REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Ovr Ob-82/25-2

(P Ob-1443/25)

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja EB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnica Maja Vidović, odvjetnica u Zagrebu, protiv protivnice osiguranja ŽB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja, 22. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivnici osiguranja određuje se

privremena mjera

na način da se zabranjuje protivnici osiguranja otuđiti i opteretiti nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, zemljišnoknjižni odjel Novi Vinodolski, u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], u naravi kuća i dvorište, površine 74 čhv, 266 m2.

II Zabilježbu ove privremene mjere provest će Općinski sud u Crikvenici, zemljišnoknjižni odjel Novi Vinodolski, po primitku ovog rješenja.

III Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pod poslovnim brojem P Ob-1443/25 ili do drugačije odluke suda ako se promijene okolnosti pod kojima je ova privremena mjera određena.

IV Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja podnio je ovom sudu tužbu protiv protivnice osiguranja radi utvrđenja ništetnim ugovora o darovanju nekretnina, podredno radi utvrđenja da nije nastao ugovor o darovanju nekretnina na osnovu kojega protivnica osiguranja nije stekla valjanu pravnu osnovu za uknjižbu prava vlasništva na nekretnini opisanoj u točki I izreke ovog rješenja uz uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja na način da se briše upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini s imena protivnice osiguranja, što je ista dužna trpjeti.

2. U tom parničnom postupku tamo tužitelj, ovdje predlagatelj osiguranja, podnio je prijedlog radi osiguranja nenovčane tražbine – utvrđenja da je ništav, podredno da nije nastao, Ugovor o darovanju nekretnina od 5. srpnja 2005. te da tuženica, ovdje protivnica osiguranja nije stekla valjanu pravnu osnovu za uknjižbu svog prava vlasništva na nekretnini i radi uspostave prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, određivanjem privremene mjere zabranom protivnici osiguranja otuđenja i opterećenja nekretnine, upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], u naravi kuća i dvorište površine 74 čhv, 266 m2, uz upis zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina u zemljišnim knjigama, a koja privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja tog postupka ili do drugačije odluke suda.

3. U tužbi i prijedlogu predlagatelj osiguranja u bitnome navodi da su stranke bivši bračni drugovi čija je bračna zajednica stranaka prestala 2006., a brak je razveden 2020. Navodi da je protivnica osiguranja upisana kao vlasnica predmetne nekretnine, u 1/1 dijela, koju je nekretninu stekla Ugovorom o darovanju nekretnina od 5. srpnja 2005. na temelju kojega je protivnici osiguranja darovana nekretnina od strane predlagatelja osiguranja, te koji je ugovor o darovanju ništetan, odnosno isti nije nastao. Navedeno iz razloga jer predmetna nekretnina nije nikada predana u posjed protivnici osiguranja, u kojoj su, prije sklapanja ugovora, po šest mjeseci godišnje boravili roditelji predlagatelja osiguranja, a što se nastavilo i nakon 2005., slijedom čega ugovoru nedostaje zakonom propisana forma solemniziranog ugovora sukladno odredbama Zakona o javnom bilježništvu, te čl. 70. Zakona o obveznim odnosima, što ga čini ništavim. Navodi da u kući već godinama živi, kao i plaća režijske troškove, predlagatelj osiguranja, dok je protivnica osiguranja bila u predmetnoj nekretnini dva puta u zadnjih 20 i više godina. Nadalje navodi da je predmetna nekretnina kao zemljište kupljena 1965. od strane roditelja predlagatelja osiguranja, E i DB, te je na istom sagrađena kuća oko 1967. te da su E i DB svom sinu, predlagatelju osiguranja, darovali predmetnu nekretninu Ugovorom o darovanju od 1. srpnja 2005. Navodi da je predlagatelj osiguranja do srpnja 2005., imao dugovanja prema više pravnih i fizičkih osoba, između ostalih i prema ocu protivnice osiguranja, RB u iznosu od cca 70.000 EUR. Kako je predlagatelj osiguranja bio u financijskim problemima, nije želio biti upisan u zemljišne knjige kao vlasnik predmetne nekretnine zbog dugova, te su se stranke dogovorile da predlagatelj osiguranja, bez prave namjere prijenosa prava vlasništva, predmetnu nekretninu daruje nakon par dana protivnici osiguranja, radi zaštite od vjerovnika. Kada je nekretnina bila formalno uknjižena na ime protivnice osiguranja, ista je podignula kredit kod Zagrebačke banke - Ugovor o namjenskom kreditu od 7. rujna 2005. u iznosu od 110.000,00 CHF (cca 70.000 eura), a kasnije je sklopljen i Dodatak ugovora o kreditu od 29. veljače 2016. godine na iznos od 59.777,69 EUR, kojim je isplaćen dug prema ocu protivnice osiguranja, dok je dogovor stranaka bio da sav kredit otplati predlagatelj osiguranja, što isti i dan danas čini na način da svaki mjesec ratu uplaćuje na račun protivnice osiguranja te tada protivnica osiguranja plaća rate banci. Dakle, prava volja i namjera ugovornih stranaka prilikom sklapanja tog ugovora nije bila darovanje nekretnine, već izbjegavanje plaćanja duga predlagatelja osiguranja vjerovnicima, slijedom čega se radi o simuliranom ugovoru, prividno sklopljenim radi neplaćanja duga trećim osobama. Radi se i o nemoralnom ugovoru koji je sklopljen da se izbjegne plaćanje duga, odnosno da se vjerovnici onemoguće u naplati svojih tražbina. Ističe da je osnovna pobuda sklapanja Ugovora o darovanju bila da se zaštiti imovina predlagatelja osiguranja od vjerovnika, odnosno da se izbjegne plaćanje duga vjerovnicima, a što je protivnica osiguranja vrlo dobro znala. Navodi da protivnica osiguranja želi prodati predmetnu nekretninu putem agencije za prodaju nekretnine i zadržati sav novac za sebe te je protivnica osiguranja zatražila da predlagatelj osiguranja potpiše izjavu da je upoznat i suglasan s prodajom nekretnine, te da će se iseliti do 16. prosinca 2025. godine te da izdavanjem privremene mjere protivnica osiguranja ne bi trpjela nikakvu štetu jer je upisana kao vlasnica predmetne nekretnine. S obzirom da predlagateljica osiguranja očito želi prodati predmetnu nekretninu, niti to ne želi sakriti, a očito je i da kupci žele da isti potpiše takvu izjavu, jer da im je poznato da je predlagatelj osiguranja u posjedu predmetne nekretnine, predlaže sudu donijeti predloženu privremenu mjeru.

4. Prijedlog predlagatelja osiguranja je osnovan.

5. U postupku osiguranja sud sudi na temelju podnesaka, dok ročište održava samo kad je to odredbama Ovršnog zakona propisano ili kad ocijeni da je to svrhovito (čl. 7. st. 1. i 2. Ovršnog zakona, Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – dalje OZ). Stoga je predlagatelj osiguranja dužan već navodima u prijedlogu za osiguranje i dokazima podnesenima uz taj prijedlog dokazati postojanje pretpostavki iz odredbe čl. 346. st. 1. OZ-a koje bi opravdale određivanje predložene privremene mjere.

6. Prijedlog predlagatelja osiguranja nije dostavljen protivnici osiguranja na očitovanje, a s obzirom da odredbama Ovršnog zakona nije propisana dužnost suda dostavljanja prijedloga za određivanjem privremene mjere na očitovanje te je o predmetnom prijedlogu za određivanje privremene mjere sud odlučio bez očitovanja protivnice osiguranja i bez održanog ročišta s obzirom da sadržaj samog predmetnog prijedloga za određivanje privremene mjere daje sudu dovoljno elemenata za donošenje pravilne i zakonite odluke u konkretnom slučaju.

7. Odredbom čl. 346. st. 1. OZ-a propisane su pretpostavke koje moraju biti kumulativno ispunjene da bi prijedlog za osiguranje novčane tražbine određivanjem privremene mjere bio osnovan. Tako u smislu te odredbe predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim: a) postojanje nenovčane tražbine prema protivniku osiguranja i b) opasnost da će bez predložene mjere osiguranja protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje predlagateljeve tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

8. Odredbom čl. 346 st. 2. OZ-a propisano je da se odredbe čl. 344. st. 2. i 3. OZ-a primjenjuju i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčane tražbine, a navedenim odredbama je propisano da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu te se smatra da navedena opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.

9. Iz sadržaja tužbe i prijedloga te uvidom u priloženu dokumentaciju sud je nedvojbeno utvrdio da su stranke bivši bračni drugovi, da su tijekom trajanja njihove bračne zajednice, a koja je prestala 2006., roditelji predlagatelja osiguranja E i DB darovali predlagatelju osiguranja predmetnu nekretninu na temelju Ugovora o darovanju nekretnina od 1. srpnja 2005., te da je na temelju Ugovora o darovanju nekretnina od 5. srpnja 2005. predlagatelj osiguranja predmetnu nekretninu darovao protivnici osiguranja, sa svrhom izbjegavanja plaćanja duga predlagatelja osiguranja vjerovnicima, odnosno sa svrhom onemogućavanja vjerovnicima u naplati njihovih tražbina.

10. Slijedom navedenog, predlagatelj osiguranja učinio je vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine prema protivnici osiguranja, odnosno da postoji vjerojatnost da je tijekom postojanja bračne zajednice stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine u 1/1 dijela, a koje kao takvo predstavlja njegovu vlastitu imovinu, te da postoji vjerojatnost da je predlagatelj osiguranja predmetnom nekretninom raspolagao u korist protivnice osiguranja darovnim ugovorom, bez prave namjere prijenosa prava vlasništva radi izbjegavanja plaćanja dugovanja prema vjerovnicima, te da postoji vjerojatnost da je ugovor ništetan, odnosno pravno nepostojeći.

11. Po ocjeni ovog suda, predlagatelj osiguranja je navodima iz prijedloga za osiguranje, kao i ispravama podnesenima uz prijedlog, učinio vjerojatnom postojanje i druge pretpostavke propisane odredbom čl. 346. st. 1. OZ-a, odnosno učinio je vjerojatnim postojanje opasnosti da bi protivnica osiguranja bez određivanja predložene mjere svojim radnjama spriječila ili znatno otežala ostvarenje njegove nenovčane tražbine, osobito time što bi promijenila postojeće stanje stvari, kao i da je mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Naime, da bi navedena pretpostavka bila ispunjena, predlagatelj je dužan učiniti vjerojatnom da protivnica osiguranja poduzima konkretne radnje usmjerene na sprečavanje ili onemogućivanje predlagateljevog namirenja novčane tražbine, a koje se radnje mogu spriječiti određivanjem predložene privremene mjere.

12. Predlagatelj osiguranja je dokazao da protivnica osiguranja namjerava raspolagati predmetnom nekretninom s ciljem otuđenja iste kupcima ĆB i AB s kojima namjerava sklopiti predugovor, kao i ugovor o kupoprodaji, slijedom čega potražuje od predlagatelja osiguranja da iseli iz predmetne nekretnine te da istu oslobodi od svojih osobnih stvari i ključeve preda protivnici osiguranja.

13. Stoga, u konkretnoj situaciji iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi vjerojatnost opasnosti da bi bez određivanja predložene privremene mjere na predmetnoj nekretnini ostvarenje nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivnici osiguranja bilo onemogućeno ili znatno otežano, te su stoga ispunjene zakonske pretpostavke iz odredbe čl. 346. st. 1. OZ-a.

14. Na temelju odredbe čl. 75. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj 63/19, 128/22) odlučeno je kao pod točkom II izreke ovog rješenja.

U Zagrebu 22. prosinca 2025.

Sudac

Nataša Marahovec Kantarević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti u roku 8 dana od dana dostave prijepisa žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda e- komunikacijom, odnosno pisanim putem u četiri primjerka za sud i protivnu stranu.

DN-a:

1. Pun. predlagatelja osiguranja

2. Protivniku osiguranja

3. Općinski sud u Crikvenici, ZK odjel Novi Vinodolski, uz tužbu s prijedlogom za određivanje privremene mjere od 17.11.2025.