Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-3238/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to dr. sc. Daniele Pivčević, kao predsjednice vijeća, Vedrane Perkušić kao sutkinje izvjestiteljice i dr. sc. Ivana Tironija, kao člana vijeća, u jednostavnom stečajnom postupku nad imovinom potrošača VJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući o žalbi vjerovnika PBZ Card d.o.o., OIB: 28495895537, Radnička 44, Zagreb, zastupanog po punomoćniku Josipu Mađariću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui d.o.o. iz Zagreba, protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama poslovni broj Sp-112/2023-6 od 12. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 19. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba vjerovnika PBZ Card d.o.o kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama poslovni broj Sp- 112/2023-6 od 12. srpnja 2024.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno:
„I. Otvara se jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača VJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].
II. Zaključuje se jednostavni postupak stečaja potrošača nad imovinom potrošača VJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].
III. Oslobađa se potrošač VJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], od preostalih obveza u odnosu na slijedeće vjerovnike:
1. osnova broj P-1716/17IZ.NA., izdavatelja OPĆINSKI SUD, OPĆINSKI
GRAÐANSKI SUD U ZAGREBU, ZAGREB
- vjerovnik (1) PBZ CARD d.o.o., Radnicka cesta 44, Zagreb, Hrvatska, OIB: 28495895537
zaprimljena 30.07.2021., glavnica: 2.473,57 EUR, kamata: 5.034,26 EUR, trošak: 0,00 EUR
2. osnova broj OVRV-671/16, izdavatelja JAVNI BILJEŽNIK, ŠVEGOVIĆ VESNA, RIJEKA
- vjerovnik (1) Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., Slovenska ulica 24, Zagreb, Hrvatska, OIB: 52848403362
zaprimljena 25.10.2016., glavnica: 35,12 EUR, kamata: 16,43 EUR, trošak:
29,69 EUR
Datum prestanaka izvršenja: 28.10.2019.
3. osnova broj OVRV-88/16, izdavatelja JAVNI BILJEŽNIK, PANJKOVIĆ VELIBOR, RIJEKA
- vjerovnik (1) HT d.d., Radnička cesta 21, Zagreb, Hrvatska, OIB: 81793146560
zaprimljena 18.04.2016., glavnica: 96,32 EUR, kamata: 66,72 EUR, trošak:
153,99 EUR
Datum prestanaka izvršenja: 18.04.2019.
Temeljem osnova za plaćanje od 1. do 3. Financijska agencija, Ulica grada Vukovara 70 OIB: 85821130368 je vjerovnik po osnovi naknade za provedbu/izvršenje osnova za plaćanje u ukupnom iznosu od 77,13 EUR
- Osnova broj OVRV-III-2474/05 iznos 23,23 EUR
- Osnova broj OVRV-671/16 iznos 26,95 EUR
- Osnova broj OVRV-88/16 iznos 26,95 EUR
koje ukupno iznose 2.605,01 EUR po osnovi glavnice.
2. Protiv prvostupanjskog rješenja pravovremeno se žali vjerovnik PBZ Card d.o.o. osporavajući rješenje zbog žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14,70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP) s prijedlogom da se isto ukine.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 381. ZPP-a ovaj sud je utvrdio da u postupku pred sudom prvog stupnja nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5. U provedenom postupku je utvrđeno:
- da neizvršene osnove i osnove koje je FINA prestala izvršavati temeljem članka 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima po osnovi glavnice iznose ukupno 2.605,01 EUR, odnosno manje od 2.654,46 EUR (ranije 20.000,00 kn),
- da potrošač nije predložio da se postupak provede i u odnosu na vjerovnike koji su povukli osnove za plaćanje, pa nisu ispunjeni uvjeti iz članka 79. a. stavak 4. ZSP-a, a koje osnove temeljem uvida u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje iznose 245,21 EUR,
- da potrošač nije dostavio popis svoje imovine,
- da je vanjskom provjerom u dostavljene podatke FINA-e o imovini potrošača od 10. srpnja 2024. utvrđeno kako potrošač prima dohodak od nesamostalnog rada – mirovinu, te da je za razdoblje od 1.1.2024. -31.5.2024. primio mirovinu u ukupnom iznosu od 2.583,48 EUR, što podijeljeno po mjesecima (u konkretnom slučaju pet mjeseci) iznosi 516,69 EUR mjesečno,
- da je za 2023. godinu potrošač primio mirovinu u ukupnom iznosu od 5.706,32 EUR, odnosno oko 475 EUR mjesečno, dok je ranijih godina 2022. i 2021. primao još i manju,
- da osim navedene neznatne mirovine potrošač nema drugih prihoda ni po kojoj osnovi te nema druge imovine, nije vlasnik automobila, plovila, udjela u trgovačkom društvu, vrijednosnih papira niti druge imovine,
- da je potrošač neprekidno u blokadi 2948 dana,
- da vjerovnici potrošača nisu po pozivu iz oglasa od 19. siječnja 2024. objavljenog na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova obavijestili sud o postojanju druge imovine koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa,
- da je vrijednost imovine potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa jednaka ili manja od 1.327,23 EUR (ranije 10.000,00 kn),
- da potrošač nije raspolagao imovinom u posljednje tri godine prije otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača.
6. Ispravno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo u pobijanom rješenju kada je otvorio i zaključio jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača te oslobodio potrošača od obveza prema određenim vjerovnicima.
7. Naime, sud prvog stupnja ispravno je utvrdio da je vrijednost imovine potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa manja od 1.327,23 eura, što je pretpostavka za otvaranje i zatvaranje postupka u skladu s odredbom članka 79.g stavak 1. ZSP-a. Prethodno je sud prvog stupnja sukladno članku 79.f stavak 1. ZSP-a na e-oglasnoj ploči suda objavio oglas kojim je pozvao sve vjerovnike potrošača da u roku od 45 dana od objave oglasa ospore popis imovine koji je potrošač dostavio i/ili da obavijeste sud o imovini potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa u slučaju da jednostavni postupak stečaja potrošača bude otvoren te da dostave dokaze na kojima temelje svoje tvrdnje.
8. Nadalje, sukladno članku 79.f stavak 2. ZSP-a sud je pribavio podatke o imovini potrošača putem FINE (koja je ovlaštena te podatke pribavljati od Ministarstva financija, Porezne uprave i drugih tijela i osoba koja vode evidencije o imovini potrošača, a kako je to i učinjeno u predmetnom slučaju).
9. Suprotno žalbenim navodima, kod utvrđivanja činjenica važnih za postupak postupanje suda prvog stupnja bilo je u skladu s odredbom članka 24. stavak 3. ZSP- a, pa vjerovnik bez osnove prigovara da je u konkretnom slučaju sud propustio utvrditi raspolaganja imovinom koja je potrošač poduzeo u posljednje tri godine prije otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača.
10. Pri tome treba naglasiti da vjerovnici potrošača povodom objavljenog oglasa nisu obavijestili sud o postojanju neke druge imovine koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa, što bi prema istom propisu bila obveza vjerovnika. Naime, sud prvog stupnja nije dužan utvrditi imovinu potrošača na način kako to tvrdi vjerovnik jer je Zakonom točno propisan način na koji se utvrđuje imovina i raspolaganja imovinom potrošača (putem FINA-e i poziva vjerovnicima).
11. Žalbeni navodi ne dovode u sumnju pravilnost zaključka prvostupanjskog suda da se u konkretnom slučaju radi o poštenom potrošaču.
12. Naime, kako se potrošač u konkretnom slučaju nije očitovao na poziv suda je li suglasan s provođenjem postupka niti je dostavio popis imovine iz koje bi se mogli namiriti njegovi vjerovnici, smatra se da je potrošač suglasan s tim postupkom, te se u takvoj situaciji ne primjenjuje zakonska predmnjeva o tome da se smatra da je potrošač izjavio da nema imovine iz koje bi se mogli namiriti njegovi vjerovnici, jer kako se potrošač uopće nije očitovao niti dostavio popis svoje imovine u kojem bi eventualno prikazao krive podatke o imovini ili iste zatajio, to se takvo postupanje ne može uzimati na njegovu štetu što je sukladno zaključku sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 27. studenog 2019.
13. U Zakonu o stečaju potrošača postoje presumpcije kada se smatra da potrošač nije pošten (članak 14. stavak 5., članak 79.i stavak 3., članak 79.m al. 5. ZSP-a), dok ne postoji izričita presumpcija da će se smatrati da potrošač nije pošten ako ne dostavi popis imovine.
14. Presumpcija nepostojanja imovine potrošača primjenjuje se samo u situaciji kada je potrošač dao izričitu suglasnost za postupak ali nije popisao imovinu (članak 79.c stavak 5. ZSP-a). U opisanoj situaciji ako sud utvrdi (vanjskim provjerama ili iz dokaza koje dostave vjerovnici) da ovršiva imovina postoji, navedenog potrošača smatrati će se nepoštenim.
15. Isto tako, suprotno žalbenim navodima, pretpostavka za provođenje jednostavnog postupka stečaja potrošača ispunjena je ako potrošač ima evidentiranu bilo koju neizvršenu osnovu za plaćanje u neprekidnom trajanju od tri godine, pa nije bitan broj dana blokade računa po pojedinoj osnovi nego se ukupan broj dana blokade računa po svim osnovama. Sadržajem prijedloga Financijske agencije, temeljem čijih podataka se utvrđuje ta činjenica, dokazano je postojanje evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekidnom razdoblju duljem od tri godine. Financijska agencija je javnopravno tijelo koje sudu dostavlja podatke iz evidencije koju je ovlaštena voditi i za sud su relevantni podaci koje je ona dostavila, odnosno da je na dan otvaranje jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača, potrošač bio u blokadi dulje od tri godine.
16. Takav je stav zauzet i u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-995/2021-2 od 14. rujna 2021. prema kojem se razdoblje od tri godine u smislu zakonske odredbe iz članka 79. a stavak 2. ZSP-a utvrđuje na temelju trajanja ukupne neprekidne blokade računa potrošača po svim osnovama koje su ikad bile upisane u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje koje vodi Financijska agencija, a ne samo s obzirom na trajanje blokade na temelju osnova za koje je pokrenut postupak jednostavnog stečaja. U citiranom rješenju, između ostaloga, sud je imao u vidu svrhu jednostavnog postupka stečaja potrošača i cilj koji se ovim Zakonom želio postići pa je izražen stav da donošenje predmetnog zakona predstavlja pravno valjano miješanje države u imovinska prava adresata.
17. Naime, u postupku jednostavnog stečaja potrošač se oslobađa obveza namirenja vjerovnikovih tražbina, iako iste nije namirio, te je stoga razdoblje od tri godine vrijeme koje je zakonodavac smatrao razumnim i primjerenim za ocjenu platežne sposobnosti potrošača. Pogrešno žalitelj smatra da je to razdoblje u kojem je omogućeno vjerovniku da pokuša namiriti svoju tražbinu pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava na potrošačevim računima i tek ako vjerovnik u tome ne bi uspio da bi se smatralo da predmetnu tražbinu niti neće biti moguće namiriti, odnosno da trajanje i troškovi postupka njezinog namirenja neće biti razmjerni njezinoj visini, čime bi bili ispunjeni uvjeti iz članka 79.a. stavak 2. ZSP-a, jer to naprosto nije propisano citiranim zakonom, niti je to smisao citirane norme.
18. Usput je za navesti kako postojanje nekretnina u vlasništvu potrošača ne utječe na poštenje potrošača, a niti se one uzimaju u vrijednost imovine potrošača prilikom odlučivanja o otvaranju jednostavnog postupka stečaja potrošača (članak 2. i članak 79.i stavak 10. ZSP-a). Radi namirenja vjerovnika u jednostavnom postupku stečaja potrošača ne mogu se unovčiti potrošačeve nekretnine, osim u slučaju ako vjerovnici iz jednostavnog postupka stečaja potrošača stupaju u ovršni postupak koji je već pokrenuo neki od tih vjerovnika radi namirenja novčane tražbine. S obzirom na to da se radi o iznosu potraživanja do 2.654,46 eura (20.000,00 kn), nekretnine u vlasništvu potrošača se ne smatraju unovčivom imovinom te ne mogu biti iskorištene za namirenje vjerovnika.
19. Slijedom izloženog, obzirom na to da su u ovom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke za otvaranje jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača, te da potrošač ima imovinu vrijednosti manje od 1.327,23 eura koja bi se u ovom postupku mogla unovčiti kao stečajna masa, pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je odlučio o otvaranju i zaključenju jednostavnog postupka sukladno odredbi članka 79.g stavak 4. ZSP-a, kojom je propisano da će sud u rješenju o otvaranju i istovremenom zaključenju jednostavnog stečajnog postupka nad imovinom potrošača osloboditi potrošača od preostalih obveza u odnosu na osnove za plaćanje i u odnosu na vjerovnike iz članka 79.a ZSP-a.
20. Kako nisu ostvareni navodi žalbe, te kako ovaj sud ne nalazi ostvarenje bitnih povreda postupka na koje pazi po službenoj dužnosti u okviru odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, žalbu vjerovnika je valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje temeljem odredbe članka 380. stavka 2. ZPP-a.
U Splitu 19. prosinca 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA
dr. sc. Daniela Pivčević
