Republika Hrvatska

Trgovački sud u Varaždinu

Varaždin, Cehovska ulica 1

Poslovni broj: P-107/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Varaždinu, po sucu tog suda Denisu Krnjaku, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB:26187994862, kojeg zastupa punomoćnica Petra Matić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Župić & partneri iz Zagreba, protiv tuženika Lovačko društvo "Sveti Hubert" Cestica, Dubrava Križovljanska, Dravska ulica 23, OIB:73370686999, kojeg zastupa punomoćnik Massimo Činić, odvjetnik iz Zagreba u sporu male vrijednosti radi naknade štete, nakon glavne rasprave zaključene 1. prosinca 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja OĐ, punomoćnika tuženika Massima Činića i zastupnika po zakonu tuženika LĐ, **.**.2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Prihvaća se kao osnovan tužbeni zahtjev te se nalaže tuženiku da tužitelju u roku od 15 dana plati iznos od 278,72 eura sa zateznom kamatom koja teče od 29. studenoga 2022. pa do isplate po stopi od 5,31% godišnje u razdoblju do 31. prosinca 2022., po stopi od 5,50% godišnje u razdoblju od 01. siječnja 2023. do 30. lipnja 2023., po stopi od 7,00% godišnje u razdoblju od 01. srpnja 2023. do 31. prosinca 2023., po stopi od 7,50% godišnje u razdoblju od 01. siječnja 2024. do 30. lipnja 2024., po stopi od 7,25% godišnje u razdoblju od 01. srpnja 2024. do 31. prosinca 2024., po stopi od 6,15% godišnje u razdoblju od 01. siječnja 2025. do 30. lipnja 2025. i po stopi od 5,15% godišnje u razdoblju od 01. srpnja 2025. pa nadalje, a u slučaju promjene stope po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope iz čl. 29. st. 8. u vezi sa st. 2. Zakona o obveznim odnosima za tri postotna poena.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana tužitelju naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 298,05 eura zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 19. prosinca 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope iz čl. 29. st. 8. u vezi sa st. 2. Zakona o obveznim odnosima za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Tužitelj je tužbu prvotno podnio kod Općinskoga suda u Varaždinu koji se svojom odlukom poslovnog broja P-690/2023-30 od 3. rujna 2025. oglasio stvarno nenadležnim te je predmet ustupljen nadležnom Trgovačkom sudu u Varaždinu.

2. Tužitelj tužbenim zahtjevom traži isplatu novčanog iznosa od 278,72 eura uvećano za zatezne kamate koje teku od 29. studenoga 2022. do isplate. U historijatu tužbe tužitelj navodi da se 11. listopada 2022. oko 10,05 sati dogodila prometna nesreća na način da je osiguranik tužitelja MĐ upravljao osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka] kroz mjesto Kolarovec gdje je dolaskom do Ulice 8. maja 33 na desni bočni dio vozila iskočila jedinka srneće divljači koja je pretrčavala kolnik s time da je nakon udara životinja otrčala u nepoznatom smjeru. Tužitelj ističe stav da je za štetni događaj odgovoran tuženik, jer je divljač istrčala iz lovišta kojim tuženik gospodari te da tuženik nije proveo mjere zaštite od divljači na način da osigura odvijanje prometa na siguran način. Vozilo [registarska oznaka] u vrijeme prometne nesreće bilo je osigurano kod tužitelja policom osiguranja automobilskog kaska broj 010914712705. U štetnom događaju štetu je pretrpio MĐ u vidu oštećenja na vozilu [registarska oznaka] u iznosu od 2.100,00 kn odnosno 278,72 eura, a koju štetu je tužitelj oštećenom isplatio u cijelosti. U konačnici pozivom na čl. 963. Zakona o obveznim odnosima tužitelj tvrdi da je potraživanje s osnova naknade štete oštećenika prešlo na tužitelja pa kako tuženik nije voljan mirnim putem platiti predmetnu tražbinu tužitelj predlaže prihvaćanje tužbenog zahtjeva kao osnovanog.

3. Tužitelj u dokaznom postupku predlaže provedbu slijedećih dokaza:

- čitanje dokumentacije koju je tužitelj dostavio u spis,

- pribavu spisa Policijske postaje Varaždin o predmetnom štetnom događaju,

- pribaviti dokaz o plaćanju od poslovne banke,

- pribaviti od nadležnog Ministarstva za poljoprivredu kartu lovišta tuženika i presliku ugovora o zakupu lovišta,

- saslušati kao svjedoke MĐ i AĐ,

- provesti financijsko vještačenje,

- provesti prometno vještačenje uz očevid i rekonstrukciju,

- provesti biološko – DNK vještačenje.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Primarno ističe prigovor promašene pasivne legitimacije budući da se štetni događaj nije dogodio u području lovišta tuženika već se dogodio u naseljenom mjestu, a na kojem području je jedinica lokane samouprave dužna izraditi Program zaštite divljači kojim ista stječe prava i obveze lovoovlaštenika. Uz to prema tuženiku u postupku se ničim ne dokazuje da bi šteta nastala naletom automobila na divljač te i da bi divljač potekla iz lovišta tuženika. Poziva se na čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu te ističe da na dan štetnog događaja u lovištu tuženika nisu provođene lovne aktivnosti pa da posljedično nema odgovornosti tuženika za nastalu štetu. Ističe, također, kako je divljač dobro od interesa za RH te je pod njezinom osobitom zaštitom te kao takva ne može biti opasna stvar pa je u konkretnom slučaju potrebno primijeniti pravila o subjektivnoj odgovornosti po principu krivnje odnosno odgovornosti se oslobađa onaj tko dokaže da štetu nije prouzročio namjerno ili nepažnjom. Nadalje, tuženik ističe da u svom lovištu provodi sve propisane mjere za sprječavanje nastanka šteta od divljači te i naglašava da tužitelj u tužbi ne označuje u čemu se sastoji eventualni propust tuženika. Zbog svega predlaže tužbeni zahtjev odbiti te i traži naknadu troškova parničnog postupka.

5. Tuženik u dokaznom postupku predlaže provedbu slijedećih dokaza:

- čitanje dokumentacija koju je dostavio u spis,

- saslušanje zastupnika po zakonu tuženika,

- saslušanje svjedoka KĐ (tajnik tuženika),

- saslušanje svjedoka ĐĐ (lovočuvar kod tuženika).

6. U dokaznom postupku sud je saslušao zastupnika po zakonu tuženika LĐ, svjedoke MĐ, GĐ, ĐĐ i KĐ. Provedeno je biološko vještačenje po Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" te je uz dostavljeni pisani nalaz (listovi 88 do 93 spisa) vještakinja Sunčica Papić saslušana na ročištu za glavnu raspravu. Zatraženi su podaci od raznih tijela te je:

- u spis 1. prosinca 2023. zaprimljen dopis Policijske uprave Varaždin kojim je dostavljen cjelokupni spis u povodu predmetne prometne nezgode sa izuzetim tragovima – dlaka (listovi 59 do 75 spisa)

- u spis 18. lipnja 2024. zaprimljen podnesak Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva zajedno sa dostavljenom kartom zajedničkog otvorenog lovišta kojim gospodari tuženik (listovi 117 do 118 spisa)

- u spis 4. srpnja 2024. zaprimljen podnesak Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša Varaždinske županije sa dostavljenim Ugovorom zajedničkog lovišta broj V/101 Cestica (listovi 98 do 103 spisa).

7. Nadalje, u dokaznom postupku pročitana je i sva dokumentacija koja je od stranaka dostavljena u spis i to:

- podaci o prometnoj nezgodi, zapisnici vezani za prometnu nezgodu (listovi 6 do 9 spisa),

- polica osiguranja od automobilske odgovornosti broj 010914712705 sa pregledom naplate i Uvjetima za osiguranje automobilskog kaska (listovi 10 do 18 spisa),

- ispis iz registra udruga (listovi 19 do 21 spisa),

- kartografski prikaz i ispis iz sustava e-Građani vezano za lovište tuženika (listovi 22 i 23 spisa),

- prijava štete podnositelja MĐ od 11. listopada 2022. (list 25 do 26 spisa),

- preslika prometne i vozačke dozvole (listovi 27 do 30 spisa),

- izvid štete po tužitelju sa fotodokumentacijom (listovi 31 do 35 spisa),

- izjava o namirenju od 28. studenoga 2022. (list 36 spisa),

- izvadak po transakcijskom računu (list 37 spisa).

8. Budući da je glavna rasprava koja je kod Trgovačkog suda u Varaždinu održana 1. prosinca 2025. u skladu sa čl. 315. st. 3. ZPP-a zbog promjene raspravnog suca počela iznova sud je pozvao stranke na izjašnjenje u smislu čl. 315. st. 3. ZPP-a te su punomoćnici stranaka izjavili da se ne protive da se pročitaju zapisnici o izvedenim dokazima u dosadašnjem tijeku postupka. Posljedično sud je raspravnim rješenjem odlučio da se u ovom postupku izvedeni dokazi neće ponovno provoditi već će se pročitati zapisnici o izvedenim dokazima. Tako je pročitan nalaz i mišljenje vještakinje Sunčice Papić, iskaz vještakinje na ročištu od 20. studenoga 2024. te i iskazi saslušanih svjedoka MĐ, NĐ i ĐĐ sa istog ročišta.

9. Na ročištu za glavnu raspravu koje je održano 1. prosinca 2025. sud je odlučio da se neće provesti po tužitelju predloženi dokaz prometnim vještačenjem, a to iz razloga što u spisu postoji dovoljno isprava na temelju kojih se mogu utvrditi odlučne činjenice vezane za predmetnu prometnu nezgodu, a uz to ističe se da je vrijednost predmeta spora u ovom postupku 278,72 eura pa sud smatra u smislu čl. 464.a Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje u tekstu: ZPP) da nije oportuno provoditi spomenuto vještačenje budući da se o postojanju odlučnih činjenica može zaključiti i po slobodnoj ocjeni.

10. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu sa čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

11. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je, dakle, regresni zahtjev za isplatu iznosa od 278,72 eura kojeg je tužitelj isplatio svom osiguraniku s osnova police osiguranja automobilskog kaska broj 010914712705 kao naknadu imovinske štete na osobnom vozilu reg. oznake [registarska oznaka], a koja šteta je nastala u prometnoj nesreći koja se dogodila 11. listopada 2022. oko 10:05 sati na cesti u mjestu Kolarovec, Ulica 8. maja, kod kućnog broja 33, s time da se prometna nesreća dogodila na način da je vozilo naletjelo i udarilo srneću divljač koja je pretrčavala cestu.

12. Nakon provedene analize i to primarno isprava koje su dostavljene od stranaka u spis ili zatražene od raznih tijela, a uvažavajuću primarno procesno pravilo određeno u čl. 490.a ZPP-a prema kojem će sud, u pravilu, utvrditi odlučne činjenice na temelju isprava, sud činjenično utvrđuje slijedeće:

- da se 11. listopada 2022. oko 10,05 dogodila prometna nezgoda u kojoj je NĐ upravljala osobnim vozilom [registarska oznaka] i to u mjestu Kolarovec, Ulica 8. maja kod kućnog broja 33,

- da je vozilo [registarska oznaka] u vrijeme prometne nesreće bilo u vlasništvu MĐ i osigurano kod tužitelja policom osiguranja automobilskog kaska broj 010914712705,

- da je tužitelj izvršio izvid štete te i da je svojem osiguraniku MĐ isplatio iznos od 278,72 eura i to 29. studenoga 2022.,

- da je nadležna Policijska postaja obavila očevid zbog predmetne prometne nezgode te da je utvrdila da vozač MĐ nije bio pod utjecajem alkohola, da je na vozilu nastala materijalna šteta, da je izvršeno fotografiranje vozila, da je sa vozila izuzeta dlaka te i da je sastavljen situacijski plan prometne nezgode,

- da se mjesto Kolarovec nalazi unutar područja vezano za kojeg tuženik ima sa jedinicom područne samouprave sklopljen ugovor o zakupu.

13. Ovdje sud primjećuje da su policijski službenici prilikom obavljanja očevida u svojim zapisnicima utvrdili da su u predmetnoj prometnoj nezgodi sudjelovali kao vozač MĐ i kao putnica NĐ, ali navedeno je u suprotnosti sa iskazima svjedoka MĐ i NĐ na ročištu za glavnu raspravu, a iz kojih iskaza proizlazi da je vozilom upravljala NĐ, a da MĐ nije sudjelovao u prometnoj nezgodi već je na mjesto prometne nezgode došao po pozivu vozačice NĐ. Sud apostrofira da navedena okolnost nije odlučna u ovom postupku te ne utječe na odluku o tužbenom zahtjevu budući da je za potrebe ovog postupka odlučno tko je vlasnik vozila te i gdje je ono osigurano.

14. Primarno se u postupku pojavilo sporno pitanje da li se predmetna prometna nezgoda koja se dogodila 11. listopada 2022. dogodila zbog naleta vozila na srneću divljač koja je pretrčavala kolnik. Nije sporno da prilikom prometne nezgode srneća divljač nije zatečena već je ista pobjegla nakon prometne nezgode. Iz isprava koje je sačinila Policijska uprava prilikom obavljanja očevida vidljivo je da su policijski službenici sa vozila koje je sudjelovalo u prometnoj nezgodi izuzeli životinjsku dlaku. U ovom postupku provedeno je biološko vještačenje izuzetog materijala te je metodom mikroskopije po vještakinji Sunčici Papić iz Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" utvrđeno da dostavljena dlaka jest životinjskog porijekla i pripada porodici jelena. Nadalje, iz iskaza osobe koja je sudjelovala u predmetnoj prometnoj nezgodi i to NĐ kao vozačice proizlazi da je ona upravljala vozilom koje je u vlasništvu MĐ te da je u prometnoj nezgodi vozilom naletjela na srnu. Zbog svega navedenog sud zaključuje da se predmetna prometna nezgoda dogodila na način da je došlo do naleta vozila na srneću divljač.

15. Apostrofira se da je tuženik u postupku imao prigovore na provedeno biološko vještačenje, ali budući da je sudska vještakinja Sunčica Papić koja je saslušana 20. studenoga 2024. na ročištu detaljno odgovorila na tuženikove prigovore koji su za sud prihvatljivi sud smatra da je predmetni nalaz vještakinje stručan, argumentiran te i usklađen sa zadatkom koji je vještakinja dobila te posljedično sud nalaz vještakinje prihvaća.

16. Prije svega, u konkretnom slučaju relevantan je čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu (Narodne novine, broj 99/18, 32/19 i 32/20, dalje u tekstu: Zakon o lovstvu) kojom je propisano da se za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara na sljedeći način:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, - lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova. Isto tako, relevantan je i čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu koja propisuje da, u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu, važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovaj Zakon ne propisuje drugačije. Nadalje, u čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje u tekstu: ZOO) propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi, dok je u čl. 1067. ZOO-a propisano da se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti. Vlasnik stvari oslobađa se odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti. Vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično, ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete. Ako je nastanku štete djelomično pridonijela treća osoba, ona odgovara oštećeniku solidarno s vlasnikom stvari, a dužna je snositi naknadu razmjerno težini svoje krivnje. Osoba kojom se vlasnik poslužio pri uporabi stvari ne smatra se trećom osobom.

17. Iz gore navedenog, razvidno je kako je predmetna materija uređena dvama zakonima – Zakonom o lovstvu kojeg valja smatrati lex specialis i ZOO-om kao lex generalis, odnosno općim zakonom. Pritom Zakon o lovstvu kao lex specialis generalno ne isključuje primjenu općeg zakona na što upućuje i čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu. Naime, prema stavu ovog suda, odredbama Zakona o lovstvu kao lex specialis nije regulirana situacija kada do štete dođe naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, pa u skladu s čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu valja primijeniti odredbe ZOO- a.

18. Nadalje, valja istaknuti, suprotno pravnom stavu tuženika, kako je ovaj sud stava da divljač na cesti jest opasna stvar s obzirom da divljač koja izleti na prometnicu predstavlja povećanu opasnost za sudionike u prometu. Dakle, divljač na cesti predstavlja opasnu stvar i to neovisno o tome provodi li se lov ili ne, jer divljač koja se nalazi na cesti predstavlja povećanu opasnost prouzročenja štete na vozilima koja se kreću tom cestom. Stoga, za štetu koja je nastala uslijed naleta vozila na divljač koja se nalazila na cesti, lovoovlaštenik i nadalje odgovara po načelu objektivne odgovornosti u skladu s čl. 1063.-1067. ZOO-a u svezi sa čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu.

19. Dakle, s obzirom da je u konkretnom slučaju nedvojbeno utvrđeno da se u vrijeme štetnog događaja nije provodio lov niti koja druga aktivnost tuženika to nisu ispunjene pretpostavke za primjenu odredbe čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu, pa predmetnu situaciju valja procjenjivati prema odredbama ZOO-a o objektivnoj odgovornosti za štetu od opasne stvari koje propisuju da za štetu od opasne stvari prvenstveno dogovara njezin vlasnik. Kako iz materijalne dokumentacije u spisu predmeta nedvojbeno proizlazi da cesta (mjesto Kolarovec) na kojoj se dogodio štetni događaj prolazi lovištem kojim gospodari tuženik, razvidno da je štetu počinila divljač (a da se radi o divljači utvrđeno je analizom izuzete dlake) iz lovišta u nadležnosti tuženika.

20. Vezano za visinu štete ističe se da je u spis dostavljen izvid štete kojeg je tužitelj kao osiguratelj izvršio zajedno sa fotodokumentacijom, a prema kojem je na vozilu nastala šteta od 278,72 eura. Povezujući navedene isprave sa fotodokumentacijom sa očevida (listovi 66 do 70 spisa) sud zaključuje da je u postupku dokazana visina štete. Uz to ponovno se apostrofira da se ovdje radi o sporu male vrijednosti sa štetom u visini od 278,72 eura te da sud može u skladu sa čl. 464.a ZPP-a o ovoj činjenici donijeti zaključke po slobodnoj ocjeni pa i u tom smislu sud prihvaća utvrđenje visine štete po tužitelju.

21. Slijedom svega navedenog sud u cijelosti prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja budući da tužitelj u skladu sa čl. 963. st. 1. ZOO-a ima pravo regresno potraživati isplaćenu štetu koja je nastala na vozilu koje je osigurano kod tužitelja kao osiguratelja i to od osobe koja je odgovorna za štetu. Tako je tuženiku kao osobi koja je objektivno odgovorna kao vlasnik srneće divljači naložio plaćanje iznosa od 278,72 eura zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 29. studenoga 2022. pa do isplate. Ističe se da tužitelju pripada pravo na zatezne kamate od trenutka isplate štete osiguraniku u skladu s čl. 29. st. 1. ZOO-a po stopi koja se primjenjuje na ostale odnose, s time da je iz izvatka po transakcijskom računu (37 spisa) vidljivo da je isplata štete osiguraniku tužitelja izvršena 29. studenoga 2022.

22. Odluka o naknadi parničnog troška temelji se na čl. 154 st. 1. ZPP-a kojim je propisano da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu je dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Kako je tužitelj u cijelosti uspio u ovom postupku razvidnim proizlazi obveza tuženika na naknadu troškova postupka tužitelju. Sud je kao potrebne troškove u smislu čl. 155. st. 1. ZPP-a za vođenje parnice tužitelju priznao slijedeće troškove (vrijednost predmeta spora iznosi 278,72 eura):

- sastav podneska od 18. prosinca 2024. po punomoćniku prema Tbr.8.t.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23 - dalje u tekstu: Tarifa) u iznosu od 62,50 eura (uključen PDV),

- zastupanje na ročištima po punomoćniku 22. studenoga 2023., 20. studenoga 2024. i 1. prosinca 2025. prema Tbr.9.t.1. Tarife u iznosu od 187,50 eura (uključen PDV; 3 x 62,50 eura),

- trošak na ime sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 6,64 eura,

- trošak na ime sudske pristojbe na presudu u iznosu od 13,27 eura i

- trošak vještačenja u iznosu od 28,14 eura,

odnosno sumarno je tužitelju priznat trošak postupka u iznosu od 298,05 eura. Na dosuđeni trošak tužitelju je dosuđena i zatezna kamata koja teče od dana donošenja ove odluke u skladu sa čl. 151. st. 3. ZPP-a. Ističe se da je tužitelj na ime troškova vještačenja zatražio iznos od 400,00 eura odnosno u visini uplaćenog predujma. No, za predmetno vještačenje utrošen je iznos od 28,14 eura pa je tužitelju posljedično priznat taj iznos (ostatak iznosa biti će vraćen tužitelju).

U Varaždinu 19. prosinca 2025.

Sudac:

Denis Krnjak

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o tom ročištu. Ako stranka nije uredno obaviještena o tom ročištu, može podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovoga suda, pisano u tri primjerka (e-Komunikacijom za osobe koje su obvezne komunicirati putem e-Komunikacije), a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u Zagrebu.

Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2., osim zbog povreda iz čl. 354. st. 2. t. 3. ZPP-a.

U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP-a).

DNA:

- punomoćnik tužitelja

- punomoćnik tuženika