1

 

Gž-118/2023-3

 

 

 

 

 

 

 

     Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

            Karlovac

          Gž-118/2023-3

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sutkinje Vesne Britvec, kao predsjednice vijeća, Josipa Štrucelja kao suca izvjestitelja i Vinke Vrančić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice A. E. iz S.I.Z., V. ulica 3, OIB ., zastupane po punomoćnici M. B., odvjetnici iz Z., protiv tuženika C. o. d.d. iz Z., V. J. 33, OIB ., zastupan po punomoćnici M. G., dipl. iur. (Su-359/159), zaposlenici, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-682/2020-35 od 28. listopada 2022., u sjednici vijeća održanoj 25. listopada 2023.

 

p r e s u d i o  j e

 

I. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-682/2020-35 od 28. listopada 2022.

 

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbe kao neosnovan.

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

 

" I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

 

" Nalaže se tuženiku C. O.d.d., Zagreb, V. J. 33, OIB: . da isplati tužitelju A. E. iz S. I. Z., V. ulica 3, OIB: .iznos naknade neimovinske štete od 9.500,00 kn, zajedno sa zateznim kamatama, tekućim na navedeni iznos od podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate, koje kamate se određuju za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana te iznos imovinske štete od 1.500,00 kn, zajedno sa zateznim kamatama, tekućim na navedeni iznos od presuđenja pa do isplate, koje kamate se određuju za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku C. O. d.d., Z., V. J. 33, OIB: . da isplati tužitelju pripadajući parnični trošak, zajedno sa kamatama, tekućim od presuđenja pa do isplate, koje kamate se određuju za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

 

II. Nalaže se tužiteljici A. E. iz S.I.Z., V. ulica 3, naknaditi tuženiku C. o. d.d. iz Z., V.J. 33, trošak parničnog postupka u iznosu od 3.000,00 kn/398,17 eura1 sa zateznom kamatom tekućom od 28. listopada 2022. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."

 

              2. Navedenu presudu pravodobno podnesenom žalbom u cijelosti pobija tužiteljica zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, dakle zbog svih zakonskih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 70/19 i 80/22 – dalje ZPP) te traži trošak sastava žalbe. U bitnom tužiteljica u žalbi navodi da su utvrđenja prvostupanjskog suda vezano uz mikro lokaciju pada tužiteljice netočna te da su u koliziji s fotografijama u spisu, zapisnikom o sudskom očevidu od 25. ožujka 2021. i nalazom i mišljenjem geodetskog vještaka. Ističe da je prvostupanjski sud  propustio utvrditi da mikro lokacija pada predstavlja javnu površinu javne namjene sukladno članku 2. Odluke G. Z. o komunalnom redu i članku 3. stavak 1. točka 32. Zakona o prostornom uređenju pa da se održavanje mjesta pada tužiteljice vrši sukladno odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu. Navodi da prvostupanjski sud nije uzeo u obzir činjenicu da na parkiralište KB D. slobodno i bez ikakvih zapreka mogu pristupiti svi ljudi i da zato predmetna lokacija pada predstavlja površinu javne namjene i to javno prometnu površinu, čije održavanje ulazi u komunalno gospodarstvo. Navodi da polazeći od članka 2. stavak 1. točka 6., članka 98. i članka 100. Zakona o cestama predmetna površina predstavlja javno prometnu površinu i to nerazvrstanu cestu. Poziva se na Odluku G. Z. u Izmjenama i dopunama odluke o nerazvrstanim cestama od 3. travnja 2014. te tvrdi da mikro lokacija pada ispunjava uvjete da se istu kategorizira kao nerazvrstanu cestu II. reda. Ističe da je prvostupanjski sud propustio utvrditi da održavanje nerazvrstane ceste predstavlja komunalnu djelatnost što ulazi u komunalno gospodarstvo. Navodi da prvostupanjski sud ignorira sadržaj kogentnih normi iz članka 2., 22., 23., 59., 60. i 61. Zakona o komunalnom gospodarstvu te članka 19. Zakona o lokalnoj, područnoj i regionalnoj samoupravi, kao i sadržaj kogentnih normi iz članka 36., 79. stavak 2., 125. stavak 3., 129. Statuta G. Z.. Navodi da prvostupanjski sud nije obrazložio zašto nije primijenio citirane propise te da je time povrijedio pravo tužiteljice na obrazloženu odluku te pravo tužiteljice na pristup sudu sukladno članku 29. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske i članku 6. točka 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. U žalbi se tužiteljica poziva i na više primjera iz sudske prakse. Predlaže da drugostupanjski sud usvoji žalbu tužitelja, ukine pobijanu presudu i vrati predmet na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu.

 

              3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

             

              4. Žalba nije osnovana.

 

5. Ispitujući zakonitost pobijane presude povodom žalbe tužiteljice i po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da pobijana odluka nije donesena uz počinjenje niti jedne od bitnih povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje povrede sud pazi po službenoj dužnosti, a materijalno pravo je pravilno primijenjeno.

 

6. Tužiteljica u ovom postupku potražuje naknadu nematerijalne i materijalne štete koje je pretrpjela uslijed ozljede lijevog gležnja i stopala, a koje je zadobila kada je stala na oštećeni dio asfaltne površine na parkiralištu KB D. u Z., A. G. Š. 6. Tijekom cijelog prvostupanjskog postupka, a i u žalbenom postupku, među strankama je sporno da li mjesto gdje se dogodio štetni događaj spada u nerazvrstane ceste na području G. Z. ili ne. O dokazivanju te bitne činjenice ovisi odluka o osnovanosti tužbenog zahtjeva u ovom postupku.

 

7. Prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće činjenice:

 

-               da se štetni događaj (ozljeda i uganuće lijevog gležnja i stopala tužiteljice) dogodio dana 4. veljače 2019. na asfaltiranom parkiralištu KB D. u Z., A. G. Š. 6, što proizlazi iz prijave ozljede na radu, medicinske dokumentacije, fotografija i sudskog očevida na licu mjesta gdje je sama tužiteljica pokazala rupu u asfaltu i mjesto pada,

-               da se mjesto pada tužiteljice i predmetno oštećenje asfalta nalazi na parkiralištu koje je unutar ograde koja ograđuje bolnicu i parkiralište i na koje područje ispred bolnice i na parkirališna mjesta se pristupa vozilima i pješke kroz poseban ulaz te da ta ograda s ulazom razdvaja nekretninu na kojoj je parkiralište i mjesto ozljeđivanja tužiteljice ("rupa" u asfaltu) od nerazvrstane ceste (očevid na licu mjesta, skica vještaka na listu 68 spisa),

- da se prema izmjerenoj koordinati mjesto štetnog događaja nalazi unutar kč.br. . upisanoj u PL . k.o. D., odnosno zemljišnoj knjižnoj čestici . upisanoj u zk.ul. k.o. D. koja je u vlasništvu Republike Hrvatske, a ne G. Z. (nalaz i mišljenje geodetskog vještaka),

- da je G. Z. u trenutku štetnog događaja (4. veljače 2019.) imao zaključenu policu osiguranja od izvanugovorne (javne) odgovornosti s tuženikom C. o. d.d. Z. (što nije sporno), prema kojoj tuženik odgovara za štete koje proizađu iz obavljanja njegove registrirane djelatnosti, vlasništva, posjedovanja ili određenog svojstva stvari te pravnog odnosa (članak 2. stavak 2. Uvjeta za osiguranje od izvanugovorne (javne) odgovornosti),

- da je uvidom u dopis G. Z., Gradskog ureda za mjesnu samoupravu od 16. siječnja 2020. (list 32 spisa) utvrđeno da asfaltirano parkiralište KB D., odnosno predmetna površina, nije nerazvrstana cesta – javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu G. Z. te da se kao takva ne održava putem društva Z. h. d.o.o., P. Z. c., Z., D. S. 48,

- da je A. G. Š. upisana u Popis nerazvrstanih cesta prvog reda na području G.Z..

 

8. Obzirom da se u žalbi tužiteljica poziva na cijeli niz zakonskih i podzakonskih propisa, te tvrdi da je prvostupanjski sud propustio iste primijeniti u ovoj pravnoj stvari i da nije dao razloge zašto iste nije primijenio, radi lakše analize i ocjene tih žalbenih tvrdnji, navodi se u nastavku sadržaj pravnih normi na koje se tužiteljica poziva u žalbi.

 

8.1. Zakonom o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 – dalje ZC) propisano je u članku 2. stavak 1. točka 6. da su "nerazvrstane ceste" ceste koje se koriste za promet vozilima, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovog zakona. Člankom 98. stavak 1. ZC-a, osim zakonske definicije nerazvrstane ceste, navodi se da posebice nerazvrstane ceste čine ceste koje su na područjima gradova s više od 35000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste ("Narodne novine" broj 54/08, 122/08, 13/09, 104/09 i 17/10), zatim ceste koje povezuju naselja, ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja, terminali i okretišta vozila javnog prijevoza, pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina, te druge ceste na području naselja i gradova.

 

8.2. Zakonom o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj 68/18, 110/18, 32/20 – dalje ZKG) u članku 2. stavak 1. propisano je da je komunalno gospodarstvo cjelovit sustav obavljanja komunalnih djelatnosti, građenja i održavanja komunalne infrastrukture te održavanja komunalnog reda na području općina, gradova i G. Z. Člankom 22. stavak 1. točka 1. propisano je da su komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture, između ostalog i održavanje nerazvrstanih cesta. Člankom 23. stavak 1. propisano je da se pod održavanjem nerazvrstanih cesta podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimično poboljšanje elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanje sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Člankom 59. stavak 1. propisano je da su komunalna infrastruktura, između ostalog, nerazvrstane ceste i javna parkirališta. Člankom 60. stavak 1. propisano je da su nerazvrstane ceste one ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu zakona kojim se uređuju ceste. U stavku 3. članka 60. propisano je da su javna parkirališta uređene javne površine koje se koriste za parkiranje motornih vozila i/ili drugih cestovnih vozila s pripadajućom opremom na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. Člankom 61. stavak 1. ZKG propisano je da je komunalna infrastruktura javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu odnosno suvlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost, a u stavku 4. propisano je da komunalna infrastruktura stječe status javnog dobrog u općoj uporabi danom njezine izgradnje, uređenja odnosno stupanja na snagu odluke o proglašenju javnog dobra u općoj uporabi.

 

8.3. Zakonom o lokalnoj, područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine" broj 33/21, 60/21, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09 150/11, 144/12, 123/17, 98/19, 144/20 – dalje ZLPS) propisano je u članku 19. da općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito koji se (između ostalog) odnose na komunalno gospodarstvo.

 

8.4. Statutom G. Z. ("Službeni glasnik G. Z." broj 23/16, 2/18, 23/18, 3/20, 3/21 i 16/22) propisano je člankom 36. da G. Z. (između ostalog) obavlja poslove koji se odnose na komunalno gospodarstvo i na održavanje javnih cesta. Člankom 79. stavak 2. Statuta propisano je da su sastavni dio plana komunalnih aktivnosti koji donosi vijeće gradske četvrti poslovi i radovi kojima se  poboljšava komunalni standard građana na području gradske četvrti a koji nisu obuhvaćeni drugim planom i programom. Članak 125. je brisan. Člankom 129. Statuta propisno je da G. Z. za obavljanje komunalnih djelatnosti osniva trgovačka društva, javne ustanove i vlastite pogone.

 

8.5. Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o nerazvrstanim cestama, koju je donijela G. s. G. Z. a dana 3. srpnja 2014. (list 102 do 105 spisa), u članku 2. odlučeno je da se nerazvrstane ceste u smislu ove odluke ovisno o namjeni i funkciji razvrstavaju na:

- nerazvrstane ceste I. reda - ceste propisane Odlukom o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti razvrstane javne ceste,

- nerazvrstane ceste II. reda - ostale ceste na području G. Z., površine za promet u mirovanju koje se nalaze u sastavu ceste i to terminali i okretišta za vozila javnog prijevoza, parkirališta i pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina koje se koriste za javni promet i drugo,

- nerazvrstane ceste III. reda – pješačke staze, pješački trgovi, javna stubišta, pješački prolazi i javne prometne površine s kamenim opločenjem na kojima se odvija promet ako su sastavni dio nerazvrstane ceste.

 

8.6. Zakonom o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) propisano je u članku 3. stavak 1. točka 32. da je površina javne namjene svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima pod jednakim uvjetima (javne ceste, razvrstane ceste, ulice, biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.).

 

9. Neosnovan je žalbeni navod da su utvrđenja prvostupanjskog suda vezani uz mikrolokaciju pada netočna obzirom da iz sudskog zapisnika od 25. ožujka 2021. stavljenog na licu mjesta proizlazi da je tužiteljica osobno pokazala gdje se nalazi "rupa" u asfaltu i to u nazočnosti geodetskog vještaka D. P.. Nadalje, iz zapisnika o uviđaju od 25. ožujka 2021. proizlazi da je uređujuća sutkinja neposrednim opažanjem utvrdila da se oštećeni dio asfalta nalazi unutar ograde koja ograđuje bolnicu i parkirališna mjesta od ceste. Ovakvom opisu lica mjesta nisu prigovarale nazočna tužiteljica niti njezina punomoćnica, a isti je u skladu i sa skicom geodeta (list 68 spisa), koji je mjesto pada (ozljeđivanja) tužiteljice označio kružićem na bolničkom parkiralištu na kč.br. . k.o. D., u vlasništvu Republike Hrvatske.

 

10. Pravilno u žalbi navodi tužiteljica da je citiranim odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu propisana obveza G. Z. da obavlja komunalne djelatnosti, što podrazumijeva i održavanje nerazvrstanih cesta, no budući se štetni događaj dogodio na parkiralištu, valja istaknuti da je člankom 60. stavak 3. ZKG, na koju odredbu se u žalbi poziva i tužiteljica, propisano da su u smislu ZKG javna parkirališta samo ona koja se nalaze na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, a u dokaznom postupku je utvrđeno da predmetno parkiralište KB D. nije u vlasništvu G. Z., nego Republike Hrvatske.

 

11. Nadalje, neosnovano tužiteljica nastoji osnovanost svog tužbenog zahtjeva temeljiti na citiranoj odredbi članka 79. stavak 2. Statuta jer na spis nije dostavila nikakav dokaz iz kojeg bi proizlazilo da je vijeće gradske četvrti na čijem se području nalazi KB D. donijelo plan komunalnih aktivnosti koji bi obuhvaćao bilo kakve radove u ograđenom krugu KB D., odnosno na kč.br. . k.o. D. u vlasništvu Republike Hrvatske.

 

12. Nadalje, točno je da je cijela A. G. Š. na Popisu nerazvrstanih cesta I. reda na području G. Z., no u postupku je utvrđeno da "rupa" u asfaltu gdje se tužiteljica ozlijedila ne nalazi na A. G. Š., niti na nogostupu uz kolnik te ulice, nego na ograđenom parkiralištu KB D. na mjestu udaljenom oko devet metara od prolaza sa zebre na parkiralište bolnice. Upravo radi ove bitne činjenice, koju je pravilno utvrdio prvostupanjski sud, nije moguće pravilnim tumačenjem odredbe članka 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o nerazvrstanim cestama zaključiti da je predmetno parkiralište KB D. nerazvrstana cesta II. reda, jer bi isto trebalo biti površina za promet u mirovanju koji se nalazi u sastavu ceste, a provedenim dokazima je utvrđeno da parkiralište KB D. nije u sastavu nerazvrstane ceste A. G. Š., nego je od te nerazvrstane ceste odvojeno ogradom koja ograđuje cijeli veliki kompleks KB D. i njezinog parkirališta, a na koje parkiralište je omogućen pristup vozilima i pješacima kroz ulaz koji postoji u toj ogradi. Pri ovako utvrđenom činjeničnom stanju i imajući u vidu sadržaj citiranih zakonskih i podzakonskih odredbi, pravilno prvostupanjski sud ukazuje da nije moguće s istim smisleno dovesti u vezu zakonsku definiciju "površine javne namjene" iz članka 3. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju.

 

13. Imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje, pravilno prvostupanjski sud zaključuje da činjenica da je parkiralište koje se nalazi ispred bolnice i na kojem se parkiraju vozila unutar bolničkog ograđenog kruga, sama po sebi nije dokaz da bi isto parkiralište bilo razvrstano u nerazvrstane ceste i koje bi osiguranik tuženika bio u obvezi održavati na nekretnini koja nije u njegovom vlasništvu, nego u vlasništvu Republike Hrvatske. Pri tom pravilno prvostupanjski sud ističe da tužiteljica na koje je sukladno odredbi članka 221.a. ZPP-a bio teret dokaza nije dokazala da bi osiguranik tuženika održavao mjesto štetnog događaja i da je bio u obvezi isto održavati. Valja istaknuti da upravo suprotno proizlazi iz dopisa G. Z., Gradskog ureda za mjesnu samoupravu (list 82 spisa) u kojem se navodi da predmetna površina nije nerazvrstana cesta – javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu G. Z. te da istu kao takvu ne održava društvo Z. h. d.o.o., Podružnica zagrebačke ceste.

 

14. Kako provedenim dokazima nije utvrđeno da se mjesto štetnog događaja nalazilo u sklopu nerazvrstane ceste, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije te odbio tužbeni zahtjev. Pozivanje tužiteljice na primjere iz sudske prakse koja se odnosi na štetne događaje koji su se dogodili na nerazvrstanim cestama, odnosno nogostupu kao dijelu razvrstane ceste, nije primjenjivo na činjenično stanje utvrđeno u ovom postupku. Neosnovano tužiteljica navodi da je prvostupanjski sud povrijedio njezino pravo na obrazloženu odluku i pravo na pristup sudu, jer je prvostupanjski sud dao sve relevantne razloge za svoju odluku, pri čemu nije bilo potrebe za analizu svih propisa na koje se pozivala tužiteljica, što jasno proizlazi iz ove drugostupanjske odluke, budući da se tužiteljica u bitnom pozivala na cijeli niz općenitih zakonskih i podzakonskih odredbi i zakonskih definicija, a nije dokazala da je mjesto pada tužiteljice bilo u sastavu nerazvrstane ceste.

 

15. Slijedom svega navedenog proizlazi da je žalba tužiteljice neosnovana pa je temeljem odredbe iz članka 368. stavak 1. ZPP-a valjalo žalbu odbiti i pobijanu odluku potvrditi.

 

16. Kako tužiteljica nije uspjela sa žalbom, temeljem članka 166. stavak 2. u vezi članka 154. stavak 1. ZPP-a odbijena je sa zahtjevom za naknadu troška sastava žalbe.

 

U Karlovcu 25. listopada 2023.

 

 

              Predsjednica vijeća

                                                                                                                      Vesna Britvec, v.r.