Poslovni broj: Pn-2630/2022-38

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Hrvoju Vučić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja AB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Davorinu Karačiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika INDEX PROMOCIJA d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 37502434016, zastupanog po punomoćnici Vanji Jurić, odvjetnici iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 13. studenoga 2025. godine u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja Davorina Karačića, odvjetnika i punomoćnika tuženika Vanje Jurić, odvjetnici, dana 22. prosinca 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku INDEX PROMOCIJA d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 37502434016 platiti tužitelju AB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 2.654,45 EUR zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 22. prosinca 2025. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku INDEX PROMOCIJA d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 37502434016 naknaditi tužitelju AB iz [adresa], OIB: 11981522545trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 3.021,00 EUR zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 22. prosinca 2025. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj sudu dana 10.10.2022. godine navodi kako je dana 10. kolovoza 2022. godine, na internetskom portalu Index.hr kojega je tuženik nakladnik objavljen članak pod naslovom: „Dogovor o mitu, žena pokopana pod krivim imenom, smrt u čekaonici…..To je KBC Split“ a uz koji članak u sebi sadrži neistinite klevetničke navode u smislu slijedećih navoda u spornom tekstu: „ AB, kirurg koji je nedavno preminulog (novinara) Indexa HB opisao kao „mrtvog neprijatelja“ , krajem 2015. bio je pod nadzorom Ministarstva zdravlja zbog komunikacije putem Facebooka u kojoj je dogovarao podjelu mita pacijenata s kolegicom TB. Prepiska uključuje raspravu o tome koliki novčani iznos mita se može očekivati od pacijenata, pri čemu je AB podučavao mlađu kolegicu TB: „Malo mi šalji pacijente. Samo meni, ništa ovoj stoci“… Ako tko da pare, dobiješ tal“, pojašnjavao je AB. Na pitanje TB koliki iznos mita može očekivati, odgovorio je: Netko ništa, netko 100 do 300 (eura) , a otkrio je i koji su pacijenti najisplativiji: „Karcinome ne daj nikome. Mene zovi.“ „A jebiga. Gadna su vremena“, pomalo je bila razočarana doktorica TB. „Ovaj mjesec ću ti upućivati pacijente koliko ih imam. Uistinu očekujem rezultate“, odgovorila je nakon nekoliko sati prepiske. „Ako što daju, dobiješ. Ili im možeš ti uzeti lovu ako oćeš. Ovo je samo na bazi njihove volje. Ja se ne usudim pitati“, pisao joj je AB. To je mali dio prepiske u kojoj su se još žalili na premale plaće (AB bi bilo mjesečno dosta 50 tisuća kuna, mlada kolegica je skromna i dovoljno joj je 20), hvalili kako dobivaju poklone (23 kile mesa, kava, piće….) i javljali jedno drugome o platežnoj moći pacijenata koje su razmijenili“. Predmetni navodi odnosno komunikacija između dr. AB te dr. TB se nije nikada dogodila su neistiniti. Tužitelj nije nikada ni dogovarao niti uzimao mito. Tužitelj nije nikad dogovarao uzimanje mita od pacijenata. U skladu s čl. 40 st. 1 Zakona o medijima (NN 81/13), u svezi s čl. 41 st. 1, st.4 i čl. 42 Zakona o medijima, tužitelj je zatražio da se na isti način i na istom mjestu, u prvom slijedećem izdanju objavi ovaj ispravak netočnih i neistinitih informacija. Tuženik je odbio objaviti ispravak netočne informacije. Zbog ovakvog ponašanja tuženika, tužitelj trpe duševne boli zbog povrede časti i ugleda a koje boli su bile velikog intenziteta te još traju obzirom da je tuženik svojim navodima spočitao počinjenje nemoralnog djela odnosno kažnjivog djela. Slijedom navedenog tužitelj od tuženika potražuju na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti radi spornih navoda članka tuženika od 07. kolovoza 2022. iznos od 20.000,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja pa do isplate. Obzirom na odredbe Ovršnog zakona kao i sudsku praksu Županijskog suda u Zagrebu te Vrhovnog suda Republike Hrvatske, tužitelji potražuju i kamatu na parnični trošak. Slijedom svega naprijed navedenog tužitelj predlaže sudu usvojiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

4. Tuženik u svom odgovoru na tužbu navodi kako u cijelosti osporava osnovanost tužbe i visinu tužbenog zahtjeva. Sporni članak objavljen je nastavno na potresnu i tragičnu smrt novinara HB, koji je samo 5 dana prije objave spornog članka preminuo uslijed posljedica autoimunih bolesti i virusa COVID-19, kao i nemara liječnika KBC-a Split – koji su propustili pravovremeno ga hospitalizirati i pružiti mu potrebnu liječničku skrb. Smrt HB – o čijim detaljima su intenzivno izvještavali svi hrvatski mediji – nedvojbeno je uzrokovala značajan interes javnosti, budući da je (ponovno) razotkrila manjkavosti funkcioniranja bolničkog sustava KBC-a Split, o čijim brojnim propustima i dvojbenim postupcima liječnika se u javnosti raspravlja već dulji niz godina. S obzirom na navedeno, tuženik je opravdano odlučio problematizirati djelovanje i bolničku skrb koju pruža KBC Split te podsjetiti hrvatsku javnost na neke od teških propusta njihovih liječnika, unatoč kojima – na štetu građana – nije došlo do poboljšanja bolničkog sustava. Zakon o medijima, člankom 21. st. 4., propisuje da nakladnik ne odgovara za štetu ako je šteta uzrokovana objavom informacija koje su točne, odnosno ukoliko je autor imao osnovanog razloga povjerovati u njihovu točnost, poduzeo je mjere za provjeru njihove točnosti, a postupao je u javnom interesu i dobroj vjeri. U skladu s navedenim, sporne informacije su točne, odnosno autor članka je imao osnovanog razloga povjerovati u njihovu točnost. Naime, točno je da je tužitelj, samo par dana prije objave spornog članka, tragično preminulog novinara HB na društvenoj mreži Facebook opisao „mrtvim neprijateljem“ – koju objavu tužitelja su prenijeli brojni hrvatski mediji. Jednako tako, točno je i da je protiv tužitelja i dr. ABS, krajem 2015. godine, proveden zdravstveno-inspekcijski nadzor od strane Ministarstva zdravstva – upravo radi mogućih nezakonitosti u radu navedenih liječnika KBC-a Split. Nadalje, ostatak spornih informacija, kao što je i vidljivo iz sadržaja samog članka, utemeljen je na prepisci tužitelja i dr. ABS, koja je objavljena krajem 2015. godine i iz koje proizlazi da je tužitelj doista – putem Facebooka – s kolegicom liječnicom dogovarao međusobno slanje pacijenata te podjelu „darova“ koje će od tih pacijenata primiti. Prepiska na kojoj su utemeljene sporne informacije tuženiku je 2015. godine dostavljena od strane posebnog i zaštićenog izvora, koji se tuženiku obratio s povjerenjem, i uz uvjet anonimnosti. Prepiska je tuženiku poslana e- mailom, u izvornom obliku, novinar tuženika (ZB) više se puta i osobno susreo s izvorom informacija i provjerio eventualne motive za objavu takvih informacija, dok se uredništvo savjetovalo i s računalnim stručnjacima – koji su potvrdili da se radi o izvornom dokumentu, koji nije hakiran ili izmišljen, odnosno da način komunikacije, tijek razgovora, uporaba riječi kojima su se liječnici koristili te zabilježena vremena kada su se razgovori odvijali – upućuju da se radi o autentičnom dokumentu. Nadalje, vjerodostojnost navedene prepiske utvrdili su i sami novinari tuženika, koji su provjeravali imaju li tužitelj i dr. ABS Facebook profile/račune, odgovaraju li ti računi podacima iz iste prepiske te su i izvršili uvid u profilne slike istih liječnika, objavljene na društvenoj mreži Facebook. Pored navedenog, iz sporne prepiske bilo je vidljivo da je vjerodostojna, budući da su tužitelj i dr. ABS u njoj iznosili konkretne i detaljne podatke o dijagnozama pacijenata KBC-a Split, kolegama liječnicima koji su i danas tamo zaposleni te ostale detalje koje nitko osim liječnika navedene bolnice naprosto nije mogao i ne može znati. Zaključno, iz dokumentacije Ministarstva zdravstva, sastavljene nakon obavljenog zdravstveno-inspekcijskog nadzora, proizlazi kako su informacije na kojima se temelji sporni članak – točne, odnosno da je prepiska autentična. Naime, iz navedene dokumentacije nedvojbeno slijedi da je dr. BB, upravo na dane kada je u spornoj prepisci s tužiteljem spominjala pacijente ŠB i PB, te iste pacijente osobno primila u KBC Split. Posve je nelogično da bi netko treći mogao imati saznanja o datumu zaprimanja pacijenata dr. BB, njihovim dijagnozama i sl. Osim toga, zdravstveno - inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da su „bolesnici koje je liječila dr. BB, a kod kojih je tužitelj obavio operacijski zahvat sljedeći: LB (**.**.2015.), ĆB (**.**.2015.) te CB.“, slijedom čega je razvidna poveznica između tužitelja i dr. BB. Tuženik ističe kako je navedeno utvrđenje u cijelosti suprotno s izjavom same dr. BB, koja je 28. studenog 2015.g., u prostorijama II Policijske postaje, PU Splitsko-dalmatinske, izjavila kako je prema odjelu na kojem je zaposlen tužitelj, išao samo jedan pacijent, LB. Iz svega navedenog ne može biti sporno da su informacije koje tužitelj osporava u ovom postupku točne, odnosno kako je autor članka imao osnovanog razloga povjerovati da su točne, a poduzete su mjere za provjeru njihove točnosti te je autor članka postupao u javnom interesu i dobroj vjeri – sve sukladno pretpostavkama oslobođenja od odgovornosti za štetu, propisanim čl. 21. st. 4. Zakona o medijima. Krajem 2015. godine, odnosno samo dan nakon što je predmetna prepiska objavljena na portalu tuženika, tužitelj je poslao svoju izjavu medijima, u kojoj ni na koji način nije osporio autentičnost sporne prepiske. Tužitelj je isključivo naveo da neće ulaziti u „raspravu oko istinitosti poruka“ i da nema potrebe da „potvrđuje istinitost napisanoga“ te problematizirao na koji način su novinari tuženika „mogli imati ispis poruka s njegovog privatnog Facebook profila“. Tom izjavom, tužitelj je javno tražio i kaznenu odgovornost novinara za „krađu njegovih osobnih podataka s Internet mreže“. U činjeničnom smislu, izuzetno je neuvjerljivo i životno nelogično da čovjek (tužitelj) koji danas tvrdi da je prepiska neistinita i fabricirana – nije odmah javno osporio autentičnost te prepiske. Druga značajna nelogičnost u tužiteljevim postupcima, proizlazi iz činjenice da je novinara Indexa optužio za krađu osobnih podataka. Naime, tvrdnja o krađi osobnih podataka upravo potvrđuje da su (ukradeni) podaci postojali, kao i da su točni, s obzirom da u suprotnom, ne bi bilo govora o njihovoj krađi. Osim toga, tuženik ističe kako je četiri dana nakon objave prepiske na portalu tuženika i nakon niza izjava za različite televizijske i tiskane medije, tužitelj, u emisiji Bujica te na Dnevniku 3 HRT-a, počeo plasirati tvrdnje da su ga novinari tuženika ucjenjivali i reketarili, odnosno da su ga tražili da im plati iznos od 20.000,00 EUR, kako ne bi objavili sporne informacije. Te javno izrečene klevete, od strane tužitelja, jasan su dokaz da su sporne informacije točne, kao i da je sporna prepiska – na kojoj su iste utemeljene – autentična. Kao što je to prethodno istaknuto, sporni članak tuženika objavljen je u značajnom interesu hrvatske javnosti. Stvar je javnog interesa na koji način funkcionira jedan od glavnih kliničkih bolničkih centara u Hrvatskoj, kojeg građani osobno financiraju, kroz plaćanje poreza i doprinosa. Pitanje funkcioniranja bolničkog sustava i zdravstvene zaštite neraskidivo je povezano s pravom svakog građanina RH – da primi jednaku, pravovremenu i odgovarajuću razinu zdravstvene pomoći i zaštite. Slijedom navedenog, mediji imaju ne samo pravo, nego i dužnost izvještavati o manjkavosti i propustima određene zdravstvene ustanove i u javnosti pokretati javnu raspravu. Jednako tako, svaki slučaj u kojem postoji i najmanja sumnja da su liječnici javnih bolnica i bolničkih centara dogovarali primanje i podjelu „darova“ od pacijenata – predstavlja pitanje od iznimnog i opravdanog interesa javnosti. Dogovaranje liječnika koji rade u javnoj ustanovi o primanju i podjeli mita od svojih pacijenata predstavlja anomaliju koja se i osobno tiče svih građana RH. Problem korupcije na svim razinama društva nesporan je, a nesporno je i da značajan broj liječnika prima i dogovara primanje „darova“ od pacijenata. U tom smislu, navedeno izvještavanje predstavlja školski primjer ostvarivanja etičkih i stručnih dužnosti novinara i njihovu ulogu tzv. javnog psa čuvara u demokratskim društvima, odnosno pravo javnosti da prima informacije od apsolutnog javnog interesa. Dobra vjera je pojam koji prvenstveno treba promatrati i cijeniti iz pozicije javnosti i cilja objave određene informacije. Mediji, a time i tuženik, kao tzv. javni pas čuvar, imaju obvezu prema javnosti - izvještavati ih o svim pitanjima od javnog interesa, a javnost, s druge strane, ima pravo takve informacije primati. Ukoliko novinar opravdano vjeruje u točnost objavljene informacije, te ako za objavu te informacije postoji značajan javni interes – ne može biti sporno da su novinar i nakladnik postupali u skladu s načelom dobre vjere. Nadalje, u odnosu na navode tužitelja, kako je tuženik odbio udovoljiti tužiteljevim Zahtjevima za ispravak spornih informacija, tuženik ističe kako isti nije dužan objaviti zahtjev za ispravak, ukoliko ne ispunjava temeljne zakonske pretpostavke i svrhu zahtjeva za ispravak, odnosno ukoliko nije u skladu s dobrim običajima. U tom smislu, tuženik je opravdano upozorio tužitelja na potrebu usklađenja njegovog Zahtjeva s odredbama Zakona o medijima, kao i da se predmetni ispravak može odnositi isključivo na objavljene informacije, a ne na iznošenje negativnih kvalifikacija o novinarima i mediju, a što sve, u svojoj ukupnosti, prelazi svrhu ispravka.

6. Za potrebe ovog postupka sud je izvršio uvid i pročitao novinski članak (list 5-8, 21-22, 30-39, 45-64 spisa), zahtjev (list 9-10, 12-13 spisa), službena zabilješka (list 25-29 spisa), služben a zabilješka MUP RH (list 40-44 spisa), dokumentaciju (list 65-80, 134, 152, 171 spisa), prepisku (list 81-120 spisa), presudu Županijskog suda u Splitu Gž-654/2018 od 22.4.0220. godine (list 127-130 spisa), sudsku praksu (list 138-147 spisa), saslušanjem svjedoka MB na ročištu dana 7.5.2025. godine (list 179-180 spisa), presudu Županijskog suda u Splitu Gž-560/2023 od 26.3.2025. godine (list 192-201 spisa), saslušanjem svjedoka RB na ročištu dana 2.7.2025. godine (list 208-209 spisa), presudu Općinskog suda u Splitu Pn-674/2019 od 29.11.2022. godine (list 214-225 spisa), saslušanjem svjedoka HBS na ročištu održanom dana 7.10.2025. godine (list 234-235 spisa), saslušanjem svjedoka ČB na ročištu 7.10.2025. godine (list 235 spisa), saslušanjem tužitelja na ročištu dana 13.11.2025. godine (list 239-243 spisa).

7. Imajući u vidu odredbu čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu ZPP), a temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u dijelu, a kako je to navedeno u izreci ove presude.

8. Uvidom u dokumentaciju u spisu sud je utvrdo da je tužitelj putem svog odvjetnika poslao zahtjev tuženiku radi objave ispravka te da je tuženik na to odgovorio svojim dopisom od 05. rujna 2022. godine. Nadalje, sud je utvrdio da je predmetni članak objavljen dana 10. kolovoza 2022. godine, na internetskom portalu Index.hr kojega je tuženik nakladnik, a što sve nije sporno među strankama.

9. Prema odredbi čl. 40 st. 1 Zakona o medijima (NN 59/04, 48/11, 81/13 i 114/22, u daljnjem tekstu ZM) svatko ima pravo od glavnog urednika zahtijevati da bez naknade objavi ispravak objavljene informacije kojom su povrijeđena njegova prava i interesi. Ako glavni urednik ne objavi ispravak u roku, podnositelj zahtjeva ima u smislu čl. 46 st. 1 ZM-a pravo podnijeti tužbu protiv glavnog urednika.

10. Prema odredbi čl. 22 st. 2 ZM-a pravo na tužbu za naknadu nematerijalne štete sukladno općim propisima obveznog prava ima osoba koja je prethodno zatražila od nakladnika objavljivanje ispravka sporne informacije odnosno isprike nakladnika kada ispravak nije moguć.

11. Iz naprijed navedenog jasno proizlazi da prema odredbama ZM-a postoje 2 izvan sudska postupka i to obraćanje oštećenika nakladniku radi ispravka informacije ili isprike (čl. 22 ZM-a) i obraćanje oštećenika glavnom uredniku (čl. 40 ZM-a).

12. Pravo na tužbu za naknadu neimovinske štete prema naprijed citiranim odredbama ZM-a ima oštećenik koji je prethodno zahtijevao od nakladnika objavljivanje sporne informacije odnosno isprike nakladnika kad ispravak nije moguć te je stoga podnošenje takvog zahtjeva procesne pretpostavke za podnošenje tužbe za isplatu pravične novčane naknade.

13. Ovdje treba naročito naglasiti da odredbom čl. 22 st. 2 ZM-a nije propisan nikakav obvezan sadržaj zahtjeva za objavljivanje ispravka informacije niti je u istom izričito navedeno da se oštećenik obraća nakladniku radi ispunjenja procesne pretpostavke za podnošenje tužbe radi naknade štete protiv nakladnika.

14. Dakle, prema shvaćanju ovog suda obraćanjem bilo nakladniku bilo glavnom uredniku u tiskovini nakladnika ispunjavaju se procesne pretpostavke za potraživanje naknade štete u sudskom postupku.

15. Nadalje, ovdje sud upozorava i na stav izražen u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-1025/23 od 19. prosinca 2023. godine dano je mišljenje da prekluzivni rok iz čl. 40 st. 2 Zakona o medijima koji se odnosi na zahtjev za objavu ispravka objavljene informacije od glavnog urednika ne primjenjuje se i u slučaju kad se ispravak zahtijeva od nakladnika kao pretpostavka za podnošenje tužbe za naknadu nematerijalne štete u smislu čl. 22 st. 2 Zakona o medijima.

16. Iz svega naprijed navedenog ovaj sud zaključuje da su ispunjene sve procesne pretpostavke za dopustivost tužbe u ovoj pravnoj stvari te stoga protivne navode nije prihvatio.

17. Sud je izvršio uvid u ispis članka koji je bio objavljen na internetu te je utvrdio da je dana 10. kolovoza 2022. godine, na internetskom portalu Index.hr kojega je tuženik nakladnik objavljen članak pod naslovom: „Dogovor o mitu, žena pokopana pod krivim imenom, smrt u čekaonici…..To je KBC Split“. U navedenom članku su objavljeni sporni navodi i to: „ AB, kirurg koji je nedavno preminulog (novinara) Indexa HB opisao kao „mrtvog neprijatelja“, krajem 2015. bio je pod nadzorom Ministarstva zdravlja zbog komunikacije putem Facebooka u kojoj je dogovarao podjelu mita pacijenata s kolegicom TB. Prepiska uključuje raspravu o tome koliki novčani iznos mita se može očekivati od pacijenata, pri čemu je AB podučavao mlađu kolegicu TB: „Malo mi šalji pacijente. Samo meni, ništa ovoj stoci“… Ako tko da pare, dobiješ tal“, pojašnjavao je AB. Na pitanje TB koliki iznos mita može očekivati, odgovorio je: Netko ništa, netko 100 do 300 (eura) , a otkrio je i koji su pacijenti najisplativiji: „Karcinome ne daj nikome. Mene zovi.“ „A jebiga. Gadna su vremena“, pomalo je bila razočarana doktorica TB. „Ovaj mjesec ću ti upućivati pacijente koliko ih imam. Uistinu očekujem rezultate“, odgovorila je nakon nekoliko sati prepiske. „Ako što daju, dobiješ. Ili im možeš ti uzeti lovu ako oćeš. Ovo je samo na bazi njihove volje. Ja se ne usudim pitati“, pisao joj je AB. To je mali dio prepiske u kojoj su se još žalili na premale plaće (AB bi bilo mjesečno dosta 50 tisuća kuna, mlada kolegica je skromna i dovoljno joj je 20), hvalili kako dobivaju poklone (23 kile mesa, kava, piće….) i javljali jedno drugome o platežnoj moći pacijenata koje su razmijenili“.

18. U svom iskazu danom na ročištu dana 07. svibnja 2025. godine svjedok MB je iskazala kako je 2022. godine radila kao glavni urednik Indexa, to je bila od 2005. godine. Vezano uz predmetni članak rekla je da nisu kontaktirali prije objave tužitelja jer se zapravo radi o informacijama iz ranije objavljenog članka koji je objavljen 2015. godine. Vezano uz pitanje mita i tužitelja sjeća se da je postojao određeni postupak u KBC Split, a zbog proteka vremena se više ne sjeća da li je takav postupak vođen i pred državnim tijelima. Nema saznanja da li povodom informacija objavljenih u ovom članku protiv tužitelja donesena kakva pravomoćna sudska odluka. Što se tiče originalnog članka iz 2015. godine rekla je da su u uredništvu zaprimili informacije o navedena dva doktora da si šalju međusobno pacijente i dogovaraju primanje mita. Dala je zadatak OB da ispita istinitost svih tih navoda te je on kontaktirao svoj izvor koji mu je i dostavio te poruke, a zatim je provjeravao podatke preko svih dostupnih izvora. Kontaktirali su i stručnjaci za kompjutere kako bi se utvrdilo vjerodostojnost tih poruka. Nakon što su se uvjerili da su poruke istinite kontaktirali su navedene osobe te poslije toga objavili članak. Nema saznanja da li su navedene osobe i primile mito već samo da su ga dogovarale. Na pitanje da li je izvor informacije bio jedan od autora tih poruka odgovorila je da ne može otkriti izvor informacija. Nema saznanja da li je ta treća osoba koja je bila izvor informacija do istih došla na legalan ili ilegalan način. Oni u redakciji su smatrali da postoji javi interes za objavu ovakvih informacija obzirom se radi o javnoj bolnici te su navedeni tekst i objavili. Na pitanje da li je povodom ovog članka iz 2015. godine vođen kakav sudski postupak radi naknade štete rekla je da nema saznanja da li je takav postupak završen. Iskala je kako može reći kako je nakon objave članka iz 2015. godine tužitelj javno istupao govoreći kako mu je provaljeno u kompjuter, da su mu ukradeni podaci, a ne sjeća se da li je potvrdio istinitost ovih poruka, no sigurna je da ih nije demantirao, Nakon što je članak iz 2022. godine objavljen misli da su primili zahtjeva za objavom ispravka no da isti nije objavljen. Neke ispravke objave, a neke ne, ovisno da li smatraju da li je isti u skladu sa Zakonom o medijima. Na pitanje zašto su 2022. godine objavili ponovno te informacije iz 2015. godine odgovorila je da je 2022. godine umro novinar HB iako je danima tražio liječničku pomoć koju nije dobio, zato su odlučili objaviti sve afere koje se vežu uz KBC Split. Na pitanje koji je bio javni interes da se obuhvate te afere KBC Split navela je da su htjeli upoznati javnost sa slučajevima da se ljudi obraćaju bolnicama radi pružanja zdravstvene pomoći i usluge, no da je često ne dobivaju i da su htjeli upoznati javnost s tim stvarima. Na pitanje da li bi tuženik objavio predmetne podatke da je sumnjao u autentičnost istih odgovorila je da ne bi. Novinar IB ispitivao je podatke vezano uz predmetni članak par mjeseci prije objavljivanja. Nema saznanja tko su informatički stručnjaci koji su potvrdili autentičnost tih poruka, da bi to trebao znati novinar IB. Iz poruka proizlazi da su dvije navedene osobe planirale počinjenje kaznenog dijela, te da su u tim porukama spominjanja imena pacijenata za koje je inspekcija dokazala da su tada stvarno bili pacijenti bolnice. Na pitanje tko je osoba s kojim je navodno dr. AB komunicirao odgovorila je da se radi o dr. TB. Na pitanje ima li saznanja da li je dr. TB vodila parnične postupke iz iste činjenične osnove odgovorila je da misli da je vođen samo jedan postupak, no ne sjeća se kako je završio.

19. Na ročištu održanom dana 02. srpnja 2025. godine svjedok ZB iskazao je da što se tiče članka koji mu se navodi citiranjem točke I teksta tužbe može reći da je on autor članka koji je objavljen 2015. godine, dok nema nikakve veza sa objavom članka koji je obavljen 2022. godine, a sve na portalu Indeks.hr. Što se tiče teksta iz članka iz 2022. godine može reći da je u svom članku iz 2015. godine također obrađivao prepisku između dr. TB i dr. AB vezano uz dogovaranje za možebitno uzimanje mita od pacijenata u KBC Split. Ne želi dati izvor informacija temeljem kojeg je došao do istih za objavu članka iz 2015. godine, a koji se spominju i u recentnom članku. Ne može reći niti ime i prezime informatičkog stručnjaka kojeg je koristio za provjeru vjerodostojnosti navedenih informacija koje je koristio za objavu svog članka, a koji je dio prenesen u članku druge osobe 2022. godine. Ima saznanja da bi se temeljem informacija iz njegovog članka u 2015. godini došlo do vođenja određenih postupaka, i to pred povjerenstvom Ministarstva zdravstva RH, a nema informacija da bi se vodila istraga pred organima gonjenja iz razloga što se u navedenoj prepisci radi o dogovaranju budućeg počinjenja kaznenog dijela, a ne o izvršenom kaznenom dijelu. Nema saznanja da je donesena nekakva osuđujuća odluka u odnosu na dr. TB i dr. AB. Ima saznanja da je povjerenstvo utvrdilo da su osobe, pacijenti, koji se spominju u porukama dr. TB stvarno bili pacijenti koji su išli na preglede i liječenje kod dr. TB ali nikada nisu došli do dr. AB iz razloga što je u međuvremenu objavljen njegov članak. Sjeća se da je u njegovom članku objavljeno i to da je dr. AB tražio od dr. TB da mu pošalje pacijente koji imaju karcinom i novaca. Želi reći da je izvršio više radnji kako bi i provjerio autentičnost poruka. Osim što je razgovarao sa svojim izvorom pokušao je stupiti u kontakt s dr. TB no ona mu je na telefonski poziv poklopila slušalicu kad je čula zašto ju zove, dok na e mail nije odgovorila. Isto se dogodilo i kod pokušaja provjere kod dr. AB s tim da mu je on prije poklapanja slušalice rekao da se obratim DORH-u. Isto tako je poslao upit vodstvu KBC Split putem e maila, a na to mu nije odgovoreno. Smatra da je postojao javni interes za objavu ovih informacija obzirom da se radilo o najugroženijoj populaciji u državi. Želi reći da je dr. AB iznio laž kad je rekao u TV emisiji da je protiv njega podnio kaznenu prijavu jer iste nije nikada bilo, a zatim je rekao da mu je ta prepiska ukradena, čime je zapravo potvrdio autentičnost iste. Isto tako je iznio i informaciju da on ima zaposlene hakere u Berlinu i da mu je netko pristupio vezano uz objavu tog članka tražeći 20.000,00 EUR da se to ne objavi. Vezano uz navedeno vođen je parnični postupak gdje je dokazano da ga je on oklevetao. Na pitanje vezano uz provjeru točnosti navedenih informacija rekao je da su iste došle na službeni e mail Indeksa, zatim se konzultirao sa informatičkim stručnjakom, zatim sa osobnom koja je provjeravala takve informacije, a tada je bila zaposlena u ODO-u, a na kraju i da se sam susreo s izvorom tih informacija koji su mu nedvojbeno dokazali da su imali pristup takvim informacija. On nikada ne bi objavio neku informaciju u svom članku za koju nije bio potopno siguran da se radi o istinitim i autentičnim informacijama, odnosno da čak i da je pokušao takvo nešto napraviti, da uredništvo Indeksa to ne bi nikada objavilo. Na pitanje da ako već ne želi reći imena izvora na koji način su isti mogli doći do tih informacija svjedok odgovara da su imali fizički pristup računalima jednog od dvoje liječnika. Na pitanje da li se obratio državnom odvjetništvu vezano uz prijavu za moguće počinjenje kaznenih dijela odgovorio je da nije. Dodao je da se iz svega navedenog vidi da kazneno djelo nije nikada počinjeno pa stoga nije imao razloga kontaktirati DORH osim ako bi želio da se kazneno djelo dogodi. Na upit da definira pojam riječi mito odgovorio je da je to davanje novca ili usluge za nešto što bi inače bilo dostupno.

20. U svom iskazu danom na ročišnu dana 7. listopada 2025. godine svjedok TBS je iskazao kako poznaje tužitelja s radnog mjesta obzirom da obojica rade u Klinici za tumore, KB Sestre milosrdnice, Ilica 197, Zagreb. Tužitelj je tamo počeo raditi 2017. godine, a on godinu dana ranije. Obojica su abdominalni kirurzi. Nema saznanja i ne poznaje dr. TB. Prije toga radio je u Ministarstvu zdravstva kao pomoćnik za stručni nadzori i bolnički sustav. Kada su se pojavile priče i natpisi u medijima o tim aferama u Splitu on je kao nadležna osoba poslao inspekciju, dva inspektora, te su oni boravili u [adresa] dva do tri dana i provjeravali sve navode koji su izneseni u medijima. Rezultat tog inspekcijskog nadzora je bio da oni nisu našli ništa u smislu nečega nezakonitog. Nije osobno išao u Split. Obzirom da inspekcija nije ništa našla time je za Ministarstvo ta priča bila gotova i vezano uz navedeno nisu poduzimali nikakve daljnje mjere. Inspektori su donijeli svoj nalaz iz kojeg proizlazi da je sve u redu. Nema saznanja da bi za vrijeme njegovog mandata neko drugo državno tijelo zbog istog razloga vršilo nadzor u KBC Split. Koliko se sjeća državno odvjetništvo ili neko drugo državno tijelo nije od njega tražilo nikakve daljnje podatke. Ovo govori po sjećanju i samo što se tiče njega, moguće da su se obratili nekome drugome u Ministarstvu. U sadašnjem radu s tužiteljem na trenutnom radnom mjestu rekao je da nikakve negativnosti nisu bile vezane uz tužitelja te je on dapače vrlo cijenjen liječnik, možda ima i najviše operacija na odjelu od njih 8 kirurga nakon šefa, to govori zato što ljudi na ovaj specijaliziran i odjel uglavnom dolaze na ime neke osobe sa željom da ih upravo ta osoba operira. Na pitanje kako je tužitelj osobno reagirao na predmetne natpise odgovorio je da mu se tužitelj znao potužiti da su ga ti naslovi pogodili i te afere što se o tome pisalo, te dodaje da tužitelj nije debelokožac i da ga takve stvari pogađaju. Na pitanje da li se između doktora i medicinskog osoblja razgovaralo o navedenim natpisima u smislu da bi to tužitelj prijetio odgovorio je da kada izađe takav nekakva sličan članak da je to tema za taj dan i da se o tome razgovara i komentira među doktorima i sestrama. Na pitanje da li je inspekcija utvrđivala autentičnost prepiske o kojoj se radilo odgovorio je da on ne zna da li su ti inspektori uopće bili ovlašteni za utvrđivanje autentičnosti navedene prepiske no samo zna da je nalaz bio pozitivan u smislu da nisu utvrđene negativnosti. Ne zna da li su utvrđivali autentičnost. Na upit da li su inspektori razgovarali sa imenovanim pacijentima odgovorio je da to ne zna. Na pitanje da li zna kako se tužitelj očitovao nakon što je ta prepiska objavljena u javnosti odgovorio je da ne zna.

21. U svom iskazu danom na ročišnu dana 07. listopada 2025. godine svjedok ČB je iskazala kako u navedenom statusu sa ovdje tužiteljem je cca 19 godina. Tužitelj je prešao živjeti u [adresa] prije negdje 9 godina. Gospođu TB ne poznaje. Nema nikakve povezanosti sa medicinom, radom u bolnicama i slično. Za objavu predmetnog članka ju je upozorio sam tužitelj, kao njegovu reakciju na isti je iskazala da se osjećao ponižen i povrijeđen. Nadalje da njegovo stanje nakon toga opisuje kao depresivno i anksiozno te da je objava predmetnog članka utjecala na njega kako u privatnom tako i u profesionalnom smislu. To se odrazilo i na njegovo zdravlje jer on ima visoki tlak koji se objavom ovog članka dodatno pogoršao. Sjeća se da je zbog objave predmetnog članka bilo puno različitih poziva i to ne samo prema njemu već su zvali i nju te su se raspitivali i prepričavali te navode. Što se tiče intonacije tih komentara, među njima je bilo puno više negativnih nego pozitivnih. Nitko iz bilo kojeg državnog tijela vezano uz navedeni članak nije razgovarao s njom. U navedem stanju tužitelj je bio oko 7 dana, a i danas ga vrijeđa navedeni tekst. Na pitanje kada je tužitelj imao te tegobe koje je opisala odgovorila je da je to bilo neposredno nakon što je pročitao taj članak, misli da se radilo o 2022. godini, ne zna točno.

22. U svom iskazu danom na ročišnu dana 13. studenoga 2025. godine tužitelj AB je iskazao, a vezano uz predmetni članak da je za njega saznao i kako putem mnogobrojnih telefonskih poziva. Njih je bilo toliko puno, njegovih prijatelja, poznanika i pacijenata te da je imao utisak da ih je preko tisuću. Vezano uz HB istina je da je u svom postu na Facebooku izrazio sućut njegovoj obitelji i bližnjima zbog njegove smrti. Zbog toga su ga zapravo napali njegovi istomišljenici sa desnog spektra kome i on pripada. Inače je o njemu kao novinaru mislio dobro te je on pisao dobro i provokativno no on se nije slagao sa sadržajem njegovih tekstova. U vrijeme prije njegove smrti on je bio obolio od korone, a u to vrijeme je i pisao tekst o Splitskoj bolnici na način da je htio prikazati kako ista uopće ne funkcionira čak niti na njegovom vlastitom slučaju te je snimao svu komunikaciju sa navedenom bolnicom. Kad mu je bilo loše on je zvao hitnu pomoć koja je u jednom trenu i došla ali medicinsko osoblje koje je došlo u tom trenutku je smatralo da je njegovo stanje takvo da ga ne treba voziti u bolnicu. Isto tako niti on nije bio svjestan koliko je njegovo stanje loše, te nije samoinicirano išao u bolnicu što se na kraju pokazalo fatalnim za njega. Vrlo važno je znati da je njegov daljnji komentar bio vezan uz činjenicu koja je opće poznata da on nije bio dobar s nikim u Splitu te u tom smislu treba promatrati njegovu izjavu da A nije imao svog doktora prijatelja koji bi mu pomogao. Zna da u Hrvatskoj, pa tako i u Splitu, život funkcionira u smislu da svi nekoga zovu kad im nešto treba i on zna da to nije idealno, ali to je jednostavno tako. Želi reći da su i mnogi novinari s lijevog spektra u Splitu njega direktno zvali za pomoć kad su oni sami, njihove bliske osobe trebali pomoć. Nakon ovakve njegove objave na postu svi su skočili na njega, uključujući Indeks, 24 sata i slično, na njega su skočili em desničari jer je izrazio sućut obitelji, em ljevičari zato što je napisao da HB nije imao prijatelje među doktorima ljevičarima. Vezano uz navode o navodnim razgovorima i dogovorima između njega i dr. TB, o međusobnim upućivanju pacijenata, uzimanja mita i svega sl., rekao je da je to sve laž te da je glavni autor koji je počeo s tom pričom novinar ZB koji ga osobno mrzi. On je u svom članku napisao da ima kao screanshoot-ove napisanih poruka između njega i dr. TB no zapravo to je bio tekst napisan u Wordu kojeg on sada više nema, cijeli taj tekst je izmišljen. Kao dokaz da je to sve izmišljeno može navesti da je on 9 godina za redom bio izabran kao naj doktor odnosno da njega nikad ni jedan pacijent nije prijavio za uzimanje mita ili slično. Isto tako želi reći da ima veći broj parnica na ovom sudu no oni su svi vezani uz njegove političke stavove, a niti jedan vezano uz njegovu stručnost kao doktora. Isto tako ta tema koju je počeo H je bila aktualna 2015. godine kada je bio šef HSP u Splitu i trebao je postati ravnatelj bolnice na Firulama, odnosno bilo je razgovora o tome, te smatra da je taj tekst namjerno objavljen da ga se diskreditira. Isto tako je rekao da je na dan objave tog članka u 21,45 sati razgovarao s T o toj mogućnosti i širem političkom dogovoru, a nakon 15 minuta je izašao predmetni članak na Indexu. Ništa od onoga što je navedeno u tužbi kao sporno nije nikada postojalo kao razgovor između njega i dr. TB. Nakon objavljenog članka imao je tlak 320/240, bio je mjesec dana na bolovanju, bio je loše, bilo je teško za preživjeti zbog mnogobrojnih poziva koje je primao, a nije ništa skrivio, zna da su odmah u DORH u Splitu razgovarali sa IT stručnjacima koji su im rekli da to se ne može vještačiti i da to vjerojatni nije istina i objasnili im šta bi trebalo pribaviti sa servera u Palo Alto da bi se moglo meritorno vještačiti. To je bilo vezano uz članak iz 2015. godine. On je imao zbog tog članak iz 2015. godine naprijed navedene posljedice i ima ih još i danas. 2022. godine su ponovno izvukli i naveli u članku ono što je bilo objavljeno u članku 2015. godine i zbog tog članka je 2022. godine imao ponovno loše posljedice jer su zapravo oni članak iz 2015. stavili u ovaj iz 2022. godine. Nakon što je objavljen članak 2022. godine koji je bio povezan s onim iz 2015. ponovno je imao problem. Zbog onoga što se dogodilo 2015. godine ispao je loš koruptivni doktor i zbog Indexa te je morao otići iz Splita i primili su ga u Zagreb zbog toga. Zbog toga što mu je Index u 2022. godini ponovno uvalio isti tekst iz 2015. godine opet je imao problema. 2022. godine je podigao tužbu za to što su ponovno napisali da je dogovorio mito, a to je laž. Zbog tog članka iz 2022. godine ponovno je imao problema sa tlakom, srećom bio je na godišnjem no ponovno je imao problema u socijalnom kontaktu s trećim osobama, jer je ispalo da je kriminalac koji je dogovarao mito te su mnogi ljudi išli na link i čitali ponovno članak iz 2015. godine. Na pitanje da li je osjetio osudu okoline zbog navoda iz članka iz 2022. godine odgovorio je da je iz razloga što su mnogi ljudi pomislili da je to što su napisali istina jer su navodi iz 2015. godine ponovno ponovljeni 2022. godine. Na pitanje na koji način se to odrazilo na njega odgovorio je da mu je skočio tlak, da je primao prijetnje i negativne komentare na whatsapp i slično jer je IB objavio javno njegov broj telefona. Na pitanje da li je dok je radio u Splitu koristio službena bolnička računala za odlazak na društvene mreže odgovorio je da nije nikada. Na pitanje da li je sada član neke političke stranke odgovorio je da je i to HDZ, a u vrijeme objave članka 2022. godine isto je bio u HDZ-u. Na pitanje da li je nazvao HB mrtvim neprijateljem odgovorio je da se sada točno ne sjeća, ali da se to može provjeriti. Na pitanje da li je tada izjavio da HB nije imao koga zvati jer nije bio dobar čak niti s jugo doktorima odgovorio je da misli da je i da su nakon toga i ljevičari počeli divljati protiv njega. Naime smatra da su svi lijevi doktori jugo nostalgičari. Ljevičari su mu govorili različite ružne stvari, npr. đubre, govno, zaklat ćemo te, malo smo vas pobili u Bleibergu i sl. To mu nije bilo ugodno za čitati. Na pitanje da li je 2015. godine imao otvoren račun na Facebooku tužitelj je odgovorio da je jer se bavio politikom. Ne zna da li je dr. TB imala račun na Facebooku. On je sa dr. TB bio samo u kolegijalnim, profesionalnim odnosima kao zaposlenici u bolnici. Prije toga ju je vidio dva tri puta u životu. Tada je radio na kirurgiji u KBC Split, a dr. TB je internist pa je vjerojatno radila u internoj koja se nalazi ne u Firulama nego na Križinama. Na pitanje da li je dr. TB upućivala pacijente koje je ona pregledala njemu rekao je da bi nakon pregleda dr. TB trebala napisati svoj nalaz i onda bi s tim nalazom eventualno pacijent došao k njemu. Koliko se ja sjeća nadzor koji je poslao dr. Z koji je bio zamjenik ministra u to vrijeme nije našla nikakvu komunikaciju između njega i dr. TB i niti jednog pacijenta da bi bio upućen od navedene doktorice k njemu. Konstatira se da punomoćniku tuženika sam dodaje da su našli dva pacijenta i to LB i ŠB i predlaže uvid u izvješće Ministarstva zdravlja iz 2015. godine. Na pitanje da li ga je novinar IB kontaktirao prije objave članka iz 2015. godine odgovorio je da misli da je i to u ponedjeljak i na što mu je rekao da ako on ima spoznaje o njemu i kriminalu da ga prijavi policiji. Ne zna da li je isti novinar kontaktirao dr. TB, ne zna niti da li je kontaktirao KBC Split. Na pitanje da li je nadzor Ministarstva zdravstva iz 2015. godine vršio uvid u njegov kompjuter odgovorio je da je. Na pitanje da li je dao kakvo priopćenje ili izjavu za javnost poslije članka iz 2015. godine odgovorio je da je, ali da je prvo morao shvatiti što se dešava, mislio je čak da je netko hakirao njegov kompjuter u bolnici i preko njega slao navedene poruke, no poslije je čuo da toga nije bilo. Na pitanje da li je dao izjavu da je članak posljedica krađe njegovih osobnih podataka odgovorio je da je to odgovorio u smislu da su ukrali njegove osobne podatke u smislu imena i prezimena te da su hakirali njegov kompjuter i onda pisali te navode iz članka. Na pitanje da li je poslije optuživao novinara OB za ucjenu i iznudu odgovorio je da je jer su ga tražili novac i da neće objaviti članak. Na pitanje je li inače po pravilima struke internist šalje pacijente kirurgu, odnosno da li su pacijenti koji su došli kirurgu prvo bili kod internista odgovorio je da je to točno u velikom postotku jer pacijenti koji idu na pregled kod internista koji pregledavaju pacijente i u redovnom tijeku rade dijagnostiku, ukoliko smatraju da treba nešto kirurški napraviti tada šalju tog pacijenta dalje na kirurgiju. Dr. TB je vjerojatno imala stotine, a možda i tisuće pacijenata koje je slala na kirurgiju, a prema navodima punomoćnika tuženika samo ih je dva poslala njemu, što znači da ih je puno više poslala drugim kirurzima. Na pitanje koliko ljudi unutar bolničkog sustava može imati saznanja koji pacijenti idu kojim doktorima odgovorio je da svo medicinsko osoblje koje tamo radi može izvršiti uvjet u te podatke. Navodi da se u bolničkom kompjuterskom sustavu vrlo lako mogu doći do tih podataka.

23. Iz naprijed provedenih dokaza sud je utvrdio da se naprijed utvrđeni tekst koji je objavljen na portalu tuženika 2022. godine u velikom dijelu podudara sa tekstom koji je objavljen na istom portalu 2015. godine i zbog kojeg su stranke vodile sudski postupak. Nadalje, sud je utvrdio da se u predmetnom članku iz 2022. godine iznose navodi o tužitelju kao osobi koja je u vrijeme rada u Splitu sa još jednim doktorom – dr. TB sklapao nezakonite dogovore u smislu da će mu dr. TB slati pacijente na operacije, a da će pacijenti onda davati mito tužitelju i onda će tužitelj nešto od primljenog mita vraćati navedenoj doktorici. Vezano uz te navode sud je iz iskaza dr. Z koji je tijekom 2015, godine bio pomoćnik ministra u Vladi Republike Hrvatske nadležan za zdravstvo te koji je poslao inspekciju radi provjere ovih navoda, utvrdio da navedena inspekcija nije utvrdila nikakve nezakonitosti. Isto tako sud iz navoda stranaka kao i temeljem iskaza saslušanih osoba nije utvrdio da bi bilo kakav sudski postupak temeljem tih navoda bio vođen protiv tužitelja. Vezano uz navode tuženika o vjerodostojnosti objavljenih poruka koje su navodno izmjenjivali dr. AB i dr. TB valja naglasiti da tuženik u tom smjeru nije ponudio nikakav dokaz osim iskaza novinara koji je taj tekst napisao 2015. godine, a niti on nije ponudio dokaz o tome od koga je sve navedeno primio i saznao pa poslije napisao u predmetnom tekstu iz 2015. godine koji je većim dijelom ponovljen 2022. godine.

24. Obzirom na ovakvo utvrđenje činjeničnog stanja sud smatra da nema nikakvih dokaza da bi navodi o mitu i nedozvoljenom ponašanju tužitelja imalo bilo kakvu osnovu u stvarnosti s jedne strane, a s druge strane ovaj sud smatra da su ovakvi navodi bili objektivno podobni da nanesu štetu tužitelju u vidu povrede prava na čast i ugled.

25. Isto tako ovaj sud je poklonio vjeru navodima tužitelja i ispitanih svjedoka da je trpio posljedice od objave spornih navoda u predmetnom članku iz 2022. godine. Naime, tužitelj je naveo da je imao povišeni tlak, da je bio na bolovanju, da je bio loše, da je primao mnogobrojne telefonske pozive, da je primao prijetnje i negativne komentare na WhatsApp aplikaciji i slično.

26. Odredbom čl. 21 st. 1 Zakona o medijima (NN 59/04) je propisano da nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju prouzroči drugome štetu dužan ju je naknaditi izuzev u slučajevima propisanim tim zakonom dok je st. 2 istog članaka propisano da je šteta umanjenja nečije imovine ili sprečavanje njezina povećanja (materijalna šteta), te nanošenje drugom fizičkog ili psihičkog bola ili straha (nematerijalna šteta).

27. Nakladnik se oslobađa odgovornosti za štetu ako sukladno općim propisima obveznog prava dokaže da nije ispunjena neka od četiri pretpostavke odgovornosti (štetna radnja, objektivna protupravnost štetne radnje, šteta i uzročna veza između štete i štetne radnje), odnosno pod uvjetom da su ispunjene sve pretpostavke odgovornosti ako dokaže postojanje okolnosti iz čl. 21 st. 4 ZM-a koje ga oslobađaju od odgovornosti za štetu.

28. Ovaj sud smatra da su objavljene informacije u obliku pisanog teksta bile objektivno podobne za narušavanje privatnosti osobnog i obiteljskog života tužitelja koji sam nije javna osoba kao i povredu časti i ugleda tužitelja te da su takve informacije mogle izazvati duševnu bol kod tužitelja u tom intenzitetu da isti ima pravo za iste potraživati naknadu štete.

29. U smislu odredbe čl. 1100 ZOO-a sud se prilikom donošenja odluke o visini pravične novčane naknade tužitelju rukovodio određenom težinom povrede zaštićenih prava tužitelja i svim ranije navedenim okolnostima slučaja, činjenicom da nije objavljen ispravak informacije odnosno isprika te odredbom čl. 1100 st. 2 ZOO-a kojom je propisano da sud mora voditi računa da sama naknada ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njenom naravi i društvenom svrhom. Slijedom navedenog sud smatra da tužitelju na ime naknade za pretrpljenu štetu u vidu predmetne povrede prava osobnosti uzimajući u obzir kako tegobe koju je tužitelj pretrpio kako su naprijed utvrđeni te širinu auditorija kojem je navedeni tekst prezentiran, pripada iznos od 2.654,45 EUR te je stoga odlučio kao u toč. I. izreke ove presude.

30. Sud je tužitelju dosudio na navedeni iznos od 2.654,45 EUR i zakonsku zateznu kamatu počevši od 22.12.2025. godine, odnosno od dana presuđenja sukladno zahtjevu tužitelja, pa do isplate s tim da je kamatna stopa određena temeljem čl. čl. 29 st. 2 ZOO-a, a same kamate su tužitelju dosuđene na osnovi čl. 1103 ZOO-a (NN 35/05).

31. Odluka o parničnom trošku stranaka u postupku temelji se na odredbi čl. 154 i 155 ZPP-a, te se trošak sastoji od troška zastupanja stranaka putem odvjetnika uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora u vrijeme poduzimanja pojedinih parničnih radnji te uspjeh u sporu u vrijeme zaključenja glavne rasprave te imajući pri tom u vidu odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23).

32. Sud je tužitelju priznao trošak sastava tužbe od 10.10.2022. godine sa 200,00 EUR (tbr. 7/1), trošak stava podnesaka od 28.08.2023., 16.10.2023., 28.11.2023. i 08.05.2025. godine sa 200,00 EUR za svaki podnesak (tbr. 8/1), trošak sastava podneska od 03.07.2025. godine sa 100,00 EUR (tbr. 8/3) trošak pristupa na ročišta 18.10.2023., 09.04.2024., 07.05.2025., 02.07.2025., 07.102025. i 12.11.2025. godine sa 200,00 EUR za svako ročište (tbr. 9/1), odnosno ukupno 2.300,00 EUR. Tom iznosu valja pribrojiti i pripadajući PDV u iznosu 575,00 EUR, trošak sudske pristojbe na tužbu od 73,00 EUR te na presudu do 73,00 EUR odnosno sveukupno iznos od 3.021,00 EUR te koji iznos je sud dosudio tužitelju na teret tuženika sukladno uspjehu u sporu.

33. Tužitelju je na njegov zahtjev dosuđena i kamata na trošak parničnog postupka te je o njenom tijeku i visini odlučeno primjenom odredbe čl. 30 stav 2 Ovršnog zakona i čl. 29 stav 2 ZOO-a 35/05, te su iste dosuđene tužitelju od 22. prosinca 2025. godine pa do isplate.

34. Slijedom svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, dana 22. prosinca 2025. godine.

Sudac:

Hrvoje Vučić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa. Žalba se predaje ovom sudu pismeno u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku po pun.