REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U KARLOVCU

STALNA SLUŽBA U OGULINU

B. Frankopana 1, Ogulin

Broj: Pp-3160/2024-10

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu po sutkinji Nadi Turkalj, na prijedlog Višnje Turkalj Belobrajdić više sudske savjetnice-specijalistice, uz prisustvo zapisničarke Mihaele Turković, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenog CAPPUCCINO d.o.o., sa sjedištem u [adresa], kao pravne osobe, radi prekršaja iz čl. 10 st. 1 podst. 2, Zakona o informiranju potrošača o hrani („Narodne novine“ br. 56/13, 14/14, 56/16 i 32/19) i drugookrivljenog ŠV, s prebivalištem u [adresa], kao odgovorne osobe, radi prekršaja iz čl. 10 st. 2, Zakona o informiranju potrošača o hrani, oboje zastupani po branitelju Vedranu Jurašiću, odvjetniku iz Ogulina, povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata Područni ured Zagreb Služba poljoprivredne inspekcije, klasa: UP/I-320-02/24-09/106 urbroj: 443-02-05-05-24-7 od 14. studenog 2024., nakon održane glavne i javne rasprave bez nazočnosti predstavnika prvookrivljenog, drugookrivljenog i ovlaštenog tužitelja, a u nazočnosti branitelja, temeljem čl. 179 st. 1 i 2 Prekršajnog zakona („Narodne novine“ br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 91/16, 70/17, 118/18, 114/22 - u daljnjem tekstu: PZ-a), 22. prosinca 2025., javno objavio i

p r e s u d i o  j e

Prvookrivljeni CAPPUCCINO d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 15800930302, MBS: [matični broj subjekta], prekršajno kažnjavani, kao pravna osoba,

Drugookrivljeni ŠV, rođen **.**.1957., s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], prekršajno kažnjavan, kao odgovorna osoba

krivi su

što su

I. 02. listopada 2024. prilikom obavljanja ugostiteljske djelatnosti u poslovnim prostorijama ugostiteljstva pizzeria BONINO na adresi [adresa], u jelovniku ugostiteljskog objekta prezentirali da određena jela sadrže pršut, dok su u stvarnosti koristili u pripremi jela i posluživali drugi proizvod "Dalmatinska suha šunka", dimljeni trajni suhomesnati proizvod METRO Chef jer tijekom obavljanja ugostiteljske djelatnosti koriste u pripremi hrane proizvod Dalmatinska suha šunka dimljeni trajni suhomesnati proizvod METRO Chef kojeg su u jelovniku prezentirali i kao pršut u slijedećim jelima: PIZZA PRŠUT za koji su u jelovniku navedeni sastojci (pelati rajčica, sir, gljive, pršut, masline) po cijeni od 7,00 € za malu pizzu, 8,00 € za srednju pizzu i 16,00 € za jumbo pizzu, PIZZA KUĆE BONINO za koji su u jelovniku navedeni sastojci (rub punjen sa sirom, pelati rajčica, sir, šunka, špek, pršut, vrhnje, gljive, maslina), po cijeni od: 7,50 € za malu pizzu, 9,00 € za srednju pizzu i 17,50 € za jumbo pizzu, i PIZZA DALMATINO za koju su u jelovniku navedeni sastojci (pelati rajčica, sir, mozzarela, pršut, masline) po cijeni od 7,00 € za malu pizzu, 8,00 € za srednju pizzu i 16,00 € za jumbo pizzu, jer proizvod "Dalmatinska suha šunka", dimljeni trajni suhomesnati proizvod METRO Chef koji je nabavljen od dobavljača Metro cash&carry d.o.o., Zagreb, prema računu broj 0/0 (012) 0033/034032 od 27. rujna 2024. ne koristi pršut u pripremi hrane, niti na skladištu ima proizvod pršut u poslovnim prostorijama ugostiteljstva pizzeria Bonino u [adresa], u skladu s odredbama čl. 7 st. 1 i 2 Uredbe (EU) 1169/2011 kojim je propisano da informacije o hrani ne smiju biti obmanjujuće,

dakle, okrivljeni su 02. listopada 2024. na adresi [adresa], prilikom obavljanja ugostiteljske djelatnosti u poslovnim prostorijama ugostiteljstva pizzeria BONINO u jelovniku prezentirali da određena jela sadrže pršut, dok su u stvarnosti koristili u pripremi jela i posluživali drugi proizvod Dalmatinska suha šunka, čime su postupili suprotno odredbi čl. 7 st. 1 i 2 Uredbe (EU) 1169/2011, kažnjivo za prvookrivljenu pravu osobu po čl. 10 st. 1 podst. 2, Zakona o informiranju potrošača o hrani, a za drugookrivljenu odgovornu osobu po čl. 10 st. 2 istog Zakona,

te se na osnovu istog propisa temeljem čl. 38 st. 2 PZ-a

o s l o b a đ a j u  od  k a z n e.

II. Temeljem čl. 139 st. 3 PZ-a, u svezi čl. l. Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka, svaki okrivljenik je dužan platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 (dvadeset) EUR-a u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude jer će se u protivnom naplatiti prisilno.

O b r a z l o ž e n j e

1. Državni inspektorat Područni ured Zagreb Služba poljoprivredne inspekcije pokrenula je prekršajni postupak protiv prvookrivljenog CAPPUCCINO d.o.o.,, kao pravne osobe i drugookrivljenog ŠV, kao odgovorne osobe izdavanjem optužnog prijedloga broj gornji od 14. studenoga 2024. radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog kao u izreci presude.

2. Na glavnu raspravu nisu pristupili predstavnik prvookrivljenog CAPPUCCINO d.o.o., i drugookrivljeni ŠV već su putem branitelja Vedrana Jurašića dostavili sudu pisanu obranu u kojoj u bitnom navode da se ne osjećaju krivima za prekršaj koji im se stavlja na teret. Navode da je upitno da li se zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 02. listopada 2024. može koristiti kao dokaz, budući su okrivljenici propisno upozoreni o pravu na branitelja tek na kraju zapisnika, nakon što je nadzor bio u cijelosti proveden, što nije ispravno jer prekršajni zakon predviđa pravo na branitelja od samog početka inspekcijskog nadzora, a da je okrivljenikovo pravo na branitelja tijekom cijelog prekršajnog postupka, pa i prije njegova pokretanja jasno propisano čl. 172 st. 1 PZ-a, koji izrijekom upućuje na čl. 158 st. 6 istog Zakona i da je na početku zapisnika bilo nužno upozoriti okrivljenike o pravu na branitelja, što u konkretnoj situaciji nije slučaj, te predmetni zapisnik nije zakonit dokaz. U odnosu na predmet optužbe, nije dovoljno da se trgovački naziv proizvoda koji je okrivljenik nabavljao razlikuje od naziva sastojka koji je bio naveden na jelovniku. Prigovaraju inspekcijskom nadzoru navodeći da i inspektor prilikom kontrolnog nadzora od 13. studenog 2024. nije bio zadovoljan proizvodom koji je prvookrivljeni počeo nabavljati jer je na pakovanju tog novog proizvoda pisalo "prosciutto", a kada je inspektor to upisao u svoj mobilni uređaj dobio je prijevod na hrvatski jezik "sušena šunka", te je okrivljeniku tvrdio da je ponovno nabavio sušenu šunku, nakon čega je drugookrivljeni negodovao, pa je inspektor zauzeo stav da se navedeni proizvod može stavljati u jela koja po jelovniku imaju sastojak "pršut" i 13. studenog 2024. zapisnički konstatirao na način da u pripremi hrane sada koristi proizvod "pravi pršut". Također prigovaraju da izjava drugookrivljenog na zapisnik od 02. listopada 2024. nije unesena korektno, tj. Potpuno i točno, te da je pokušavao objasniti inspektoru kako smatra da je pršut i dobio, ali pod trgovačkim nazivom "Dalmatinska suha šunka". Drugookr. je doista naveo "da će ispraviti nedostatak u kratkom roku", jer ga je inspektor uvjeravao da su "dalmatinska suha šunka" i "pršut" dvije različite stvari, te da inspektor nije kopirao ili fotografirao deklaraciju proizvoda, da u više mjesta u zapisnicima koristi izraze "pravi pršut", "nije pršut" i sl., što su prilično paušalne tvrdnje jer sud donosi odluke temeljem važećih propisa. Citiraju čl. 2, čl. 7, čl. 17 Uredbe EU br.1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmijeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća, te ostavljanju izvan snage Direktive komisije 87/250/EEZ, Direktive vijeća 90/496/EEZ, Direktive komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i vijeća, Direktiva komisije 2002/67/EWZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004, što je potpuni naziv predmetne uredbe.

Nadalje navode da su „Dalmatinska suha šunka“ i „Pršut“ jedan te isti proizvod, da oba naziva označavaju istu kategoriju proizvoda – sušeni svinjski but i da sastojak pizze na jelovniku prvookr. Pod nazivom "pršut" nije u suprotnosti sa nabavljenim i korištenim proizvodom koji nosi trgovački naziv "Dalmatinska suha šunka", da izraz suha šunka opisuje tehnološki postupak – sušenje svinjskog buta, što odgovara definiciji pršuta. Prilažu fotografije koje potvrđuju njihovu sinonimnost i međusobnu razumljivost. Zaključno navode da se radi o sinonimima koji proizlaze iz različitih jezičnih utjecaja (germanizam i italijanizam) koji se u hrvatskom jeziku upotrebljavaju ravnopravno i razumljivo potrošaču. Stoga ne postoji osnovana sumnja u obmanu potrošača, niti pogrešno označavanje proizvoda jer oba naziva predstavljaju uobičajene nazive koje su potrošači u državi članici u kojoj se prodaje pravilno prihvatili kao naziv gte hrane, bez da ga treba dodatno objašnjavati, odnosno opisne nazive koji su dovoljno jasni da potrošači znaju njezinu stvarnu prirodu i da je razlikuju od druge hrane s kojom bi se mogla zamijeniti. Sve i pod pretpostavkom da su okrivljenici ostvarili sva bitna obilježja prekršaja, koji im se stavlja na teret, odnosno da su dalmatinska suha šunka i pršut doista različiti proizvodi (što ovlašteni tužitelj mora dokazati i jasno naznačiti u činjeničnom opisu djela), ovdje bi bilo riječ o beznačajnom dijelu prekršaja iz čl. 24A PZ-a. Naime, potrošači na svojim jelima (pizzama) nisu dobili neku patvorinu, nego

kvalitetnu namirnicu od pouzdanog dobavljača, iste vrste mesa (svinjskog buta), pripremljene na isti način. Sve ovo tim više jer je okr. otklonio navodni nedostatak u ostavljenom roku, što je konstatirano u zapisniku od 13. studenog 2024. Štoviše, za ovakvu situaciju je čl. 73 Zakona o Državnom inspektoratu propisana iznimka u pokretanju prekršajnog postupka, pa postavljaju pitanje da li je ovlašteni tužitelj uopće ovlašten podnijeti optužni prijedlog. Ukoliko bi sud utvrdio da nema osnova za donošenje oslobađajuće presude, obzirom na sve iznesene okolnosti, mole primijeniti odredbe o oslobođenju od kazne, a podredno odredbe o ublažavanju kazne – na način da se kazna ublaži do minimuma predviđeno0g čl. 37 st. 3 u vezi čl. 33 PZ-a, za odgovarajuću vrstu okrivljenika, jer se svrha kažnjavanja može postići i takvom, ublaženom kaznom.

3. Putem zamolbenog Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu kao svjedok ispitan je EV poljoprivredni inspektor koji u svom iskazu navodi da je 2. listopada 2024. vršio inspekcijski nadzor u ugostiteljskom objektu Pizzeria Bonino u [adresa], a vršio je kontrolu mesnih proizvoda koji se koriste u pripremi hrane. U jelovniku je prezentirano da određena jela sadržaj pršut dok je u pripremi hrane korištena suha šunka, a ne pršut. Na pitanja branitelja od kojeg komada mesa se proizvodi dalmatinska suha šunka a od koje pršut, izjavljuje da je to pitanje za nekog drugog a ne za njega, da li se za dalmatinsku suhu šunku i za pršut koristi metoda soljenja, salamurenja te dimljenja izjavljuje da ne radi u proizvodnji, te da je to pitanje potrebno postaviti nekom drugom.

4. Tijekom dokaznog postupka Sud je izvršio uvid i čitanje u obavijesti počiniteljima prekršaja, zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 02. listopada 2024., rješenje Državnog inspektorata PU Zagreb Služba poljoprivredne inspekcije od 03. listopada 2024., potvrde iz prekršajne evidencije za prvo i drugookr., punomoć branitelja, zapisnik o glavnoj raspravi od 28. listopada 2025., izvadak iz sudskog registra za prvookr., pisanu obranu prvo i drugokrivljenog, zapisnik o ispitivanju svjedoka i zamjeničku punomoć.

5. Iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 02. listopada 2024., proizlazi da je izvršenim uvidom u prezentiranje prehrambenih proizvoda u ug. objektu TD CAPPUCCINO d.o.o. na adresi [adresa] u poslovnim prostorijama pizzerie BONINO pregledom menija restorana izvršen uvid u stavljanje na tržište prezentiranje i označavanje proizvoda pršut koji se tijekom obavljanja ug. djelatnosti prezentira pod tim nazivom u jelima: PIZZA PRŠUT za koji su u jelovniku navedeni sastojci (pelati rajčica, sir, gljive, pršut, masline) po cijeni od 7,00 EUR-a, za malu pizzu 8 EUR-a, za srednju pizzu i 16,00 EUR-a za jumbo pizzu, PIZZA KUĆE BONINO za koji su u jelovniku navedeni sastojci (rub punjen sa sirom, pelati rajčica, sir, šunka, špek, pršut, vrhnje, gljive, maslina) po cijeni od 7,50 EUR-a za malu pizzu, 9,00 EUR- a za srednju pizzu i 17,50 EUR-a za jumbo pizzu i PIZZA DALMATINO sa sastojcima (pelati rajčica, sir, mozzarela, pršut, masline) po cijeni od 7,00 EUR-a za malu pizzu, 8,00 EUR-a za srednju pizzu i 16,00 EUR-a za jumbo pizzu, te da su navedene informacije uvedene u jelovnik ug. objekta PIZZERIA BONINO na adresi [adresa], koji se prezentira potrošačima, a da pregledom skladišta i kuhinje navedenog ug. objekta nije zatečen proizvod pršut za navedena jela Pizza u jelovniku za koja je navedeno da sadrže pršut, da se ne koristi pršut već drugi proizvod Dalmatinska suha šunka METRO Chef zapakiran u pvc pakovine neto količine 1 kg, a koji se u skladištu ug. objekta nalazi u količini od 2 kg i da nisu nabavili pršut kojeg prezentiraju u jelovniku. Nadalje se navodi da je proizvod Dalmatinska suha šunka nabavljen od dobavljača Metro Cash&Carry d.o.o. Jankomir prema računu broj 0/0(012)0033/034032 od 27. rujna 2024. u količini 2 komada.

6. Iz rješenja Državnog inspektorata PU Zagreb Služba poljoprivredne inspekcije od 03. listopada 2024. proizlazi da je prvookrivljenom privremeno zabranjeno stavljanje na tržište proizvoda pod nazivom pršut, koji u stvarnosti nije pršut nego Dalmatinska suha šunka dimljeni trajni suhomesnati proizvod METROChef i da tako navedene informacije o hrani nisu u skladu sa praksom poštenog informiranja potrošača.

7. Čl. 7 st. 1 i 2 Uredbe o informiranju potrošača o hrani (EU) 1169/2011 propisano je da informacije o hrani ne smiju biti obmanjujuće, te da moraju biti točne, jasne i lako razumljive potrošaču.

7.1. Čl. 10 st. 1 podst. 2 i st. 2 Zakona o informiranju potrošača o hrani, propisana je novčana kazna za pravnu osobu u iznosu od 9.290,60-13.272,28 EUR-a, a za odgovornu osobu u iznosu od 1.327,23-2.654,46 EUR-a.

8. Temeljem provedenog dokaznog postupka i obrane prvookrivljene pravne osobe i drugookrivljene odgovorne osobe, Sud smatra utvrđenim da su prvookrivljeni i drugookrivljeni kritične zgode doista počinili djelo prekršaja kažnjivo za prvookrivljenu pravnu osobu po čl. 10 st. 1 podst. 2 Zakona o informiranju potrošača o hrani, a za drugookrivljenu odgovornu osobu po čl. 10 st. 2 istog Zakona, odnosno da su postupili protivno čl. 7 st. 1 i 2 Uredbe o informiranju potrošača o hrani (EU) 1169/2011.

9. Da su okrivljenici počinili djelo prekršaja koje im se stavlja na teret proizlazi iz iskaza svjedoka višeg poljoprivrednog inspektora koji na jasan način opisuje da je izvršenim inspekcijskim nadzorom utvrdio da je u ugostiteljskom objektu Pizzeria Bonino u [adresa], vršeći kontrolu mesnih proizvoda koji se koriste u pripremi hrane u jelovniku prezentirano da određena jela sadržaj pršut, a da je u pripremi hrane umjesto pršuta korištena suha šunka. Svjedok je svoj iskaz dao jasno i okolnosno u dijelu koji se odnosi na nadzor informacija o hrani, te sud ne nalazi da bi u tom dijelu neosnovano teretio okrivljenika.

10. Stoga je sud obranu prvookrivljenog i drugookrivljenog u kojoj poriču prekršajnu odgovornost ocijenio na način da je usmjerena otklanjanju prekršajne odgovornosti.

11. Uvidom u potvrde iz prekršajne evidencije sa lista spisa 11 i 13 razvidno je da se prvookrivljeni vodi kao ranije pravomoćno prekršajno kažnjavan radi prekršaja iz čl. 34 st. 1 t. 1 Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, a drugookrivljeni radi prekršaja iz čl. 53 st. 4 Zakona o sigurnosti prometa na cestama i čl. 34 st. 1 t. 1 Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

12. Temeljem provedenog dokaznog postupka, sud je prvookrivljenu pravnu osobu i drugookrivljenog ŠV kao odgovornu osobu, temeljem čl. 38 st. 2 PZ-a oslobodio plaćanja novčane kazne za prekršaj koji im se stavlja na teret, jer smatra da bi ih posljedice prekršaja teško pogodile obzirom na okolnosti u kojima je isti počinjen jer su okrivljenici prezentirali informaciju o hrani za pršut, a u pripremi jela koristili i posluživali „Dalmatinsku suhu šunku“, obzirom da su oba proizvoda svinjskog podrijetla i nisu nastale značajne štetne posljedice za korisnike njihovih usluga. Stoga smatra obzirom i na činjenicu otklanjanja propusta od strane okrivljenika, da bi plaćanje visokih novčanih kazni značajno utjecalo na poslovanje njihovog ug. objekta, te da je njihovo kažnjavanje u takvim okolnostima nepotrebno radi ostvarenja svrhe kažnjavanja iz čl. 32 PZ-a, kao i pravednosti kažnjavanja, pa je slijedom navedenog riješeno kao u izreci presude.

13. Obzirom na navod obrane da su okrivljenici upoznati o pravu na branitelja tek nakon izvršenog inspekcijskog nadzora, iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru jasno proizlazi da je tijekom nadzora drugookrivljeni upozoren da nije dužan iznijeti obranu niti odgovarati na pitanja, kao i da ima pravo na branitelja, iskazao je da će dati iskaz bez branitelja, i nadalje iskazuje da su naručili pršut koji koriste u pripremi jela ali da ga dobavljač nije imao, pa su im dostavili suhu šunku koju su bili primorani koristiti umjesto pršuta, te stoga sud ne smatra da je drugookrivljenom povrijeđeno pravo na branitelja iz čl. 171 st. 2 PZ-a.

Nadalje, kako tijekom postupka nije utvrđeno da je nadzirana pravna osoba tijekom inspekcijskog nadzora, odnosno do donošenja rješenja, otklonila nepravilnosti utvrđene u inspekcijskom nadzoru, već joj je rješenjem naloženo stavljanje na tržište proizvoda pod nazivom „pršut“ umjesto proizvoda „Dalmatinska suha šunka“, sud nije utvrdio da bi ovlašteni tužitelj bio dužan postupiti sukladno čl. 73 Zakona o državnom inspektoratu.

Iako okrivljenici navode da su „Dalmatinska suha šunka“ i „Pršut“ jedan te isti proizvod, da oba naziva označavaju istu kategoriju proizvoda – sušeni svinjski but što je sastojak pizze na jelovniku prvookr., iz provedenog postupka proizlazi da su prezentirali proizvod pod nazivom "pršut" za određene proizvode, a koristili proizvod "Dalmatinska suha šunka", te smatra da se ne radi o sinonimima i da su okrivljenici trebali uskladiti poslovanje i u jelovnicima navesti proizvode koje po svojem nazivu doista i nude tj. točnu informaciju o hrani.

14. Troškovi prekršajnog postupka određeni su prvookrivljenom i drugookrivljenom kao paušalno određeni troškovi temeljem čl. l. Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka, pri čemu se vodilo računa o složenosti radnji poduzetih u postupku i imovnom stanju okrivljenika.

U Ogulinu, 22. prosinca 2025.

Odluku izradila:

Višnja Turkalj Belobrajdić

viša sudska savjetnica-specijalistica v.r.

Zapisničarka:

Sutkinja:

Mihaela Turković v.r.

Nada Turkalj v.r.

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopušteno je izjaviti žalbu Visokom prekršajnom sudu RH u roku od 8 (osam) dana po primitku ovjerovljenog prijepisa presude. Žalba se podnosi u dva istovjetna primjerka Općinskom sudu u Karlovcu Stalna služba u Ogulinu.

Presuda se dostavlja:

1. tužitelju

2. prvookr.

3. drugookr.

4. branitelju

5. izvršenje (2x)

6. pismohrana