužene samo formalno upisane u zemljišnim knjigama kao vlasnice nekretnina.

14. Tužiteljica tvrdi da je predmetne nekretnine stekla dosjelošću poštenim i neometanim posjedom nakon što ih je kupila od izvanknjižne, ali stvarne vlasnice HŠ još 1990. kada je i stupila u posjed predmetnih nekretnina. Obzirom na navedene okolnosti i okolnost da prema navodima tužiteljice nije sačinjen pismeni kupoprodajni ugovor, za dosjelost su mjerodavne odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (dalje: ZOVO) koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. prema kojem treba primijeniti dvadesetogodišnji rok dosjelosti iz odredbe članka 28. stavak 4. ZOVO koji propisuje da pošteni posjednik nepokretne stvari, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina.

15. Ako do 1.siječnja 1997. kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00,73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09 – dalje: ZV-a) nije istekao propisani dvadesetogodišnji rok, to je odredbom članka 159. stavaka 3. ZV također propisano dvadeset godina samostalnog i poštenog posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću nekretnine.

16. Odredbom članka 388.stavak 3. ZV određeno je da rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom st.2.ovog članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

17. Odredbom st.2. navedenog članka je propisano da stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

18. Osim, potrebnog roka za dosjelost u trajanju od dvadeset godina samostalnog i neometanog posjeda, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću neophodna pretpostavka je poštenje posjednika. Ako je posjednik znao ili je morao znati da mu ne pripada pravo samostalno posjedovati stvar, nisu ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništvu putem dosjelosti. Posjednik koji nije barem pošten ne može svoj posjed pretvoriti u pravo vlasništva putem izvanredne dosjelosti bez obzira na to koliko dugo trajao taj posjed.

19. Na te okolnosti saslušani su svjedoci te tužiteljica i 2.tužena kao stranke, obzirom 1. i 3. tužena, uredno pozvane, nisu pristupile na glavnu raspravu radi provođenja dokaza saslušanjem stranaka.

20. Iz iskaza tužiteljice KŠ proizlazi da na Logorištu ima svoju zemlju koju naslijedila od svoje majke HŠ, dok se u odnosu na predmetno zemljište radi o susjednom zemljištu koje je bilo od druge HŠ, [adresa]. Tužiteljica je iskazala da je vlasnica susjednog zemljišta HŠ imala osobno vozilo marke "fićo" kojim je vozila flance radi prodaje na tržnici. Flance nije uzgajala na predmetnom zemljištu nego na svom drugom zemljištu. Obzirom je HŠ često znala piti kavu u dvorištu ŽŠ, koja je bila susjeda tužiteljice preko puta, to je i tužiteljica s njima pila kavu. Prilikom tih razgovora, HŠ zatražila je da tadašnji suprug tužiteljice, MŠ, pokosi i njeno zemljište kada bude kosio i svoje zemljište te da travu iskoriste za svoju stoku pa su 80tih godina kosili zemljište tužiteljice na njeno traženje. Nakon nekog vremena, tužiteljica navodi da im je (tužiteljici i njenom suprugu) HŠ ponudila da kupe od nje predmetno zemljište. Tužiteljica je dalje iskazala da je HŠ 1990. dala kaparu za predmetno zemljište, a ostatak kupoprodajne cijene isplatila HŠ u 5.mjesecu 1991. Tužiteljica je iskazala da se ne sjeća iznosa kupoprodajne cijene, zna samo da su prodali kravu i tele za isplatu kupoprodajne cijene. Nadalje je iskazala da je u pismenoj formi sačinjena samo potvrda o davanju kapare za kupovinu zemljišta koju je tužiteljica ispisala svojom rukom jer je kao upravna referentica znala sačiniti takvu ispravu, a ispravu su potpisale tužiteljica i HŠ time da se sve događalo u kući spomenute ŽŠ. Nakon isplate kupoprodajne cijene u cijelosti nisu sačinile ugovor o kupoprodaji koji bi bio podoban za prijenos zemljišta u zemljišnim knjigama obzirom bi takav ugovor trebalo predati Poreznoj upravi, a tužiteljica je iskazala da tada nije imala novaca za plaćanje poreza. Tužiteljica je iskazala da potvrdu o kapari više ne posjeduje zbog seljenja u ratnim okolnostima. Posljednji put su zemljište pokosili u 6.mjesecu 1991. a onda je počeo rat pa su se iselili iz Logorišta po kojem su padale granate. Nakon završetka Domovinskog rata (1995.) nitko nije dolazio na predmetno zemljište jer je bilo minirano sve do 2005. Niti nakon razminiranja 2005. nitko nije dolazio na predmetno zemljište zbog straha od zaostalih mina pa je predmetno zemljište, zajedno s okolnim zemljištem zaraslo sve dok nije izvlašteno od Hrvatskih voda i sada služi za obranu od poplava. Na sastanku u Županiji povodom izvlaštenja bila je samo u svezi zemljišta koje je glasilo na NŠ iako nije bila službeno pozvana, a za sastanak je saznala jer je bila pozvana za svoje zemljište koje je naslijedila od majke. Obzirom na tom sastanku nisu uvažili njene navode, podnijela je ovu tužbu. Na sastanku povodom izvlaštenja zemljišta koje je glasilo na TŠ nije bila obzirom je mislila da je prethodni sastanak bio za cjelokupno predmetno zemljište. Tužiteljica je iskazala da ne poznaje KŽ niti joj je poznato ima li kakve veze s predmetnim zemljištem. Tužiteljica je iskazala da nakon Domovinskog rata nije sklopila kupoprodajni ugovor radi upisa u zemljišne knjige jer ju je njen sin tražio nekoliko puta poslije rata, ali je nije našao, a u međuvremenu je na to i zaboravila.

21. Saslušan kao svjedok VŠ, sin tužiteljice iskazao je identično kao tužiteljica osim u odlučnoj okolnosti koji se odnosi sklapanje kupoprodajnog ugovora. Naime, ovaj svjedok je iskazao da su njegova majka i HŠ, osim ugovora o kapari, sklopile i kupoprodajni ugovor na već gotovom formularu. Svjedok je iskazao da su njegovi roditelji dali kaparu iz vlastitih sredstava, a za kupoprodajnu cijenu su prodali svinju i tele ili dva teleta.

22. Svjedok MŠ, od 1994.bivši suprug tužiteljice, iskazao je da je 80tih godina kosio predmetno zemljište iz usluge HŠ. Onda su 1990. stupili u kontakt s HŠ i kaparili predmetno zemljište, a nakon toga isplatili kupoprodajnu cijenu, ne sjeća se koliko. Sjeća se jedino da su za kaparu prodali tele. Svjedok je iskazao da je bio sklopljen pismeni ugovor o kupoprodaji jer je bio prisutan potpisivanju ugovora jer da kada je ugovor sačinjen, tada je i potpisan. U daljnjem dijelu svog iskaza, upitan je li ugovor napisan rukom ili mašinski, svjedok je odgovorio da je prvo napisan rukom, a onda mašinski, da ne zna točno jer tada nije bio doma, išao je po terenu.

23. Sud nije povjerovao tužiteljici da je predmetno zemljište kupila od HŠ koje je nakon toga neometano posjedovala do početka Domovinskog rata obzirom su u korist tužiteljice iskazali jedino njen sin i bivši suprug čiji iskazi su pristrani zbog bliskog srodstva (sin tužiteljice) i osobne zainteresiranosti (bivši suprug kojem tužiteljica priznaje da bi se radilo o bračnoj tečevini). Osim toga, sud im nije povjerovao obzirom su kontradiktorno iskazali o odlučnim okolnostima. Iako je tužiteljica iskazala da nije sklopljen pismeni ugovor o kupoprodaji već samo potvrda o kapari, oba svjedoka su iskazali da je sklopljen pismeni ugovor o kupoprodaji. Svjedok MŠ, bivši suprug tužiteljice bio je kontradiktoran i sam sebi jer je prvo iskazao da je bio prisutan kod potpisivanja ugovora o kupoprodaji koji je tada i sačinjen, a u kasnijem tijeku iskaza, upitan je li ugovor bio sačinjen rukom ili mašinski, isti odgovorio da nije bio doma jer je bio na terenu.

24. Tužiteljica stoga nije dokazala niti da je od HŠ kupila predmetno zemljište isplatila kupoprodajnu cijenu niti da ga je neometano i pošteno posjedovala nakon 1990. obzirom tu okolnost nije dokazala niti ispravama niti saslušanjem nepristranih svjedoka već su u njenu korist svjedočili samo njen sin i bivši suprug kojima sud nije povjerovao iz gore navedenih razloga.

25. Ostali svjedoci (ZŠ( sin 2.tužene), IŠ (snaha 2.tužene), DŠ (snaha 1.tužene), OŠ (u daljnjem srodstvu s 2.tuženom), CŠ (nije u rodu, nije u svađi), ĆŠ (sin 1.tužene) saslušani u ovom postupku potvrdili su da HŠ nije nikome prodala predmetno zemljište pa tako niti tužiteljici.

26. Navedeni svjedoci potvrdili su u svojim iskazima ono što proizlazi iz zemljišnih knjiga i slijeda stjecanja zemljišta od upisanih zk vlasnica:

- nasljeđivanjem, na temelju rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Blanke Žaje iz [adresa] poslovni broj O-563/08-10 UPP/OS-95/08 od 21. studenog 2008. kojim su iza pok.HŠ, rođ.JŠ iz [adresa], ranije [adresa], između ostalog na nekretnini oznake kčbr. [katastarska čestica] od 610 čhv upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], proglašeni nasljednicima: AŠ u 2/24 dijela, GŠ u 2/24 dijela, RŠ u 2/24 dijela, ČŠ u 2/24 dijela, PŠ u 2/24 dijela, FŠ u 1/24 dijela, JŠ u 1/24 dijela i NŠ u 12/24 dijela

- na temelju Ugovora o doživotnom uzdržavanju od 28. siječnja 2009. koji su sklopile TŠ kao davateljica uzdržavanja i BŠ kao primateljica uzdržavanja, u odnosu, između ostalih nekretnina, i za kčbr. [katastarska čestica] od 342 čhv upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina])

27. Nadalje, nije sporno da su predmetne nekretnine nakon Domovinskog rata bile minirane, a nakon razminiranja ostale su zapuštene i zarasle, a tako proizlazi i iz procjena i elaborata ovlaštenih sudskih vještaka koji su bili angažirani za potrebe izvlaštenja, i to iz Elaborata stalnog sudskog vještaka Damira Nedjeljka, dipl.ing. od 15. veljače 2019. te Elaboratu Maje TŽ, dipl.ing.agr.

28. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, ocjene svih dokaza zajedno i svakog dokaza posebno, ovaj sud je utvrdio da tužiteljica nije dokazala da je predmetne nekretnine kupila od stvarnih vlasnica i posjednica, nije dokazala isplatu kupoprodajne cijene, kao što nije dokazala da se od 1990. nalazila u neometanom i samostalnom posjedu predmetne nekretnine, obzirom je na te okolnosti predložila saslušanje sina i bivšeg supruga koji su osobno zainteresirani za ishod postupka, i čiji iskazi su bili kontradiktorni u odlučnim okolnostima. Stoga je sud odbio tužbeni zahtjev radi isplate naknade za izvlaštene nekretnine obzirom nije utvrdio da bi tužiteljica bila stvarna vlasnica nekretnina, odnosno nije utvrdio da ih je stekla dosjelošću.

29. Tuženicima pripada pravo na naknadu parničnih troškova u cijelosti temeljem odredbe članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) obzirom su u cijelosti uspjeli u sporu.

30. 1.tužena je imala trošak zastupanja po punomoćniku-odvjetniku odmjerenog u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), i to za sastav odgovora na tužbu i podneska od 26.5.2020. iznos od 200,00 EUR za svaki podnesak prema Tbr.8.t.1., za zastupanje raspravama 1.6.2020, 14.3.2022, 25.10.2022., 7.3.2024., 21.5.2025., 10.10.2025., 20.11.2025. iznos od 200,00 EUR za svaku raspravu prema Tbr.9.t.1., za pristup na ročište za objavu presude 100,00 EUR Tbr.9.t.3. sve uvećano za PDV od 25% prema Tbr.46. i trošak svjedoka od 206,00 EUR, što ukupno iznosi 2.581,00 EUR, koji iznos je naložen tužiteljici isplatiti 1.tuženoj na ime naknade troškova postupka zajedno sa zatraženom zateznom kamatom do dana donošenja prvostupanjske presude.

31. 2. i 3.tužene su imale trošak zastupanja po punomoćniku-odvjetniku odmjerenog u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), i to svaka za sastav odgovora na tužbu koji su dani u odvojenim spisima (prije spajanja spisa) iznos od 200,00 EUR za svaki podnesak prema Tbr.8.t.1., za zastupanje na raspravi 1.6.2020, iznos od 200,00 EUR prema Tbr.9.t.1., za zastupanje na raspravama 14.3.2022, 25.10.2022., 7.3.2024., 21.5.2025., 10.10.2025., 20.11.2025. iznos od 200,00 EUR za svaku raspravu prema Tbr.9.t.1. koji iznos treba uvećati za 10% na ime zastupanja dvije osobe prema Tbr.40., za pristup na ročište za objavu presude 100,00 EUR Tbr.9.t.3. sve uvećano za PDV od 25% prema Tbr.46., što ukupno iznosi 2.525,00 EUR, koji iznos je naložen tužiteljici isplatiti 2. i 3. tuženoj na ime naknade troškova postupka zajedno sa zatraženom zateznom kamatom do dana donošenja prvostupanjske presude.

32. Tuženicama ne pripada zatraženi trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu. Obzirom na uspjeh u sporu tužene se ne nalaze u obvezi plaćanja pristojbe na odgovor na tužbu sukladno odredbi članka 4. točka 2. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18, 51/23).

33. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Karlovcu 22. prosinca 2025.

Sudac: Irena Šegavić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8 ZPP-a). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335 st. 9 ZPP-a). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz čl. 335. st. 9 ZPP-a sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335 st. 11. ZPP-a). Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. Jasmina Brkić Kristanić, odvjetnica u Karlovcu

2. OD Rožman & Oredić iz Karlovca

3. LŠ, odvjetnica u [adresa]