Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Trg slobode 9

Poslovni broj: R1 Ob-921/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Ana-Mariji Murić, kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagatelja Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Ludbreg, protiv protustranke KI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] (s boravištem na adresi [adresa]), uz sudjelovanje mlt. PI, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. LI, OIB: [osobni identifikacijski broj], oba zastupani po posebnom skrbniku CI, zaposlenici Centra za posebno skrbništvo Zagreb, Podružnica Varaždin, radi lišenja prava na roditeljsku skrb, na ročištu, 19. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

Protustranka ŠI, djevojački K (OIB: [osobni identifikacijski broj]) rođena **.**.1994. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], a boravištem u [adresa], lišava se prava na roditeljsku skrb u odnosu na djecu PI, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2017. u [adresa] i LI, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2019. u [adresa], oboje s prebivalištem u [adresa].

Obrazloženje

1. Dana 17. rujna 2025. Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured [adresa] (dalje Zavod) podnio je ovom sudu prijedlog radi lišenja prava na roditeljsku skrb protustranke KI, u odnosu na njenu mlt. djecu. Navode da je protustranka majka djece PI, starog 8 godina i LI, starog 6 godina, a djeca su rođena za vrijeme braka s AI (OIB: [osobni identifikacijski broj]). Protustranka i RI su u postupku obveznog savjetovanja prije razvoda braka u listopadu 2024. godine sporazumno dogovorili skrb o zajedničkoj djeci HI i LI, na način da djeca stanuju s ocem, a s majkom ostvaruju osobne odnose. Brak između protustranke i RI razveden je rješenjem Općinskog suda u Varaždinu, Poslovni broj: R1 Ob-200/2025-2 od 08.04.2025., a navedenim rješenjem odobren je Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 28.10.2024. godine, kojim je uređeno da njihova zajednička djeca LI i PI stanuju s ocem, a da majku viđaju prema dogovoru te u slučaju da dogovor izostane, subotom od 13 sati do nedjelje u 18 sati, na način da otac AI odveze djecu do majke u subotu i dođe po njih u nedjelju ili da se viđaju u kućanstvu RI. Također, Planom je dogovoreno da će djeca praznike, blagdane i školske praznike provoditi s oba roditelja prema dogovoru, a ukoliko dogovor izostane, da će djeca provoditi svaki drugi blagdan i državni praznik koji je neradni dan naizmjenično sa svakim od roditelja. Iznimno, kada blagdani i državni praznici koji su neradni dan padaju u vrijeme korištenja ljetnih školskih praznika, odnosno godišnjeg odmora koje dijete provodi s roditeljem, te blagdane i praznike dijete će provesti s onim roditeljem s kojim koristi ljetne školske praznike, odnosno s onim roditeljem s kojim je na godišnjem odmoru. Prema navedenoj ovršnoj ispravi protustranka je za uzdržavanje djeteta LI dužna doprinositi mjesečnim iznosom od 200,00 eura te za dijete PI isto mjesečnim iznosom od 200,00 eura, odnosno ukupno mjesečnim iznosom od 400,00 eura za oboje djece, počevši od 01.12.2024. godine, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama u slučaju zakašnjenja, plaćanjem na račun oca djece RI. Prema podacima koji su dobiveni od protustranke, RI i mlt. KISĐ i PI, majka djece svoje pravo na osobne odnose s djecom ne ostvaruje. Od sklapanja Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi u listopadu 2024. do prosinca 2024. ostvarila je neke susrete s djecom, ali u kraćem trajanju od predviđenog Planom te na zapisnik kod predlagatelja dana 06.06.2025. potvrđuje kako je zadnji put djecu vidjela jednom prilikom krajem travnja 2025., a prethodno tome u prosincu 2024. u [adresa], gdje je stanovala. Protustranka je po prekidu bračne zajednice s AI počela stanovati s partnerom (sada suprugom) KIS te su najprije stanovali u [adresa], a od kraja 2024. u [adresa], gdje su i aktualno. U veljači 2025. obratila se predlagatelju, navodeći kako je trudna s novim partnerom i kako ne ostvaruje osobne odnose s djecom HI i KISĐ jer djeca ne žele doći kod nje, a kad i dođu onda plaču. Također je navela kako otac djece RI naziva nju i njezinog partnera pogrdnim imenima i da njezinog partnera neosnovano optužuje za neprimjereno ponašanje, točnije, da je mlt. HI i KISĐ pokazivao srednji prst te da im je pokazivao pornografski sadržaj na TV-u. Tom prilikom je prijavila kako je ranije, tijekom njihovog zajedničkog života, RI prema njoj znao biti fizički, psihički i seksualno nasilan, koja prijava je proslijeđena policiji. Policijska postaja Ludbreg obavijestila je kako je po prijavi protustranke protiv RI zbog kaznenih djela nasilja u obitelji iz čl.179.a Kaznenog zakona i teškog kaznenog djela protiv spolne slobode iz čl. 154. st. 1. t. 1. u svezi čl. 153. st. 1. Kaznenog zakona podnijela posebno izvješće Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu. Također, navedeno je kako je utvrđeno postojanje elemenata počinjenja kaznenog djela upoznavanja djece s pornografijom iz čl. 165. st.1. Kaznenog zakona od strane stranog državljanina Indije, PIS, r. **.**.2003. g. počinjeno na štetu djece KISĐ i PI o čemu je nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu u Varaždinu podnijeto posebno izvješće. Tijekom razgovora s AI o navedenoj prijavi, isti je odgovorio da je bio pozvan na ispitivanje u državno odvjetništvo, negirao krivnju i pokazao poruke u kojima mu protustranka uvjetuje da ukoliko ne postupi kako ga ona traži „da ide prijava za silovanje“. Ujedno je naveo da drugih saznanja u vezi tih prijava nema, odnosno da ne zna hoće li protiv njega biti pokrenut kazneni postupak. Dobivena izvješća iz škole i dječjeg vrtića ukazuju na odgovarajuću skrb oca o djeci, a terenskim obilascima utvrđeno je kako otac djeci osigurava sve potrebne materijalne i stambene uvjete. Stručne radnice predlagatelja obavile su individualne razgovore s mlt. djecom KISĐ i HI, prilikom kojih su djeca opisala stabilne i uredne obiteljske odnose u kućanstvu s ocem, bakom i stricem. Opisali su kako se u tom okruženju osjećaju dobro, opisuju igru, česta obiteljska druženja i zajedničke odlaske na utakmice. Vezano za majku navode kako ona živi s partnerom koji se njima ne sviđa, opisuju ga kao osobu koja im je jednom pokazala srednji prst, branila igru vani te na televiziji pustila neprikladan sadržaj, što ih je uznemirilo. Djeca KISĐ i LI su prilikom razgovora dana 21.02.2025. izjavili kako su tužni jer ih majka uopće ne zove i da bi htjeli odlaziti k njoj na druženja, ali da ne idu „jer PIS ne želi da dođu“. Protustranka je prilikom razgovora sa stručnim radnicama predlagatelja dana 06.06.2025. izjavila kako njezin partner ne prihvaća njezinu djecu te ih ona iz tog razloga ne viđa te je izabrala život s partnerom s kojim čeka dijete. Potvrdila je kako se s djecom HI i KISĐ rijetko čuje telefonski. Nadalje, potvrđuje kako ne skrbi o odgojno-obrazovnim potrebama djece i da ne odlazi u vrtić i školu kako bi se informirala o djeci niti na bilo koji drugi način sudjeluje u skrbi za djecu. Navedenom prilikom, kao i prilikom razgovora 24.03.2025., upozorena je na svoje roditeljske dužnosti i obveze prema Obiteljskom zakonu, kao i s mjerama-obiteljsko pravne zaštite koje se mogu odrediti u slučaju grubog kršenja i zanemarivanja tih dužnosti i odgovornosti, a ujedno je upoznata kako je zanemarivanje potreba djece kazneno djelo i da može biti prijavljena zbog kaznenog djela povrede djetetovih prava. Imenovanu su također s pravima i obvezama vezano za roditeljsku skrb, zakonskim posljedicama neizvršavanja roditeljske skrbi, kao i emocionalnim, psihološkim i socijalnim posljedicama odrastanja djece bez brige i prisutnosti majke, upoznali i stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Čakovec koji su vršili terenske izvide na njezinoj sadašnjoj adresi stanovanja te je ista prilikom razgovora sa stručnim radnicama Područnog ureda Čakovec dana 15.04.2025. potvrdila kako je svjesno donijela odluku o napuštanju svoje dvoje maloljetne djece i to nakon što su djeca navela kako im je njezin partner jednom prilikom pokazivao pornografski sadržaj, što je ugrozilo radnu vizu njezinog partnera (sada supruga), koji je Indijski državljanin. Budući da je protustranka navela kako bi nakon što rodi treće dijete u lipnju 2025. mogla djecu HI i KISĐ viđati u [adresa] u parku, ako bi ih otac RI mogao dovesti, sa čime se on složio, naknadno je u rujnu 2025. provjereno je li došlo do uspostave kontakata između majke i djece, na što se otac djece izjasnio kako nema nikakvih promjena u odnosu majke prema djeci i da ista ne traži ostvarivanje osobnih odnosa s djecom i da je jedino krajem srpnja 2025. za vrijeme manifestacije „Porcijunkolovo“ u [adresa] došlo do jednog slučajnog susreta djece i majke, i da su tada mlt. KISĐ i KISĐ otrčali do majke, no da je susret trajao svega 45 sekundi jer majka nije održala komunikaciju s djecom niti je pokazala interes za njih. Naveo je kako tom prilikom djecu nije zagrlila niti ostvarila s njima ikakav fizički kontakt niti je njega pitala bilo što vezano za djecu. RI je ujedno dana 05.09.2025. izjavio kako je majka djece od prosinca 2024. blokirala njegov broj mobitela i da ga je odblokirala dana 30.04.2025. i 02.07.2025. kako bi na njegov mobitel nazvala da djeci čestita rođendane, no da je to učinila tek nakon što je on preko njezine prijateljice protustranku podsjetio da je djeci rođendan. Ujedno je opisao kako je jednom ranije protustranka njega pitala putem sms poruke kojeg je datuma rođen njihov sin KISĐ. Nadodao je kako je nakon spomenutih poziva protustranka ponovno blokirala njegov broj, pa u slučaju da bi ju nešto hitno trebao vezano za djecu, s njome ne može stupiti u kontakt. Dodao je i kako je protustranka tijekom razgovora 02.07.2025. s mlt. HI, HI pitala je li došao iz škole, odnosno da nije znala ni da je školska godina završila. Također je naveo kako protustranka nije željela potpisati potrebnu suglasnost za produženi boravak djeteta PI u školi. Iz navedenog proizlazi kako je protustranka tijekom 2025. ostvarila samo jedan susret s djecom u travnju 2025., i da je dodatno krajem srpnja 2025. došlo do jednog slučajnog susreta protustranke i djece na javnom mjestu u [adresa], kojom prilikom protustranka nije pokazala interes za kontakt s djecom. Iako je protustranka u lipnju 2025. kod predlagatelja izjavila da bi željela viđati djecu, a stručnim radnicama Područnog ureda Čakovec u svibnju 2025. čak neistino prezentirala da redovito viđa djecu, i to dva puta tjedno, njezino verbalno izjašnjavanje u tom pogledu ostalo je bez stvarne realizacije. Prema dobivenim podacima, protustranka ne traži ostvarivanje osobnih odnosa s djecom na način da otac djece dovede djecu na njezinu adresu niti koristi mogućnost da ona dođe u [adresa] kako bi provela vrijeme s djecom (iako je sada na rodiljnom dopustu za treće, novorođeno dijete koje ima sa sadašnjim suprugom i iako njezin sadašnji suprug radi u [adresa] i posjeduje automobil te objektivno ne živi daleko od djece). Osim što ne viđa djecu, majka ne ostvaruje ni druge sadržaje roditeljske skrbi. Podaci da protustranka ne skrbi o odgojno-obrazovnim potrebama djece dobiveni su od škole i dječjeg vrtića u koje su djeca upisana. Tako je u izvješću Dječjeg vrtića Radost Ludbreg o mlt. LI od 23.01.2025. navedeno kako dijete polazi vrtić od jasličke dobi i da je dolazak majke u vrtić primijećen samo jednom ili dva puta na početku adaptacije, odnosno da je primjetan samo angažman oca djeteta. Nadalje, iz izvješća Osnovne škole Ludbreg za mlt. PI (u šk. god. 2024./2025. završio 1. razred po redovitom programu), proizlazi kako otac djeteta redovito surađuje sa školom, uvijek je dostupan te prisustvuje roditeljskim i individualnim razgovorima. Majka djeteta nije bila u školi niti je na bilo koji način stupila u kontakt s učiteljicom. Otac djece RI obavijestio je ovo tijelo kako je protustranka za uzdržavanje djece dosad platila samo jedan mjesečni obrok, za što je kao dokaz dostavio ispis prometa po računu broj IBAN [broj bankovnog računa] otvorenim kod Reiffeisenbank Austria d.d., za razdoblje od 01.09.2024. do 10.09.2025. godine, a iz kojeg je vidljiva uplata opisa „ KISĐ“ u iznosu od 400,00 eura dana 23.12.2024. godine. U razgovoru sa stručnim radnicama predlagatelja protustranka je dana 06.06.2025. upoznata na zapisnik kako je neplaćanje uzdržavanja za djecu kazneno djelo te je potvrdila kako nakon uplate u prosincu 2024. godine, dalje nije doprinosila za uzdržavanje djece. Iz navedenog proizlazi kako protustranka za razdoblje od 01.01.2025. pa nadalje nije platila nijedan mjesečni obrok za uzdržavanje djece HI i LI. Predlagatelj je policiji podnio kaznenu prijavu protiv protustranke zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece po čl. 172. st. 2. u vezi st. 1. Kaznenog zakona - povreda dužnosti uzdržavanja te po čl. 177. st. 1. Kaznenog zakona - povreda djetetovih prava, na štetu djece HI i LI. U ovom slučaju ne postoje opravdani razlozi zbog kojih majka ne bi mogla viđati djecu te je ista iznosila navode kako njezin sadašnji suprug ne prihvaća njezinu djecu iz prethodnog braka i da je ona izabrala život s partnerom te ista nije promijenila svoje ponašanje ni nakon što je od strane predlagatelja u više navrata upozorena na svoje roditeljske dužnosti prema Obiteljskom zakonu. Odustanak s njezine strane od viđanja s djecom te njezino pasivno i nemarno ponašanje u pogledu ostvarivanja sadržaja roditeljske skrbi, neminovno su za posljedicu imali prekid obiteljskog odnosa između nje i djece, odnosno distanciranje od djece i uključivanja u njihov život, a pritom protustranka ne vodi računa kako njezino ponašanje i neangažiranost utječu na djecu, njihov razvoj i dobrobit. Protustranka ne pokazuje emocionalnu povezanost s djecom (prilikom slučajnog susreta s djecom na javnom mjestu ne pokazuje emocije prema njima, ne uspostavlja fizički kontakt i ne pokazuje interes za njih te se ne zadržava u razgovoru s djecom dulje od minute), a ista ne pokazuje ni motivaciju da se u skorije vrijeme uključi u skrb o djeci. Budući da protustranka ne ostvaruje niti jedan sadržaj roditeljske skrbi u pogledu djece, što predstavlja grubo zanemarivanje i kršenje roditeljskih dužnosti, odgovornosti i prava, predlagatelj smatra da imenovana na taj način izravno šteti svojoj djeci i njihovoj dobrobiti, pa slijedom navedenog, radi zaštite najboljeg interesa djece, predlaže da se protustranku liši prava na roditeljsku skrb u odnosu na njezino dvoje mlt. djece PI i LI.

2. Rješenjem ovog suda od 6. studenog 2025. djeci je imenovan posebni skrbnik CI, zaposlenica Centra za posebno skrbništvo Zagreb.

3. Prijedlog predlagatelja dostavljen je protustranci no ista se na prijedlog nije očitovala time da se na ročištu 19. prosinca 2025. izričito očitovala kako je suglasna s prijedlogom predlagatelja.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju u spisu.

5. Iz priložene dokumentacije proizlazi da je protustranka zasnovala novu bračnu zajednicu u kojoj je rodila još jedno dijete, time da je ista u potpunosti zanemarila svaki segment roditeljske skrbi u odnosu na djecu mlt. HI i LI, pa tako s istima ne održava osobne odnose, ne interesira se za djecu niti pita za njih, ne plaća uzdržavanje za djecu, a u konačnici i sama iznosi kako ne želi više skrbiti o djeci te da pristaje da ju se liši prava na roditeljsku skrb.

6. Odredbom čl. 170. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" 103/15, 98/19, 156/23, dalje ObZ) propisano je da će sud lišiti prava na roditeljsku skrb u izvanparničnom postupku kada utvrdi da roditelj zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, prava i dužnosti. Odredbom čl. 171. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da će osim u slučaju iz čl. 170. Obiteljskog zakona sud u izvanparničnom postupku roditelja lišiti prava na roditeljsku skrb između ostalog ako je napustio dijete, ako je dijete izloženo nasilju među odraslim članovima obitelji, ako na temelju izvješća Zavoda proizlazi da roditelj ne poštuje mjere, odluke i upute koje je radi zaštite prava ili dobrobiti djeteta prethodno donio Zavod ili sud ili ako na temelju izvješća i procjene Zavoda proizlazi da bi povratak djeteta u obitelj nakon provedene mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta predstavljao ozbiljnu opasnost za djetetov život, zdravlje i razvoj.

7. Valja navesti kako je postupak lišenja prava na roditeljsku skrb složen i posebno osjetljiv s aspekta prava na poštivanje obiteljskog života roditelja zajamčenog odredbom članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99, 14/02 i 1/06, dalje: EKLJP) i članka 35. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14, dalje: Ustav), ali i s aspekta obveze države da u okolnostima konkretnog slučaja osigura ostvarivanje najboljih interesa djeteta u skladu s odredbom članka 3. Konvencije o pravima djeteta ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 12/92, dalje: Konvencija) imajući na umu i načelnu zabranu odvajanja djeteta od roditelja u skladu s odredbom članka 9. Konvencije koje je dopušteno samo iznimno, i to uz uvažavanje najboljih od interesa djeteta.

8. Lišenjem prava na roditeljsku skrb sud se kao tijelo javne vlasti na sasvim izravan i vrlo ozbiljan način miješa u pravo roditelja na njihov obiteljski život jer je smisao ove mjere potpuno onemogućiti roditelja u njegovoj skrbi za dijete kada je njegovo postupanje štetno za dijete i kada je to nužno za zaštitu djetetovih najboljih interesa jer je najbolji interes djeteta temeljno načelo u pitanju odlučivanja o pravima djeteta. Određivanje takve mjere je, međutim, prihvatljivo jedino ukoliko je nužno, pa je u tom smislu u ovom postupku potrebno naći pravičnu ravnotežu između pojedinačnog interesa roditelja, s jedne strane i interesa države da zaštiti najbolji interes djeteta, s druge strane.

9. Pritom valja imati na umu da se ova krajnja mjera ograničavanja roditelja na ostvarivanje prava na roditeljsku skrb određuje u slučajevima u kojima aktivnosti i mjere svih nadležnih tijela prema roditelju nisu polučile rezultat koji bi zadovoljio zahtjeve najboljeg interesa djeteta jer određivanje ove mjere znači da roditelji doista ne izvršavaju sadržaj roditeljske skrbi na način na koji su dužni to činiti. U tom smislu lišenje prava na roditeljsku skrb nije sankcija roditelju nego mjera kojom se štiti najbolji interes i dobrobit djeteta.

10. Obzirom na činjenicu da je majka napustila djecu to je i Zavod podnio sudu prijedlog da se ista liši prava na roditeljsku skrb u odnosu na mlt. djecu.

11. Slijedom svega navedenog, iako je mjera lišenja prava na roditeljsku skrb krajnja mjera i najstroža mjera obiteljsko-pravne zaštite, sud smatra kako je ista u cijelosti u najboljem interesu mlt. djece obzirom da majka ne želi kontakte s djecom te ih je napustila, a ujedno se i u ovome postupku usuglasila s prijedlogom Zavoda iako je bila upoznata s posljedicama istog. Stoga, ovaj sud, na temelju sve dostupne dokumentacije, ali i navoda same protustranke, zaključuje kako protustranka ne želi skrbiti o djeci, a obveza je društva u cjelini pružiti mogućnost djeci za odrastanje u sigurnom i mirnom okruženju. Kako bi predmetno omogućili, valjalo je lišiti majku prava na roditeljsku skrb, s time da se pravo na roditeljsku skrb može roditelju vratiti na prijedlog djeteta, roditelja ili Zavoda, ako prestanu razlozi zbog kojih roditelj bio lišen prava na roditeljsku skrb.

U Varaždinu 19. prosinca 2025.

Sutkinja

Ana-Marija Murić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 3 dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovog suda u četiri primjerka. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostaviti:

1. Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Ludbreg, Kardinala Franje Kuharića 12

2. ŠI, [adresa]

3. Posebni skrbnik CI, Centar za posebno skrbništvo Zagreb – Podružnica Varaždin, Kapucinski trg 5

4. Matični ured Varaždin, Vrazova 4, po pravomoćnosti

5. Ministarstvo pravosuđa za očevidnik, Ulica grada Vukovara 49, Zagreb, po pravomoćnosti