Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: P Ob-460/2021-62

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E N J E

    Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja GI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Damiru Kevilju, odvjetniku u Zagrebu, protiv tužene RI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku KI, odvjetniku u [adresa], radi utvrđenja bračne stečevine, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 13. studenog 2025. godine, u prisutnosti punomoćnika tužitelja Damira Kevilja, odvjetnika i punomoćnika tužene KI, odvjetnika, dana 22. prosinca 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I Utvrđuje se da bračnu stečevinu tužitelja GI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tužene II iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] svakog u ½ idealnog dijela čine nekretnine:

    - 2. ETAŽA 198/1000- stan oznake S2 u prizemlju desno, podne površine 56,98 m2 (neto korisne površine 56,98 m2) koji se sastoji od ulaznog hodnika, garderobe, kuhinje, dnevnog boravka, hodnika, dvije sobe i kupaonice, sa sporednim dijelom: vanjskim parkirnim mjestom oznake PM-3 površine 11,50 m2 (neto korisne površine 2,88 m2) i kućnim vrtom oznake VT1 površine 37,50 m2 (neto korisne površine 3,75 m2) u etažnom elaboratu sve označeno žutom bojom, a koji se nalazi u stambenoj zgradi br. 43 (površine 151 čm) i dvorište (površine 326 čm), [adresa] ukupne površine 477 m2, sagrađenoj na kat. čest. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zajedno s pripadajućim dijelom zemljišta na kojem je zgrada sagrađena u skladu s odredbom članka 68. i članka 370. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te zajedno s pripadajućim idealnim dijelom zajedničkih dijelova uređaja, dvorišta i zgrade razmjerno korisnoj vrijednosti samostalnog dijela prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine (odgovarajući suvlasnički dio) kojima ti zajednički dijelovi služe,

    1. ETAŽA 149/1000- stan oznake S1 u prizemlju desno, podne površine 42,46 m2 (neto korisne površine 42,46 m2) koji se sastoji od hodnika, kuhinje, dnevnog boravka, sobe i kupaonice, sa sporednim dijelom: vanjskim parkirnim mjestom oznake PM-1 površine 12,80 m2 (neto korisne površine 3,20 m2) u etažnom elaboratu sve označeno crveno smeđom bojom, a koji se nalazi u stambenoj zgradi br. 41A (površine 148 m2) i dvorište (površine 220 m2), [adresa] ukupne površine 368 m2, sagrađenoj na kat. čest. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zajedno s pripadajućim dijelom zemljišta na kojem je zgrada sagrađena u skladu s odredbom članka 68. i članka 370. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te zajedno s pripadajućim idealnim dijelom zajedničkih dijelova uređaja, dvorišta i zgrade razmjerno korisnoj vrijednosti samostalnog dijela prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine (odgovarajući suvlasnički dio) kojima ti zajednički dijelovi služe.

    II Odbija se dio tužbenog zahtjeva koji glasi:

    „Utvrđuje se da bračnu stečevinu tužitelja GI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tužene II iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], čine slijedeće pokretnine:

    - osobni automobil marke Mazda CX5, godina prve registracije 2013, broj šasije [broj šasije], reg. oznaka [registarska oznaka].

    Utvrđuje se da bračnu stečevinu tužitelja GI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tužene RI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na jednake dijelove, čini neto dohodak u iznosu od 102.818,73 EUR ostvaren poslovanjem obrta za knjigovodstvene usluge „ [obrt], u razdoblju od 2005. do 2013. godine, te se nalaže tuženoj RI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju ŽI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 51.409,37 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućima na iznose od:

    2.135,75 EUR počev od 01.01.2006. pa do isplate,

    2.932,33 EUR počev od 01.01.2007. pa do isplate,

    3.209,01 EUR počev od 01.01.2008. pa do isplate,

    5.155,61 EUR počev od 01.01.2009. pa do isplate,

    8.070,98 EUR počev od 01.01.2010. pa do isplate,

    8.228,58 EUR počev od 01.01.2011. pa do isplate,

    7.370,62 EUR počev od 01.01.2012. pa do isplate,

    6.499,83 EUR počev od 01.01.2013. pa do isplate,

    7.806,66 EUR počev od 01.01.2014. pa do isplate,

    za vremena dospijeća do 31.12.2007., po stopi koja je određena Uredbom o visini stope zatezne kamate (NN 72/02, 153/04), a za vremena dospijeća od 01.01.2008. pa do isplate, po stopi određenoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima za ostale odnose, sve u roku 15 dana“

    kao neosnovan.

    r i j e š i o  j e

    I Utvrđuje se da je tužba u odnosu na osobni automobil marke Mazda 5/1.8/TE, godina proizvodnje 2008., broj šasije [broj šasije], reg. oznaka [registarska oznaka], povučena.

    II Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj u tužbi navodi da su parnične stranke sklopile brak 1. lipnja 2002., a brak koji je razveden presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovni brojem P2-1113/13 od dana 16. listopada 2014. Za vrijeme trajanja bračne zajednice parnične stranke stekli su zajedničku imovinu u periodu od 2006-2013. i to:

    Ad 1. - 2. ETAŽA 198/1000- stan oznake S2 u prizemlju desno, podne površine 56,98 m2 (neto korisne površine 56,98 m2) koji se sastoji od ulaznog hodnika, garderobe, kuhinje, dnevnog boravka, hodnika, dvije sobe i kupaonice, sa sporednim dijelom: vanjskim parkirnim mjestom oznake PM-3 površine 11,50 m2 (neto korisne površine 2,88 m2) i kućnim vrtom oznake VT1 površine 37,50 m2 (neto korisne površine 3,75 m2) u etažnom elaboratu sve označeno žutom bojom, a koji se nalazi u stambenoj zgradi br. 43 (površine 151 čm) i dvorište (površine 326 čm), [adresa] ukupne površine 477 m2, sagrađenoj na kat. čest. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zajedno s pripadajućim dijelom zemljišta na kojem je zgrada sagrađena u skladu s odredbom članka 68. i članka 370. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te zajedno s pripadajućim idealnim dijelom zajedničkih dijelova uređaja, dvorišta i zgrade razmjerno korisnoj vrijednosti samostalnog dijela prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine (odgovarajući suvlasnički dio) kojima ti zajednički dijelovi služe, kojeg je tužena upisana kao samovlasnik

    Ad 2. - 1. ETAŽA 149/1000- stan oznake S1 u prizemlju desno, podne površine 42,46 m2 (neto korisne površine 42,46 m2) koji se sastoji od hodnika, kuhinje, dnevnog boravka, sobe i kupaonice, sa sporednim dijelom: vanjskim parkirnim mjestom oznake PM-1 površine 12,80 m2 (neto korisne površine 3,20 m2) u etažnom elaboratu sve označeno crveno smeđom bojom, a koji se nalazi u stambenoj zgradi br. 41A (površine 148 m2) i dvorište (površine 220 m2), [adresa] ukupne površine 368 m2, sagrađenoj na kat. čest. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zajedno s pripadajućim dijelom zemljišta na kojem je zgrada sagrađena u skladu s odredbom članka 68. i članka 370. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te zajedno s pripadajućim idealnim dijelom zajedničkih dijelova uređaja, dvorišta i zgrade razmjerno korisnoj vrijednosti samostalnog dijela prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine (odgovarajući suvlasnički dio) kojima ti zajednički dijelovi služe, kojeg je upisana MOLA USLUGE d.o.o.

    Ad 3. - osobni automobil marke Mazda 5/1.8/TE, godina proizvodnje 2008, broj šasije [broj šasije], reg. oznaka [registarska oznaka]

    Ad 4. - osobni automobil marke Mazda CX5, godina prve registracije 2013, broj šasije [broj šasije], reg. oznaka [registarska oznaka]

    Ad 5. - prihodi i cjelokupna imovina ostvarena poslovanjem obrta za knjigovodstvene usluge „ [obrt], MBO: [matični broj osiguranika], broj: 21011602950 a koji je osnovan 15. ožujka 2002. (započeo s radom 23. ožujka 2002.) te prestao 19. siječnja 2014. Spomenuti knjigovodstveni obrt tužena je odjavila te Izjavom o osnivanju od dana 18. prosinca 2013. osnovala trgovačko društvo MOLA USLUGE jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge (skraćeni naziv: MOLA USLUGE j.d.o.o.), MBS: 080889602, OIB: 42161312462, upisano u Sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu po rješenju posl. br. Tt-13/29566-2 od 9. siječnja 2014. Navedena Izjava o osnivanju MOLA USLUGE j.d.o.o. u cijelosti je 3.listopada 2014. zamijenjena novim Društvenim ugovorom o osnivanju MOLA USLUGE društva s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge (skraćeni naziv: MOLA USLUGE d.o.o.) slijedom čega je Trgovački sud u Zagrebu objavio upis potrebnih promjena rješenjem posl. broj Tt-14/22830-2 od 13. listopada 2014. Tuženica je neovlašteno nekretninu pod Ad 2. prenijela u vlasništvo sa svog imena na ime MOLA USLUGE d.o.o. Stoga tužitelj predlaže donijeti presudu kojom će se utvrditi da su stranke suvlasnici svaki u ½ dijela nad predmetnim nekretninama, da bračnu stečevinu stranaka čine naznačeni osobni automobili kao i prihodi ostvareni poslovanjem obrta za knjigovodstvene usluge „ [obrt]“, te da tuženica naknadi tužitelju troškove parničnog postupka.

    1.1. Tužitelj je na ročištu 20. travnja 2023. povukao tužbu u odnosu na osobni automobil marke Mazda 5/1.8/TE, godina proizvodnje 2008, broj šasije [broj šasije], reg. oznaka [registarska oznaka], a sa kojim se povlačenjem tuženik usuglasio, pa je, temeljem odredbe čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13; dalje u tekstu ZPP) odlučeno točkom I izreke rješenja.

    1.2. Tužitelj je nadalje podneskom od 14. listopada 2025. po provedenom knjigovodstveno-financijskom vještačenju specificirao točku III tužbenog zahtjeva i ujedno preinačio tužbu. Sud je dopustio preinaku raspravnim rješenjem od 13. studenoga 2025., smatrajući da bi ista bila svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama, sve temeljem čl. 190. st. 3. ZPP. Naime, tužitelj je navedenu preinaku učinio po primitku nalaza i mišljenja vještaka, čime su ispunjeni uvjeti propisani istom odredbom.

    2. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan. Čini nespornim da su parnične stranke sklopile brak 1.6.2002. i da je njihov brak razveden presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P2- 1113/13 od 16.10.2014. Također da tužena od početka veljače 2013. živi sama s djecom na adresi [adresa]. Premda je tuženik s djecom i tužiteljem do veljače 2013. živio u istom stanu na adresi [adresa], njihova bračna zajednica prestala je početkom 2011., a kao posljedica dugogodišnjeg, prvo verbalnog i psihičkog, a onda i fizičkog nasilja kojega je tužitelj vršio nad tuženikom. Navedeno zlostavljanje vremenom je postajalo sve učestalije i intenzivnije, da bi od srpnja 2012., pa sve do odlaska tuženika s djecom iz stana, kulminiralo na način da je tužitelj gotovo svakodnevno tuženika verbalno napadao, i to u prisutnosti njihove dvoje malodobne djece, a što je i utvrđeno pravomoćnom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, u predmetu Kzd-244/2017, od 27.02.2020., kojom je tužitelj proglašen krivim za 4 kaznena djela protiv braka, obitelji i djece. Dakle, jasno je da je bračna zajednica parničnih stranaka, kao zajednica koja nužno da bi postojala mora biti ispunjena međusobnim poštovanjem, intimom, ljubavlju, brigom jedan za drugoga, brižnom komunikacijom, međusobnim dogovorom, te željom i voljom da oba bračna druga žive u takvoj zajednici, prestala godinama prije odlaska tuženika s djecom. U cijelosti je neosnovana tvrdnja tužitelja kako nekretnina Ad 1. (dalje u tekstu: nekretnina [adresa]), predstavlja bračnu stečevinu parničnih stanaka, i to svake u ½ dijela u odnosu na cijelo. Naime, nekretnina [adresa], predstavlja vlastitu imovinu tuženika, a što je tužitelju dobro poznato ili je to mogao vrlo lako utvrditi uvidom u zbirku isprava. Tuženik je, kao vlasnik obrta knjigovodstveni servis [obrt], dana 25.01.2013., s trgovačkim društvom PEMAG USLUGE d.o.o., Zagreb, Istarska 34, OIB: 93670289045, (dalje u tekstu: PEMAG USLUGE d.o.o.), kao prodavateljem, sklopio Ugovor o kupoprodaji nekretnine [adresa], za iznos od 87.781,80 EUR-a, u protuvrijednosti u kunama prema srednjem tečaju HNB-a na dan plaćanja. Te je temeljem navedenog ugovora i potvrde od 15.02.2013. tuženik stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini i predmetna nekretnina ušla je u imovinu navedenog obrta, te je izvršena uknjižba prava vlasništva. U svrhu osiguranja tražbina Zagrebačke banke d.d., po kreditima, zasnovana su založna prava na nekretnini [adresa], kao i na nekretnini [adresa]. Predmetna založna prava uknjižena su u zemljišne knjige u predmetima pod brojevima Z-3901/13 i Z-3902/13. Obrt knjigovodstveni servis [obrt], u vlasništvu tuženika, odjavljen je 19.01.2014. te je isti brisan iz obrtnog registra. U cijelosti je neosnovana tvrdnja tužitelja kako nekretnina Ad 2. (dalje u tekstu: nekretnina [adresa]), predstavlja bračnu stečevinu parničnih stanaka, i to svake u 1/2 dijela u odnosu na cijelo. Predmetna nekretnina u vlasništvu je trgovačkog društva MOLA USLUGE d.o.o., Zagreb, te slijedom toga tuženik ističe i prigovor promašene pasivne legitimacije. Tuženik je, kao vlasnik obrta knjigovodstveni servis [obrt], **.**.2013., s trgovačkim društvom PEMAG USLUGE d.o.o., kao prodavateljem, sklopio Ugovor o kupoprodaji nekretnine [adresa], za iznos od 63.010,80 EUR-a, u protuvrijednosti u kunama prema srednjem tečaju HNB-a na dan plaćanja. Te je temeljem navedenog ugovora i potvrde od 15.02.2013. tuženik stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini i predmetna nekretnina ušla je u imovinu navedenog obrta, te je izvršena uknjižba prava vlasništva. Tuženik, kao vlasnik obrta knjigovodstveni servis [obrt], prodao je nekretninu [adresa], trgovačkom društvu MOLA USLUGE d.o.o. (prije j.d.o.o.), Zagreb , dana 15.01.2014. Kako je već ranije navedeno, 26.11.2014., sklopljen je s Zagrebačkom bankom d.d., kao kreditorom, Ugovor o preuzimanju duga kojim je trgovačko društvo MOLA USLUGE d.o.o., Zagreb, preuzelo u cijelosti sav dug dužnika prema Ugovoru o dugoročnom kunskom kreditu iz Programa 'Žene poduzetnice' od 24.01.2013., broj ugovora 3230625107, broj partije: 5100308330. Tuženik je predmetni ugovor sklopio u svojstvu jamca platca i založnog dužnika. U odnosu na osobni automobil marke Mazda 5/1.8/TE, reg. oznaka [registarska oznaka], nesporno je kako je predmetno osobno vozilo bračna stečevina parničnih stranaka, te je jasno kako tužitelj nema pravnog interesa tužbom isto utvrđivati. Predmetno vozilo nalazi se cijelo vrijeme u posjedu tužitelja i isto je odjavljeno, obzirom da je tužitelj odbio isto predati tuženiku da ga registrira. U cijelosti je neosnovana tvrdnja tužitelja kako osobni automobil marke Mazda CX5, godina prve registracije 2013., reg. oznaka [registarska oznaka], predstavlja bračnu stečevinu parničnih stanaka, i to svake u 1/2 dijela u odnosu na cijelo. Predmetno vozilo bilo je u vlasništvu društva IMPULS-LEASING d.o.o., a u najmu kod tuženika kao vlasnika obrta [obrt] temeljem Ugovora o financijskom leasingu 14798, u periodu od 26.06.2013. do 25.02.2014. Nakon toga vozilo je vraćeno društvu IMPULS-LEASING d.o.o. 25.02.2014., trgovačko društvo MOLA USLUGE d.o.o. (prije j.d.o.o.), kao najmoprimac, s društvom IMPULS- LEASING d.o.o., kao vlasnikom, sklapa Ugovor o financijskom leasingu 17246. Dakle, jasno je razvidno kako predmetno vozilo nikada nije bilo u vlasništvu tuženika. U cijelosti je neosnovana i ničim dokazana tvrdnja tužitelja kako je tužena Izjavom o osnivanju od dana 18.12.2013. osnovala trgovačko društvo MOLA USLUGE j.d.o.o. Zagreb. Navedeno društvo, Izjavom o osnivanju od dana 18.12.2013. osnovao je JI, a isto je jasno vidljivo uvidom u povijesni izvadak iz sudskog registra. U cijelosti je neosnovana tvrdnja tužitelja kako prihodi obrta [obrt] predstavljaju bračnu stečevinu parničnih stanaka, i to svake u 1/2 dijela u odnosu na cijelo. Prije svega potrebno je razjasniti kako su prihodi samo računovodstvena kategorija od koje je potrebno oduzeti sve rashode poslovanja kako bi se u slučaju obrta dobio dohodak. Nadalje, dohodak je oporeziv propisanim stopama poreza i prirezima, te ostalim parafiskalnim nametima. U slučaju obrta [obrt] potrebno je istaknuti kako je isti imao značajne rashode koji su se prvenstveno odnosili na troškove plaća radnika, troškove korištenja uredskog prostora, troškove materijala i edukacija itd. Dakle, jasno je kako bračnu stečevinu ne može činiti prihod obrta, već je bračnu stečevinu činio ostvareni dohodak nakon oporezivanja. Nadalje, a što je životno i logično, ostvareni dohodak za vrijeme trajanja bračne zajednice u cijelosti je potrošen za namirenje osnovnih životnih potreba četveročlane obitelji, a posebno imajući u vidu činjenicu kako su parnične stranke živjele u stanu na adresi [adresa], za koji je plaćan kredit, a kojega tužitelj uopće ne spominje u ovog tužbi, a u kojemu i dan danas živi. Tuženik kao obrtnik, sukladno pozitivnim zakonskim propisima, ne obračunava i ne isplaćuje sebi plaću, već se financira isključivo i samo ostvarenim dohotkom. Tako je tuženik kao vl. obrta [obrt] u 2005. ostvario raspoloživi dohodak od 32.183,54 kn (što mjesečno iznosi 2.681,97 kn), u2006. ostvario raspoloživi dohodak od 44.187,33 kn (što mjesečno iznosi 3.682,28 kn), u 2007. ostvario raspoloživi dohodak od 48.356,66 kn (što mjesečno iznosi 4.029,73 kn), u 2008. ostvario raspoloživi dohodak od 77.689,90 kn (što mjesečno iznosi 6.474,16 kn), u 2009. ostvario raspoloživi dohodak od 121.621,53 kn (što mjesečno iznosi 10.135,13 kn), u 2010. ostvario raspoloživi dohodak od 123.996,44 kn (što mjesečno iznosi 10.333,04kn), u 2011. ostvario raspoloživi dohodak od 111.067,86 kn (što mjesečno iznosi 9.255,66 kn). Tuženik ističe kako je tužitelj tužbom obuhvatio nekretnine koje nisu bračna stečevina, dok je propustio i spomenuti činjenicu kako su parnične stranke za vrijeme trajanja bračne zajednice stekle vlasništvo stana na adresi [adresa], a koji predstavlja bračnu stečevinu, a kojega je tužitelj, premda znajući kako se radi o bračnoj stečevini, 22.01.2014., darovao svojoj majci, a koja je također znala kako se radi o bračnoj stečevini. Tužiteljeva majka je predmetni stan prodala 15.06.2016. ne mareći za činjenicu kako je darovni ugovor od 22.01.2014. ništetan. Nadalje, bračnu stečevinu parničnih stranaka predstavljao je i poslovni udio u trgovačkom društvo LIVADICE d.o.o. (osnovana 27.02.2009.), a kojega je tužitelj, premda znajući kako se radi o bračnoj stečevini, prenio na svoju sestru UI, koja je nakon toga likvidirala društvo i imovinu društvu zadržala za sebe. Opreza radi tuženik ističe i prigovor zastare. Slijedom svega navedenog, predlaže odbiti tužbeni zahtjev i naložiti tužitelju da naknadi tuženiku trošak parničnog postupka.

    3. Radi utvrđivanja relevantnih činjenica u ovom postupku sud je proveo dokaze koje su stranke predložile te je u tu svrhu izvršio uvid u izvatke iz zemljišne knjige (list 4-12, 116-124, 184-190, 337-345, 400-406 spisa), presudu ovoga suda poslovni broj P2-1113/13 (list 13-23 spisa), djelomični povijesni izvadak iz sudskog registra (list 41- 42, 192-193, 259-260, 408-411 spisa), presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj Kzd-244/2017-115 (list 50-77, 268-295 spisa), presudu Županijskog suda u Splitu poslovni broj Kžzd-39/2020-5 (list 78-83, 262-267, 296-301 spisa), zahtjev/ugovori o financijskom leasingu i računi te amortizacijski plan (list 84-92, 208- 214, 302-310, 426-432 spisa), Ugovor o dugoročnom kunskom kreditu (list 108-112, 326-330 spisa), potvrde o izvršenim transakcijama (list 125-128, 136-137, 142-144, 158, 346-349, 357-359, 363-365, 380, 386-388, 395, 407- spisa), rješenje Gradskog ureda za gospodarstvo, radi i poduzetništvo (list 129, 350 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnina (list 130-135, 173-178 spisa), ugovor o kratkoročnom kreditu s valutnom klauzulom (list 139-141, 360-362 spisa), ugovor o dugoročnom kreditu i ugovor o preuzimanju duga (list 145-157, 331-336, 366-379 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnina (list 167-172, 351-356, 389-394 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnine (list 180-182, 396-398 spisa), potvrde o visini dohotka (list 194-207, 412-425 spisa), uvjerenje Stanice za tehnički pregled vozila (list 485-489 spisa), proveden je dokaz saslušanjem tužitelja (list 519-521 spisa) i tužene (list 527-529 spisa), te je provedeno financijsko vještačenje (list 547-557 spisa).

    3.1. Ovaj sud nije cijenio ostalu dostavljenu dokumentaciju od strane tuženika, obzirom da ista nije relevantna za utvrđivanje spornih činjenica u ovom postupku.

    3.2. Ovaj sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja za provođenjem dodatnog vještačenja prihoda, rashoda i neto dobiti društva MOLA USLUGE d.o.o. u 2014. godini budući da se tužbeni zahtjev u točci III odnosi isključivo na dohodak ostvaren poslovanjem obrta [obrt], a ne i na dobit ostvaren poslovanjem trgovačkog društva MOLA USLUGE d.o.o.

    4. Cijeneći svaki dokaz zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u smislu čl. 8. ZPP sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan i djelomično neosnovan.

    5. U ovome postupku među strankama je nesporno da su tužitelj i tuženica bili u braku koji je sklopljen dana 1. lipnja 2002., a razveden pravomoćnom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovni brojem P2-1113/13 od dana 16. listopada 2014.

    5.1. Međutim, među strankama je sporno kada je prestala bračna zajednica između stranaka, je li imovina koja je predmet tužbenog zahtjeva stečena za vrijeme trajanja bračne zajednice, te je li ona bračna stečevina stranaka ili posebna imovina tuženice.

    5.2. Ovaj sud nije utvrđivao činjenice koje među strankama nisu sporne, nego je radi utvrđivanja spornih činjenica proveo dokaz saslušanjem stranaka, financijskim vještačenjem te uvidom u isprave u spisu.

    6. Čitanjem Izvatka iz zemljišne knjige – povijesni prikaz, zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], suvlasnički udio redni broj 1, za nekretninu [adresa], utvrđeno je da je na navedenoj nekretnini prvotno bio upisan vlasnikom Pemag usluge d.o.o., da je temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnina od 25. siječnja 2013. i potvrde od 15. veljače 2013. uknjiženo pravo vlasništva za korist ĐI, vlasnice obrta [obrt], te da je temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 15. siječnja 2014., Izjave od 15. siječnja 2014. uknjiženo pravo vlasništva za korist Mola usluge d.o.o. Zagreb.

    7. Čitanjem Izvatka iz zemljišne knjige, zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], suvlasnički udio redni broj 2, za nekretninu [adresa], utvrđeno je da je na navedenoj nekretnini vlasništvo upisano za korist RI.

    8. Čitanjem presude ovoga suda poslovni broj P2-1113/13 od 16. listopada 2014. utvrđeno je da je razveden brak ovdje parničnih stranaka, te je odlučeno o osobnim odnosima, roditeljskoj skrbi i uzdržavanje mlt. djece. Tužba je podnesena 13. lipnja 2013.

    9. Čitanjem djelomičnog povijesnog izvatka iz sudskog registra utvrđeno je da je trgovačko društvo Mola usluge d.o.o. Zagreb, prethodno bilo upisano kao Mola usluge j.d.o.o. Zagreb, da je jedini osnivač trgovačkog društva Mola usluge j.d.o.o. Zagreb bio JI koji je trgovačko društvo osnovao 9. siječnja 2014., dok da je od 13. listopada 2014. kao član trgovačkog društva Mola usluge d.o.o. Zagreb upisana RI (prije ĐI).

    10. Čitanjem presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj Kzd- 244/2017-115 od 27. veljače 2020., koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu poslovni broj Kžzd-39/2020-5 od 28. svibnja 2020. utvrđeno je da je ovdje tužitelj proglašen krivim zbog kaznenog dijela neuzdržavanja djeteta i zlostavljanja djece.

    11. Čitanjem zahtjeva/ugovora o financijskom leasingu br. 14798 utvrđeno je da su ugovor o financijskom leasingu sklopili Impuls leasing d.o.o. i [obrt], vl. ĐI i to 22. travnja 2023. predmet kojeg ugovora je osobni automobil Mazda CX-5.

    12. Čitanjem zahtjeva/ugovora o financijskom leasingu br 17246 utvrđeno je da su ugovor o financijskom leasingu sklopili Impuls leasing d.o.o. i Mola usluge j.d.o.o. i to 24. veljače 2014. predmet kojeg ugovora je osobni automobil Mazda CX-5, dok je čitanjem računa R1 od 25. veljače 2014. utvrđena naznačena vrijednost objekta leasinga u iznosu od 178.506,86 kn.

    13. Čitanjem Ugovora o dugoročnom kunskom kreditu iz Programa „Žene poduzetnice“ utvrđeno je da su Zagrebačka banka d.d. i ĐI, vlasnica obrta [obrt] sklopili 24. siječnja 2013. ugovor o kreditu na iznos od 700.000,00 kn te je ugovoreno i založno pravo na nekretninama. Nadalje, temeljem Ugovora o preuzimanju duga od 26. studenoga 2014. trgovačko društvo Mola usluge d.o.o. preuzelo je dug iz prethodno naznačenog ugovora o kreditu od ĐI kao vlasnice obrta [obrt] budući da je obrt odjavljen dana 19. siječnja 2014.

    14. Čitanjem potvrde o izvršenoj transakciji utvrđeno je da je dan 11. veljače 2013. sa računa [obrt], Vlasnik ĐI izvršena uplata iznosa od 11.120,86 kn na račun Pemag usluge d.o.o.

    15. Čitanjem rješenja Gradskog ureda za gospodarstvo, radi i poduzetništvo, odjel za gospodarske djelatnosti i rad od 16. siječnja 2014. utvrđeno je da je s danom 19. siječnja 2014. upisana odjava obrta [obrt], obrt za knjigovodstvene usluge vl. ĐI.

    16. Čitanjem ugovora o kupoprodaji nekretnina od 25. siječnja 2013. utvrđeno je da je ĐI kao vl. Obrta [obrt] prodavatelja Pemag usluge d.o.o. Zagreb kupila nekretninu [adresa].

    17. Čitanjem Ugovora o kratkoročnom kreditu s valutnom klauzulom utvrđeno je da su Zagrebačka banka d.d. i ĐI, vlasnica obrta [obrt] sklopili 8. svibnja 2012. ugovor o kreditu na iznos od 9.500,00 eura u svrhu financiranja obrtnih sredstava – refinanciranje.

    18. Čitanjem Ugovora o dugoročnom kunskom kreditu program Senior utvrđeno je da su Zagrebačka banka d.d. i ĐI, vlasnica obrta [obrt] sklopili 24. siječnja 2013. ugovor o kreditu na iznos od 144.000,00 kn radi zatvaranja preostale obveze temeljem kupoprodajnog ugovora sa prodavateljem Premag usluge d.o.o. te je ugovoreno i založno pravo na nekretninama.

    19. Čitanjem ugovora o kupoprodaji nekretnina od 25. siječnja 2013. utvrđeno je da je ĐI kao vl. Obrta [obrt] prodavatelja Pemag usluge d.o.o. Zagreb kupila nekretninu [adresa].

    20. Čitanjem ugovora o kupoprodaji nekretnina od 29. siječnja 2014. utvrđeno je da je ĐI kao vl. [obrt] prodala nekretninu [adresa] kupcu Mola usluge j.o.o. Zagreb.

    21. Čitanjem potvrde o visini dohotka RI za 2005. godinu utvrđeno je da je ostvarila ukupan dohodak u iznosu od 34.975,85 kuna, čitanjem potvrde o visini dohotka RI za 2006. godinu utvrđeno je da je ostvarila ukupan dohodak u iznosu od 49.561,26 kuna, čitanjem potvrde o visini dohotka RI za 2007. godinu utvrđeno je da je ostvarila ukupan dohodak u iznosu od 54.627,28 kuna, čitanjem potvrde o visini dohotka za 2008. godinu utvrđeno je da je ostvarila ukupan dohodak u iznosu od 90.565,25 kuna, čitanjem potvrde o visini dohotka za 2009. godinu utvrđeno je da je ostvarila ukupan dohodak u iznosu od 150.385,64 kuna, čitanjem potvrde o visini dohotka za 2010. godinu utvrđeno je da je ostvarila ukupan dohodak u iznosu od 147.875,85 kuna, čitanjem potvrde o visini dohotka za 2011. godinu utvrđeno je da je ostvarila ukupan dohodak u iznosu od 128.258,97 kuna.

    22. Čitanjem Uvjerenja Stanice za tehnički pregled vozila, Centra za vozila Hrvatske d.d. utvrđeno je da je predmetno vozilo Mazda CX-5 za razdoblje od 26. travnja 2013. do 30. siječnja 2017. kao vlasnik vozila upisan Impulse-leasing d.o.o., a da je u za razdoblje od 28. lipnja 2013. do 6. ožujka 2014. kao korisnik naznačen knjigovodstveni servis [obrt], vl. ĐI.

    23. U svom iskazu danom na ročištu 20. travnja 2023. tužitelj GI je iskazao da je sa tuženom bio u braku od 2002. do 2015. U odnosu na nekretninu stan u prizemlju desno, na adresi [adresa],98 m2 navodi kako misli da je taj stan kupljen putem kredita na ime tužene, a da je u zemljišnim knjigama upisan na knjigovodstveni servis [obrt] na ime tužene. U stvari ne zna kako je kupljen taj stan jer je tužena od njega skrivala knjigovodstvenu dokumentaciju, način na koji koristi njegove osobne kartice a koje su se nalazile u knjigovodstvenom servisu. Ne zna od koga je kupljen taj stan, da li se radilo o novogradnji ili je to stariji stan. Saznao je za taj stan u vrijeme dok je tužena već imala ljubavnika, sadašnjeg supruga, a to je bilo otprilike krajem 2013. Ne zna tko je taj stan koristio odnosno da li je itko u njemu ikada živio, niti da li netko stanuje u tom stanu, ali zna da u jednom periodu tamo živjela tužena sa njihovom zajedničkom djecom i svojim partnerom pa je na tu adresu znao i dolaziti po djecu. Pretpostavlja da je stan kupljen putem kredita jer tužena za to nije imala keš ali kao što je naveo ne zna ni koji iznos je podignut, niti na koliko godina a niti koliko je iznosila rata kredita. Također nema informaciju da li je taj kredit zatvoren ili se još vraća banci. U vezi predmetne nekretnine na istoj adresi, a koji se također nalazi u prizemlju desno, a površne je 42,46 m2, iskazuje da on neposrednih saznanja na koji način je kupljena predmetna nekretnina, kao niti kada je kupljena nema, osim onoga što mu je rekla bivša supruga, a ona mu je rekla misli 2013. da je kupila dva stana u [adresa] po povoljnim kreditima i da će u jednom biti ured njihovog zajedničkog knjigovodstvenog servisa a da je drugi stan slobodan. Mislio je da će ta oba stana ustvari biti poslovni prostori, nije tada znao da ona priprema svoj odlazak sa JI. U tom stanu pretpostavlja se i sada nalazi ured knjigovodstvenog servisa [obrt]. Obrt [obrt] otvoren je na ime RI, a 2014. je preimenovan u Mola j.d.o.o. čiji je vlasnik JI sadašnji suprug tužene. Ne zna tko je bio prodavatelj niti prve niti druge nekretnine, zna da je kupac prve i druge nekretnine knjigovodstveni obrt [obrt] u vlasništvu RI. Drugu nekretninu tužena je također kupila putem kredita, kao i prvu. Ne zna kada je sklopljen ugovor o kreditu za drugu nekretninu, niti kada je prva rata po tom kreditu došla na naplatu. Njemu je 2012. na 2013. bio onemogućen pristup dokumentaciji kao i bankovnim karticama, te i novcu

    - gotovini, odnosno nije imao pristup ničim što ima veze sa tim knjigovodstvenim obrtom odnosno bio je izbačen od tamo jer je neprestano dolazio radi dokumentacije i kartica, a kasnije je prestao dolaziti jer mu se pozivala policija i željelo ga se prikazati kao nasilnika. Tek je kasnije, 2014. godine, saznao preko dopisa više banaka o novim dugovima, o neplaćanju računa učinjenih preko njegovih bankovnih kartica, pa tako se preko njih npr. isplaćivala plaća, kupovala oprema za ured i ne zna što sve još, ali iznosi su veliki, tako je trenutno ukupni njegov dug na FINI 230.000 Eur, ali većina tog novca je za stan u kojem živi a koji kredit je tužena prestala plaćati pa je u fazi deložacije, na taj dug otpada otprilike150.000 Eur. Njegove kartice korištene su u svrhu obrta do kraja 2014.godine. U to vrijeme upoznao se i sa terminom Internet bankarstva te po saznanjima banke su slale obrtu ponude za manje kredite a oni su se dizali preko njegovih kartica na njegovo ime, a u korist obrta [obrt]. Navodi da je bračna zajednica sa tuženom trajala do 2015. godine. 2012. je bio prijavljen za obiteljsko nasilje od strane tužene na način da je ona htjela insinuirati da ju je vukao po podu, svi njeni navodi nisu točni a ona je kasnije tu prijavu i povukla. Od tada je sve više vremena provodio kod svoje majke i sestre da mu se ne bi namještalo obiteljsko nasilje. Tužena je s djecom iz njihovog zajedničkog doma odselila sredinom 2013. godine, koliko se sjeća. Zašto je rekao da je brak trajao do 2015. ako je tužena odselila 2013., navodi da je to rekao iz razloga jer je tužena i dalje dolazila doma, također i djeca a posebno kada su bili bolesni, oni su i dalje imali komunikaciju, pa mu je čak u jednom trenutku ponudila i Zlatni American koji su zajednički koristili jer on u pravilu nije imao gotovine i tako je trajalo do 2014. kada je njen dug podmiren, a njegov je ostao. Nije točno da je optužen pravomoćno za 4 kaznena djela a posebno ne za nasilje nad djecom, već samo za neplaćanje alimentacije. 2014.godine je za vrijeme razvoda braka bio zastupan po odvj. Hrvoju Jukiću. Nikada nije pred državnim odvjetništvom dizao prijavu za nezakonito dizanje novca. Tokom 2014. je tražio da se njegove kartice storniraju u banici, stornirane su, ali mu je dug ostao. Bio je u Erste banci, Privrednoj banci, dalje se ne može sjetiti. U vezi Mazde CX5 navodi kako je ona kupljena 2013. putem leasinga, preko obrta [obrt], na ime RI. Ne zna niti koliko je auto koštao, niti na koliko je godina uzet leasing, niti koja vrsta leasinga je bila, a niti koliko je bilo učešće. Koliko se sjeća obrt [obrt] otvoren je 2001. godine nešto prije sklapanja braka, tada su bili isto u vezi, a otvoren je na ime tužene, a on je bio zaposlen od 2009. godine, a do tada je radio kao carinski deklarant na špediciji. Kada su otvarali ured tužena nije imala knjigovodstvenih znanja ali je imala želju i volju naučiti i otvorila je obrt. U njemu je radila tužena i osobe koje su znali raditi knjigovodstvo, ona je to brzo naučila i koliko zna ona i dalje radi u tom obrtu. Pomogao je prilikom otvaranja tog obrta tako što je putem kredita kupio prostor za ured na adresi [adresa], te opremio ured kešom. U trenutku kada je G bila blokirana 2002. preko njegovih kartica se obrt i odblokirao odnosno podmiren je dug. U samom početku poslovanja 70-80% klijenata [obrt] su bili njegovi prijatelji i rodbina. Od 2006. godine nije mu dozvoljeno da ima bilo kakav uvid u dokumentaciju, a do tada je imao uvid i sav prihod je odlazio na podmirenje troškove tuženika koji su nastali prije braka a odnosili su se na dugove bankama, po karticama, kredita i dugovi kamatarima. Nema nikakav uvid u dokumentaciju Mola da bi znao koliki su zaista bili troškovi, niti koliko je plaćen porez na dohodak a to sve posebno od 2006. Navodi da ono što je zarađeno kroz obrt, u smislu dohotka nakon oporezivanja, je korišteno za potrebe zajedničkom kućanstva, hranu, školovanju djece, obuću i odjeću djece i slično. Iz tog iznosa je također isplaćen kredit za stan u [adresa]. Ne zna da li je nakon podmirenja svih obveza koje je naveo išta ostalo od tog dohotka obrta [obrt].

    24. U svom iskazu danom na ročištu 29. studenog 2023. tužena RI je iskazala da je sa tužiteljem bila u braku od 1.6.2002. a brak je pravomoćno razveden u veljači 2015. godine time da je taj postupak pokrenut još 2013. Vezano za nekretninu u [adresa] navodi kako je ista stečena temeljem kupoprodaje između firme Pemag, usluga d.o.o. i knjigovodstvenog servisa [obrt], čija je bila vlasnica, i to za iznos od 87.000 Eur. Vezano za nekretninu u istoj ulici na broju 41a navodi da je kupljena za 67.000 Eur također od firme Pemag d.o.o. Kupac je bio knjigovodstveni servis [obrt]. Servis [obrt] osnovan je misli 2003., no tužitelj nije bio uključen u poslovanje na nikakav način. On je radio kao špediter na robnim terminalima i promijenio je nekoliko poslodavaca. Vezano za osobno vozilo marke Mazda CX5 navodi kako je isto kupljeno putem leasinga od strane trgovačkog društva Mola usluge d.o.o. Leasing je otplaćen no vozilo je prodano prije cca 5-6 godina. Društvo Mola usluge d.o.o. osnovano je početkom 2014. i još uvijek je aktivno. Navodi kako je bračna zajednica trajala do 2011. i od tada više nije po njenom mišljenju imala obilježja braka odnosno počelo je verbalno i fizičko zlostavljanje i bili su narušeni odnosi sa djecom. Navodi kako su tužitelj i ona živjeli na zajedničkoj adresi sve do veljače 2013. kada je odselila. U srpnju 2012. tužitelj bio kazneno osuđen za nasilje u obitelji. Nekretnina na adresi [adresa] kupljena je sredstvima kredita koji je ona kao žena poduzetnica dobila od HABOR- a u iznosu od 700.000 Kn, a s obzirom da je obje nekretnine kupovala istovremeno od ZABE je dobila još jedan kredit u iznosu od 144.000 Kn te još dva manja kredita u ZABI i Erste banci, sveukupno 15.000 Eur, no nedostajalo je još nešto novca pa su joj mama i sestra posudile cca 5.000-6.000 Eur, a 70.000 Kn joj je kao kratkoročnu pozajmicu dao sam prodavatelj. Za obje nekretnine, prva rata kredita je dospjela je 30. lipnja 2013. i to su bili krediti na 10 godina, to su bili krediti koji su bili potrebni za isplatu. Ta dva kredita ustvari otplatio je Mola usluge d.o.o. s obzirom da je servis [obrt] bio zatvoren, pa se ugovorom o prijenosu tražbine odstrane ZABE i [obrt] usluge prenio na Mola usluge d.o.o. Pozajmice koje je ranije navela od mame i sestre je njima vratila osobno sukcesivno dinamikom kojom je mogla, a kratkoročnu pozajmicu prema prodavatelju vratio je Knjigovodstveni servis [obrt] kroz par mjeseci sukladno ugovoru o pozajmici. U trenutku kupnje obje nekretnine odnosno sklapanja kupoprodajnih ugovora nije imala nikakvu ušteđevinu. Navodi kako se odlučila na kupnju dvije nekretnine istovremeno jer je jedna trebala služiti za obavljanje poslovne djelatnosti, a druga za stanovanje nje i djece. Osnivač društva Mola usluge d.o.o. bio je JI. Navodi da dohodak koji je ostvario knjigovodstveni servis [obrt] nije bio velik, a njega su koristili za tekuće životne potrebe, za otplatu stambenog kredita u PBZ-u te za otplatu kredita vezano za prostor u Gajnicama. Misli da tužitelj i ona nisu imali zajedničke kartice, zajedničke račune odnosno zajedničko pravo korištenja na računima. Tužitelj i ona su svojevremeno imali jako puno malih kredita, više ne zna u kakvim svojstvima su tamo bili tužitelj ili ona tj. da li su bili sudužnici jedan drugome. Navodi kako tužitelj nije otplatio niti otplaćivao njene kredite, naime ona ih je sama otplatila i zatvorila. Tužbu za razvod braka je podnio tužitelj. Točno je da su obje nekretnine djelomice plaćene na ime rezervacije još 2012., a ta sredstva su dobivena od ona dva manja kredita od ZABE i Erste banke, a i razvrgnula je sva svoja životna osiguranja i sve je išlo za kupnju stanova. Police tog životnog osiguranja je sklopila za vrijeme trajanja bračne zajednice. Da bi joj odobrili kredit u HABORU knjigovodstveni servis [obrt] trebao je prodavatelju platiti određeno učešće i iznos PDV-a, ali ne zna sa sigurnošću o kojem se iznosu radilo, a za kredite u 2012. nije davala nikakvo učešće jer su to bili manji iznosi. Ne zna koje je godine Mazda došla u posjed Mola usluga d.o.o. Misli da je to vozilo koštalo cca 35.000 Eur. Preuzima vlasnički udio u Mola usluge d.o.o. u 2014. Napustila je zajednički stan u veljači 2013. a tužitelj je podnio tužbu za razvod braka u 6. ili 7. mjesecu 2013. godine. U razdoblju od 2013. do 2015. na ime alimentacije tužitelj nije uplatio ništa. Kasnijih godina njegov šogor je uplatio nekoliko puta po nekoliko tisuća kuna ukupno na ime alimentacije, obzirom da je tužitelj bez primanja, koliko ona zna.

    25. Ovaj je sud iskaze stranaka ocijenio vjerodostojnima i životno logičnima, osim u dijelu u kojemu stranke navode kada je prestala njihova bračna zajednica. Iz iskaza tužitelja utvrđeno je kako tužitelj nema neposrednih saznanja o kupovini, financiranju i stjecanju predmetne imovine, a što ukazuje na već tada poremećene bračne odnose među strankama. Također, iskaz tužitelja je djelomično i kontradiktoran ispravama dostavljenim u sudski spis, posebice presudi Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj Kzd-244/2017-115 od 27. veljače 2020., iz koje proizlazi da je ovdje tužitelj proglašen krivim zbog kaznenog dijela neuzdržavanja djeteta i zlostavljanja djece., dok tužitelj u svom iskazu navodi da nije točno da je optužen pravomoćno za 4 kaznena djela, a posebno ne za nasilje nad djecom, već samo za neplaćanje alimentacije.

    26. Provedeni je i dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. Zagreb. U svom nalazu i mišljenju od 27. svibnja 2025. stalni sudski vještak Zrinko Ručević, je izračunao da u skladu s utvrđenjima i izračunima iz nalaza, na temelju dostupne dokumentacije, za razdoblje od 2002. do 2004., zbog nepostojanja bilo kakve dokumentacije o poslovanju obrta [obrt], vještak ne može dati očitovanje o ostvarenim primicima, izdacima i dohotku, dok je za razdoblje od 2005. do 2013. poslovanjem obrta [obrt] ostvaren ukupan neto dohodak (dohodak nakon oporezivanja) u iznosu od 102.818,73 eura.

    26.1. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka budući da je isti stručan i objektivan, izrađen u skladu sa pravilima znanosti i vještine. Pritom se napominje kako nijedna stranka na isti nije imala primjedbi.

    27. Prvotno se valja istaknuti da je ovaj sud a radi utvrđivanja činjeničnog stanja, cijenio iskaze stranaka u svezi sa ispravama u spisu. Naime, iz iskaza tuženice proizlazi upravo ono što dostavljenim ispravama i dokazuje, dok tužitelj nema saznanja o relevantnim činjenicama glede poslovanja [obrt], glede stjecanja i financiranja nekretnina koje su predmet ovog postupka, kao niti glede stjecanja osobnog automobila Mazda CX-5.

    28. Da bi se pravilo primijenilo materijalno pravo u ovoj pravnoj stvari potrebno je prvotno utvrditi kada je stečena predmetna imovina, te je potrebno i utvrditi kada je prestala bračna zajednica tužitelja i tužene. Trenutak prestanka bračne zajednice u ovome je postupku posebice bitan obzirom da iz isprava koje prileže spisu i iskaza tuženice proizlazi da su kupoprodajni ugovori za nekretnine koje su predmet ovog postupka sklopljeni dana 25. siječnja 2013.

    29. Tužitelj je iskazao da je bračna zajednica sa tuženom trajala do 2015., a da je tužena s djecom iz njihovog zajedničkog doma odselila sredinom 2013., dok je tuženica iskazala da je bračna zajednica trajala do 2011. i od tada više nije po njenom mišljenju imala obilježja braka, odnosno da je počelo verbalno i fizičko zlostavljanje i bili su narušeni odnosi sa djecom. Navodi kako su tužitelj i ona živjeli na zajedničkoj adresi sve do veljače 2013. kada je odselila, a tužitelj je podnio tužbu za razvod braka u 6. ili 7. mjesecu 2013. Čitanjem presude ovoga suda poslovni broj P2-1113/13 utvrđeno je da je tužba podnesena 13. lipnja 2013. iz čega je ovaj sud zaključio da je bračna zajednica između stranaka u tom trenutku već bila prestala obzirom da je među strankama nesporno da se tuženica i prije toga datuma iselila iz zajedničkog kućanstva. Stoga, ovaj sud je ocijenio neistinitim dio iskaza tužitelja u kojemu navodi da je bračna zajednica između strankama prestala tek 2015., obzirom da je tada brak između stranaka već bio razveden. Također, iz presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj Kzd-244/2017 proizlazi da su parnične stranke do veljače 2013. živjele u zajedničkom kućanstvu. Prema ocijeni ovoga suda pitanje je je li bračna zajednica između stranaka prestala u veljači 2013. ili prije.

    29.1. Naime ovdje valja naglasiti da bi govorili o faktičnom prekidu bračne zajednice potrebno je dokazati da je uistinu došlo do prekida bračne zajednice u svim onim segmentima koje propisuje Obiteljski zakon dakle da je došlo do prekida emotivne, ekonomske zajednice kao i svake druge čvrste veze između bračnih drugova. Teret dokazivanja o trenutku prestanka bračne zajednice na onom je bračnom drugu koji tvrdi da je bračna zajednica određenog dana prestala jer se u protivnom presumira da bračna zajednica traje sve do prestanka braka. Dakle, pitanje je, je li tuženica u ovom postupku dokazala je li prije veljače 2013. prestala bračna zajednica. Ovdje valja reći da bračni odnosi mogu biti trajno i teško poremećeni, a što tuženica u postupku i tvrdi, ali ako i nadalje postoji pa makar i ekonomska zajednica bračnih drugova, odnosno, je li uistinu došlo do prekida bračne zajednice od stola i postelje, tada ne možemo govoriti o faktičnom prekidu bračne zajednice.

    29.2. Kao što je već i navedeno, tuženica iskazala da je bračna zajednica trajala do 2011. i od tada više nije po njenom mišljenju imala obilježja braka odnosno počelo je verbalno i fizičko zlostavljanje i bili su narušeni odnosi sa djecom, dok ne navodi je li došlo i do prestanka ekonomske zajednice ili prekida bračne zajednice od stola i postelje.

    29.3. Slijedom navedenoga, ovaj je sud ocijenio da je do prestanka bračne zajednice između stranaka došlo u veljači 2013. kada se tuženica iselila iz zajedničkog kućanstva, budući da tuženica nije dokazala da je do prestanka bračne zajednice došlo i prije toga. Naime, navod tuženice da njen odnos sa tužiteljem i prije veljače 2013. nije imao obilježja braka odnosno počelo je verbalno i fizičko zlostavljanje i bili su narušeni odnosi sa djecom, iako životno logičan i razuman, te otegotan za tuženicu, sam po sebi nije dostatan za utvrđenje da je došlo do prestanka bračne zajednice. Navedeno stoga što trenutak prestanka bračne zajednice nije misaoni moment jedne osobe, nego promjena u faktičnom stanju dviju osoba, odnosno, bračnih dugova.

    30. Stoga, temeljem utvrđenja da je do prestanka bračne zajednice između stranaka došlo u veljači 2013., a imovina, odnosno nekretnine koje su predmet ovog postupka su stečene ugovorima o kupoprodaji od 25. siječnja 2013., na pravni odnos stranaka primjenjuju se odredbe Obiteljskog zakona (Narodne novine 116/2003, 17/2004, 136/2004, 107/2007, 57/2011, 61/2011, 25/2013, dalje u tekstu: ObZ).

    31. Odredbom čl. 248. ObZ propisano je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, dok je odredbom čl. 249. ObZ propisano da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili.

    31.1. Obzirom na zakonsku presumpciju suvlasništva u jednakim dijelovima sve imovine stečene za vrijeme trajanja braka, parnična stranka koja tvrdi da je određena imovina njena posebna imovina, dužna je dokazati svoje tvrdnje. Ukoliko stranka koja tvrdi da se ne radi o bračnoj stečevini ne dokaže da je to njena vlastita imovina, primjenjuje se gore naznačena zakonska presumpcija.

    31.2. U ovom je postupku među strankama nesporno da stranke nisu sklopile bračni ugovor, dok tuženica u postupku tvrdi da je nekretnina na adresi [adresa] njezina posebna imovina. Tuženica naime tijekom postupka tvrdi kako predmetne nekretnine nisu stečene za vrijeme trajanja bračne zajednice, dok ne tvrdi da nisu stečene radom ili da ne potječu iz te imovine.

    32. Sporno jest kada je došlo do faktičnog prekida bračne zajednice stranaka, a budući da imovina koja je stečena nakon faktičnog prekida bračne zajednice ne predstavlja više njihovu bračnu stečevinu.

    33. Kako je u ovoj pravnoj stvari utvrđeno da je do prekida bračne zajednice između stranaka došlo u veljači 2013. to su nekretnine koje su predmet ovog postupka, na adresama [adresa] i [adresa] bračna stečevina ovdje parničnih stranaka.

    34. Međutim, valja ukazati i da je su nekretnine koje su predmet ovoga postupka, a što proizlazi iz ugovora o kupoprodaji od 25. siječnja 2013. kupljene na ime Knjigovodstvenog servisa Mona, Vlasnik ĐI.

    35. Tuženoj se ukazuje da je vlasništvo obrta bračna stečevina u smislu čl. čl.248. ObZ u kojoj su bračni drugovi, kako to određuje čl.249. st.1. ObZ, suvlasnici u jednakim dijelovima (jednako stajalište zauzeto je i u odluci Županijskog suda u Varaždinu posl.br. Gž-144/16-2 od 30.9.2016.). Jednako tako i obveze proizašle iz obavljanja obrtničke djelatnosti, kao i radi stjecanja imovine za obavljanje te djelatnosti, teret su bračne stečevine koji teret snose bivši bračni drugovi na jednake dijelove, ako nije ugovoreno nešto drugo.

    36. Tuženica tijekom postupka upire i dokazuje načine financiranja navedenih nekretnina (dostavom ugovora o kreditima, potvrda o posudbi novca), ali niti u jednom dijelu ne navodi da je financiranje nekretnine na adresi [adresa] financirano iz sredstava stečenih po drugoj pravnoj osnovi koja nije rad ili da ne potječu iz te imovine. Kreditna obveza koju je preuzeo jedan bračni drug, ako je nastala za vrijeme trajanje bračne zajednice, teret je bračne stečevine oba bračna druga. Tuženica je sklopila ugovore o kupoprodaji nekretnina 25. siječnja 2013., a za vrijeme bračne zajednice, te je sklopila i Ugovor o dugoročnom kunskom kreditu iz Programa „Žene poduzetnice“ kao i Ugovor o dugoročnom kunskom kreditu program Senior dana 24. siječnja 2013., također za vrijeme trajanja bračne zajednice. Okolnost, da je tuženica sama otplaćivala kredit ne čini stečenu nekretninu njenom vlastitom imovinom, nego je, a kako je već naznačeno, kreditna obveza, obveza oba bračna druga. Stoga je ovaj sud zaključio da nekretnina na adresi [adresa] nije vlastita imovina tužene, nego da je bračna stečevina parničnih stranaka.

    37. Nadalje, tužena je već u odgovoru na tužbu istaknula prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da je nekretnina na adresi [adresa], u vlasništvu trgovačkog društva MOLA USLUGE d.o.o., [adresa] OIB: 42161312462.

    38. Predmet ovog postupa je deklaratorno utvrđenje koja imovina čini bračnu stečevinu parničnih stranaka, s koja je tužba dopuštena obzirom da tužitelj za to utvrđenje ima pravni interes. Međutim, tužitelj u ovom postupku niti ne traži da se on utvrdi suvlasnikom predmetnih nekretnina, a niti da se navedene nekretnine upišu njegovim suvlasništvom u zemljišnim knjigama, pa je prigovor promašene pasivne legitimacije neosnovan, obzirom da ovaj sud u ovom postupu ne utvrđuje ispunjenje pretpostavki za upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama. Navedeno se ističe stoga što u odnosu na nekretninu [adresa], za koju je kao vlasnik u zemljišnim knjigama upisano trgovačko društvo MOLA USLUGE d.o.o., Zagreb, tužiteljev bi zahtjev za upis prava suvlasništva u zemljišne knjige, bio neosnovan, obzirom na istaknuti prigovor promašene pasivne legtimacije.

    39. Kako je tužitelj u ovome postupku postavio samo deklaratorni zahtjev za utvrđenje da predmetne nekretnine predstavljaju bračnu stečevinu stranaka, a bez postavljenog zahtjeva za upis u zemljišne knjige, to je ovaj sud, temeljem gore naznačenih utvrđenja ocijenio da su nekretnine koje su predmet ovog postupka, bračna stečevina ovdje parničnih stranaka, a slijedom čaga je i odlučeno točkom I izreke ove presude.

    40. Također je za napomenuti da financijske obveze koje je tuženica preuzela sklapanjem predmetnih ugovora o kupoprodajama i ugovora o kreditu, su teret bračne stečevine koje su obveznici oba bračna druga, a koji su nastali za vrijeme trajanja bračne zajednice.

    41. Nadalje, glede dijela tužbenog zahtjeva kojim tužitelj traži da se utvrdi da je bračna stečevina i osobni automobil marke Mazda CX5, godina prve registracije 2013, broj šasije [broj šasije], reg. oznaka [registarska oznaka] za kazati je da iz Uvjerenja Stanice za tehnički pregled vozila, Centra za vozila Hrvatske d.d. kao i iz iskaza tužene, proizlazi da predmetno vozilo Mazda CX-5 za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka (do veljače 2013.) nije bilo upisano na ime tuženice nego na ime Impulse- leasing d.o.o. koji je bio vlasnik toga vozila, a da je u za razdoblje od 28. lipnja 2013. do 6. ožujka 2014. korisnik vozila bio knjigovodstveni servis [obrt], vl. ĐI. Slijedom navedenoga, temeljem ugovora o leasingu tuženica je temeljem obveznopravnog odnosa koristila navedeno osobno vozilo, te za vrijeme trajanja bračne zajednice, nije bila nositelj vlasničkih prava na navedenom vozilu, pa je tužbeni zahtjev tužitelja u tom dijelu u cijelosti neosnovan.

    42. Glede dijela tužbenog zahtjeva koji tužitelj predlaže da se utvrdi se da bračnu stečevinu stranaka na jednake dijelove, čini neto dohodak u iznosu od 102.818,73 EUR ostvaren poslovanjem obrta za knjigovodstvene usluge „ [obrt], u razdoblju od 2005. do 2013. godine, te da se naloži tuženoj isplatiti tužitelju iznos od 51.409,37 EUR sa zakonskim zateznim kamatama ovaj sud je u cijelosti prihvatio iskaze stranaka u kojima suglasno ističu da je ono što je zarađeno kroz obrt, u smislu dohotka nakon oporezivanja, korišteno za potrebe zajedničkom kućanstva, hranu, školovanju djece, obuću i odjeću djece i slično, kako to navodi tužitelj, te da dohodak koji je ostvario knjigovodstveni servis [obrt] nije bio velik, a njega su koristili za tekuće životne potrebe, za otplatu stambenog kredita u PBZ-u te za otplatu kredita vezano za prostor u Gajnicama, kako to navodi tuženica. Stoga, ovaj je sud ocijenio da je životno i logično kako je ostvareni dohodak za vrijeme trajanja bračne zajednice u cijelosti potrošen za namirenje osnovnih životnih potreba četveročlane obitelji i plaćanja stambenog kredita. Također je za ukazati da je sam tužitelj iskazao da ne zna je li nakon podmirenja svih obveza išta ostalo od tog dohotka obrta [obrt] čime i sam tužitelj ukazuje na neosnovanost tog dijela tužbenog zahtjeva.

    43. Glede navoda tužitelja da je poslovanje obrta preneseno na trgovačko društvo MOLA USLUGE d.o.o. (prvo j.d.o.o.), u kojoj je tužena jedina imateljica poslovnih udjela i zakonski zastupnik te da imovina obrta [obrt] i trg. društva Mola usluge d.o.o. čine jedinstvenu ekonomsku cjelinu za kazati je da je trgovačko društvo Mola usluge j.d.o.o. Zagreb osnovano 9. siječnja 2014., dakle, nakon prestanka bračne zajednice tužitelja i tužene te da poslovanje trgovačkog društva Mola usluge j.d.o.o. Zagreb, slijedom toga niti poslovanje trgovačkog društva Mola usluge d.o.o. Zagreb nema nikakve veze sa tužiteljem. Također se ukazuje da je trgovačko društvo zasebna pravna osoba, odvojena od svojih članova/osnivača te se u pravnom smislu ne može smatrati pravnim slijednikom obrta.

    44. Slijedom navedenoga, ovaj je sud ocijenio u cijelost neosnovanim dio tuženoga zahtjeva za utvrđenjem da je bračna stečevina dohodak ostvaren poslovanjem obrta kao i isplata iznosa od 51.409,37 eura sa zakonskim zateznim kamatama, pa je i odlučeno točkom II izreke presude.

    45. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama čl. 154. st. 4. ZPP u vezi čl. 151. i čl. 155. ZPP budući da je svaka je od stranaka djelomično uspjela u postupku, pa je i odlučeno točko II izreke rješenja.

    U Zagrebu, 22. prosinca 2025.

    Sutkinja

    Lucija Arelić

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe županijskom sudu u roku od 15 dana od dostave presude. Žalba se predaje pisano u pet (5) primjeraka, a putem ovog suda. Sukladno čl. 335 st. 9. ZPP smatra se da je stranci koja je uredno obaviještena o ročištu za objavu presude a nije pristupila, dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje, dok je odredbom čl. 335. st. 11. ZPP propisano da stranci koja nije bila uredno obavještena o ročištu na kojemu se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ovog Zakona o dostavi pismena.

    DNA:

    1. Pun. tužitelja uz rješenje za plaćanje pristojbe na presudu

    2. Pun. tuženika

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.