REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

ZAGREB

Broj: Ppž-5008/2024

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: predsjednice vijeća Gordane Korotaj, te članova vijeća Roberta Završkog i Kristine Gašparac Orlić, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog KČ, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17, 126/19, 84/21 i 114/22), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj po branitelju Deanu Velendriću, odvjetniku iz Pazina, protiv presude Općinskog suda u Pazinu od 4. ožujka 2024., broj: 14. Pp-2973/2023, na sjednici vijeća održanoj 19. studenog 2025.,

r i j e š i o  j e

I. U povodu žalbe okrivljenog KČ a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Žalba okrivljenog KČ je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom okrivljeni KČ je proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci iste, za koje djelo mu je izrečena novčana kazna 260,00 eura te je temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 70,00 eura.

2. Protiv te presude okrivljenik je pravodobno putem branitelja podnio žalbu navodeći u bitnom, da nije kriv i da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno, a da je činjenični opis izmijenjen na način da je ostao samo neznatan dio prvotno terećenog prekršaja, čime je sud prešao svoje ovlasti i preuzeo ulogu tužitelja koji nije izvršio ispravke. Ističe da niti jedan svjedok nije izjavio da bi okrivljenik učinio ono što mu se stavlja na teret, izvjesno je samo da se iz stana čula galama, te je nejasno kako je utvrđeno da je događaj kod oštećenice izazvao osjećaj straha i ugroženosti. Žalitelj navodi da su izostali razlozi o odlučnim činjenicama kao i da mu je povrijeđeno prvo obrane, te ukazuje na nedosljednosti i proturječnosti, što ozbiljno dovodi u pitanje pravilnost činjeničnog utvrđenja, predlažući da se žalba prihvati i okrivljenik oslobodi optužbe.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), ispitivao prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi i po službenoj dužnosti, te je po službenoj dužnosti utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, jer se presuda temelji na nezakonitim dokazima.

5. Uvodno se napominje da se okrivljenik u postupku pred sudom branio šutnjom, dok je oštećenica LČ prihvatila blagodat nesvjedočenja i odbila iskazivati. Na tu okolnost posebno se napominje da u trenutku kada je provedeno sudsko ročište oštećenica više nije bila okrivljenikova izvanbračna supruga (što proizlazi iz podataka koje je dala sudu).

Člankom. 285. stavkom 1. točka 1. Zakona o kaznenom postupku (dalje ZKP/08 propisano je :

" Oslobođeni su obveze svjedočenja:

1) osoba s kojom je okrivljenik u braku ili izvanbračnoj zajednici".

Dakle, bivši partneri (bračni ili izvanbračni) ne spadaju u krug osoba koje imaju pravo uskrate svjedočenja, pa je sud prvog stupnja nepravilno priznao oštećenici navedeno pravo.

6. Nadalje, kako to proizlazi iz obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski je sud odluku o krivnji temeljio na analizi okrivljenikove obrane i iskazu oštećenice danim na zapisnik policijskim službenicima prilikom izvida i utvrđivanja prekršaja, a koji dokazi su prema ocjeni ovog suda nezakoniti dokazi.

6.1. Naime, sukladno odredbi članka 158. stavka 7. i 8. Prekršajnog zakona, da bi se saznanja ovlaštene osobe tijela državne uprave o ispitivanju svjedoka mogla koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku, to ispitivanje mora biti provedeno u skladu s odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, a to znači sukladno odgovarajućim odredbama (čl. 283. – čl. 300.) Zakona o kaznenom postupku, jer na to izravno upućuje odredba čanak 173. Prekršajnog zakona.

6.2. U trenutku davanja svojeg iskaza pred policijom, oštećenica LČ je bila okrivljenikova izvanbračna supruga, a člankom. 285. stavkom 3. ZKP/08 je propisano:

"Tijelo koje vodi postupak dužno je osobe spomenute u stavku 1. ovog članka, prije njihova ispitivanja ili čim sazna za njihov odnos prema okrivljeniku, upozoriti da ne moraju svjedočiti. Osobe navedene u stavku 1. točki 1. do 3. ovog članka će se upozoriti da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Upozorenja i odgovori unose se u zapisnik."

Člankom. 300. stavkom 1. ZKP/08 propisano je: “Iskaz svjedoka se, osim u slučajevima posebno propisanim ovim Zakonom, ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako:

3) upozorenje iz članka 285. stavka 3. ovoga Zakona i odricanje nije ubilježeno u zapisnik.

Također, prema odredbi članka 300. stavka 1. točke 5. ZKP/08, iskaz svjedoka se ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenja iz članka 288. stavka 3. tog Zakona (da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo, kao i da nije dužan odgovarati na pitanja predviđena u članku 286. stavku 1. Zakona) nisu ubilježena u zapisnik.

6.3. Iz zapisnika o ispitivanju navedene svjedokinje pred policijom (str. 27. spisa) vidljivo je da je predmetni zapisnik tiskani formular, u kojem su, između ostalog, otisnuta i upozorenja za svjedoka (t. 1., 2., 3., 4. i 5.), s time da za upozorenja koja su tiskana ni na koji način, pa niti zaokruživanjem rednog broja ispred pojedinog sadržaja upozorenja, nije naznačeno da je svjedokinja prije ispitivanja, doista i upoznata s tim svojim pravima i obvezama. Radi se o tiskanom formularu, jednakom za sve svjedoke, u kojem je nužno na jasan i nedvojben način naznačiti koja su upozorenja dana kojem svjedoku, a što u ovom slučaju nije učinjeno. U formularu su otisnuta očitovanja: „odriče se prava i želi svjedočiti“ i „ne želi svjedočiti“, no niti jedno nije naznačeno, pa se eventualno iz činjenice da je svjedokinja dala iskaz može zaključiti da se odrekla blagodati nesvjedočenja. Također iz takvog formulara nije zaokruživanjem vidljivo da bi istoj bila upućena opća upozorenja za svjedoke (da je dužna govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo, kao i da nije dužna odgovarati na određena pitanja). Iz navedenog razloga, zapisnik o ispitivanju svjedokinje žrtve nasilja u policijskoj postaji se ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku.

7. Sve gore navedeno u vezi tiskanog formulara vrijedi i za zapisnik o ispitivanju osumnjičenika koji je 10. prosinca 2023. ispitan u prostorijama Policijske postaje Poreč-Parenzo. Budući je uhićen zbog prekršaja za koji je alternativno propisana kazna zatvora, trebao je biti upozoren o pravu na branitelja te je njegovo očitovanje o navedenom pravu moralo biti ubilježeno u zapisnik. Iz formulara je vidljivo da su ponuđene varijante: „a) odriče se prava na branitelja“ i „b) zahtijeva nazočnost branitelja“, no nije zaokruživanjem ili na neki drugi način naznačeno njegovo očitovanje o tom pravu.

8. S obzirom da prvostupanjski sud odluku o krivnji temelji i na predmetnim zapisnicima o iskazu osumnjičenika i iskazu svjedokinje pred policijom, počinjena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti ne ulazeći za sada, u osnovanost drugih žalbenih osnova na koje se ukazuje žalbom.

9. No, radi pravilne primjene zakona ističe se u odnosu na navode o izmjeni činjeničnog opisa, da je sud ovlašten u okviru iste radnje i događaja prilagoditi i precizirati činjenični opis. Ukoliko utvrdi barem dio činjeničnih navoda iz optužnog prijedloga, a koji ostvaruje bitna obilježja prekršaja koji je počinitelju stavljen na teret, smije ga proglasiti krivim za nedvojbeno utvrđeni dio inkriminacije, a da time nije izmijenjen objektivni identitet optužbe (dakle da se radi o istom djelu).

10. U ponovnom postupku prvostupanjski će sud, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, donijeti po službenoj dužnosti posebno rješenje o izdvajanju gore navedenih zapisnika kao nezakonitih dokaza sukladno odredbi članka 121. stavka 1. Prekršajnog zakona i time otkloniti istaknutu bitnu povredu prekršajnog postupka, te ponovno provesti prekršajni postupak sukladno zakonu i izvesti sve potrebne dokaze, a nakon toga ocjenom svih u postupku zakonito izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku.

11. Iz navedenih razloga, na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 19. studenog 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v. r

Gordana Korotaj, v.r

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Pazinu u 6 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja, oštećenicu i tužitelja.