Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    K-846/2022-38

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    Gundulićeva 27

    S P L I T

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu po sucu pojedincu Marini Pavić uz sudjelovanje zapisničarke Maje Brnada, u kaznenom postupku protiv optuženika TT, zbog protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 3. u svezi stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15., 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj KO-DO-83/2022, nakon održane javne rasprave dana 2. prosinca 2025. i 19. prosinca 2025., a zaključene dana 19. prosinca 2025., u prisutnosti zamjenice braniteljice optuženika Gorane Roso, odvjetnice u Splitu, zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Splitu, Tine Barić, dana 22. prosinca 2025. objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    I. Na temelju članka 554. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. -Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19., 130/20, 80/22, 36/24 i 72/25, dalje: ZKP/08.)

    u t v r đ u j e  s e

    da je

    OPTUŽENIK: DT, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. T i pok. D djevojački DT, rođen **.**.1969. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, nezaposlen, neoženjen, bez djece, loših imovinskih prilika, bez imovine, bez čina, neodlikovan, trenutno se nalazi u Psihijatrijskoj bolnici Ugljan

    dana 15. studenoga 2021. u 9,10 sati, u stanju kroničnog alkoholizma, alkoholne psihoze i teške depresije, uslijed čega nije mogao shvatiti značenje svog postupanja niti vladati svojom voljom, nazvao ĆT, stručnu savjetnicu u Ministarstvu poljoprivrede, Sektoru za šume šumoposjednika, na njezin službeni mobitel pozivnog broja [broj telefona] dok se imenovana nalazila na svome radnom mjestu u [adresa] i rekao joj da želi izvršiti sječu stabala pa nezadovoljan što ga je imenovana izvijestila da mu je za sječu stabala na zatraženim česticama potrebna suglasnost svih suvlasnika tih čestica, u nakani da je zastraši, rekao imenovanoj: "Znate što, ja sad idem po oružje", što je kod ĆT izazvalo osjećaj uznemirenosti,

    dakle, u stanju neubrojivosti drugome ozbiljno prijetio kakvim zlom da bi ga ustrašio ili uznemirio, a djelo je počinjeno prema službenoj osobi u vezi s njezinim radom,

    čime je počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnja - djelo opisano u članku 139. stavak 3. u svezi stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, dalje u tekstu: KZ/11) i u svezi članka 24. KZ/11.

    II. Na temelju članka 554. stavak 1. ZKP/08. u vezi sa člankom 51. stavak 1. Zakona o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama (Narodne novine br. 76/14, dalje: ZZODS) optuženiku MT određuje se prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu u trajanju od 6 (šest) mjeseci.

    III. Na temelju članka 554. stavak 1. ZKP/08 , troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci, kao i nagrada branitelja, padaju na teret proračunskih sredstava.

    Obrazloženje

    1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu pod poslovnim brojem KO-DO-83/2022 od 27. siječnja 2022. protiv optuženika TT zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 3. u svezi stavka 1. KZ/11.

    1.1.Podneskom od 11. studenog 2025. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu je izmijenilo optužnicu s prijedlogom da se utvrdi da je optuženik u neubrojivom stanju počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv osobne slobode - prijetnja - djela opisano u članku 139. stavak 3. u svezi stavka 1. KZ/11, uz zahtjev da se optuženiku, nakon što se utvrdi da je počinio protupravno djelo u stanju neubrojivosti, odredi prisilan smještaj prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama („Narodne novine“ br. 76/14).

    2. Prije početka rasprave, a na temelju članka 552. stavak 2. ZKP/08, u nazočnosti suca, zamjenika Općinskog državnog odvjetništva u Splitu i zamjenice braniteljice optuženika ispitan je stalni sudski vještak psihijatar dr. Denis Sabljar radi ocjene okolnosti raspravne sposobnosti optuženika iz članka 325. stavak 5. ZKP/08, točnije je li isti sposoban shvatiti prirodu i svrhu kaznenog postupka, razumjeti procesne radnje i njihove posljedice, te se sporazumijevati s braniteljicom i davati joj upute.

    2.1. Nakon što je obavio razgovor s optuženikom DT koji se nalazi u Psihijatrijskoj bolnici Ugljan, stalni sudski vještak je kazao kako optuženik DT nije sposoban shvatiti prirodu i svrhu kaznenog postupka, razumjeti procesne radnje, sporazumijevati se s braniteljem i davati mu upute, odnosno raspravno je nesposoban.

    3. S obzirom da je rasprava održana u izočnosti optuženika koji je raspravno nesposoban zbog duševnih smetnji, u odnosu na osnovanost optužnice smatra se da je porekao osnovanost iste.

    4. S obzirom na takvo očitovanje optuženika, pristupilo se provođenju dokaznog postupka u kojem je u svojstvu svjedoka ispitana oštećenica – žrtva ĆT (list 115-117 spisa).

    4.1. Sud je suglasnošću stranaka u smislu odredbe članka 431. stavak 1. točka 6. ZKP/08 u dokazne svrhe pročitao sudsko-psihijatrijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Denisu Sabljaru (list 62-68 spisa).

    4.2. Nadalje, sud je u dokazne svrhe, na temelju odredbe članka 430. u vezi sa člankom 329. i 330. ZKP/08 izveo dokaz čitanjem isprava i reproduciranjem snimke i to zapisnika o ispitivanju osumnjičenika TT sukladno članku 208.a ZKP/08 u PUSD, Policijskoj postaji Sinj od 30. studenog 2021. zajedno sa DVD snimkom ispitivanja (list 10-13,16 spisa).

    4.3. Stranke nisu imale primjedbi na tijek dokaznog postupka, niti dokazne prijedloge za dopunu dokaznog postupka.

    5. Optuženik je u svojoj obrani pred policijskim istražiteljem u prostorijama Policijske postaje Sinj kazao kako je nazvao oštećenu ĆT koja ga je razljutila oko izdavanja popratnice oko pilanja drva. Nije joj rekao da će ići po oružje.

    6. Ispitana oštećena žrtva ĆT je kazala kako je zaposlena u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (ranije Ministarstvo poljoprivrede), u Sektoru za šume privatnih šumoposjednika, a njezino radno mjesto je u Splitu na adresi [adresa]. Sjeća se da je bila 2022. kada je u jutarnjim satima dok je bila na radnom mjestu zaprimila jedan poziv na svoj službeni broj mobitela i osoba joj se s druge strane predstavila imenom i prezimenom kao DT. U opisu njezinog radnog mjesta je inače zaprimanje zahtjeva za doznaku stabala i zahtjeva za izdavanje teretnog lista za drva u šumi i van šume. Optuženik joj je na mobitel kazao da on želi vršiti sječu stabala i prevesti ta drva, a ona mu je na to objasnila postupak i rekla da za takvo što treba dostaviti vlasnički list kako bi mu mogla izdati ovaj teretni list za sječu drva. On je na to burno reagirao, počeo je u jednom trenutku vikati i onda joj je kazao "znate što, ja sad idem po oružje i ja ću doć". Ovo ju je jako uznemirilo, odgovorila mu je kako ću sada prekinuti razgovor i pozvati policiju. S obzirom da nije mogla procijeniti kakvog je stanja osoba s druge strane linije misli da je njezina obveza bila pozvati policiju i spriječiti da se ne bi dogodilo kakvo zlo. I danas je uznemirena kada o tome priča. Nikada više je optuženik nije nazvao. Kada je svjedokinji sukladno članku 426. ZKP/08 predočen iskaz kojeg je dala pred državnim odvjetnikom dana 25. siječnja 2022. (list 21-23 spisa), svjedokinja je kazala kako je točno sve što je tada rekla i da ostaje kod takvog iskaza.

    7. Iz pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Denisa Sabljara, proizlazi da optuženik boluje od duševne bolesti kroničnog alkoholizma (F 10.2), alkoholne psihoze (F 10.5) i teške depresije (F 33.2). Vještak navodi kako optuženik tempore criminis nije uopće imao mogućnost vladanja svojom voljom i postupcima te nije mogao shvatiti značenje svojih postupaka, odnosno bio je neubrojiv. Zbog njegove ovisnosti o alkoholu postoji visok stupanj opasnosti da će počiniti teže kazneno djelo, radi čega preporučuje njegov prisilni smještaj u psihijatrijsku bolnicu. Vještak je naveo kako optuženik nije sposoban shvatiti prirodu i svrhu kaznenog postupka, niti razumjeti pojedine procesne radnje i njihove posljedice, nije sposoban pratiti tijek postupka, odgovarati na pitanja, sporazumijevati se s braniteljem i davati, mu upute, odnosno raspravno je nesposoban.

    8. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, te ocjene svakog dokaza pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima, sud je posebno cijenio iskaz ispitane svjedokinje te obranu optuženika, nakon čega je utvrdio da je optuženik DT u neubrojivom stanju počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 3. u svezi stavka 1. KZ/11, kako je to činjenično i pravno opisano i označeno u izreci ove presude.

    9. Naime, iskaz oštećenice žrtve ĆT sud je ocijenio kao vjerodostojan, argumentiran i stvarno proživljen jer detaljno opisuje sve odlučne činjenice vezane za ponašanje optuženika TT inkriminirane prigode, pri čemu oštećenica nema nikakvog razloga lažno teretiti optuženika kojeg uopće ne poznaje. Oštećenica se nalazila na svom radnom mjestu, u opisu kojeg je zaprimanje zahtjeva za doznaku stabala i zahtjeva za izdavanje teretnog lista za drva u šumi i van šume, a optuženik joj je nezadovoljan time što mu je rekla kako treba dostaviti vlasnički list i objasnila mu postupak oko sječe stabala, uputio prijetnju: "Znate što, ja sad idem po oružje". Sasvim je logično da se događaj zbio upravo onako kako je to opisala oštećenica žrtva, odnosno sud ocjenjuje istinitim iskaz oštećenice da joj je optuženik uputio prijeteće riječi. Ista je i na raspravi ukazala na to kako je i danas uznemirena kada iskazuje o predmetnom događaju. Iskaz imenovane oštećenice žrtve u suglasju je sa provedenim psihijatrijskim vještačenjem koje potvrđuje kako je optuženik osoba koja boluje od duševne bolesti kroničnog alkoholizma (F 10.2), alkoholne psihoze (F 10.5) i teške depresije (F 33.2), radi čega tempore criminis nije uopće imao mogućnost vladanja svojom voljom i postupcima, te nije mogao shvatiti značenje svojih postupaka. Upravo zbog takve duševne bolesti postoji visok stupanj vjerojatnosti da optuženik u budućnosti ponovi ili počini teže kazneno djelo. Povrh toga, iz spisa proizlazi kako je optuženik dugogodišnji psihijatrijski bolesnik koji se liječi u Psihijatrijskoj bolnici Ugljan, a u dosadašnjem liječenju nije došlo do promjena u psihičkom statusu te poboljšanje nije izgledno, isti nije sposoban živjeti samostalno izvan zaštićenih uvjeta te njegov otpust sa liječenja nije izgledan. Stoga se obrana optuženika TT ukazuje kao neosnovana jer je u suprotnosti sa iskazom ispitane oštećenice. Treba istaknuti kako čak i sam optuženik u jednom dijelu svoje obrane navodi da ga je oštećenica ove prigode naljutila.

    10. Na ovaj način nedvojbeno je utvrđeno da je optuženik predmetne prigode počinio protupravno djela zakonskih obilježja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 3. svezi stavka 1. KZ/11 i u svezi članka 24. KZ/11.

    11. Za postojanje kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 3. u svezi stavka 1. KZ/11. od odlučnog značaja jest da li je službenoj osobi upućena ozbiljna prijetnja kakvim zlom radi zastrašivanja ili uznemiravanja, a koja je u svezi s njezinim radom.

    11.1. Djelo je ostvareno kad radnja počinitelja u objektivnom smislu predstavlja naročito ozbiljnu prijetnju bez obzira na to kakav su učinak prouzročile kod osobe kojoj su upućene. Stoga ozbiljnost prijetnje se ne prosuđuje samo na temelju izgovorenih riječi, već iz okolnosti i konteksta cijelog događaja.

    11.2. Sud je utvrdio da je optuženik izrekao riječi za koje se tereti, a koje je uputio prema ĆT, odnosno službenoj osobi jer je ona zaposlena kao stručna savjetnica u Ministarstvu poljoprivrede, Sektoru za šume šumoposjednika, i to na njezin službeni mobitel dok se imenovana nalazila na svome radnom mjestu. Prijetnja je nesporno bila vezana uz njezin rad, jer je optuženik očito bio nezadovoljan njezinim odgovorom oko sječe šume. Optuženik je ovo prijetnju izgovorio prema njemu nepoznatoj osobi u neubrojivom stanju, njegovi postupci su nepredvidivi, a žrtva je prijetnju ozbiljno doživjela i uznemirila ju je. Štoviše na raspravi je čak kazala kako nije uopće mogla procijeniti kakvog je stanja osoba s druge strane linije i policiju je pozvala kako bi spriječila da se dogodi kakvo zlo. Istaknula je kako je i danas uznemirena kada o tome priča.

    12. Što se tiče ubrojivosti optuženika, od samog početka postupka bilo je očito da kod optuženika postoje značajne duševne smetnje, pa je u tom smislu naloženo stalnom sudskom vještaku za psihijatriju dr. Denisu Sabljaru vještačenje optuženikove ubrojivosti tempore criminis, koji nalaz i mišljenje je sud u cijelosti prihvatio kao visokostručan i argumentiran jer je sačinjen po pravilima struke, a ni stranke na isto nisu imale primjedbi. U svom pisanom nalazu i mišljenju, vještak je zaključio da je optuženik osoba koja boluje od duševne bolesti (pasus 7.), u vrijeme ostvarenja zakonskih obilježja protupravnog djela za koja se tereti da nije bio u mogućnosti shvatiti značenje svog postupanja i nije mogao vladati svojom voljom, odnosno bio je neubrojiv. Prema procjeni vještaka kod optuženika postoji visok stupanj opasnosti da će počiniti teže kazneno djelo radi čega preporučuje njegov prisilni smještaj u psihijatrijsku bolnicu.

    12.1. Bez obzira što optuženik u vrijeme izvršenja protupravnog djela nije bio ubrojiv i kod takvih osoba postoji psihički proces donošenja odluke za poduzimanje protupravnog djela, ali ne kao posljedica slobodnog misaonog procesa kao kod zdravih osoba, već kao posljedica bolesnog duševnog stanja koje onemogućuje pravilno rasuđivanje i slobodno odlučivanje, to onda namjeru takvih osoba treba cijeniti prema objektivnim pokazateljima njihovog ponašanja, te ocjenjivati takvo ponašanje u sklopu uobičajenog razumnog ponašanja prosječne osobe. Imajući u vidu ponašanje optuženika utužene prigode, činjenicu da je prijetio oružjem službenoj osobi u vezi s njezinim radom, onda se opravdano može zaključiti kako kod uobičajenog slijeda događaja ovakvim ponašanjem se manifestira volja za ozbiljnom prijetnjom.

    12.2. Isto tako, u dijelu u kojem se govori o svijesti kod optužene osobe, a radi se o osobi kod koje je utvrđena teška duševna bolest, i u tom dijelu treba primijeniti iste objektivne kriterije kod utvrđivanja elemenata svijesti. Pri tome treba ukazati kako je utvrđeno ponašanje optuženika kod kojeg on poduzima radnje koje trebaju dovesti do odgovarajuće posljedice, pa prema tome kod njega postoji svijest da će prijeteći kod žrtve izazvati strah ili uznemirenost odnosno željenu posljedicu, te se u slučaju kaznenog djela prijetnje zakonska obilježja kaznenog djela ostvaruju i kad počinitelj nema namjeru ostvariti izrečenu prijetnju, kao i je li žrtvi izrečena neposredno ili posrednim putem, već je bitno da je ona takva da je s obzirom na okolnosti objektivno prikladna da u osobe kojoj je upućena izazove strah, uznemirenost, a o čemu je iskazivala ĆT.

    12.3. Dakle, optuženik je ostvario sva zakonska obilježja utuženog protupravnog djela koje se može počiniti isključivo s namjerom, ali pritom treba napomenuti da je njegova volja tempore criminis bila pogrešno formirana odnosno rezultat je biopsihološkog stanja uslijed kojeg isti nije mogao ispravno, smišljeno rasuđivati i odlučivati, odnosno nije mogao shvatiti štetnost svojih učina niti se mogao suzdržavati da te radnje ne čini, te nije mogao voljno kontrolirati niti savladavati svoje težnje koje su ga navodile na protupravno djelo, jer je njegovo bolesno duševno stanje dovelo do poremećaja psihičkih funkcija u vidu nemogućnosti shvaćanja svoga djela i nemogućnosti upravljanja svojom voljom zbog čega je isti nesposoban za krivnju.

    12.4. Imajući u vidu sve navedeno, prvenstveno visokostručni nalaz i mišljenje sudskog vještaka psihijatara dr. Denisa Sabljara, kao i ostale izvedene dokaze koji idu u prilog njenom vještačenju, sud je nedvojbeno utvrdio kako je optuženik postupajući na način opisan u činjeničnom opisu, odnosno prijeteći ĆT kakvim zlom da bi je ustrašio ili uznemirio, počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 3. u svezi stavka 1. KZ/11, kao i da ga je počinio u stanju neubrojivosti.

    13. Što se tiče optuženikove opasnosti za okolinu i vjerojatnosti od ponavljanja djela, vještak dr. Denis Sabljar je zaključio da zbog duševne bolesti kod optuženika alkoholne psihoze (F10.5) i kroničnog alkoholizma (F10.25) a zbog kojih je nastupila optuženikova neubrojivost mogao počiniti teže kazneno djelo, a da je za otklanjanje tih opasnosti i dalje potrebno njegovo liječenje u psihijatrijskoj ustanovi sukladno Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.

    14. Kako je tijekom postupka utvrđeno da je optuženik počinio protupravno djelo u stanju neubrojivosti, a cijeneći prijedlog zastupnika optužbe i rezultate psihijatrijskog vještačenja i to da je optuženiku potrebno odrediti prisilni smještaj u psihijatrijskoj ustanovi zbog visokog stupnja vjerojatnosti da bi optuženik zbog težih duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njegova neubrojivost mogao ponovno počiniti teže kazneno djelo, trebalo je postupiti po članku 554. stavak 1. ZKP/08 u vezi sa člankom 51. stavak 1. ZZODS i optuženiku MT odrediti prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu u trajanju od 6 (šest) mjeseci.

    15. U odnosu na odluku o troškovima postupka, u članku 554. stavak 1. ZKP/08 propisano je da će sud u presudi izreći da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točka 1. do 5. ovoga Zakona te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci, kao i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava. Stoga je na taj način i odlučeno pod odlomkom III. izreke.

    U Splitu, 22. prosinca 2025.

    SUDAC

    Marina Pavić

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od trenutka primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u dovoljnom broju primjeraka ovom sudu, a o njoj odlučuje županijski sud.

    DNA:

    - optuženiku (putem Psihijatrijske bolnice Ugljan)

    - braniteljici Zvjezdani Barić, odvjetnici u Splitu

    - ODO-u Split

    - Zatvor u Splitu, Uprava zatvora

    - oštećenici po pravomoćnosti

    - u spis

    Po pravomoćnosti:

    - Županijskom sudu u Splitu, sucu nadležnom za postupak prisilnog smještaja prema ZZODS-u

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.