REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-4090/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Katarine Marčić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, zastupanog po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, protiv ovršenika UĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivani Zaninović Semenov, odvjetnici u Zagrebu, radi odlučivanja o prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, te prijedlogu za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, bez održavanja ročišta, 19. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika od 08. prosinca 2025. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom, temeljem ovršne isprave - Izvansudske nagodbe, Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, pod poslovnim brojem: N-DO-746/21 od 31. svibnja 2021., kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.

zaključio je

Upućuje se ovršenik da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu, radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim, temeljem ovršne isprave - Izvansudske nagodbe, Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, pod poslovnim brojem: N-DO-746/21 od 31. svibnja 2021. iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 7. Ovršnog zakona, te se poziva da u roku od petnaest (15) dana od dana takvog postupanja dostavi dokaz o istom.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 08. prosinca 2025. podnio ovom sudu prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava i prigovor koji sadržajno predstavlja prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom (dalje: FINA), a koji se vodi temeljem ovršne isprave - Izvansudske nagodbe, Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, pod poslovnim brojem: N-DO-746/21 od 31. svibnja 2021.

2. U prigovoru ovršenik se poziva na žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 7. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ). U bitnom ovršenik navodi da je temeljem Izvansudske nagodbe plaćao utvrđene rate prethodnog dugovanja, kao i što je plaćao mjesečne naknade za korištenje nekretnine koja je u vlasništvu ovrhovoditelja, te je u prilog navedenom dostavio potvrde o izvršenim uplatama (list 15. do 28. spisa). Slijedom navedenog, ovršenik smatra da se nisu ispunili uvjeti za izravnu naplatu, a tim više jer mu se ovrhovoditelj nije obratio prije pokretanja postupka, radi pokušaja mirnog rješenja spora.

U odnosu na prijedlog za odgodu od 08. prosinca 2025. ovršenik ističe da unatoč tome što je samohrani roditelj troje (3) djece da je svoje obveze prema ovrhovoditelju uz povremene zaostatke, ipak izvršavao. Štoviše, da je samostalno podmirivao troškove redovnog održavanja i ulaganja u nekretninu. Ovršenik navodi da se nalazi u teškoj materijalnoj situaciju i da ga zapljena novčanih sredstava dodatno dovodi u vrlo nepovoljan položaj, jer više nije u mogućnosti izvršavati niti jednu od svojih tekućih obaveza, kao što neće biti u mogućnosti podmirivati ni troškove za osnovnu egzistenciju svoje obitelji, a što bi mu prouzročilo nenadoknadivu štetu, te predlaže odgodu ovrhe bez navođenja roka na koji je predlaže.

3. Prijedlozi ovršenika od 08. prosinca 2025. dostavljeni su ovrhovoditelju 10. prosinca 2025. na očitovanje u roku osam (8) dana, a ovrhovoditelj se podneskom od 18. prosinca 2025. u cijelosti usprotivio navodima ovršenika. Tako ovrhovoditelj ističe da ovršenik nije postupao po Izvansudskoj nagodbi, jer nije uplaćivao iznose u periodima kako je bilo zaključeno, a da je odredbama ovršne isprave, točnije u čl. 6. zaključeno da ukoliko ovršenik ne izvrši uplatu bilo koja tri (3) dospjela mjesečna obroka…vjerovnik Republika Hrvatska može odmah ići u prisilno namirenje svoje tražbine. Također, ovrhovoditelj osporava navode ovršenika u dijelu da se nisu ispunili uvjeti za podnošenje prijedloga za ovrhu, jer se prije podnošenja prijedloga nije obratio ovršeniku, a radi pokušaja mirnog rješenja spora s obzirom da takva obveza za ovrhovoditelja nije ničime ni propisana. I u odnosu na prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, ovrhovoditelj tvrdi da nisu ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe, te je predložio da se prijedlozi ovršenika odbiju uz naknadu nastalih mu troškova na ime sastava podneska u iznosu od 200,00 EUR.

4. Prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava nije osnovan.

5. Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe. Čl. 65. st. 1. OZ-a propisuje da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz ispunjenje dodatnih uvjeta.

6. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva (2) uvjeta, a od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

7. Prijedlogom od 08. prosinca 2025. ovršenik je ujedno podnio i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a.

8. U odnosu na drugi uvjet, nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno potrebu sprječavanja nasilja, ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi, trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je potrebno spriječiti nasilje, a sve u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a.

9. U prijedlogu ovršenik predlaže odgodu ovrhe, jer smatra da bi trpio nadoknadivu štetu s obzirom da bi zapljena novčanih sredstava značila ugrozu za egzistenciju njegove obitelji. Međutim, eventualno teška materijalna situacija ovršenika nije razlog za odgodu ovrhe, jer po prirodi stvari ovrha je otegotna za ovršenika. Naime, postoje pravna sredstva za vraćanje prenesenih novčanih sredstava, ako ovršenik uspije sa pravnim lijekom kojeg je uložio, to jest ako se pokaže da su novčana sredstva neosnovano prenesena ovrhovoditelju. Nadalje, nastanak nenadoknadive štete ovisi prvenstveno o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno mogućnosti ovrhovoditelja da štetu nadoknadi, ako prijenos i pljenidba budu proglašeni nedopuštenima. Ovršenik ničim nije učinio vjerojatnim da mu ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti eventualnu štetu naknaditi. Također, odgodom ovrhe zaplijenjena novčana sredstva i dalje bi ostala zaplijenjena sukladno odredbi čl. 65. st. 6. OZ-a, ali ne bi bila prenesena ovrhovoditelju, te ovršenik i dalje ne bi mogao raspolagati zaplijenjenim novčanim sredstvima, pa odgoda ne bi promijenila trenutnu materijalnu situaciju ovršenika, to jest nemogućnost raspolaganja zaplijenjenim novčanim sredstvima.

10. Slijedom ovršenikovih navoda, sud smatra da isti nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti da je odgoda potrebna radi sprječavanja nasilja u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a, pa je sud je na temelju čl. 65. st. 1. OZ -a, a u vezi čl. 210. st.1. i 2. OZ -a, odbio ovršenikov prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava kao neosnovan i odlučio kao u točki I. izreke rješenja.

11. Ovrhovoditelju nije priznat trošak sastava podneska od 18. prosinca 2025. iz razloga što taj trošak nije bio potreban za provedbu ovršnog postupka, odnosno postupka izravne naplate. Naime, ovrhovoditelju je dostavljen prijedlog ovršenika na očitovanje, uvažavajući pri tome pravo stranaka da se očituju o zahtjevima i navodima protivne stranke. Međutim, stranka nema obvezu očitovanja, niti je očitovanje ovrhovoditelja u ovom slučaju bilo nužno za provedbu ovršnog postupka. Primjenom čl. 14. st. 4. OZ-a, te ocjenjujući koji su troškovi bili potrebni za provedbu ovršnog postupka, to jest postupka izravne naplate, sud je odlučio kako je navedeno u točki II. izreke ovog rješenja

12. Nadalje, odredbom čl. 52. st. 1. OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam (8) dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam (8) dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

13. Kako ovršenik ističe žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. točka 7. OZ-a, a koje navode je ovrhovoditelj osporio, dok ovršenik njegovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st. 4. OZ-a) valjalo je temeljem odredbe čl. 210. OZ-a u vezi s čl. 52. st. 3. OZ-a, odlučiti kao u izreci ovog zaključka.

U Zagrebu, 19. prosinca 2025.

Sudac:

Jure Pezelj

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik: Katarina Marčić

DNA:

1. Ovrhovoditelju

2. Ovršeniku po pun. uz podnesak ovrhovoditelja od 18. prosinca 2025.

3. Spis