REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Makarskoj - Stalna služba u Imotskom

Ante Starčevića 23

21260 Imotski

P-780/2025-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj po sucu Mate Kukavica u pravnoj stvari tužitelja VM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po pun. Tomislavu Livajić, odvj. u Omišu, protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, zastupana po ODO, BM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ČM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], EM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], SM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], UM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ŠM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], V pok. UM, B Č pok. UM, E ud. ĆM, S žena AM udata U, Š žena RM udata Ć, A Žena Milanova Lasić udata R, RM V, RM SM, RM K, RM G, tuženi, radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 15.12.2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zastupnika po zakonu tužene [adresa] KM, dana 19. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj VM vlasnik, za cijelo, nekretnine ukupne površine od 1671 m2 koja se sastoji od dijela čest. zem [katastarska čestica] u površini od 25 m2, dijela čest. zem [katastarska čestica] u površini od 194 m2, dijela čest. zem [katastarska čestica] u površini od 245 m2, dijela čest. zem [katastarska čestica] u površini od 116 m2, dijela čest. zem [katastarska čestica] u površini od 280 m2, dijela čest. zem [katastarska čestica] u površini od 325 m2, dijela čest. zem [katastarska čestica] u površini od 175 m2, čest. zem [katastarska čestica] u površini od 89 m2, dijela čest. zem [katastarska čestica] u površini od 15 m2, dijela čest. zem [katastarska čestica] u površini od 155 m2 i dijela čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 52 m2; K. O. [katastarska općina]; koja nekretnina je prikazana u nalazu i mišljenju vještaka Zvonka Babića od 11. prosinca 2025., na skici izmjere M 1:500, i koja skica je sastavni dio ove presude, te omeđena točkama „A-B-C-D-E-F-G-A“, pa se slijedom toga tužitelj ovlašćuje zahtijevati, te ishoditi uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime i kao svoje vlasništvo, za cijelo, uz istodobno brisanje zemljišnoknjižnih prava tuženika, a što su isti dužni trpjeti.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je vlasnički posjed predmetne nekretnine stekao darovanjem od svog djeda, a da je vlasništvo u konačnici stekao na temelju dosjelosti. Naime, kako tvrdi da je uračunavajući vrijeme posjeda svojih prednika stekao pravo vlasništva dosjelošću, a kako nije uknjižen kao vlasnik, u pogledu nekretnine opisane u izreci presude, podnosi tužbu kojom traži da se utvrdi da je vlasnik te nekretnine, te da ga se ovlasti na uknjižbu prava vlasništva uz brisanje dosadašnje uknjižbe.

2. Tuženici zastupani po privremenom zastupniku u odgovoru na tužbu osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, a tuženica Republika Hrvatska ističe da tužitelj ničim ne dokazuje slijed kao niti kada su njegovi prednici stupili u posjed predmetne nekretnine, kvalitete svog posjeda i svojih prednika kao i vrijeme posjedovanja da bi mogao steći pravo vlasništva dosjelošću. Preostali tuženici nisu dali odgovor na tužbu.

3. Tijekom postupka izvođenja dokaza sud je izvršio uvid u neslužbenu kopiju prijepisa posjedovnog lista, presliku skice nekretnine, presliku odgovora tuženice Republike Hrvatske na zahtjev za mirnim rješenjem spora, presliku Izjave Anđe RM od 18.03.2025., a osim navedenog izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta uz geodetsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Zvonku Babiću, kao i dokaz saslušanjem svjedoka GM i FM, te tužitelja i VII-tuženika ŠM.

4. Cijeneći rezultate provedenog postupka, kako cjelokupnog, tako i svakog pojedinačno, a na osnovi odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine RH br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - nadalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

5. Između stranaka je sporno jesu li se ispunili uvjeti temeljem kojih bi se moglo smatrati da je tužitelj vlasnik predmetne nekretnine kako to isti traži tužbom.

6. Iz iskaza svjedoka GM i FM, te tužitelja i VII-tuženika ŠM utvrđeno je da je predmetnu nekretninu tužitelju darovao njegov djed V čija je nekretnina starina i to još od prvih prednika, kao da se nalazi u neprekidnom i nesmetanom posjedu u njihovoj obitelji sigurno više od 100 godina, time da su na tom lokalitetu vlasnici nekretnina fizičke osobe izuzev nekretnine koja u naravi predstavlja igralište čiji je vlasnik općina.

6.1. Sud prihvaća iskaze navedenih svjedoka kao vjerodostojne budući da se isti nalaze u međusobnom skladu, a osim toga imaju neposrednih saznanja vezano za posjedovanje predmetnih nekretnina budući da se radi o ljudima koji žive u neposrednom susjedstvu te oni ili njihova obitelj imaju u vlasništvu neposredno susjedne nekretnini (mejašnici su), a njihovi iskazi se nalaze u skladu s spravama koje prileže spisu, napose s Izjavom Anđe ŠM od 18.03.2025, koji je tužiteljeva baka.

7. Isto tako, i iz dokaza uviđajem na licu mjesta, utvrđeno je da je nekretnina položena sjeverno uz seosko igralište, a da u naravi predstavlja neizgrađenu nekretninu u pretežitom dijelu očišćenu od raslinja osim u jednom manjem istočnom dijelu.

8. Nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka Zvonka Babića je identificirana i označena nekretnina koja je predmet tužbenog zahtjeva, pri čemu se ističe da sud prihvaća predmetni nalaz i mišljenje kao stručno i objektivno, a uzimajući u obzir da nitko od stranaka nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje.

8. Odredbom članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine RH br. 91/96, 68/98, 37/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08; dalje ZV) propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. navedenog članka je određeno da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe dosjelošću vlasništvo te nekretnine protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, time da se u odnosu na Republiku Hrvatsku sukladno odredbi stavka 4. navedenog članka stječe vlasništvo uz te kvalitete posjeda protekom 20 godina samostalnog i neprekidnog postojanja, pri čemu je za ukazati da se sukladno odredbi članka 160. stavak 2. ZV-a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali tu nekretninu.

9. Slijedom navedenih utvrđenih činjenica i navedene odredbe članka 159. i članka 160. ZV-a, razvidno je da je tužitelj vlasnik navedene nekretnine jer je navedeni dvadesetogodišnji (ali i četrdesetogodišnji rok u kontekstu izvanredne dosjelosti u odnosu na tuženicu Republiku Hrvatsku) neprekidnog samostalnog posjedovanja istekao još prije podnošenja tužbe, i to prije 08. listopada 1991. u kontekstu odredbe čl. 388. st. 4. ZV-a. Iz naprijed navedenih dokaza, a razvidno je i to da posjed ima sve tri spomenute kvalitete, pa kako je i odredbom članka 130. stavak 1. ZV-a jasno propisano da je onaj tko stekne pravo vlasništva nekretnina na temelju zakona ovlašten i ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, valjalo je prihvatiti u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja pa je i odlučeno kao u izreci presude.

U Imotskom, 19. prosinca 2025.

Sudac

Mate Kukavica

Pouka o pravu na žalbu:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, računajući od dana dostave iste. Žalba se predaje putem ovog suda županijskom sudu pisanim podneskom u četiri istovjetna primjerka.