REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. P-2852/24-121

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda, Ani Ćurković Dražić, u pravnoj stvari I tužitelja DI, OIB [osobni identifikacijski broj] , II tužitelja MI, OIB [osobni identifikacijski broj] oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Ivi Farčiću, odvjetniku u Zagrebu, III tužitelja RI, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Anti Ferari, odvjetniku u Šibeniku, IV tužitelju UI, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], V tužitelja NI, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], VI tužitelja II, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćnici Ljiljani Maravić Pirš, odvjetnici u Zagrebu, protiv I tuženice SI, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], II tuženice VI, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] te III tuženice DIE, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], svi zastupani po punomoćniku Marku Markiću, odvjetniku iz Zagreba, radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 05. studenog 2025., dana 22. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je ČI, kći ŽI, rođena **.**.1923., umrla **.**.2005., živjela u izvanbračnoj zajednici s TI (sinom D), umirovljenikom iz [adresa], rođenim **.**.1928. i umrlim **.**.2004., te se utvrđuje da je ista njegova jedina zakonska nasljednica.

II Utvrđuje se da tužena KI iz [adresa], nije nasljednica iza pok GI (sina D), umirovljenika iz [adresa], rodenog **.**.1928. umrlog **.**.2004., a kako je to utvrđeno točkom II. pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju od 14. srpnja 2004., sastavljenog od strane javnog bilježnika Milana Glibote, Zagreb, Ulica grada Vukovara 82, pod poslovnim brojem O-4199/04, UPP/OS-81/2004.

III Utvrđuje se da ostavinsku imovinu iza pok. TI (sina D), umirovljenika iz [adresa], rođenog **.**.1928. i umrlog **.**.2004. čini:

A.1. pravo vlasništva u cijelosti 11. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-11) Dvosobni stan u prizemlju, ukupne površine 64,75 m2 s kojim je neodvojivo povezan jednak suvlasnički dio cijele nekretnine u smislu člana 370. stav 2 i 4 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN-91/96) položen na zk.č.br. 6249, [adresa], ukupne površine 414 m2 koja se sastoji od dvorište, površine 76 m2 i stambena zgrada, [adresa], površine 338 m2, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela

Zagreb, Općinskog građanskog suda u Zagrebu,

A.2. pravo vlasništva u 34/100 dijela 9. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-9) Jednosobni stan u podrumu, ukupne površine 29,34 m2 s kojim je neodvojivo povezan jednak suvlasnički dio cijele nekretnine u smislu člana 370. stav 2 i 4 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN- 91/96) položen na zk.č.br. 6249, [adresa], ukupne površine 414 m2 koja se sastoji od dvorište, površine 76 m2 i stambena zgrada, [adresa], površine 338 m2, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb, Općinskog građanskog suda u Zagrebu.

IV Nalaže se tuženicima da tužiteljima solidarno naknade trošak postupka, i to; I i II tužiteljima 20.164,09 €, III tužitelju 20.164,09 €, VI tužitelju 15.228,67 €, sve u roku od 15 dana, sa zateznim kamatama na te iznose od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. ŽS u Puli je odlukom Gž-360/2024-2 ukinuo raniju presudu ovoga suda u gornjoj pravnoj stvari P 5685/21 u usvajajućem dijelu, a odbacio žalbu u odnosu na odbijajući dio presude, te vratio predmet ovom sudu na ponovni postupak, zbog

2. Nije sporno da su I -VI tužitelji pravni sljednici pok.ČI preminule **.**.2005., koja je tužbom od 24.11.2004. pokrenula postupak radi utvrđenja nasljednika i sastava ostavine, iza pok. GI (preminuo **.**.2004.), nakon pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju O 4199/04 JB Milana Glibote iz Zagreba, navodeći da je s pok. živjela u izvanbračnoj zajednici od 1960 g. do dana njegove smrti 6. lipnja 2004..

3. Prema citiranom rješenju O 4199/04 JB Milana Glibote jedinim nasljednikom iza pok GI proglašenja je njegova sestra KI, koja je preminula tijekom postupka 21.08.2006., a rješenje o nasljeđivanju ovoga suda O 5987/17 je pravomoćno u odnosu na nasljednice, sada I-III tuženice u pogledu prava koja je pok. stekla temeljem rješenja o nasljeđivanju iza pok TI O 4199/04 JB Milana Glibote iz Zagreba.

4. Pok tužiteljica ČI podnosi tužbu temeljem čl 236 Zakona o nasljeđivanju, budući je sada pok. KI namjerno zatajila da je tužiteljica ostaviteljev nasljednik, a u rješenjem nisu obuhvaćene sve nekretnine koje su bile u vlasništvu pok ostavitelja u času smrti. Tuženici ističu prigovor prekluzije za podnošenje tužbe temeljem čl 237 ZN. (Narodne novine, broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19),

5. Tužitelji tijekom postupka navode da je njihova pravna prednica ČI s pok. GI živjela u izvanbračnoj zajednici od 1960 g. do dana njegove smrti. Odredbom članka 8.st.2. Zakona o nasljeđivanju propisano je da na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim. Izvanbračnom zajednicom u smislu ovoga Zakona smatra se životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Da su pok. ČI i pok. TI bili u izvanbračnoj zajednici razvidno je iz rješenja Centra za socijalnu skrb Zagreb, Klasa: UP/I-552-02/02-02/82, Urbroj: 381-118-2-02-2, od dana 28.11.2002.g. u kojem se navodi „(…) Po zanimanju umirovljena službenica, djece nema, živi više od 35 godina u izvanbračnoj zajednici sa GI. Za privremenog skrbnika imenovan je TI, izvanbračni suprug koji u cijelosti skrbi o njoj, pa mu je dužnost i povjerena.“ U postupku oduzimanja poslovne sposobnosti, pok. ČI je pred Centrom za socijalnu skrb Zagreb, ured Medveščak na zapisnik od dana 17.10.2002.g. izjavila sljedeće „(…) Za skrbnika predlažem moga vanbračnog supruga TI s kojim živim u zajedničkom kućanstvu već 45 godina.“ iz uvjerenja o prebivalištu od 10.02.2005.g., broj: 511-19- 22/1-11420/05, također proizlazi d je pok. ČI od 05.02.1955.g. do 09.01.2005.g. živjela na adresi u [adresa]. Obzirom je pok. ČI jedina zakonska nasljednica iza pok. TI, to su ništavi svi upisi u korist pok. KI, a koji su provedeni na temelju rješenja o nasljeđivanju posl.br. O-4199/04. Tužitelji su nakon provedenog etažiranja, u skladu sa promjenama u zk, uredili podatke u pogledu nekretnina u [adresa] za koje predlažu da uđu u ostavinsku masu iza pok TI. Poriču navode tuženika da bi FI bila izvanbračna supruga TI u trenutku njegove smrti, jer bi ista od strane ranije tuženice pok KI bila navedena u smrtovnici kao nasljednica.

6. Tužitelji navode da su tužene za vrijeme trajanja ovog spora, 2003 kod JB Vladimir Marčinko iz Zagreba pod br O na temelju rješenja JB M.Glibota O 4199/04 pokrenule postupak za raspoređivanje naknadno pronađene imovine, a ista je upravo u ovom postupku sporna.

7. Predlažu tužitelji da sud donese presudu kojom će utvrditi da je ČI, kći ŽI, rođena **.**.1923., umrla **.**.2005., živjela u izvanbračnoj zajednici s TI (sinom D), umirovljenikom iz [adresa], rođenim **.**.1928. i umrlim **.**.2004., te da je ista njegova jedina zakonska nasljednica, da utvrdi da tužena KI iz [adresa], nije nasljednica pok TI prema rješenju javnog bilježnika Milana Glibote, O- 4199/04, UPP/OS-81/2004, da utvrdi da ostavinsku imovinu iza pok. TI čini A.1. pravo vlasništva u cijelosti 11. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom; ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-11) Dvosobni stan u prizemlju, ukupne površine 64,75 m2 ,A.2. pravo vlasništva u 34/100 dijela 9. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-9) Jednosobni stan u podrumu, ukupne površine 29,34 m2, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb, Općinskog građanskog suda u Zagrebu., kao i parnični trošak.

8. Tužene osporavaju tužbeni zahtjev u cijelosti, prigovaraju aktivnoj legitimaciji tužitelja i postojanju pravnog interesa za vođenje spora, navodeći da pok. TI za života nikada nije radio već se uzdržavao uz pomoć majke i sestre (pok. KI) te od iznajmljivanja stanova podstanarima. Među inim podstanarima koji su iznajmili stan od pok. Vlatka Ćurka 60-tih godina prošlog stoljeća bile su i ČI i M R. Prvotuženica je bila u čestom kontaktu s TI, obzirom da je on bio prvi rođak njezina pok. supruga te se ističe da TI nikada nije spominjao nikakav odnos s pok. ČI niti ih je ČI ikada posjećivala zajedno s GI.

9. Nadalje tužene navode Kada je 90-tih godina prošlog stoljeća počela denacionalizacija oduzete imovine, među suvlasnicima stambene zgrade u [adresa] bio je i pok. TI koji se uselio u stan u prizemlju navedene zgrade a pok. ČI smjestio je u dom obzirom da je stan u kojemu je ona boravila pok. TI prodao.

10. Sestra pok. TI, KI kontaktirala je rođake pok. ČI, međutim, nitko od njih nije htio brinuti za nju niti je bio zainteresiran preuzeti skrb o njoj te, kako ista ne bi ostala na ulici, pok. TI prvotno je preuzeo skrb radi njezina smještanja u dom za stare i nemoćne osobe. Međutim, obzirom da pok. ČI nije bila psihički zdrava, ista je završila na Klinici za psihijatriju [adresa], a pok. TI Rješenjem Centra za socijalnu skrb, Ured Medveščak KLASA: UP/I-552-02/03-01/59 od 25. travnja 2003. prestalo je privremeno skrbništvo nad ČI iz [adresa] iz razloga jer isti nije znao gdje je ČI, nije mogao osigurati njezinu prisutnost radi saslušanja, niti je imao ikakve druge podatke o njoj. Iz navedenog je jasno da između pok. TI i pok. ČI nije postojala emotivna, a osobito ne životna zajednica.

11. Tužene osporavaju da bi postojala izvanbračna zajednica (27. stavka 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 116/03, 17/04, 136/04) između pok U i N, jer u smislu Zakona o nasljeđivanju, to mora biti zajednica koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Naime, ako je ikad i postojala prekinuta je prije ostaviteljeve smrti, a nije mogla niti postojati jer ne postoje niti pretpostavke za valjanost braka, budući je ČI bila osoba bez poslovne sposobnosti odnosno nije niti mogla sklopiti brak. Pok. ČI bila dugotrajno psihički teško bolesna osoba s nekoliko dijagnoza (demencija, Alzheimerova bolest, depresija, organski poremećaj osobnosti).

12. U jesen 1999. godine pok. TI zasnovao je životnu i emotivnu zajednicu s drugom ženom, FI i njezino dvoje djece, s kojom je živio u stanu u suterenu, na adresi u [adresa]. FI čak se i potpisivala MIE te je koristila vozilo i drugu imovinu pok. TI. Navedena izvanbračna zajednica trajala je do smrti pok. TI.

13. U žalbi ukazuju da niti jedan svjedok nema neposrednih saznanja o zajednici pok. ČI i pok. TI, da prvostupanjski sud uopće nije utvrđivao postojanje životne zajednice koja je trajala dulje vrijeme, a prestala je ostaviteljevom smrću, nije utvrđivao jesu li bile ispunjene pretpostavke za valjanost braka, a što su upravo sporne činjenice. Ističu da su predlagali psihijatrijsko vještačenje na okolnost je li pok. ČI mogla shvatiti značenje izvanbračne veze, uvid u spis Pom-30/2004 Općinskog suda u Velikoj Gorici, da nije dokazano da su pok. ČI i TI živjeli u istom stanu, da je sud propustio ocijeniti kvalitativne značajke odnosa pok. TI i pok. ČI, pri čemu je od odlučnog značaja da li je eventualna izvanbračna zajednica za koju tužitelji tvrde da je postojala prekinuta smrću pok. TI.

14. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u rješenje Centra za socijalnu skrb Zagreb od 15.7.2004. o postavljanju N skrbnika za poseban slučaj (list 5-6), rješenje o nasljeđivanju od 14.7.2004. JB Milan Glibota O 4199/04 (list 7-8), prijedlog za pokretanje kaznenog postupka od 26.10.2004. (list 9), povijesni zk izvadak za zkč. [katastarska čestica], zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 10-20), smrtni list pok. ČI (list 25), rješenje JB Duško Sudar O 910/05 (list 43), uvjerenje o prebivalištu za pok. ČI (list 31), zapisnik sastavljen od strane CSS Zagreb 17.10.2002. (list 29), zapisnik CSS Zagreb ured Medvešćak od 18.11.2002. (list 30), rješenje CSS Zagreb UP/1-552-02/02-02/82 od 28.11.2002. (list 28), rješenje CSS Zagreb broj UP/I-552-02/04-01/101 od 15.7.2004. (list 5-6), zapisnik od 14.11.2017. sastavljen kod ovog suda u ostavinskom postupku iza KI O-5987/17 (list 75), rješenje o nasljeđivanju O-5987/17 od 23.1.2019. (list 86-92), rješenje o nasljeđivanju JB Biserka Čmrlec Kišić iz [adresa] O 40/11 iza pok EI (list 76) , rj o nasljeđivanju JB Ljiljana Herceg Miličević O 9862/14 iza pok ŠI (list 78), računi dimnjačarske zanatske radnje Josip Jakopić naslovljen na RIE od 3.2.2000. (list 128-131), izvršio uvid u dokumentaciju Klinike za psihijatriju Vrapče pacijentice ČI ( list 156 -173), proveo dokaz saslušanja svjedoka LI (list 143-144), dr. JI (list 150-151), proveo zamolbeno saslušanje po Općinskom sudu u Varaždinu svjedoka AI i ZI (list 194-195), saslušao I – III, V tužitelja te III tuženu (list 204-209), pročitao izjavu ĆI (list 222), osmrtnicu od 26.12.17. za OI (list 229), saslušao je svjedokinju FI (list 389), uvid u spis OS Varaždin Pom 48/22, izvršio uvid u ZIS-www.uredenazemlja.hr i to zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ponovio zamolnicu za saslušanje svjedokinja AI i ZI - zapisnik POm 48/22 od 05.11.24. (list 348 i 362), rješenje CSS UP/I 552-02/03-01/59 od 25.04.03.(list 369) te zaključio temeljem čl 8 i 219 ZPP da je iznova odlučio da je preostali dio tužbenog zahtjeva (dio je pravomoćno odbijen) osnovan.

15. Prema stavu žalbenog suda u odluci Gž-360/2024 ŽS Pula smatra kakao u predmetnoj pravnoj stvari nije sporno:

- da je pok. TI preminuo **.**.2004.

- da je pok. ČI preminula **.**.2005.

- da je iza pok. GI doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-4199/04 javnog bilježnika Milana Glibote iz Zagreba, kojim je kao nasljednica proglašena njegova sestra KI, preminula tijekom trajanja ovog postupka 21. kolovoza 2006., a utvrđeno je da u ostavinsku imovinu istog ulazi suvlasništvo nekretnine upisane kod suda u Zagrebu zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica], u naravi najamna stambena zgrada u [adresa], površine 414 m2 uknjižene kao društveno vlasništvo time da je uknjiženo pravo vlasništva na posebne dijelove- jednosobni stan u podrumu 29,34 m2 i dvosobni stan u prizemlju 64,75 m2

- da su tuženici nasljednici pok. KI

- da je pok. ČI bila psihički bolesna osoba s nekoliko dijagnoza (demencija, Alzheimerova bolest, depresija, organski poremećaj osobnosti).

16. Sporno je po stavu žalbenog suda u odluci Gž-360/2024 ŽS Pula:

- je su li tužitelji nasljednici pok. ČI (u odluci žalbeng suda zauzet stav da neosnovano tuženici osporavaju da su tužitelji nasljednici, odnosno osobe pozvane na nasljedstvo iza pok. ČI.)

- je li između ČI i GI u trenutku njegove smrti postojala izvanbračna zajednica

- je li osnovan prigovor prekluzije iz čl. 237. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“48/03, 163/03).U odluci žalbenog suda zauzet je stav da je ovaj prigovor neosnovan.

17. Naglašava se u odluci žalbenoga suda da je odlučna činjenica u ovom je postupku je li postojala izvanbračna zajednica između sada pok. ČI i pok. GI i je li ista prestala njegovom smrću, a obzirom na prigovore tuženika žalbeni sud smatra da je trebalo postupiti po odredbi čl. 248. ZPP/23 u odnosu na svjedokinju FI za koju tuženi tvrde da je živjela 9 godina sa pok. U u izvanbračnoj zajednici na adresi [adresa].

18. Također se dodaje da se postojanje pretpostavki za valjanost izvanbračne zajednice valja prosuđivati u vrijeme kada je ta zajednica osnovana, a činjenica da je prema pok. ČI 2002. pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti, što i ne bi trebalo biti sporno s obzirom na zapisnik Centra za socijalnu skrb Zagreb od 17. listopada 2002. iz kojeg slijedi da je ista inicirala taj postupak pred Centrom ne vodi niti zaključku da izvanbračna zajednica nije postojala ili da je prestala ili da pretpostavke za valjanost izvanbračne zajednice nisu postojale u vrijeme osnivanja iste.

19. Stav je žalbenoga suda da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP/14. Navedena povreda počinjena je u dijelu koji se odnosi na saslušanje svjedoka AI i ZI. Naime, nije sporno da su navedene svjedokinje zamolbeno saslušane pred Općinskim sudom u Varaždinu poslovi broj Pom-48/2022. Iz dostavljenog zapisnika slijedi da na to ročište za tužitelje i tuženike nitko nije pristupio. Podneskom od 2. studenog 2022. 1. i 3. tuženica su po zaprimanju toga zapisnika ukazale na odredbu čl. 224. st. 3. ZPP ukazavši da ih Općinski sud u Varaždinu nije pozvao, a niti su se izjasnili da ročištu neće prisustvovati, p a da se stoga protive iznošenju tih dokaza jer nisu pribavljeni sukladno odredbama ZPP, prvostupanjski sud u potpunosti zanemario taj podnesak i prigovor 1. i 3. tuženica, pa nije priložen niti taj predmet Općinskog suda u Varaždinu Pom 48/2022 kako bi se osnovanost prigovora mogla ispitati.

20. Prigovor prekluzije za podnošenje tužbe temeljem čl 237. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 dalje ZN) nije osnovan. Prema čl 237. ZN st (1) nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ili o zapisu, stranke mogu u rokovima i zbog razloga zbog kojih se može zahtijevati ponavljanje parničnoga postupka pokrenuti parnicu i u njoj ostvarivati svoja prava, a prema st (2) cit čl. u parnici iz stavka 1. ovoga članka sud će o postojanju pretpostavaka za ponavljanje postupka odlučiti kao o prethodnome pitanju.

21. Žalbeni sud dodaje da se na pok. PI, pa i njezine nasljednike primjenjuje se odredba čl. 138. ZN kojom je propisano da pravo zahtijevati ostavinu kao nasljednik ostavitelja prema poštenom posjedniku koji također tvrdi da na nju ima pravo kao nasljednik zastarijeva za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika ostavine, a najkasnije za deset godina računajući za zakonskog nasljednika od smrti ostaviteljeve, a za oporučnog nasljednika od proglašenja oporuke. Stavkom 2. propisano je da prema nepoštenu posjedniku ovo pravo zastarijeva za dvadeset godina. Kako je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 24. studenog 2004., to svakako nije došlo do zastare prava pok. ČI, pa niti njezinih nasljednika.

22. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju od 14.7.2004. JB Milan Glibota O 4199/04 (list 7-8) iza pok TI, utvrđeno je da pok prednica tužitelja nije bila pozvana na nasljeđivanje, već je postupak proveden sa prednicom tuženika KI koja se odrekla prava žalbe, i rješenje je proglašeno pravomoćnim.

23. Iz prijedloga za pokretanje kaznenog postupka od 26.10.2004. proizlazi da pok. ČI nije niti znala za vođenje ostavinskog postupka, pa se saznanjem da postoji rješenje JB obratila odvjetnici LI koja joj je po službenoj dužnosti postavljena kao skrbnik za poseban slučaj.

24. Tužitelji u ovom postupku, kao i njihova pravna prednica u tužbi od 24.11.2004., iznose i dokazuju činjenicu postojanja vanbračne zajednice između ČI i pok GI do njegove smrti, odnosno u odnosu na provedeni ostavinski postupak tvrde da je njihova prednica ČI nasljednica prvog nasljednog reda, te da je trebala biti pozvana na nasljeđivanje u ostavinskom postupku iza pok Vlatka Ćurko kod JB Milan Glibota u ostavinskom postupku O 4199/04.

25. Iz zapisnika sastavljenog od strane CSS Zagreb 17.10.2002. u stanu [adresa] prizemlje u postupku lišenja poslovne sposobnosti proizlazi da je pok. ČI izjavila da želi pokretanje takvog postupka i predlaže TI kao svog vanbrančnog supruga za skrbnika, a sa istim živi u zajedničkom kućanstvu 45 godina. Izrazila je želju da je se smjesti u dom iz razloga što je teško pokretna.

26. Iz zapisnika CSS Zagreb ured Medvešćak od 18.11.2002. proizlazi da je TI pristupio u navedeni ured te dao izjavu kako pristaje vršiti dužnost skrbnika te da je ČI njegova izvanbračna supruga više od 35 godina i da neprekidno žive zajedno, vezu nisu ozakonili jer nemaju djece, a prije toga nisu imali djecu iz drugih veza ili brakova. Nadalje daje podatke o radnom stažu i mirovini te imovinu i bolesti sada pok. ČI. Detaljno opisuje tijek i trajanje njezine bolesti i liječenja.

27. Iz medicinske dokumentacije pok. ČI koja se odnosi na razdoblje od 1996. do 2004., između ostaloga proizlazi da je njezin suprug naveden TI.

28. Iz rješenja CSS Zagreb UP/1-552-02/02-02/82 od 28.11.2002. (list 28) proizlazi da je sada pok. ČI po službenoj dužnosti i nakon prijedloga bolnice Vrapče imenovan privremeni skrbnik u osobi TI, a u postupku lišavanja poslovne sposobnosti i svim drugim postupcima od njenog interesa. Iz obrazloženja proizlazi da je ČI već 15 godina bolesna i ne može se skrbiti o sebi i svojim pravima, nema djece, ista živi više od 35 godina u izvanbračnoj zajednici sa TI, koji se u cijelosti skrbi o njoj pa mu je ta dužnost i povjerena.

29. Iz rješenja CSS UP/I 552-02/03-01/59 od 25.04.03.(list 369) proizlazi da je prestalo privremeno skrbništvo nad N, te se izvan snage stavlja gore navedeno rješenje od 28.11.2002. , ovo iz razloga što se nije mogao pokrenuti i provesti postupak kod suda radi lišenja poslovne sposobnosti, sudska komisija nije zatekla istu kod kuće, niti je U mogao osigurati njeno prisustvo na ročištu.

30. Iz rješenja CSS Zagreb broj UP/I-552-02/04-01/101 od 15.7.2004. (list 5-6) proizlazi da je sada pok. ČI po službenoj dužnosti postavljen skrbnik za poseban slučaj u osobi odvjetnice LI iz [adresa], kojoj je dato ovlaštenje da se uključi u ostavinsku raspravu po smrti GI, a temeljem izvanbračne zajednice koja je trajala 40 godina. Iz navedenog rješenja proizlazi također da je pokrenut i postupak lišenja poslovne sposobnosti kod ovoga suda, a u vrijeme donošenja gore navedenog rješenja.

31. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. TI (list 7) od 14.7.2004. JB Milan Glibota O 4199/04 proizlazi da je njegova sestra KI utvrđena kao jedina zakonska nasljednica, a u ostavinsku imovinu navedenim rješenjem ušlo je suvlasništvo nekretnine upisane kod ovoga suda zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica] – u naravi najamna stambena zgrada u [adresa], površine 414 m2 uknjižene kao društveno vlasništvo time da je uknjiženo pravo vlasništva na posebne dijelove;

jednosobni stan u podrumu 29,34 m2

dvosobni stan u prizemlju 64,75 m2

32. Međutim, odvj. LI iz [adresa], kojoj je gore cit. rješenjem CSS dato ovlaštenje da se uključi u ostavinsku raspravu po smrti GI radi zaštite prava ČI nije se mogla uključiti u ostavinsku raspravu, jer je navedeno rješenje CSS doneseno dan nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju, a ista je protiv KI pokrenula kazneni postupak dana 26.10.2004. Među strankama se kao nesporno tijekom postupka ukazuje da je cit. kaznena prijava od 26.10.04. odbačena. Nepunih mjesec dana nakon toga sada pok.ČI odnosno odvj. LI pokrenula je ovaj postupak. Stoga sud zaključuje da nije osnovan prigovor prekluzije iz čl 237. ZN

33. Svjedokinja LI, iskazuje kako je bila postavljena za skrbnika gđi. ČI rješenjem CSS od 15.7.2004. kako bi se uključila u ostavinsku raspravu radi zaštite njezinih interesa i to iza smrti TI, vanbračnog supruga. Gđa. ČI je bila u stanu kada je g. TI umro (ne zna da li je umro u stanu ili u bolnici), a gđa. KI je nekako otpremila gđu. ČI u [adresa] i to unutar 3 sata nakon što je gđa. EI bila obaviještena da je umro TI. Podnijela je kaznenu prijavu protiv gđe. KI. Ne zna kako je završio taj postupak. Svjedokinja je podnijela ovu tužbu u ime gđe. ČI jer je KI ishodila pravomoćno rješenje o nasljeđivanju unutar mjesec dana. Ne sjeća se kako je glasio petit, ali tužba je radi utvrđenja nasljednika. Svjedokinji LI je socijalna radnica na CSS Medvešćak (gđa. BI) rekla da su g. TI i ČI živjeli u vanbračnoj zajednici 40 godina, također je saznala da je g. TI tražio da bude skrbnik i postavljen je gđi. ČI obzirom da se ona gubila i vjerojatno bila dementna. Kao privremeni skrbnik najčešće se imenuje bliska osoba u ovom slučaju je g. TI sam rekao da je vanbračni suprug ČI. U Centru su joj rekli da se g. TI brinuo za nju dok je mogao. Nije joj poznato tko je FI, nitko nije spominjao nikakvu treću osobu, niti se ista spominjala nakon što su nasljednici gđe. ČI preuzeli postupak. Nije nikada razgovarala s g. TI, nije razgovarala sa gđom. ČI jer je ista bila smještena u Vrapče, a nakon toga u neki dom kod Ivanić Grada. Sve ove činjenice o kojima je svjedočila saznala je od CSS Medvešćak jer su oni duže vremena pratili gđu. ČI, stranku nije vidjela.

34. Iz medicinske dokumentacije pok. ČI proizlazi da je ista zaista 6.6.2004., na dan smrti pok. TI, primljena u PB Vrapče kao hitan prijem.

35. Svjedokinja Dr. JI liječnica u bolnici Vrapče, ne sijeća se gđe ČI, ali prema podacima iz bolnice, navodi da je gđa. ČI bila liječena u bolnici Vrapče 8 puta, da ju je vodila dr. I, dok je svjedokinja bila prisutna kao dežurni liječnik prilikom dva prijema, jedan je bio 19.12.2001. i drugi put 8.9.2003. Nikakvih pojedinosti se ne može sjetiti. Prilikom prijema se drži klasičnog protokola. Bila je liječena od depresije i liječila ju je dr. S, a kasnije je zaprimljena pod dijagnozom demencije i tada ju je liječila dr. I.

36. U odnosu na svjedokinje AI i ZI sud je ponovio zamolnicu za saslušanje s napomenom sukladno odluci ŽS Pu Gž 360/24, pa tako je u zapisniku od 05.11.24. na listu 362 utvrđeno da su stranke odnosno punomoćnici stranaka uredno pozvani.

37. Svjedokinja AI iskazuje da je poznavala ČI jer je rođena u susjednoj kući, sjeća se da je kao mlada djevojka otišla živjeti u [adresa], da je povremeno dolazila u posjetu bratu i majci u [adresa]. Iz razgovora sa njezinim bratom i njezinom nećakinjom koji su ostali živjeti u [adresa], sada oboje pokojni, ima saznanja da je ČI živjela sa osobom imena V nekih tridesetak godina u Zagrebu, ne zna na kojoj adresi. ČI je bila u radnom odnosu, a taj njezin partner je jako dugo studirao, daljnje okolnosti njihovog života ne zna, jedne prilike ga je vidjela sa ČI kad su došli u posjetu bratu. O životu ČI pričala joj je njena nećakinja EI i druga nećakinja ĐI. Posljednji put je vidjela V i ČI zajedno kada su došli u [adresa] na sahranu njezinom bratu ŽI 90 tih godina. Poznato joj je da je zadnje dvije godine života bila u nekom domu u Zagorju gdje ju je posjećivala nećakinja EI. Ne zna da li su V i ČI bili zajedno do smrti .

38. Svjedokinja ZI je poznavala pok ČI od djetinjstva, sa 25 ili 30 godina ČI je otišla živjeti i raditi u Zagreb, misli da je iznajmila stan od V, ne sjeća se prezimena i na taj način su se njih dvoje upoznali i stupili u vezu. Znala je razgovarati s ČI kad bi svojoj mami došla u posjetu; pričala je da živi sa V u [adresa], da joj je jako dobar, da on puno uči jer studira, a ona je bila negdje zaposlena kao činovnik, a uz to je doma šivala i štrikala. Zaključila je da ona njega ustvari i financira cijeli taj njihov zajednički život. Spominjala je da su kupovali određene stvari za stan i sređivali ga, stan je negdje u centru Zagreba, ne zna u kojoj ulici. Uvijek je sa oduševljenjem pričala o V, stalno je govorila "Moj V". Ne zna iz kojeg razloga nisu i formalno sklopili brak. Jedne prilike je i V bio u [adresa] s njom. Vidjela ih je zajedno u [adresa], mahnuli su si, i s njima je bio njen brat ŽI, to je bilo prije Domovinskog rata. ČI joj je pričala da nekih tridesetak godina živi sa tim V. ČI je sahranjena je u [adresa], a sahranila ju je UIE, njezina nećakinja. Ne zna kada je umro V, ne zna kakvo je bilo zdravstveno stanje ČI posljednjih godina njezinog života. Nije ju nikada posjetila u Zagrebu. ĐI koja je bila nećakinja ČI, pričala joj je da ČI ima lijepi stan i da dobro živi. Pretpostavlja da ne bi tolike godine živjela sa tim V da joj nije bilo dobro s njim.

39. Iskazima gore navedenih svjedoka sud u cijelosti poklanja vjeru, jer niti jedan nema interes od uspjeha bilo koje stranke u postupku, svjedokinje ZI i AI iskazuju i iz neposrednih saznanja, kao i iz razgovora sa rodbinom pok.ČI.

40. Iskazi svjedokinja LI i dr. JI potkrepljeni su medicinskom dokumentacijom u spisu, kao spravama; rješenjima CSS ured Medveščak, a koji se gore opisuju.

41. Svjedokinja FI iskazuje da ju je kontaktirala 3. tužena (našla ju preko interneta) i rekla da će dobiti poziv za raspravu. Navodi da je poznavala pokojnog TI od svoje 22. g a kada je već bila u braku sa CI. On je bio vozač šlepera te je za TI prevozio (švercao) drvena raspela i ostale crkvene relikvije te ih je odvozio u inozemstvo. Muž ju je ostavio 1996, ali se nisu razveli. Tijekom 1991. -1997.g., nekoliko puta tjedno je dolazila u [adresa] da pomogne TI u izradi i farbanju tih relikvija, za to ju je plaćao. Imao je u stanu radionicu u jednoj sobi na 3. katu. Nije bilo ženske osobe u tom stanu, stan je bio jako zapušten. HI nije poznavala, prvi put je čula za nju kad ju je pozvala policija vezano za neku prijavu protiv sad pokojne KI. KI je živjela na drugom katu u [adresa]. KI joj je objasnila kako ju je gđa ČI optužila da ju nije stavila u testament. Nije poznavala sve stanare. Nitko joj nikad nije spominjao gđu ČI, niti V niti KI. Ne bi znala kako ona izgleda. 1997. g. je stanovala kod oca u Vukomercu, tada je započela veza sa V, V joj je pronašao podstanarstvo u Marijanovićevom prilazu, ali je rekao da će urediti suteren u [adresa], radovi su trajali oko 3-4 mjeseca, te je rekao da će tamo preseliti, sa njenom djecom. Živjela je s TI od 1997. -2002. g, vodila domaćinstvo i kuhala, peglala i prala. U suterenu su bila dva stambena prostora, stanovala je u prostoru ravno gledajući od stubišta, tada je i V počeo živjeti s njom, imali su posebnu sobu, govorio je da ima lokal i stan na trećem katu kojeg će podijeliti s rodbinom, radilo se o denacionaliziranoj imovini. Dok je živjela u suterenu sa V nitko ju nije pitao što radi s njim niti ju je kakva ženska osoba zaustavila da nešto tako kaže ili prigovori. Obećao joj je lokal i stan u suterenu, platio joj je vozački 1998 i vozila je njegov auto. Prodao je lokal u Kninu za kojeg je dobio 100.000,00 DEM i taj je novac dao njoj. V joj je spominjao da ima rođaka - bratića iz Osijeka kojem je rekao za nju. Nakon par godina pojavio se njezin muž, rekla mu je da ima svoj život sa V. Htio se pomiriti, počeli su problemi sa Vlatkove strane, bio je bolesno ljubomoran. To je bilo oko 2001.g. Ostala je još sa V oko godinu-dvije. Otišla je od V koji joj je prijetio. Iz novina je saznala da je V umro.

42. III-Tužena NIE iskazuje da stanuje u stanu u [adresa] prizemlje desno koji je KI naslijedila od V. Roditelji su ju nakon početka rata u Osijeku, 1991. poslali u Zagreb kod tete KI i tamo je bila s njom cijelu školsku godinu 91/92, 8. razred, a V joj je davao instrukcije iz matematike, s njim je živjela gđa. Č i III tužena je mislila da mu je to žena. Cijela zgrada na broju 34 je bila nacionalizirana od familije, te su V, KI i njihova majka zadržali 3 stana. Jedan od njih je bio u potkrovlju jedan na prvom i jedan na drugom katu. Gđa. KI je bila na prvom katu, V na drugom katu, gđa. ČI je došla sa prijateljicom stanovati u [adresa] negdje 60-ih ili 70-ih a stan im je iznajmio V. Nije sigurna da li je V iznajmljivao stan u potkrovlju ili negdje na višim katovima, a majka je živjela sa KI. Nakon denacionalizacije suvlasnici su sklopili sporazum prema kojem je V dobio stan u prizemlju i potkrovlju.

Cijela zgrada je znala gđu. ČI jer je ona imala problema, znala je zvoniti po zgradi i vikati. Oni su mislili da je to od rata i aviona da je žena poludjela. Teta joj je rekla da se ne treba bojati gđe. ČI da je ona bolesna. Sjeća se kada god bi bile sirene ili avioni nastala bi gužva na stubištu sa ČI, tužena je to osobno čula. Što se tiče g. V on je bio sa raznim ženama u vezi, tužena ne isključuje mogućnost da je bio sa gđom. Ljubicom. Teta joj je pričala da su ČI i V bili u vezi ali ranih 70-ih, ali se sjeća također iz priče da je on imao stalno neke žene. Tužena nema osobnih saznanja o njihovoj vezi. Ne može tvrditi da ih je vidjela zajedno. Sjeća se da je gđa. FI živjela s njim i sa svoje dvoje djece u stanu u podrumu. Mladenka je tuženoj rekla da je to trajalo 9 godina. Sjeća se jednog događaja kada je V bio sa FI u [adresa] kod njene obitelji i tad rekao njenoj tati i mami "ovo je žena mog života". V je imao hobi, u podrumu je radio nekakve vjerske skulpture manjih dimenzija. Bio je pritisak na V i KI da riješe situaciju sa ČI jer je ona uznemiravala ostale stanare. Teta KI je molila da se netko pobrine od rodbine za gđu. ČI, a gđa. UIE joj je rekla da nema novaca. Ovo joj je teta pričala. Tužena se sjeća da je po gđu. ČI znala doći hitna u periodu kada je studirala i dolazila kod tete u Zagreb.

U [adresa] stanuje već 20 godina, teta joj je 2004 g. dozvolila da živi u stanu u prizemlju, teta je imala ključeve, stan je bio u lošem stanju.

Misli da je stan u kojem je živjela gđa. ČI preprodan, ne zna što je bilo sa stvarima gđe. ČI.

III tužena je u kontaktu sa gđom. FI i ona ne želi svjedočiti. Misli da je V izjavio u CSS da joj je vanbračni suprug samo da bi je se riješio. Pretpostavlja da je V pristao biti skrbnikom jer nije bilo drugog rješenja, nitko nije htio. Nakon 1995. zna da je ČI živjela negdje na gornjim katovima i da ju je viđala na stepenicama. Negdje 2000-ih ili kraj 1990-ih je V živio sa FI u stanu u podrumu. Vidjela je i FI i njezinu djecu u stanu u podrumu. Vidjela je 2000-ih da ona vozi njegov auto. Ne zna da li je gđa. FI bila sa V u trenutku smrti, ne zna kada su se oni razišli, to su sve priče.

43. Iskaz III-tužene sud uzima s rezervom, jer je ista zainteresirana za predmet spora, budući već 20 godina živi u stanu koji je predmet spora, a dijelovi iskaza su u suprotnosti sa ispravama u spisu, naročito sa zapisnikom CSS Zagreb Ured Medvešćak od 18.11.2002., a sama iskazuje da nema osobnih saznanja o vezi između ČI i V.

- Iako nije presudno, iz podataka u prebivalištu za FI MUP JRO ne proizlazi da je ista ikada prijavila adresu u [adresa], te da je bila u braku sa OI koji je preminuo 2017. Na taj način sud smatra da nije mogla postojati vanbračna zajednica FI i pok. TI, sukladno odredbama Obiteljskog zakona NN 162/98 (čl 361 st 1) koji je bio na snazi u vrijeme kada svjedokinja tvrdi da je bila u vezi sa U, jer je FI bila u braku (čl 3 Obiteljskog zakona), a njezin iskaz u dijelu u kojem navodi da bi U živio s njom u stanu u podrumu, ne proizlazi niti iz jednog drugog dokaza, osim iz iskaza III tužene koja je zainteresirana za ishod spora. Potpisa na nalogu dimnjačara, kada je pored svog prezimena Ž napisala i prezime U, svjedokinja se ne sjeća, ali navodi da je „moguće“.

- Izjava ĆI na listu 222 spisa bez datuma da bi FI živjela od 2000 do 2002 u stanu u podrumu sa U ukoliko je točna ukazuje da nije točan dio iskaza FI koja navodi da je tamo živjela od 1997 do 2001/02 g.

- Sud nije imao razloga posumnjati u dio iskaza FI u kojem navodi da je stanovala u stanu u podrumu u [adresa] od 1997-2002., da je dolazila i prije raditi za U u razdoblju od 1991-1997, ali nije životno logično da za cijelo to vrijeme nije ni čula za/ ni vidjela ČI, niti da ju je itko spominjao, a da je prvi puta čula za nju kada ju je policija pozvala na razgovor zbog kaznene prijave protiv KI. Ta prijava je naime bila 2004 kada sama svjedokinja navodi da više nije živjela u [adresa]. Iskaz Ž u tom dijelu je suprotan i iskazu III tužene kao stranke koja navodi da je cijela zgrada poznavala N jer je ista hodala i vikala po stubištu, i zvonila susjedima.

- Niti jedan od saslušanih svjedoka, nema neposrednih saznanja da bi postojala zajednica života FI i pok GI.

44. I-Tužitelj DI, iskazuje kako je pok. ČI bila teta njegove sada pok. supruge UIE, s kojom se oženio 1981. Poznavao je pokojnu ČI, jer je dolazila kod njih u [adresa] a i oni su dolazili kod nje u [adresa], u [adresa], nekoliko puta. Stan je bio ili na prvom ili na drugom katu. gđa. ČI je bila normalnog zdravlja. V je upoznao koju godinu kasnije kada je došao sa ČI u [adresa]. V je bio prihvaćen kao familija. Znali su navratiti kada su išli u kupovinu u Graz. Gđu ČI je zadnji put vidio kada su je pokojna supruga i tužitelj smjestili u jedan stacionar negdje u Moslavini. Kada su je vozili u stacionar gđa. ČI je bila normalnog psihičkog zdravlja, sama je odlučila da ide u stacionar. Tamo je bila nepunih dvije godine. Susjeda iz zgrade u [adresa] je javila njegovoj pok. supruzi da je stan uzurpiran i da je odneseno sve od pokretnina gđe. ČI i pok. supruga je tada otišla sa susjedom T, ne zna točno kako su ušle unutra, nije bilo više ničeg, u stan se uselila neka osoba koja ima veze sa sestrom pok. g. V. Sestra g. V omalovažavala je ČI. Vlasništvo stana bilo od g. V. Nije mu poznato da li je g. V osim sestre imao još koga od familije.

45. II tužiteljica MI se sjeća pok. tete ČI, kao dijete je iz [adresa] dolazila u Zagreb i nekada bi bila kod nje i g. V. Teta ČI je bila učiteljica, a g. V je bio kipar. Gđa. ČI je dolazila sa g. V u [adresa], II tužit. je počela studirati 1998. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Viđala se sa tetom i na kavi u kvartu i kod nje doma. ČI nije bila vjenčana sa g. V i to se komentiralo u familiji, sjeća se kad je g. V preminuo, nedugo nakon toga i teta ČI, a i gđa. SI, sestra od g. V. Nju je vidjela samo par puta i zna da nije voljela njenu tetu. Zadnji put je vidjela zajedno pok. ČI i V negdje 2005. Pola godine prije tetine smrti mama II tužiteljice je odlučila ČI smjestiti u dom, teško je hodala ali nije bila demetna. Kada je teta ČI preminula, njenoj mami je dojavljeno da je netko ušao u stan i sve pokretnine su odnesene, navodno je bila neka odvjetnica Gatarić koja je u dogovoru sa gđom. KI stavila neku treću osobu u stan. Naknadno je bila i kucala na vrata tog stana, sa njom je bila sestrična DV, a otvorila im je na ročištu prisutna III-tužena, rekla im da će pozvati policiju i one su tada otišle. Ništa joj ne govori ime FI.

46. III-tužitelj RI već 40 godina živi u [adresa] i sjeća se svoje tete ČI koja je mlada otišla u Zagreb tražiti posao, nakon nekog vremena je upoznala g. V, još je bio student. Misli da je teta ČI imala 30 godina kada je upoznala g. V, on ju je pozvao da živi s njim. V je još studirao i to strojarstvo, držao je instrukcije i za to je imao posebnu prostoriju u sklopu stana. Stan je bio na broju 34, [adresa]. Sjeća se da je bio na katu jer postoji stari lift, gđa. KI je bila u istoj zgradi, svako je imao svoj stan. Kod tete ČI je navraćao kad je išao u [adresa] na grob roditelja. V je živio isključivo od instrukcija, ČI je radila. V je kupio auto Opel Record i s tim autom su dolazili u [adresa]. Zadnji put je vidio njih dvoje u tom stanu prije Domovinskog rata, živjeli su zajedno.

47. V-Tužitelj NI iskazuje da je u Zagreb je dolazio kod bake K koja je sestra pok. ČI. Sjeća se da je ČI živjela u [adresa] u potkrovlju, baka ga je tamo vodila. Tamo je bio bar jednom godišnje. Vidio je i g. V u tom stanu. Njemu su objasnili da gđa. ČI s njim živi. U obitelji su komentirali kako je g. V bio "vječiti student" i da ga je gđa. ČI uzdržavala. Tužitelj je od 1991. do 1997 studirao, a stanovao kod bake. Poslije više nije viđao gđu. Ljubicu. Ne može se sjetiti da li je ikada bio više u [adresa], možda je koji put odvezao baku.

48. Kod utvrđivanja relevantnih činjenica sud se rukovodio odredbama čl. 230, 232, 240 ZPP.

49. Uvidom u ZIS – zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ranije zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sud je utvrdio da je u stambenoj zgradi u [adresa] u Zagrebu 2021. provedeno etažiranje (Ugovor o diobi 13.10.2000.), sud je izvršio uvid i u povijesni zk izvadak za predmetnu nekretninu iz kojeg proizlazi da se radi o nacionaliziranoj nekretnini gdje su pojedine stambene jedinice izuzete od nacionalizacije; dvosobni stan sa nusprostorijama na petom katu kojih je bio vlasnik sada pok. TI, koji je navedeni stan 1981. prodao. Iz navedenog se može zaključiti da bi dio iskaza III tužene u kojem navodi da je pok. ČI bila podstanar u stanu vlasništva pok. TI V na petom katu, mogao biti točan, ali samo za razdoblje do 1981.

50. Nadalje je utvrđeno da je KI rođ. MV bila vlasnica dvosobnog stana na prvom katu lijevo od 1979. te je ista još uvijek uknjižena kao vlasnica navedenog stana. U prizemlju se nalaze dvije stambene jedinice; jedna površine 74,75 m2 vlasništvo pok. TI u cijelosti; iz povijesnog zk izvatka ne proizlazi da bi navedeni stan ikada bio izuzet od nacionalizacije.

51. Naime, ukoliko je točano dio iskaza III tužene da je pok. ČI bila podstanar na "višim katovima" ili petom katu, nije (čl 219 ZPP) utvrđeno u kojem stanu, na kojem katu, je nakon 1981. živjela. S druge strane zapisnik CSS od 17.10.2002 na kojem se nalazi izjava pok.ČI sačinjen je u stanu u prizemlju [adresa], pa sud zaključuje da je ona tada u tom stanu (vlasništvo U) i živjela, a sam U je na zapisnik kod CSS 18.11.2002 izjavio da su njih dvoje u vanbračnoj zajednici.

52. Kao što se naglašava se u odluci žalbenoga suda da je odlučna činjenica u ovom postupku je li postojala izvanbračna zajednica između sada pok. ČI i pok. GI i je li ista prestala njegovom smrću, a postojanje pretpostavki za valjanost izvanbračne zajednice valja prosuđivati u vrijeme kada je ta zajednica osnovana, a činjenica da je prema pok. ČI 2002. pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti ne vodi niti zaključku da izvanbračna zajednica nije postojala ili da je prestala ili da pretpostavke za valjanost izvanbračne zajednice nisu postojale u vrijeme osnivanja iste.

53. Prema odredbi čl. 7. ranije važećeg Zakona o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine" broj 11/78., 27/78., 45/80., 59/90. - dalje: ZBPO) izvanbračna zajednica žene i muškarca stvara obvezu međusobnog uzdržavanja i druga imovinska prava i obveze pod uvjetima određenim tim zakonom, a i movina stečena radom žene i muškarca u vanbračnoj zajednici koja je trajala duže vremena smatra se njihovom zajedničkom imovinom prema čl. 299. st. 1. ZBPO. Nadalje, prema odredbi čl. 3. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 162/98. i 116/03. - dalje: OBZ), odredbe tog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca. Treba imati u vidu i definiciju iz čl 8 st 2 Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03) na snazi u vrijeme smrti GI.

- U sudskoj praksi je zauzet stav da bi se odnos neudate žene i neoženjenog muškarca mogao izjednačiti s bračnom zajednicom mora postojati visoki stupanj međusobne povezanosti izvanbračnih drugova uvjetovan intenzitetom njihovih odnosa, što podrazumijeva zajedničko stanovanje, zajedničku svakodnevnicu, zajedničke financije i intimnu odanost pa i namjeru da takva zajednica bude trajna. U takvoj zajednici izvanbračni drugovi zadovoljavaju složene životne potrebe, primjerice psihičke, emocionalne, ekonomske i druge. Pri tome činjenica da je emotivna zajednica između neudate žene i neoženjenog muškarca trajala dulje vrijeme ne znači automatski da se radi o izvanbračnoj zajednici koja bi bila u svojim imovinskopravnim učincima izjednačena s bračnom zajednicom, jer izvanbračna zajednica osim u emocionalnom, mora u voljnom i ekonomskom smislu ispunjavati preduvjete za izjednačavanje s bračnom zajednicom.

54. Iz iskaza nepristranih svjedoka LI, ZI i AI a djelomično III tužene, te saslušanih tužitelja ovaj sud je zaključio da je pok. TI bio u emotivnim vezama sa više žena, ali sa visokim stupnjem uvjerenja smatra da je unatoč tome postojala i određena emocionalna i ekonomska zajednica između pok V i ČI, iako se sa sigurnošću ne može utvrditi da li su isti kroz kroz cijelo razdoblje od 1960 nadalje do njegove smrti 2004 stanovali u istom stanu. Proizlazi iz iskaza III tužene da joj je teta pričala da su V i ČI bili u vezi 70tih g, svjedokinja ZI i AI izjavljuju da je ČI dolazila sa V u [adresa] u razdoblju prije Domovinskog rata, znači do 90tih, da je on bio s njom na sprovodu njezina brata u [adresa], tužitelji također iskazuju da je V dolazio u [adresa], da je obitelj smatrala da su njih dvoje par, da su ih tužitelji posjećivali u Zagrebu, da su stanovali zajedno, da je V dugo studirao, a ČI radila, i sl.

55. Iz iskaza G, te zapisnika CSS od 17.10.2002. proizlazi da N stanuje s vanbračnim suprugom GI u [adresa] prizemlje već 45 godina, stan je vlasništvo supruga, ona je umirovljenik i prima mirovinu, iskazuje da je teško pokretna i da želi u Dom.

56. Iz zapisnika CSS na listu 30 od 18.11.2002. prozlazi da U iskazuje da je HI njegova vanbračna supruga više od 35 godina, nisu ozakonili vezu jer nisu imali djece, da prije toga ni jedno od njih nije imalo djece, stan u kojem žive je njegovo vlasništvo, on se financira od nekretnina, a ČI je radila, sada prima mirovinu, nema imovine, bolesna je, liječena zbog depresije, u zadnje vrijeme dementna, teško pokretna. Iz sadržaja ovog zapisnika i načina na koji su formulirane izjave U, po uvjerenju ovoga suda razvidna je intimna odanost i volja U da se pobrine za ČI zbog njezinog lošeg zdravstvenog stanja. U tom smislu sud ne može prihvatiti izjavu III tužene u kojoj navodi da je „ta izjava dana jer nitko drugi nije htio preuzeti brigu o ČI“.

57. Radi se o zapisnicima CSS koje su javne isprave- čl 230 ZPP (za koje vrijedi presumpcija istinitosti), iz istih proizlazi da oboje izjavljuju da su u vanbračnoj zajednici.

58. Pri tome sud uzima u obzir rješenje CSS UP/I 552-02/03-01/59 od 25.04.03. (list 369) kojeg su tuženi dostavili u spis podneskom od 02.04.25. iz kojeg je razvidno da je prestalo privremeno skrbništvo nad N, iz čijeg obrazloženja slijedi da se nije mogao pokrenuti i provesti postupak kod suda radi lišenja poslovne sposobnosti, sudska komisija nije zatekla istu kod kuće, niti je U mogao osigurati njeno prisustvo na ročištu, ali navedeno rješenje nije od presudnog značaja za odluku o postojanju vanbračne zajednice u trenutku smrti U **.**.2004., jer nije sporno da je N već na zapisnik CSS od 17.10.2002 dala izjavu da želi ići u Dom, te iz iskaza nepristrane svjedokinje G koja je N bila skrbnik od 15.07.2004. do smrti, kao i iz medicinske dokumentacija PB Vrapče proizlazi da je ista bila smještena u bolnici Vrapče, da je primljena upravo 06.06.2004. na dan smrti U, prema navodima svjedokinje G kasnije je bila u nekom Domu (blizu Ivanić Grada), a isto proizlazi i iz iskaza tužitelja.

59. Sud dakle prvenstveno temeljem sadržaja zapisnika CSS na listu 30 od 18.11.2002. smatra nedokazanim tvrdnju tuženih da je pok. ČI bila u odnosu najmoprimca prema pok. TI, već da su isti bili u vanbračnoj zajednici koja je u smislu zajedničkog stanovanja vjerojatno trajala povremeno.

60. U med. dokumentaciji PB Vrapče također se navodi da je pok. ČI bila vanbračna supruga pok. TI, proizlazi da je ona upravo na dan smrti pok. TI primljena kao hitan slučaj u PB Vrapče 06.06.2004. što ukazuje na činjenicu da je bila prisutna u stanu u vrijeme njegove smrti, a što potvrđuje i svjedokinja LI.

61. Nije sporno da je pok. ČI bila psihički bolesna osoba s nekoliko dijagnoza (demencija, Alzheimerova bolest, depresija, organski poremećaj osobnosti), da se više puta bolnički liječila, međutim to ne znači da ista nije mogla ostvariti emotivnu i ekonomsku zajednicu. Naime medicinska dokumentacija o njenom liječenju koja se nalazi u spisu, obuhvaća samo period od 1996 do 2004.

62. Obzirom na ovakvo utvrđenje, temeljem čl 237, čl 232 st 2 - 4 Zakona o nasljeđivanju (NN 48/23, dalje; ZN/03) odlučeno je kao u toč I i II izreke, a temeljem čl 253 u vezi čl 8 i 9 ZN/03 koji je bio na snazi u vrijeme smrti GI, a obzirom na toč I i II izreke trebalo je utvrditi i sastav ostavine (toč III) u skladu sa čl 174 ZN.

63. Prema noveliranom čl 154 ZPP/19 ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici.

64. Kako su tužitelji u konačnici uspjeli sa otprilike 80% zahtjeva gledajući od podnošenja tužbe, u tom omjeru će im tuženici solidarno (za sada u nasljedničkoj zajednici) nadoknaditi trošak temeljem čl. 154 st. 1 i 2 ZPP-a, prema vps označenom u tužbi 106.178,24 €, a trošak je odmjeren I i II, III i VI tužiteljima, koji su bili zastupani po punomoćnicima odvjetnicima, sve sukladno OT Tbr 52, 7-9 (NN 138/23) i preciziranim troškovnicima, u okviru zahtjeva. O trošku žalbe tuženih je odlučeno temeljem čl 166 st 3 ZPP.

65. Pravnoj prednici tužitelja je sud obračunao (uključio) trošak zastupanja prema vps naznačenom u tužbi 106.178,24 € za sastav tužbe 799 b, podnesak 01.04.2005. 50 bodova, podnesci 15.07.05.i 01.12.05., 20.01.06., 07.07.06. nisu priznati jer nisu bili neophodni za vođenje postupka, i taj trošak je pribrojen ukupnom trošku svih tužitelja koji su nastavili postupak, a zatražili su trošak, time da je uzet uspjeh u sporu njezinih sljednika, a iznosi 1.358,40 €, odnosno svakom od dolje tužitelja po 339,60 €.

66. I i II tužiteljima podnesak 09.02.05. 25 bodova (Tbr 8 toč 4 OT), podn.20.11.07. 25 bodova (Tbr 8 toč 4 OT), roč.17.09.08. 399,50 bodova (Tbr 9 toč 2), podn.28.01.10. 399,50 b, podn.21.06.18. 399,50 b, podn.19.11.20. 799 bodova, roč.18.10.21. 799 bodova, roč. 09.03.22. 799 bodova, roč.18.05.22. 799 bodova, roč.07.09.22. 399,50 bodova (Tbr 9 toč 2 OT), roč 01.02.23. 399,50 bodova (Tbr 9 toč 2 OT), roč 19.04.23. 799 bodova, roč 18.10.23. 799 bodova, roč 05.11.24. 799 bodova, pristup roč. 12.05.25. 399,50 €, pristup roč. 16.09.25. 399,50 bodova, roč 05.11.25. 799 bodova, čemu je dodan pdv, 10 % uvećanja zbog zastupanja više osoba po Tbr 40 OT, sudsku pristojbu na presudu 110,60 € svakom tužitelju, , dodanih 679,20 € (troškova prednice tužitelja), II tužiteljici posebno podnesak 17.12.20 25 bodova, I tužitelju podn.07.01.21. 25 bodova (Tbr 8 toč 4 OT), oduzet je postotak neuspjeha u sporu ukupno je dosuđeno 20.164,09 €.

67. III tužitelju podn. od 23.12.20. 25 bodova (Tbr 8 toč 4 OT), podn.14..09.21. 25 bodova, podn.12.10.21. 799 bodova, roč.18.10.21. 799 bodova, roč. 09.03.22. 799 bodova, roč.18.05.22. 799 bodova, roč.07.09.22. 399,50 bodova (Tbr 9 toč 2 OT),, roč 01.02.23. 50 bodova (Tbr 9 toč 5 OT),, roč 19.04.23. 799 bodova, podn.01.09.23. 25 b, roč 18.10.23. 799 bodova, roč 05.11.24. 799 bodova, pristup roč. 12.05.25. 50 bodova, pristup roč. 16.09.25. 50 bodova, roč 05.11.25. 799 bodova uz dodani pdv, sudsku pristojbu na presudu 110,60 €, za 1 bod zatraženih 2,00 € (Tbr 54 OT), uz dodanih 339,60 € oduzet je postotak neuspjeha u sporu ukupno 13.560,87 €.

68. VI tužitelju podnesak 09.02.05. 25 bodova, podn.20.11.07. 25 bodova, roč.17.09.08. 399,50 bodova, podn.28.01.10. 399,50 b, podn.21.06.18. 399,50 b, podn.19.11.20. 799 bodova, trošak podneska 14.12.2000. 25 bodova, roč.18.10.21. 799 bodova, podnesak 02.12.21. 799 bodova, roč. 09.03.22. 799 bodova, podn.16.03.22. 799 bodova, roč.18.05.22. 799 bodova, podn.23.06.22. nije priznat jer se ponavljaju navodi već izneseni tijekom postupka, podn. 12.07.22. nije priznat jer nije bio neophodan, roč.07.09.22. 399,50 bodova, roč 01.02.23. 50 bodova, roč 19.04.23. 799 bodova, roč 18.10.23. 799 bodova, roč 05.11.24. 799 bodova, pristup roč. 12.05.25. 50 b, pristup roč. 16.09.25. 50 bodova, roč 05.11.25. 799 bodova uz dodani pdv, sudsku pristojbu na presudu 110,60 €, uz dodanih 339,60 €, i oduzet postotak neuspjeha u sporu 15.228,67 €.

69. I-III tuženima je priznat trošak žalbe od 998,75 bodova (Tbr 10 t 1) plus pdv, 2.496,87 € koji je oduzet od troška svih tužitelja razmjerno.

70. Na dosuđeni trošak postupka tužiteljima pripada zatezna kamata od dana donošenja presude do isplate prema čl 30 Ovršnog zakona i stopi iz čl 29 ZOO/05, precizirana u toč IV izreke.

U Zagrebu, 22. prosinac 2025. godine

Sudac:

Ana Ćurković Dražić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu (Županijski sud u Puli). Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od objave ove presude. Ako stranka nije pristupila na ročište za objavu presude, a uredno je obaviještena o tom ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem je ova presuda objavljena. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena, rok za žalbu od 15 dana teče od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA

1. Pun. tužitelja I-II, III, VI IV i V tužiteljima

2. Pun. tuženika I-III