Poslovni broj: R1-91/2024-43

Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru,

Ulica plemića Borelli 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Zadru po sutkinji tog suda Jasni Baričević, u izvanparničnom postupku predlagatelja ĐM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Marku Židiću, odvjetniku iz Zagreba, Širolina 6, protiv protustranke HM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], sada odsutan i nepoznata boravišta, zastupan po privremenom zastupniku Luki Mrkiću, odvjetniku u Zadru, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, 22. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina stranaka, i to kat. čest. [katastarska čestica], Zaglavski vrh, u naravi maslinik,ukupne površine 543 m2, upisana u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u suvlasništvu stranaka, i to predlagatelja ĐM, OIB: [osobni identifikacijski broj] za 39/48 dijela i protustranke HM, OIB: [osobni identifikacijski broj] za 9/48 dijela,

r a z v r g a v a  s e

civilnom diobom - prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, te podjelom dobivenog iznosa razmjerno suvlasničkim udjelima stranaka.

Obrazloženje

1. Predlagatelj ĐM (dalje u tekstu: predlagatelj) u podnesenom prijedlogu radi razvrgnuća suvlasničke zajednice protiv protustranke HM (dalje u tekstu: protustranka) navodi da su stranke suvlasnici nekretnine označene kao zk.č.br. 17587, u naravi maslinik Zaglavski vrh, površine 543 m2, upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru, u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], s tim da je protustranka suvlasnik predmetne nekretnine u 9/48 dijela, a predlagatelj u 39/48 dijela, odnosno 81,25%.

Predlagatelj da više nije zainteresiran za ostvarivanje prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini na ovakav način, pa stoga da predlaže da se gore opisana suvlasnička zajednica razvrgne, sukladno čl. 47. – čl. 49. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Obzirom na veličinu i položaj zemljišta, geometrijska dioba predmetne nekretnine da nije moguća, a da se znatno ne umanji njezina vrijednost. Naime, predmetna nekretnina da se nalazi u građevinskoj zoni, a ukoliko bi se ista geometrijski podijelila, tada površina nekretnine da ne bi bila dostatna za gradnju ikakvog objekta. Geometrijska dioba također da nije moguća i iz razloga jer bi jednom od suvlasnika tada pripao dio nekretnine koji je znatno manje vrijednosti od drugog dijela. Predlagatelj da je vlasnik susjedne čestice i to zk.č.br. 17586 k. o. [katastarska općina], stoga isti da ima opravdan razlog da i predmetna nekretnina zk.č.br. 17587 bude u njegovom isključivom vlasništvu. Naime, navedene dvije čestice u naravi, a i prema svom obliku, da čine jedno zemljište, te da se sa zk.č.br. 17587 do javnog puta može doći jedino preko zk.č.br. 17586.

S druge strane, protustranci da je zasigurno u interesu da joj se isplati tržišna cijena, a ne da se predmetna nekretnina proda na javnoj dražbi, na kojoj da se može postići znatno niža cijena od tržišne (nap. 3/5 od tržišne cijene).

Predlagatelj stoga prvenstveno da predlaže da se suvlasnička zajednica razvrgne na način da isti isplati protustranci vrijednost njegovog suvlasničkog dijela po tržišnoj vrijednosti nekretnine, koju tržišnu vrijednost će utvrditi građevinski vještak, stoga sukladno čl. 49. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, da predlaže naslovnom sudu razvrgnuti suvlasničku zajednicu nekretnine isplatom, a ukoliko se protustranka protivi ovakvom načinu razvrgnuća, a sud ne utvrdi da postoji opravdan razlog da se predmetna suvlasnička zajednica razvrgne isplatom, utoliko, sukladno čl. 49. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, predlaže razvrgnuće prodajom predmetne nekretnine na javnoj dražbi i podjelom iznosa ostvarenog prodajom, razmjerno veličini suvlasničkih dijelova stranaka.

Uz prijedlog, predlagatelj je priložio izvadak iz zemljišne knjige za predmetnu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Sud je protustranci dostavio prijedlog na očitovanje na adresu naznačenu u prijedlogu, pa kako se ista vratila neuručena s naznakom dostavljača "odselio", sud je Rješenjem od 8. travnja 2024. predlagatelj pozvao da uredi prijedlog, na način da dostavi točnu adresu za protustranku, što je isti i učinio podneskom od 2. svibnja 2024. naznačivši adresu " [adresa], Bosna i Hercegovina" na koju adresu je sud protustranci ponovo otpremio prijedlog s prilozima na očitovanje. Kako ni na novo označenu adresu, i to u više navrata, protustranka nije zaprimila prijedlog s prilozima radi očitovanja, podneskom od 1. listopada 2024. predlagatelj je predložio da se istoj postavi privremeni zastupnik sukladno odredbi čl. 84. Zakona o parničnom postupku.

Rješenjem ovog suda od 2. listopada 2024. sud je protustranci postavio privremenog zastupnika u osobi Luke Mrkića, odvjetnika u Zadru, a sve kako bi ovaj zastupao prava i interese protustranke.

Tako privremeni zastupnik u dostavljenom očitovanju na prijedlog navodi da se protivi prijedlogu predlagatelja za razvrgnućem suvlasničke zajednice predmetne nekretnine, te predlaže da sud riješi predmetni prijedlog u skladu s propisima Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojima je regulirano razvrgnuće suvlasničke zajednice.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaze uvidom i čitanjem dokumentacije koja prilaže spisu, i to: izvadak iz zemljišne knjige za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 18. ožujka 2024. (l.s.5), izvadak iz zemljišne knjige za susjednu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 15. ožujka 2024. (l.s.6), izvod iz katastarskog plana za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], DGU Područni ured za katastar Zadar od 15. ožujka 2024. (l.s.7), Uvjerenje o statusu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije od 15. siječnja 2025. (l.s.41- 42), proveo očevid na licu mjesta 11. ožujka 2025. u nazočnosti predlagatelja, vještaka geodetske struke iz tvrtke Geo Lesi j.d.o.o. EM, dipl. ing. geod. i vještaka građevinske struke ĐMK, dipl. ing. građ. iz TD Tobis- inženjering d.o.o., izvršio uvid u skicu sudskog očevida vještaka geodeta od 13. ožujka 2025. kao i fotografije (l.s.53-54), dopunu skice od 18. srpnja 2025. (l.s.108-109), te pročitao nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka građevinske struke od 7. svibnja 2025. (l.s.58-92), kao i očitovanje od 4. lipnja 2025. (l.s.101-102).

4. Kako tijekom provedenog postupka među strankama nije bila sporna diobena masa, kao ni suvlasnički udjeli stranaka, to je ovaj sud proveo postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina između predlagatelja i protustranke, jer nije bilo zakonske zapreke za provođenjem istog.

5. Provedenim očevidom na licu mjesta 11. ožujka 2025., sud je utvrdio da se predmetna kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi u mjestu Zaglav, u naravi da predstavlja zapušteno građevinsko zemljište nepravilnog oblika (usko i dugo) koje je u padu prema moru. Nekretnina je omeđena starim suhozidima sa jugoistočne, jugozapadne i sjeverne strane, dok sa sjeverozapadne strane, u najvećem dijelu je omeđena starim suhozidima i ukopanim kamenjima. S jugoistočne strane u cijeloj dužini, predmetna kat. čest. [katastarska čestica] se proteže česticom kat. čest. [katastarska čestica], koja je isključivo vlasništvo predlagatelja koja ima pristup na javni put, dok predmetna čestica nema pristup na javni put, već je to moguće ostvariti u krajnjem jugozapadnom dijelu čestice predlagatelja 17586 k. o. [katastarska općina]. Prema navoda predlagatelja predmetna kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nema priključak za struju.

Naprijed utvrđene činjenice vidljive su iz priložene skice sudskog očevida vještaka mjernika, kao i priloženih fotografija, na koju stranke nisu imali prigovora ni primjedbi.

6. Vještak građevinske struke u dostavljenom nalazu i mišljenju od 7. svibnja 2025. navodi da se predmetna nekretnina nalazi na Dugom Otoku, u naselju Zaglav, i to na rubnom sjeveroistočnom dijelu naselja, u rijetko izgrađenom dijelu naselja, većinske stambene namjene, te ista nema pristup na javnu prometnu površinu. Predmetna kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prema PPU Općine Sali ("Službeni glasnik Zadarske županije" broj 11/02., 23/08., 10/12., 5/16. i "Službeni glasnik Općine Sali" broj 3/21. i 2/23.) se nalazi unutar granica građevinskog područja naselja Zaglav – izgrađeni dio GP naselja Zaglav.

Neposrednim opažanjem da je utvrđeno da nekretnina predstavlja zapušteno građevinsko zemljište u naselju Zaglav bez građevinskih i poljoprivrednih poboljšica, mikro lokacija da je solidna, te da se nalazi u robnom dijelu naselja Zaglav sa sjeverozapadne strane. Konfiguracija terena da je povoljna, teren da je u padu prema moru, a isti da je nepravilnog tlocrtnog oblika (uskog i dugog).

Predmetna čestica da nema direktan pristup na javnu prometnu površinu, dok posredan pješački i kolni pristup na lokalni put da bi bio moguć preko susjedne parcele kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Predmetna kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da spada u drugu kategoriju zemljišta, a koje obuhvaća katastarske čestice na građevinskom zemljištu za koje su doneseni svi propisani prostorni planovi, ali se zbog pravnih ili stvarnih razloga ne može ishoditi građevinska dozvola prema posebnom Zakonu kojim se uređuje pitanje gradnje. Kategorija kao obilježje da je povezano s oblikom i veličinom katastarske čestice, posebice kod tzv. klinova i arondacijskih površina, a arondacijske površine da su katastarske čestice koje zbog svoje veličine, oblika, položaja i pogodnosti za gradnju ne mogu biti samostalne građevinske čestice, te nisu nužne za formiranje nove građevinske čestice minimalne površine određene prostornim planom, odnosno iste da se nalaze između već formiranih građevinskih čestica, te arondacijske površine se smatraju zemljištem druge kategorije. U pogledu geometrijske diobe predmetne čestice, vještak navodi horizontalnu i vertikalnu geometrijsku diobu. Kod horizontalne diobe pojašnjava da se izdvaja suvlasnički dio 9/48 dijela u površini cca 102 m2 na krajnjem jugozapadnom dijelu ili na sjeveroistočnom dijelu predmetne parcele. Ovom podjelom da se ne narušava cjelovitost većeg suvlasničkog udjela 39/48 u površini od 441 m2, te da se ne mijenja kategorija zemljišta jer ostaje u II. kategoriji (arondacijska površina). U odnosu na suvlasnički dio 9/48 da stanje ostaje nepromijenjeno i prednosti da nema, dok u odnosu na suvlasnički dio 39/48 prednosti da nema, dok nedostatak ovog prijedloga da je taj što se mijenja međni tok parcele ako se uzme u obzir da je predlagatelj vlasnik susjedne parcele s jugoistočne strane kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (mogućnost okrupnjivanja).

Kod vertikalne geometrijske diobe da izdvojeni suvlasnički dio 9/48 zemljišta u površini od 102 m2, da se nalazi uz sjeverozapadnu među u širini cca 1m, kategorija zemljišta da ostaje nepromijenjena (II. kategorija), te suvlasnički dio 9/48 da nema prednosti, dok je nedostatak prostorno oblikovanje koje ne zadovoljava mogućnost uporabe zemljišta u bilo koje svrhe. Prednost suvlasničkom dijela 39/48 da je u tome što je bolji međni tok uslijed spajanja sa susjednom kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] istog vlasnika, dok nedostataka da nema.

Vještak u zaključku i mišljenju navodi da je moguće provesti geometrijsku diobu predmetne nekretnine prema predloženim varijantama, prikazana obilježja da se ne mijenjaju podjelom, ali da se umanjuju mogućnosti korištenja manjeg dijela 9/48 kao samostalne cjeline. Takva zemljišta, kao arondacijske površine, u praksi svoj puni potencijal da postižu jedino "vjenčanjem", odnosno ujedinjenjem sa susjednim parcelama s kojima neposredno graniče.

Nadalje, vještak navodi da tržišna vrijednost predmetne nekretnine iznosi 27.700,00 eura, vrijednost suvlasničkog dijela 39/48 da iznosi 5.194,00eura,a vrijednost suvlasničkog dijela 9/48 da iznosi 22.506,00 eura, dok prilikom procjene tržišne vrijednosti predmetne nekretnine da se koristio poredbenom metodom, i procjenu da je izvršio sukladno pozitivnim Zakonskim propisima i normama koje reguliraju područje izračuna vrijednosti nekretnina, specificirajući zakone koje je primjenjivao.

7. Predlagatelj u podesenom prigovoru na nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke navodi da je vještak prilikom izrade procjene tržišne vrijednosti nekretnine utvrdio da predmetno zemljište spada u drugu (II) kategoriju zemljišta i pritom da se pozvao na Orijentacijske odnose vrijednosti zemljišta ovisno o spremnosti za gradnju, te iz priloženih Orijentacijskih kriterija da je vidljivo da prilikom utvrđivanja vrijednosti zemljišta za drugu (II) kategoriju udjel vrijednosti zemljišta u postotku da iznosi 50- 80%.

Procjena vrijednosti predmetnog zemljišta da je izračunata poredbenom metodom na temelju analognih tržišnih cijena za područje na kojem se isto nalazi i pritom da je utvrđeno da prosječna tržišna vrijednost zemljišta na tom području iznosi 51,00 EUR po m2, pa shodno tome da ističe da vještak prilikom utvrđenja vrijednosti predmetnog zemljišta nije uzeo u obzir činjenicu da je utvrdio da predmetno zemljište predstavlja drugu (II) kategoriju zemljišta, te sukladno Orijentacijskim odnosima vrijednosti zemljišta ovisno o spremnosti za gradnju, vrijednost predmetnog zemljišta da može iznositi 50% - 80% utvrđene vrijednosti, a ne 100% kako je to utvrdio vještak, na što da se prigovora te predlaže da vještak tržišnu cijenu uskladiti s Orijentacijskim odnosima vrijednosti zemljišta ovisno o spremnosti za gradnju, imajući u vidu da se radi o drugoj (II) kategoriji zemljišta.

Također vještak da je utvrdio da je moguće provesti geometrijsku diobu predmetnog zemljišta prema predloženim skicama, te obilježja zemljišta da se ne mijenjaju podjelom, ali da se umanjuju mogućnosti korištenja manjeg dijela (9/48) kao samostalne cjeline. Prema zaključku vještaka predmetno zemljište u cijelosti da je arondacijska površina, zemljište druge II. kategorije, te geometrijskom diobom da se ne mijenjaju obilježja novonastalih parcela jer u svim varijantama diobe, one da su bez priključka, odnosno pristupa na lokalnu cestu, oblikom da ne zadovoljavaju, a manja čestica ni površinom da ne bi zadovoljavala uvjete gradnje prema prostornom planu. Prema horizontalnoj diobi za suvlasnički dio (39/48) da je vidljivo da se mijenja međni tok parcela, a što je utvrđeno kao bitna mana tog prijedloga, dok vertikalnom geometrijskom diobom, oblikovanje manje čestice (udio 9/48) da ne bi zadovoljilo mogućnost uporabe zemljišta u bilo koje svrhe.

Nadalje, vještak da je utvrdio da predmetno zemljište, kao arondacijska površina, u praksi, svoj puni potencijal da postiže jedino “vjenčanjem”, odnosno ujedinjenjem sa susjednim parcelama s kojima neposredno graniči, pa ukoliko bi se provela geometrijska dioba zemljišta na bilo koji od predloženih načina, manji dio koji bi ostao u suvlasništvu protustranke, da bio bi de facto bezvrijedan jer isti više ne bi bilo moguće koristiti kao samostalnu cjelinu, odnosno taj dio zemljišta da bi bio znatno manje vrijednosti od drugog dijela. Naime, prema sadašnjem stanju, na predmetnom zemljištu, po Prostornom planu uređenja Općine Sali, da se moglo graditi ukoliko bi se osnovala služnost nužnog prolaza do javnog puta preko susjedne čestice , dok PPUOSali da ne propisuje minimalnu širinu parcele ni objekta.

Imajući u vidu odredbu čl. 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, prema nalazu i mišljenju vještaka, geometrijska dioba predmetnog zemljišta da je moguća, ali ne i da se pritom ne umanji vrijednost istog (naročito vrijednost manjeg dijela).

Nadalje, predlagatelj navodi da je nesporno da je vlasnik susjedne čestice i to zk.č.br. 17586 k. o. [katastarska općina], za koju je građevinski vještak utvrdio da zajedno s predmetnom česticom čini prirodnu cjelinu (prema svom obliku one da čine jedno zemljište, te da se sa zk.č.br. 17587 do javnog puta može doći jedino preko zk.č.br. 17586), pa uzimajući u obzir činjenicu da predmetno zemljište, kao arondacijska površina, u praksi, svoj puni potencijal postiže jedino ujedinjenjem sa susjednom zk.č.br. 17586 k. o. [katastarska općina], predlagatelj da smatra da je potpuno opravdan razlog da predmetna nekretnina zk.č.br. 17587 bude u vlasništvu predlagatelja. S druge strane, protustranci da je zasigurno u interesu da mu se isplati tržišna cijena, a ne da njegovo zemljište (po bilo kojoj predloženoj varijanti geometrijske diobe) postane potpuno bezvrijedno ili da se suvlasnički udio proda na javnoj dražbi na kojoj će se postići znatno niža cijena od tržišne.

8. Građevinski vještak u očitovanju od 4. lipnja 2025. na istaknuti prigovor predlagatelja navodi da je nastala očita omaška prilikom izrade vještačenja u pogledu utvrđenja prosječne vrijednosti nekretnine, ta greška da je ispravljena, pa stoga prijedlog predlagatelja da se izračunata tržišna cijena uskladi, da nije potrebno. Nadalje, vještak navodi da obilježja građevinskog zemljišta, kao i vrijednost istog, ovise o geometrijskim obilježjima katastarske čestice, tj. o pristupu javnoprometnoj površini (JPP), njezinoj veličini, dubini i obliku.

Provedenom identifikacijom i pregledom zatečenog stanja da je ustanovljeno da predmetna čestica nema direktan (neposredan) pristup na javno-prometnu površinu (JPP), te prema Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina i Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina, kao i prema uvjetima PPUO Sali, ista spada u zemljište II. kategorije. Shodno tome, jedan od osnovnih uvjeta da je zemljište I. kategorije nije zadovoljen – predmetna čestica nema pristup!

U pogledu navoda predlagatelja da prema sadašnjem stanju, na predmetnom zemljištu, po Prostornom planu uređenja Općine Sali, bi se moglo graditi ukoliko bi se osnovala služnost nužnog prolaza do javnog puta preko susjedne čestice, vještak navodi da je analizirao stvarno stanje na terenu u trenutku očevida i upisana prava u zemljišnoj knjizi koji mogu utjecati na obilježja predmetne čestice, pa budući da obilježja koja bi mogla biti promijenjena, ali i ne moraju, ne mogu biti sa sigurnošću utvrđena jer ovise o volji trećih osoba kao i vremenu čekanja do provedbe predmetnog upisa.

U pogledu navoda predlagatelja da je zaključak vještaka pogrešan jer PPUO Sali ne propisuje minimalnu širinu parcele ni objekta nužnu za izgradnju, ističe da je to navedeno u vještačenju na str. 8. „Planski status“ i na str. 10. „Stanje katastarske čestice“. Isto tako da ističe da nije sporna činjenica da predmetna čestica širinom zadovoljava uvjete gradnje prema PPUO Sali, međutim, oblik i način gradnje slobodnostojećeg objekta naveden u napomeni Podneska (stambeni objekt širine 3,2m) u praksi da se rijetko provodi, a iz iskustva sudskog procjenitelja vrijednosti nekretnina, kao i ovlaštenog agenta za nekretnine, cijena takvog zemljišta dosta da je niža, a prodaja otežana u usporedbi sa zemljištima pravilnog odnosa širine i dubine katastarske čestice.

Nadalje, vještak navodi da je dostavljenom nalazu iskazao da je moguće provesti geometrijsku diobu predmetnog zemljišta prema predloženim varijantama, prikazana obilježja da se ne mijenjaju podjelom, ali da se umanjuju mogućnosti korištenja manjeg dijela (9/48) kao samostalne cjeline, pa navod predlagatelja da bi manji dio bio „de facto bezvrijedan...taj dio zemljišta bi bio znatno manje vrijednosti od drugog dijela“, da se ne navodi nigdje u Elaboratu. Na očitovanje vještaka, predlagatelj nije imao daljnjih prigovora, ni primjedbi.

Dakle, prema vještaku građevinske struke geometrijska dioba (horizontalna i vertikalna) predmetne nekretnine je moguća jer se obilježja iste kao arondacijske površine ne mijenjaju diobom, a novonastale parcele također bi bile zemljišta II. Kategorije (arondacijske površine). Međutim, manjkavost kod horizontalne diobe je ta što bi se ovakvom diobom pogoršao međni tok, odnosno oblik građevinske čestice ako bi se parcelacijom spojio suvlasnički dio predlagatelja od 39/48 dijela sa susjednom čest. zem. [katastarska čestica] koja je vlasnik predlagatelj, dok kod vertikalne diobe manjkavost da je u tome što bio oblikovanje manje čestice za suvlasnički dio od 9/48 dijela ne bi zadovoljio mogućnost uporabe zemljišta u bilo koje svrhe.

9. Prema čl. 50. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14. dalje ZV-a) propisano je da kad razvrgnuće provodi sud, da je vezano u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravo na razvrgnuće isplatom kojom bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili Zakona.

Prema čl.50. st.2. ZV-a, ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu st.1. ovog članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Geometrijska dioba mora biti i moguća i dopuštena. Ukoliko geometrijska dioba nije moguća, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

10. Slijedom iznesenog, imajući u vidu strogo citirane odredbe Zakona u pogledu geometrijske diobe i mišljenje građevinskog vještaka da je geometrijska dioba (horizontalna i vertikalna) predmetne kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], moguća, ovaj sud unatoč takvom mišljenju vještaka građevinske struke nije odredio geometrijsku diobu predmetne nekretnine, jer kada se ima u vidu da vještak navodi i nedostatke ovakve diobe, a pogotovo da bi oblikovanje manje čestice za suvlasnički dio od 9/48 dijela ne bi zadovoljio mogućnost uporabe zemljišta u bilo koje svrhe, ovaj sud je mišljenja da takovom diobom protustranka ne bi pravično i ravnomjerno svom suvlasničkom udjelu od 9/48 dijela dobila točno određeni dio predmetne nekretnine, radi čega nije određena geometrijska dioba predmetne kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] 11. Nadalje, u pogledu prijedloga predlagatelja da se suvlasnička zajednica nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], razvrgne isplatom tako da predlagatelj postane vlasnik za cijelo predmetne nekretnine s tim da protustranci isplati vrijednost njenog suvlasničkog dijela od 9/48 u iznosu 5. 202,00 eura, sud je imao uvidu odredbu čl. 51. st. 1. ZV-a kojom je propisano da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno Zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima.

12. Kako tijekom provedenog postupka, predlagatelj nije dokazao da ima pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine isplatom jer je to posebno određeno Zakon ili pravnim poslom, a niti je tijekom postupka učinio vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, to ovaj sud nije prihvatio prijedlog predlagatelja za razvrgnućem suvlasničke zajednice isplatom, već je sukladno odredbi čl. 50. st.4. ZV- a odredio da se predmetna nekretnina proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podjeli razmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka (civilno razvrgnuće, a kako je to i naznačeno u izreci ovog rješenja.

13. Odluka o trošku je izostala jer predlagatelj nije zatražio trošak ovog postupka.

U Zadru 22. prosinca 2025.

S u t k i nj a

Jasna Baričević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka, putem ovog suda na nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Predlagatelju po punomoćniku Marku Židiću, odvjetniku iz Zagreba ,

2. Protustranci po privremenom zastupniku Luki Mrkiću, odvjetniku u Zadru.