Republika Hrvatska

Općinski sud u Makarskoj

Makarska, Kralja Petra Krešimira IV 2

Pn-16/2024-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, po sucu tog suda Barbari Mendeš, u pravnoj stvari tužiteljice LŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnicima Dariu Laliću i Bojanu Filipoviću, odvjetnicima u Makarskoj, protiv tuženika Generali osiguranje d.d., OIB: 10840749604, Zagreb, Slavonska avenija 1B, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave dana 4. studenog 2025., u nazočnosti punomoćnika tužitelja, te izočnosti uredno pozvanog tuženika, na ročištu za objavu presude 19. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji glasi:

"Nalaže se tuženiku, u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, s naslova naknade štete isplatiti tužiteljici iznos od 1.400,00 EUR, uvećan za zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos koje teku od 19. studenog 2021., pa do isplate, za razdoblje do 31.12.2022. godine, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, a od 1.1.2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koje je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena."

II/ Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu za više zatraženi iznos naknade štete u visini od 536,29 EUR zajedno s zatraženim zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana prvostupanjske presude, pa do isplate, za razdoblje do 31.12.2022. godine, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, a od 1.1.2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koje je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

2. Nalaže se tuženiku u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici troškove ovog postupka u iznosu od 988,39 EUR, uvećano za zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od dana presuđenja, pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koje je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena."

Obrazloženje

1. Tužiteljica LŽ je kod ovog suda, kao stvarno i mjesno nadležnog, ustala tužbom protiv tuženika Generali osiguranje d.d., u kojoj navodi da je tužiteljica dana 20. travnja 2021. godine ozlijeđena u prometnoj nezgodi u mjestu [adresa], a bila je u svojstvu putnika u osobnom automobila reg. oznake [registarska oznaka]. Šteta je nastala na način kada je VŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1996. g. u [adresa], sa prebivalištem u mjestu [adresa], kao vozač automobila marke „ŠKODA ROOMSTER“, reg. oznaka [registarska oznaka], želeći se uključiti iz svog dvorišta na adresi [adresa], na Jadransku magistralu (D8) i to izlazeći s automobilom u smjer kretanja prema Dubrovniku, tj. želio je izvršiti nedozvoljeno uključenje u promet prelazeći preko pune uzdužne linije na kolniku, a sve to čineći bez da se prethodno uvjerio kako iz suprotnog smjera u pravcu kretanja prema [adresa] dolazi vozilo kojim je upravljala ČŽ, s kojom su se u vozilu nalazile i oštećene MŽ i tužiteljica LŽ. Kako je štetnik VŽ poduzeo nedozvoljeno uključivanje u promet i pokušaj prelaska na drugu kolničku traku preko pune linije, tužiteljica ČŽ ga je pokušala izbjeći, no došlo je do sudara gdje je vozilo tužiteljice svojim prednjim lijevim krajem udarilo u zadnji lijevi kraj vozila štetnika, te se vozilo oštećene nakon toga zabilo u ogradni zid, čime je nastala prometna nezgoda u kojoj su ozlijeđene sve tri oštećenice, te je nastala velika šteta na vozilu u vlasništvu tužiteljice ČŽ. Protiv isključivog krivca za ovaj štetni događaj, vozača VŽ, podnesena je kaznena prijava za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće, opisano u čl. 227. st. 1. u svezi st. 2. Kaznenog zakona prometa na cestama. Vozilo štetnika IŽ marke i tipa „ŠKODA ROOMSTER“, reg. oznaka [registarska oznaka], vlasništva FŽ, [adresa], u trenutku nezgode bilo je osigurano kod naslovnog osiguravajućeg društva Generali osiguranje d.d., broj police [broj police] koja vrijedi do 06.08.2021. godine. Vlasnica oštećenog vozila ČŽ je postigla nagodbu, te je naslovni osiguravatelj u predmetu broj 2110334320 isplatio imovinsku štetu na vozilu, čime je u cijelosti priznao osnov odgovornosti na svojoj strani. Temeljem podnesenog izvansudskog zahtjeva za naknadu štete od 19.12.2021. godine, tuženik je dana 12. prosinca 2021. godine dostavio obrazloženu ponudu, u kojoj je na ime naknade štete za tjelesne povrede ponudio iznos od 13.000,oo kuna, a na koju ponudu je tužiteljica podnijela prigovor dana 27. prosinca 2021. godine, te je nakon prigovora tužiteljici ponuđeni iznos od 16.000,oo kuna za namirenje cjelokupne štete s osnove povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, te tuđu pomoć i njegu. Tužiteljica potvrđuje primitak navedenog iznosa od 16.000,oo kuna, odnosno 2.123,56 EUR (1 EUR = 7.5345 HRK), no obzirom je navedenom uplatom samo manjim dijelom nadoknađena stvarno pretrpljena šteta, tužiteljica ovom tužbom potražuje i daljnji iznos naknade štete do pravičnog namirenja. Tužiteljica LŽ nalazila se prilikom štetnog događaja u vozilu oštećenice ČŽ, reg. oznaka [registarska oznaka] kao putnik. Ista je odmah po nezgodi primljena na Hitni Kirurški prijem KBC Split, radi kontuzija koljena, ramena, nadlaktice, te površinskih ozljeda glave, te joj je isti dan 20.04.2021. godine u KBC Split napravljeno i RTG snimanje iz čega je vidljiva bila linearna transparencija u duljini 20 mm, iz koje se nije mogla isključiti niti fraktura, a oštećena je morala nositi okovratnik zbog istegnuća mišića vrata. Nakon 9 dana obavila je i kontrolni pregled u KBC Split u kojem je konstatirana bolnost i zakočenost u vratnom dijelu u regresiji, uz preporuku analgetske terapije i provođenja fizikalne terapije, koja joj je preporučena i pregledom ŠŽ, dr. med. spec. fiz. med i reh od 09.06.2021., a koju je ista i obavila u razdoblju od 30.06.2021. do 19.07.2021. u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Biokovka u [adresa], nakon čega je ista morala sačiniti i EMNG pretragu, koju je napravila u Poliklinici dr. Petrović u Vrgorcu dana 19.07.2021. godine, gdje je prof.dr.sc. Cindro 3 Vrebalov dao svoj nalaz kojim se ukazuje na akutnu radikularnu leziju L5 i S1, te na akutnu radikularnu leziju C6 i C7, s preporukom za MRI vratne i lumbosakralne kralješnice. Sukladno navedenoj preporuci, oštećena ja napravila i snimak MRI vratne kralježnice i MRI lumbosakralne kralježnice u Affidea - Poliklinici dr. Kalajžić u Splitu dana 16.09.2021. godine, po liječniku spec. radiologu BŽ, te je uzimajući u obzir svu priloženu medicinsku dokumentaciju, posebice i nalaz Poliklinike dr. Petrović od 19.07.2021. godine, te MR lumobosakralne i vratne kralježnice, iz kojih su razvidne težine povreda koje je ista pretrpjela (protruzije diska kao isključiva posljedica nezgode, akutna radikularna lezija L% i S1, kao i C6 i C7) kod oštećene se radi o zasigurno najmanje 10% smanjenja životne aktivnosti. Iz kritične prigode tužiteljica je izašla i sa pojačanim strahom od sudjelovanja u prometu, uz probleme u vidu nesanice i nemogućnosti učenja, tj. otežanog praćenja predavanja i slično, što je navedeno u nalazu Poliklinike za psihijatriju dr. Kovačević iz Splita od 11.05.2021. godine po dr. Milanki Dedić, spec. psihijatar. Zbog velike bolnosti i hitnosti, tužiteljica je obavila liječničke preglede u Poliklinici dr. Petrović i Poliklinici dr. Kalajdžić, jer se na iste preglede putem uputnice u sustavu HZZO čeka predugo i čekanjem na te preglede mogla je ugroziti svoje liječenje, te su pregledi u privatnim poliklinikama bili nužni, te su ti troškovi opravdani. Imajući u vidu navedeno, tj. ukupnost njezinih ozljeda i posljedično smanjenje životne aktivnosti, očito je i ovoj oštećenoj povrijeđeno pravo osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje, te ista na ime pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu potražuje daljnji iznos od 4.000,oo EUR, uvećano za troškove liječenja po računima Poliklinike dr. Petrović iz Vrgorca za 600,oo kn, te po računu Affidea od 16.09.2021. u iznosu od 2.600,oo kn, odnosno u ukupnom iznosu od 424,78 EUR, te za tuđu pomoć i njegu potražuje paušalni iznos od 200,oo EUR. D o ka z: provesti medicinsko vještačenje po vještacima spec. neurokirurgu, ortopedu i psihijatru na okolnosti pretrpljenih bolova i ozljeda, straha, te utvrđivanja visine štete, citirani računi. 10. Imajući u vidu sve ranije navedeno, Tužiteljica specificira svoje potraživanje , s naslova pravične novčane naknade neimovinske štete traži 6.123,56 EUR umanjeno za isplaćenih 2.123,56 EUR, iznos od 4.000,oo EUR; s naslova tuđe njege i pomoći traži se 200,oo EUR; i s naslova troškova liječenja iznos od 424,78 EUR. Tužiteljica stoga tužbenim zahtjevom traži od tuženika da joj u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi štetu u iznosu od 4.624,78 EUR uvećan za zakonske kamate koje

- na iznos od 4.000,00 EUR teku od dan 19. studenog 2021.,

- na iznos od 624,78 EUR teku od dana prvostupanjske presude, pa do isplate, za razdoblje do 31.12.2022. godine, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, a od 1.1.2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koje je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena (točka 1.tužbenog zahtjeva), uz naknadu parničnih troškova tužiteljici zajedno s zatraženim zateznim kamatama od dana presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik se u svom odgovoru na tužbu od 27. ožujka 2024.(list 26 spisa), očitovao na tužbu tužiteljice navodeći da ne spori činjenicu da se dana 20. travnja 2021. godine, dogodio predmetni štetni događaj za koji je odgovoran osiguranik tuženika, ali osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva preko nesporno plaćenog iznosa. Tuženik se ne protivi prijedlogu tužiteljice za provođenjem medicinskog vještačenja, ali predlaže da Naslovni sud obveže tužiteljicu na dostavu cjelokupnog zdravstvenog kartona, radi utvrđenja premorbidnog stanja tužiteljice. Također, tuženik predlaže da se vještak prilikom izrade nalaza i mišljenja očituje o opravdanosti troškova liječenja, odnosno da li su isti mogli biti obavljeni na teret HZZO-a. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže da Naslovni sud po provedenom parničnom postupku odbije tužiteljicu s tužbom i tužbenim zahtjevom te je obveže na plaćanje troškova parničnog postupka zajedno s zakonskim zateznim kamatama.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u preslik medicinskog kartona Specijalne bolnice Biokovka, [adresa] (list 6-7 spisa), uvid u medicinsku dokumentaciju tužiteljice (list 8-17 spisa), preslik računa poliklinike dr. Petrović br. 2364/1/1 od 19. srpnja 2021. (list 18 spisa), preslik računa AFFIDEA br. 13737/1/1 od 16. rujna 2021. (list 19 spisa), dopis ODO Split br. KP-DO-1175/2021 od 23. kolovoza 2021. (list 20 spisa), potvrda PP Makarska, Klasa 211-04/21-P/9380, Ur.br. 511-12- 29/06-P-51- 2/2021 od 21. svibnja 2021. (list 21-23 spisa), ponuda za sklapanje izvansudske nagodbe Generali osiguranje d.d. br. 2110487951 OŠ_0128385 od 12. prosinca 2021. (list 31 spisa), prigovor LŽ na ponudu od 27. prosinca 2021. (list 32-33 spisa), ponuda za sklapanje izvansudske nagodbe br. 2110487951 OŠ_0128385 od 13. siječnja 2022. uz preslik potvrde o primitku (list 34-35 spisa), zdravstveni karton tužiteljice (list 39 spisa), izveo dokaz saslušanjem tužiteljice u svojstvu parnične stranke (list 41-43 spisa), izveo dokaz medicinskim vještačenjem po Zamolbenom Općinskom sudu u Splitu po ovlaštenim sudskim vještacima dr. Miro Jurinović, spec. neurokirurg umirovljenik, dr. Danči Tripalo spec. ortoped i dr. Nikola Sikirica spec. psihijatar (list 65-67 spisa), nakon čega je sud cijeneći rezultate provedenog dokazanog postupka, temeljem odredbe čl.7. i 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - odluka USRH, 84/08, 96/08-odluka USRH, 123/08-ispr., 57/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22, 114/22, 155/23 dalje u tekstu: ZPP), odlučio kao u izreci. Druge dokaze sud nije izvodio, budući da stranke nisu stavljale daljnje dokazne prijedloge temeljem čl.7. st.1. i čl. 219. ZPP-a.

4. Stranke su po punomoćnicima popisale parnični trošak.

5. Precizirani tužbeni zahtjev tužiteljice sud je utvrdio osnovanim.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom naknade neimovinske i imovinske štete koju je tužiteljica pretrpjela u prometnoj nezgodi koja se dogodila u prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 20. travnja 2021. u [adresa], kada je povrijeđena u svojstvu putnika osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala ČŽ, krivnjom vozača automobila PŽ marke i tima „Škoda Roomster“ reg. oznake [registarska oznaka], koje je tada bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od auto odgovornosti br. 321023788280 koja vrijedi od 6. kolovoza 2021.

7. Među strankama je nesporna pasivna legitimacija tuženika, obzirom da tuženik ne spori činjenicu da se dana 20. travnja 2021. dogodio predmetni štetni događaj za koji je odgovoran osiguranik tuženika. Obzirom na činjenicu da je sam nastanak štetnog događaja nesporan, suvišnim se ukazalo posebno cijeniti i obrazlagati dokaze iz kojih proizlaze činjenice koje se odnose na sam nastanak štetnog događaja i to potvrdu PP Makarska, Klasa 211-04/21-P/9380 Ur. br. 511-12-29/06- P-51-2/2021 od 21. svibnja 2021. (list 21-23 spisa), dopis Općinskog državnog odvjetništva u Splitu br. KP-DO-175/2021 od 23. kolovoza 2021 (list 20 spisa).

8. Među strankama je nesporno da se tužiteljica obratila tuženiku s izvansudskim zahtjevom za naknadu štete u mirnom postupku, što je razvidno iz izvansudske ponude oštećene LŽ tuženiku od 12. prosinca 2021. (list 31 spisa), prigovora na ponudu tužiteljice od 27. prosinca 2021. (list 32-33 spisa), ponuda za sklapanje izvansudske nagodbe – oštećeni LŽ br. 21100487951 OŠ_0128385od 13. siječnja 2022. uz preslik potvrde o primitku pošiljke (list 34-35 spisa).

9. Nadalje je nesporno da je tuženik u mirnom postupku koji je prethodio podnesenoj tužbi tužiteljice, tužiteljici isplatio na ime naknade štete iz prometne nesreće iznos glavnice u visini 16.000,00 kn/2.123,57 EUR, što je tužiteljica istakla i u svojoj tužbi, a sud utvrdio i uvidom u ponuda za sklapanje izvansudske nagodbe – oštećeni LŽ br. 21100487951 OŠ_0128385od 13. siječnja 2022. (list 34 spisa), kojom je odgovoreno na prigovor tužiteljice LŽ od 28. prosinca 2021., te odštetnim zahtjevom za naknadom neimovinske i imovinske štete nastale povodom prometne nezgode od dana 20. travnja 2021, prijavljenog po polici automobilske odgovornosti br. P-12-1023788280,u kojem se ističe da je prigovor djelom osnovan, da je ponovnim uvidom u medicinsku dokumentaciju i mišljenje liječnika cenzora utvrđeno da postoji osnova za daljnjom korekcijom iznosa novčane naknade pored ranije priznatog iznosa od 13.000,00 kn s osnove povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te tuđu pomoć i njegu u daljnjem iznosu od 3.000,00 kn. Troškove liječenja i dalje nisu u mogućnosti priznati budući da su mogli biti obavljeni unutar sustava HZZO-a. Odluka Komisije II stupnja je konačna, te se istom završava postupak obrade odštetnog zahtjeva.

10. Tužiteljica je u svom podnesku od 18. rujna 2025. istakla da su nakon provedenog medicinskog vještačenja vještaci potvrdili kako je tužiteljica pretrpjela štetu u vidu povrede prava osobnosti i povrede njezinog prava na tjelesno i duševno zdravlje, te da je osporavanje osnova odgovornosti tuženika neosnovano, te da vještaci nalaze da je smanjenje životne aktivnosti tek 5%, umjesto 10% koliko je tužiteljica smatrala temeljem pretrpljenih ozljeda i sugestija liječnika, no poštujući nalaz i mišljenje vještaka o smanjenju životne aktivnosti, te danima i tjednima u kojoj je ista trpjela bolove različitog stupnja inteziteta, pretrpljeni strah i potrebu za tuđom pomoći i njegom (koju tužiteljica cijeni najnižom tarifom cijene jednog sata pružanja pomoći i njege u najbližem Domu za starije i nemoćne Lovret u Splitu, koja se kretala od štetnog događaja do danas u rasponu od 5,31 EUR po satu do današnjih 12,00 EUR po satu pružene usluge (priloženi cjenici), a tužiteljica obzirom na vrijeme kad je tuđa pomoć i njega bila potrebne kao i osobe koje su joj pružale njegu i pomoć potražuje najniže određeni iznos po satu tuđe pomoći i njege (21 sati x 5,31 EUR = 111,51 eur), tužiteljica ovim podneskom konačno uređuje svoj tužbeni zahtjev kojim traži da se tuženiku naloži da u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, s naslova naknade štete isplatiti tužiteljici iznos od 1.936,29 EUR, uvećan za zakonske zatezne kamate koje

- na iznos od 1.400,oo EUR teku od dana 19.11.2021. godine,

- na iznos od 536,29 EUR teku od dana prvostupanjske presude, … pa do isplate, za razdoblje do 31.12.2022.godine, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, a od 1.1.2023.godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koje je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena (točka 1. tužbenog zahtjeva, dok točkom 2. tužbenog zahtjeva traži naknadu troškova postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja pa do isplate.

11. Tuženik se nije usprotivio smanjenju – povlačenju dijela tužbenog zahtjeva tužitelja, koji je uređen po provedenom medicinskom vještačenju, slijedom čega je sud raspravnim rješenjem na ročištu dana 4. studenog 2025. primio na znanje i dopustio uređeni – smanjeni tužbeni zahtjev sadržan u podnesku od 18. rujna 2025.

12. Zakon o obveznim odnosima (" Narodne Novine" br. 35/05, 41/08 , 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 dalje u tekstu: ZOO/05) propisuje u odredbi čl. 1045. st. 1., da je onaj koji drugom prouzroči štetu dužan naknaditi je, ako je dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dok je odredbom čl. 1046. ZOO/05 propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprečavanje njezina povećanja (izmakla korist), povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

13. Odredbom članka 19. st. 2. ZOO/05 propisano je da se pod pravima osobnosti, kad je u pitanju fizička osoba, podrazumijevaju pravo na život, tjelesno, duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

14. Prema odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO/05, sud će u slučaju povrede prava osobnosti ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

15. Nadalje, odredbama članaka 1085. st. 1. i 4., te članka 1090. ZOO/05, određuju se uvjeti za dosudu naknade imovinske štete, kao i obim te naknade. U njima je propisano da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stenje koje je bilo rije nego što je šteta nastala, s tima da će sud, između ostalog, dosuditi oštećenom naknadu u novcu kad on to zahtijeva. Tu će naknadu sud, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije uzrokovane štete, dosuditi u svoti koja je potrebna da se materijalna situacija oštećenom dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje (potpuna naknada).

16. Odredbom čl. 1086. ZOO/05 propisano je da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. U smislu odredaba čl. 1103. ZOO/05, obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

17. Na ročištu dana 13. veljače 2025. izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice ŽŽ kći L u svojstvu parnične stranke.

18. Tužiteljica ŽŽ kći L u svom iskazu navodi da je u predmetnoj prometnoj nezgodi sudjelovala u svojstvu putnika u vozilu kojim je upravljala CŽ, koje je bilo u njenom vlasništvu. Vezano za ozljede koje je dobila u toj prometnoj nezgodi, imala je udarac u glavu – čeoni dio i udarac u leđa. Zbog ozljeda koje je zadobila, bila sam na promatranju jednu večer u bolnici jer se sumnjalo na frakturu lubanje. Kao posljedica prometne nezgode i ozljeđivanja mjesec dana je imala bolove u kralježnici, nije se mogla kretati, ništa raditi, ležati, sjediti, zbog čega je uglavnom mirovala, ležala mjesec do dva, a nakon toga uz fizikalnu terapiju je počela više sjediti i kretati se. Čitavo to vrijeme bila joj je potrebna pomoć koju joj je pružala njena majka i članovi obitelji, i prvih mjesec dana pomoć joj je bila potrebna svakodnevno kod podizanja iz kreveta, kupanja, pranja kose i sl. Radi ozljeda kralježnice, odlazila je na kontrole u KBC Split, a liječničke preglede koje je morala obaviti kao npr. magnet kičme, MMG, za koje se duže čekalo i po nekoliko mjeseci, morala je radi toga te preglede obaviti privatno i to magnet kralježnice je snimila u Medikol Split, a MMG nalaz je napravila u poliklinici Petrović u Vrgorcu. Zbog strahova i svog psihičkog stanja uzrokovano prometnom nezgodom, odlazila je privatno i kod psihijatra u Split, bila je dva puta. Navodi da je bilo jako teško razdoblje obzirom da je završavala srednju školu, maturu, upisivala fakultet, zbog svega toga nije se mogla koncentrirati na učenje, a od straha kojeg sam pretrpjela zbog ove prometne nezgode, nije mogla upisati ni vozački. Taj strah od vožnje i upravljanja vozilom tek je sad prevazišla, tako da je upravo 18. prosinca 2024. položila vozački. Što se tiče bolova koje je trpjela od kičme, ti bolovi su trajali skoro cijelo ljeto, zbog tih bolova nije mogla raditi, odmarala se i plivala. Imala je bolove dok se saginje, dok se duže kreće, kad bi dublje naklonila glavu prema tlu, imala je vrtoglavice.

19. Radi utvrđivanja sporne visine tužbenog zahtjeva, sud je pregledao priloženu medicinsku dokumentaciju tužiteljice i uz saslušanje tužiteljice, odredio provođenje medicinskog vještačenja, po ovlaštenim sudskim vještacima putem Zamolbenog Općinskog suda u Splitu, koji je postupio po zamolnici ovog suda u predmetu posl. br. Pom-100/2025, u kojem postupku su svoj nalaz mišljenje dali ovlašteni sudski vještaci dr. Miro Jurinović, um. spec. neurokirug, dr. Danči Tripalo spec. ortoped i dr. Nikola Sikirica psihijatar.

20. Vještak dr. Miro Jurinović, um. spec. neurokirug, u svom iskazu navodi da je pregledao medicinsku dokumentaciju tužiteljice LŽ koja je rođena 2003, a ozljede je zadobila kao putnica u osobnom vozilu dana 20.4.2021. Istog dana navečer dovezena je na HKP, nije gubila svijest, događaja se sjećala, nije povraćala, žalila se na blažu glavobolju i vrtoglavicu, imala je bolove u području vrata i lijevog ramena. urađene su rendgenske snimke lubanjskih kostiju i vratne kralježnice. Za vratnu kralježnicu zaključuje se kako nema koštanih traumatskih promjena, za snimke lubanje opisuje se kratka transparentna linije u duljini 20mm što vjerojatnije predstavlja žilni sukus a manje vjerojatno mogući prijelom lubanje-fisuru. Zaprimljena je tužiteljica u Zavod za neurokirurgiju radi cjelonoćne opservacije. Subjektivne tegobe su postupno regredirale, nije bilo nikakvih neuroloških znakova oštećenja središnjeg živčanom sustava, otpušta se ujutro na kućno mirovanje. Postavljen joj je imobilizacijski ovratnik te je preporučeno mirovanje i da po potrebi uzima tablete protiv bolova. Nakon 9 dana javila se na kontrolni pregled neurokirurgu koji je zabilježio umjereno kliničko poboljšanje te kazao da još nekoliko dana nosi okovratnika pa da iza toga više nije potrebno te da se javila fizijatru. Početkom lipnja mjeseca bila je na pregledu kod fizijatra, određena joj je fizikalna terapija koju je tužiteljica sprovela u vremenu od 30. lipnja do 17. srpnja 2021. dana 19. srpnja bila je na neurološkom pregledu kada je istovremeno neurolog uradio pretragu EMNG (elektromioneurografiju). Opisano je akutno neurealno oštećenje za VI. i VII. vratni živčani korijen bez naznake da li je to obostrano ili jednostrano lijevo ili desno.

Opisano je i akutno živčano oštećenje V. slabinskog i I. križnog kralješka, međutim to oštećenje se ne može dovesti u uzročno posljedičnu vezu s ozljeđivanjem. Upućena je od strane neurologa tužiteljica da uradi pretrage MR (megnetnu rezonanciju) za vratni i slabinsko križni segment. Te pretrage tužiteljica je uradila bilježe se blaže spodilodegenerativne promjene. Vještak navodi da je tužiteljica doživjela povredu osobnog prava na tjelesno i duševno zdravlje, ispoljila se povrede prava osobnosti u trpljenju bolova, mogla je trpjeti bol u jakom intenzitetu prvi 24 sata, potom bolove u srednjem stupnju kroz 6 dana i nadalje bolove u blažem intenzitetu 4 tjedna. Tužiteljica je bila reduciranih životnih aktivnosti kroz 2 tjedna u punom obimu a potom još 2 tjedna u polovičnom obimu. Za procjenu oštećenja tjelesnog zdravlja manjkava je samoinicijalna medicinska dokumentacija, te jedanput načinjenog pregled EMNG tri mjeseca nakon ozljede, ali s dobrom namjerom i iskustveno za tu mladu osobu kod koje je akutno oštećenje dva vratna živčana korijena, procjenjujem da je oštećeno tjelesno zdravlje za 3%. Idealno bi bilo za davanje procjene da je tužiteljica još jedan put napravila pretragu EMNG protekom 21 mjesec od ovog nalaza EMNG-a. Tužiteljica je imala imovinsku štetu radi potrebe pomoći i njege kod kuće od strane treće osobe u prvom tjednu nakon ozljeđivanja 2 h u danu, zatim u drugom tjednu još 1h u danu, sve to njoj za osobne potrebe dok je nosila okovratnik i pri pomoći oko održavanja osobne higijene. Kako će se ispoljavati procijenjeno oštećenje tjelesnog zdravlja. Pri radnjama i poslovima gdje se iziskuje uporaba šake ili šaka tužiteljica će trebati ulagati posve blagi napor pri održavanju te radnje i biti će radno efikasna ili funkcionalna. Trajanje liječenja može se procijeniti da je bilo otprilike 3,5 mjeseca.

21. Vještak dr. Danči Tripalo spec. ortoped, u svom nalazu i mišljenju navodi da nakon što je pregledala medicinsku dokumentaciju, te poslušala vještaka neurokirurga, da se ne bih ponavljala u hodogramu liječenja, osvrnula se na ozljede koje su potrebne za iskazanje ortopedskog vještva. Radilo se o trzajnoj ozljedi vrata te o udarcima u području lijevog ramena. Zbog trzajne ozljede vrata 2 tjedna je nosila shancov okovratnik, nakon toga ga je postepeno skidala pa je upućena na fizikalnu terapiju. Priložene je karton sa fizikalne terapije iz koje vidim da je uredno obavljala od 30. lipnja do 19. srpnja 2021. Izvršila je potrebnu dijagnostiku kao npr. RTG, MR vratne kralježnice te zadnji nalaz EMNG od 19.7.2021. koji opisuje da su kretnje glave i vrata ograničene te bih u skladu sa vještačenjem neurokirurga mogla još dodati zbog tih ograničenih kretnji da je umanjenje životnih aktivnosti 2% te zajedno iznosi 5%. Sa ortopedske strane ulagat će se pojačani napori kod svih tjelesnih radova, kod dugog držanja glave u prisilnom položaju, zabačenog odostraga i pognutom te kod sudjelovanja u prometu gdje su potrebne rotacije glave u punom iznosu. Što se tiče tuđe njege i pomoći i bolova suglasna sam sa procijenjenim od strane neurokirurga.

22. Vještak dr. Nikola Sikirica spec. psihijatar, u svom nalazu i mišljenju da je pregledom spisa i medicinske dokumentacije na ime tužiteljice vidljivo da je ista 20.4.2021. bila sudionikom prometne nezgode, te je tom prilikom zadobila ozljede čija je narav i njihovo dijagnostičko zbrinjavanje detaljno opisa u vještvima specijalistu ortoped i neurokirurga. U spisu je priložen jedan nalaz psihijatra od 11. rujna iste godine u kojem se kod tužiteljice postavlja dijagnoza akutne reakcije na stres i anksiozno depresivni poremećaj. Uzevši u obzir sve navedeno kao i mišljenje dva prethodna vještaka smatra da je tužiteljica u trenutku samog događaja doživjela primarni strah u trajanju 10-tak sekundi, nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju do 24 sata zatim sekundarni strah umjerenog intenzitet u trajanju od 2 tjedna te sekundarni strah blagog intenziteta 5-6 tjedana.

23. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dr. Mira Jurinovića, dr.Danči Tripalo, dr. Nikole Sikirice, kao jasne, obrazložene i izrađene u skladu s pravilima struke, na koje pun. tužiteljice i pun. tuženika nisu imali prigovora. Vještaci su se u svom nalazu stručno i argumentirano osvrnuli na sve bitne činjenice, pri čemu su isti dali objektivna mjerila za kvantitativno određenje svih vrsta neimovinske štete, temeljem kojih je sud mogao s dovoljno objektivnih podataka obrazložiti i dati svoju ocjenu pretrpljene neimovinske štete.

24. Kao što je prethodno istaknuto, odredbom čl. 19. st. 1. ZOO/05 je propisano da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenom zakonom, dok je u st. 2. čl. 19. ZOO/05 pojašnjeno pravo osobnosti na način da je pored ostalog pod tim utvrđeno i pravo na tjelesno i duševno zdravlje. Sud je, uzevši u obzir sve navedene i utvrđene činjenice, posebno trajanje i intenzitet fizičkih boli, i straha, umanjenja tjelesnog oštećenja, kako su to utvrdili vještaci dr. Miro Jurinović um. spec neurokirurg, dr. Danči Tripalo spec. ortoped i dr. Nikola Sikirica, psihijatar, ocijenio da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje.

25. Prethodno citiranom odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO/05 propisano je da će u slučaju povrede prava osobnosti, sud ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Također pri odlučivanju o visini pravične novčane naknadi sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom (čl. 1100.st. 2. ZOO/05).

26. Pored gore navedenog, sud je prilikom odlučivanja o visini pretrpljene neimovinske štete, cijenio i činjenicu da je na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. zauzeto pravno shvaćanje "Mijenjaju se Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 29. studenog 2002. br. Su-1331-VI/02 i 1372-11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" br. 53/91, 73/91, 111/93,3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01 dalje: ZOO) na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 59%. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni ZOO/05 kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05.

27. Isto tako, iz sadržaja uvodno citiranih odredbi i njihovim smislenim tumačenje proizlazi da institut povrede prava osobnosti, a kako je propisan ZOO/05, je uspostavljen kao koncept neimovinske štete na drugačiji način od onog, a kako je to bilo propisano odredbom čl. 198. -205. ZOO-a u smislu da sada povreda prava osobnosti je pravni osnov u odnosu na koji se naknađuje pravična novčana naknada, pri čemu fizički bolovi, strah itd., a koji su prema konceptu ZOO bili samostalni pravni osnov neimovinske štete, sada imaju samo značaj kvalifikatornih elemenata za određivanje pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti, a koji kvalifikatorni elementi se ne ocjenjuju pojedinačno, niti se za njih pojedinačno ne određuje pripadajuće naknada već na temelju tih kvalifikatornih elemenata, sagledavajući u ukupnosti u okolnostima konkretnog slučaja, se određuje primjerena novčana naknada zbog povrede prava osobnosti.

28. Ovdje je za istaknuti da odlučivanje o iznosu neimovinske štete, nije mehaničko primjenjivanje orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda, jer je suđenje u kojem se primjenjuje pravni standard – Pravičnost. Pri tome je orijentacijski kriterij, kao što i sam naziv kaže, tek orijentir kako ne bi bilo bitnih odstupanja u situacijama koje ne odskaču od prosječne situacije, te da se na taj način svim oštećenicima osigurali okvirno jednaki kriteriji pri utvrđivanju visine štete.

29. Vještak dr. Miro Jurinović, um. spec. neurokirug,u svom je nalazu i mišljenju utvrdio da je tužiteljica imala povredu prava osobnosti u trpljenju bolova, da je mogla trpjeti bol u jakom intenzitetu prvi 24 sata, potom bolove u srednjem stupnju kroz 6 dana i nadalje bolove u blažem intenzitetu 4 tjedna, te da je tužiteljica bila reduciranih životnih aktivnosti kroz 2 tjedna u punom obimu, a potom još 2 tjedna u polovičnom obimu. Procijenjeno je da je oštećeno tjelesno zdravlje za 3%, koje će se ispoljavati pri radnjama i poslovima gdje se iziskuje uporaba šake ili šaka tužiteljica će trebati ulagati posve blagi napor pri održavanju te radnje i biti će radno efikasna ili funkcionalna. Trajanje liječenja može se procijeniti da je bilo otprilike 3,5 mjeseca. Utvrđuje da je tužiteljica imala imovinsku štetu radi potrebe pomoći i njege kod kuće od strane treće osobe u prvom tjednu nakon ozljeđivanja 2 h u danu, zatim u drugom tjednu još 1h u danu, sve to njoj za osobne potrebe dok je nosila okovratnik i pri pomoći oko održavanja osobne higijene.

30. Vještakinja dr. Danči Tripalo, ortoped u svom je nalazu i mišljenju utvrdila da bi u skladu sa vještačenjem neurokirurga mogla još dodati zbog tih ograničenih kretnji da je umanjenje životnih aktivnosti 2% te zajedno iznosi 5%. Sa ortopedske strane ulagat će se pojačani napori kod svih tjelesnih radova, kod dugog držanja glave u prisilnom položaju, zabačenog odostraga i pognutom te kod sudjelovanja u prometu gdje su potrebne rotacije glave u punom iznosu. Što se tiče tuđe njege i pomoći i bolova vještakinja je suglasna sa procijenjenim od strane neurokirurga.

31. U odnosu na strah utvrđen po vještaku dr. Nikola Sikirica, psihijatar, navodi da je tužiteljica u trenutku samog događaja doživjela primarni strah u trajanju 10-tak sekundi, nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju do 24 sata zatim sekundarni strah umjerenog intenzitet u trajanju od 2 tjedna, te sekundarni strah blagog intenziteta 5-6 tjedana.

32. S obzirom na ovako prihvaćene nalaze i mišljenja vještaka, sud je utvrdio da je kod tužiteljice došlo do povrede prava osobnosti iz čl. 19. ZOO/05, jer je oštećeno njeno tjelesno, odnosno duševno zdravlje u vidu tjelesnih ozljeda, te imajući u vidu navedeno, težinu povrede i okolnosti predmetnog slučaja, tužiteljici daju pravo na pravičnu novčanu naknadu u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO/05.

33. Sud je stoga, ocjenom dokaza izvedenih tijekom postupka, temeljem nalaza i mišljenja sudskih vještaka medicinske struke, vezano za sve okolnosti slučaja, dob, i subjektivna svojstva tužiteljice, okolnosti stradavanja i same nezgode, utvrdio da tužiteljici u zbog povrede pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada pravična novčana naknadu u smislu odredbe čl. 1100. ZOO/05 u ukupnom iznosu od 3.524,00 EUR (radi pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 700 EUR, straha 323,56 EUR i radi smanjenja životnih aktivnosti utvrđenih po vještacima ortopedu u visini 2% i vještaku neurokirurgu u visini 3%, dakle ukupno 5%, u iznosu naknade od 2.500,00 EUR).

34. Međutim kada se od navedenog iznosa 3.524,00 EUR, oduzme iznos od 2.123,56 EUR/16.000,00 kn koji je nesporno već isplaćen tužiteljici po ovoj osnovi neimovinske štete povodom zahtjeva za naknadom neimovinske i imovinske štete u postupku mirnog rješavanja, to je tuženik obvezan tužiteljici na ime naknade neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO/05 po osnovu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, isplatiti daljnji iznos od 1.400,00 EUR, pa je stoga zahtjev tužiteljice u tom dijelu prihvaćen u potpunosti.

35. U smislu odredbe čl. 1103.ZOO/05, kojom je propisano da obveza pravične novčane naknade (neimovinske štete) dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je štete nastala nakon toga, na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete dosuđene su pripadajuće zakonske zatezne kamate do dana podnošenja odštetnog zahtjeva osiguravajućem društvu primjenom Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne Novine“ br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, 155/23 u daljnjem tekstu: ZOOP) koji je lex specijalis po pitanju uređenja obveze plaćanja zakonske zatezne kamate u slučaju nastanka štete uporabom prijevoznog sredstva koji podliježe obveznom osiguranju u prometu. Tako je prema čl. 12. st. 1. ZOOP-a odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu tog zahtjeva, te dostaviti podnositelju zahtjeva obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete, te visina štete sporne, dok prema st. 4. citirane zakonske odredbe u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. tog članka oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (čl. 12. st. 6. ZOOP-a).

36. Kako je tužiteljica odštetni zahtjev tuženiku podnijela putem svog punomoćnika putem e-maila dana 19. studenog 2021., što je sud utvrdio uvidom u podatke navedene u Ponudi za sklapanje izvansudske nagodbe od 12. prosinca 2021. i ponude za sklapanje izvansudske nagodbe od 13. siječnja 2022.isti, a temeljem kojeg zahtjeva je kako je to prethodno utvrđeno i među strankama nesporno tuženik tužiteljici dijelom isplatio nespornim iznosom uplate u visini od 16.000,00 kn /2.123,56 EUR što je tužiteljica potvrdila već i u samoj tužbi, to su tužiteljici na u ovom postupku utvrđen i dosuđen iznos naknade neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti od 14.000,00 EUR priznate i zatražene zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, dakle od 19. studenog 2021., slijedom čega je odlučeno kao pod točkom I/ izreke presude.

37. U odnosu na zahtjev tužiteljice za naknadu imovinske štete, sud je odlučio kako slijedi.

38. U pogledu zahtjeva za naknadom nenovčane imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege, potrebno je istaknuti da je sudska praksa pokazala određene različitosti glede procjene visine cijene sata tuđe pomoći i njege nemedicinskog karaktera, što je razvidno i iz sudske prakse koje su stranke ovog postupka dostavljale u spis predmeta.

39. Odredbom čl. 1095. ZOO/05 propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. Stoga u primjene navedene odredbe pri određivanju visine štete zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom, treba dati odgovor na pitanje koliko je, odnosno koliko bi platila oštećena osoba nekoj trećoj osobi za obavljanje poslova tuđe pomoći i njege nemedicinskog karaktera i to upravo u onom razdoblju kada je šteta nastala.

40. Sukladno provedenom vještačenju po vještaku dr. Miru Jurinoviću um. spec. neurolog tužiteljici se bila potrebna tuđa pomoć i njega od strane treće osobe u prvom tjednu nakon ozljeđivanja 2 h u danu, zatim u drugom tjednu još 1h u danu, sve to za osobne potrebe dok je nosila okovratnik i pri pomoći oko održavanja osobne higijene, s kojom procjenom se suglasila i dr. Danči Tripalo, ortoped.

41. Tužiteljica je na okolnost visine – cijene sata tuđe pomoći njege u spis dostavio podatke Doma za starije i nemoćne osobe Split koji pruža takav oblik usluge bilo medicinske ili nemedicinske i to cjenik usluga smještaja od 1. rujna 2022. i cjenik izvaninstitucionalnih usluga od 1. rujna 2022. (list 119-120spisa), Odluka o cijenama usluga u domu Lovret u Splitu od 23. srpnja 2024. (list 121-123 spisa). Obzirom da u konkretnom slučaju vještaci nisu utvrdili da je tužiteljici u razdoblju pružanja tuđe pomoći i njege, bila potreban poseban vid medicinske pomoći, to je tužitelj podneskom o 18. rujna 2025. uredio tužbeni zahtjev u skladu s nalazom i mišljenjem vještak dr. Mira Jurinović i dr. Danči Tripalo, potražujući naknadu za tuđom pomoći i njegovom za procijenjeno vrijeme od 21. sat, u visini od 5,31 EUR koliko iznosi najniža tarifa cijene jednog sata pružanja pomoći i njege u najbližem Domu za starije i nemoćne Lovret u Splitu koja se kretala od štetnog događaja do danas u visinu od 5,31 EUR (ranije 12,00 kn), Tužiteljica stoga smanjenim zahtjevom u tom dijelu traži iznos naknade na ime tuđe pomoći i njege u visini od 111,51 EUR.

42. Iz nalaza vještaka dr. Mira Juranovića i Dr. Danči Tripalo, razvidno je da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega nemedicinskog karaktera, a imajući u vidu iskaz same tužiteljice za pomoć koja je u razdoblju oporavka tužiteljici bila potrebna, a kojoj su pružali članovi njene obitelji, majka, nije potrebna kvalifikacija veća od NKV radnika, niti je bilo potrebno dodatno školovanje osobe za pružanje takve usluge tužiteljici. Naime, tužiteljica je sama navela da joj je pomoć bila potreban od strane majke i članova obitelji svakodnevno kod podizanja iz kreveta, kupanja i pranja kise i sl. Pri tom tužiteljica nije posebno navela u kojim prilikama joj je bila potrebna pomoć, pa je stoga, obzirom na ozljede tužiteljice ima smatrati da se radi o uobičajenim situacijama, pomoć pri oblačenju, higijena i sl. za što kako je prethodno istaknuto nije potrebna posebna stručna kvalifikacija.

43. Sud u konkretnom slučaju nije raspolagao podacima o visini naknade za 1 sat pružanja tuđe pomoći i njege na području gdje tužiteljica živi ([adresa]), a odnosila bi se na neto zaradu osobe koja bi u [adresa] bila sposobna tužiteljici pružiti takvu uslugu, a podaci s koji se odnose na cijenu usluga Doma Lovret u Splitu dostavljeni od strane tužiteljice navedeni su u iznosima naknade usluga koje pružaju kvalificirane djelatnici Doma, u kojim iznosima su ukalkulirana i različita davanja prema državi koja isti mora plaćati kao bi poslovalo u skladu s zakonom (npr. PDV, porez na dobit, porez na dohodak za zaposlene, naknade i takse, doprinosi i sl.), a koje obveze tužiteljica nije u obvezi platiti, obzirom na činjenicu da su joj navedenu uslugu pružali članovi obitelji, a za pomoć koju je tužiteljica primala nije bila potrebna posebna stručna kvalifikacija. U tom se smjeru i sama tužiteljica izjasnila.

44. Stoga je sud, po slobodnoj ocjeni, imajući pri tom na umu mjesne prilike, iskaz tužiteljice, te vrste zadobivenih ozljeda, brzinu oporavka tužiteljice i njenu potrebu za tuđom pomoći i njegom utvrđenoj po vještaku dr. Danči Tripalo dr. KŽ, prema kojima je potreba za tuđom njegom i pomoći bila potrebna ukupno 21 sat pa bi sukladno odredbi sukladno odredbi čl. 223. ZPP-a, utvrdio primjernim iznos naknade naime tuđe pomoći i njege za sat u iznosu od 5,00 EUR, određujući ga po slobodnoj ocjeni, a uvažavajući recentnu sudsku praksu. Slijedom navedenog, tužiteljici bi na ime naknade imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege pripadao iznos naknade od 105,00 EUR. Međutim sud navedeni iznos tužiteljici nije dosudio iz razloga što je tužiteljici u mirnom postupku povodom zahtjeva tužiteljice od za naknadom neimovinske i imovinske štete nastale povodom predmetne nezgode, zahtjev od 19. studenog 2021. i prigovora na ponudu od 27. prosinca 2021. tužiteljici isplaćen ukupni iznos naknade s osnove povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te tuđu pomoć i njegu u visini od 16.000,00 kn / 2.123,56 EUR, što je razvidno iz ponude za sklapanje izvansudske nagodbe od 13. siječnja 2022., a koju isplatu je potvrdila i sama tužiteljica.

45. Kako u spisu ne postoji specifikacija isplate iz koje bi se nedvojbeno utvrdilo koji iznos, odnosno u kojoj visini je nesporno isplaćen tužiteljici s osnova tuđe pomoći i njege, sud nije mogao utvrditi osnovanost navoda tužiteljice da ista u tom dijelu s osnova tuđe pomoći i njege nije u potpunosti namirena. Sud odluku o osnovanosti navoda stranke donosi na temelju dokaza izvedenih u postupku i činjena utvrđenim na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka, ne samo na temelju navoda stranke, slijedom čega je sud primjenom odredbe čl. 221 ZPP-a o teretu dokazivanja, u ovom dijelu zahtjev tužiteljice odbio kao neosnovan, jer tužiteljica nije dokazala svoje navode da ista nije u potpunosti namirena u tom dijelu s osnova naknade štete s naslova tuđe pomoći i njege, te je odlučeno kao pod točkom II/ izreke presude.

46. U odnosu na zahtjev tužiteljice za naknadom imovinske štete s naslova troškova liječenja u iznosu od 424,78 EUR, na ime troškova učešća po računima poliklinike dr. Petrović br. 2364/1/1 od 19. srpnja 2021. (list 18 spisa) i računa AFFIDEA br. 13737/1/1 od 16. rujna 2021. (list 19 spisa), za navesti je da je u smislu odredbe čl. 109. st. 1. ZOO/05 tužiteljici pripada pravo na naknadu troškova liječenja i drugih potrebnih troškova s tim u vezi.

47. U odnosu na zahtjev tužiteljice u ovom dijelu, za navesti je da je obveza oštećenika poduzeti razumne mjere za smanjenje štete, no ako je ostvarivanje liječenja u javnim zdravstvenim ustanovama otežano, npr. zbog neodgovarajuće duljine liste čekanja – nužno je priznati troškove privatne zdravstvene zaštite. Takvo stajalište podupire praksu da se troškovi u privatnim klinikama ne dosuđuju samo ako je oštećen mogao na isti način i u razumnom roku biti zbrinut kroz zdravstveno osiguranje (VSRH Revd-1496/2021-2 od 14. rujna 2021.).

48. Teret dokaza je na oštećeniku – ovdje tužitelju, da je liječenje u javnim ustanovama nedostupno u razumnom roku, zbog čega je isti bio primoran zatražiti zdravstvenu zaštitu u privatnim ustanovama. Pri tom je oštećeniku nametnuta i obveza poduzeti razumne mjere za ublažavanje štete. U praksi se pod razumnim mjerama smatraju i napori da se liječenje osigura u okviru zdravstvenog osiguranja, pa tek ako se dokaže da je s listom čekanja ili drugim objektivnim okolnostima onemogućeno pravovremeno zbrinjavanje u javnim ustanovama, oštećenik ima pravo opravdano pribjeći privatnom tretmanu. U konkretnom slučaju, tužiteljica nije u postupku iznijela dokaze o otežanoj dostupnosti javnog liječenja. Obzirom da je tuženik osporio opravdanost privatnog liječenja, tužiteljica je dužna podastrijeti konkretnu dokumentaciju – potvrdi o upisu na listu čekanja, medicinski nalaz u kojem se preporučuje hitniji termin i sl. Sama općepoznata činjenica o dugima listama čekanja, na što se tužiteljica poziva, nema pravnu težinu dok se ne potkrijepi dokazima da je u konkretnom slučaju tužiteljica na tu listu bila uvrštena ili da je za nju, obzirom na vrstu i hitnost pretrage ili zahvata, javni sustav bio nedostupan u razumnom roku, zbog čega je ista morala liječenje usmjeriti prema privatnim klinikama. Stoga općepoznato stanje o duljim listama čekanja može sudu biti orijentir, no teret dokazivanja otežane dostupnosti javnog liječenja snosi oštećenik, ovdje tužiteljica, osobito u situaciji kada se tuženik protiv toga izričito očitovao.

49. Kako u tom pravcu tužiteljica sud nije pružila dokaze na okolnost otežane dostupnosti javnog liječenja zbog čega je tužiteljica zdravstvenu zaštitu usmjerila u privatnu polikliniku, sud je odbio zahtjev tužiteljice za naknadom troškova liječenja prema računu poliklinike dr. Petrović br. 2364/1/1 od 19. srpnja 2021. (list 18 spisa) u iznosu od 600 kn / 79,63 EUR i računa AFFIDEA br. 13737/1/1 od 16. rujna 2021. (list 19 spisa) u iznosu od 345,08 EUR kao neosnovan, u tom je djelu odlučeno kao pod točkom II/ izreke presude.

50. Slijedom naprijed navedenih utvrđenja osnovanim se ukazuje zahtjev tužiteljica u dijelu u kojem je tuženik obvezan naknaditi tužiteljici ukupan iznos naknade štete u visini od 1.400,00 EUR uvećan za zakonske zatezne kamate koje na ime naknade neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnost teku od dana 19. studenog 2021., te je odlučeno kao pod točkom I/ izreke presude.

51. Za više zatraženi iznos naknade štete u visini od 536,29 EUR sa zatraženim zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate zahtjev tužiteljice odbijen kao neosnovan, te je odlučeno kao pod točkom II/ izreke presude.

52. Za ocjenu uspjeha u sporu, za navesti je da je tužiteljica tužbenim zahtjevom potraživala iznos od 1.936,29 EUR, a dosuđen joj je iznos od 1.400,00 EUR, s naslova naknade štete. Tuženik je učinio nespornim osnov odgovornosti, a u pogledu visine koja je osporena od strane tuženika, tužiteljica je uspjela sa 72 %, a uspjeh tuženika je 28 %, to je tužiteljici trebalo dosuditi 44% od troškova parničnog postupka.

53. Odluka o troškovima postupka, donesena je na temelju čl. 154. st. 2. u vezi s čl. 155. st. 1. ZPP-a, a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne Novine“ broj 138/2023, dalje u tekstu: Tarifa), te je prema popisanom trošku tužiteljice, u skladu s vrijednosti predmeta spora (1.936,29 Eura), tužiteljici obistinjen trošak sastava odštetnog zahtjeva 19. studenog 2021. u visini od 100 bodova (Tbr. 7. točka 1. Tarife), sastav tužbe u visini od 100 bodova (Tbr. 7. točka 1. Tarife), sastav podneska od 18. rujna 2025. od po 100 bodova (Tbr. 8. točka 1. Tarife), zastupanje na ročištima 16. prosinca 2024., 13. veljače 2025., 16. rujna 2025 (Pom-100/25) i 4. studenog 2025. od po 100 bodova (Tbr. 9. točka 1. Tarife), što sveukupno iznosi 700 bodova, uvećano za vrijednost boda u iznosu od 2 eura prema Tarifi, što ukupno iznosi 1.400,00 eura. Na navedeni iznos valja pribrojati PDV 25% ( ui iznosu od 350,00 EUR), trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 46,35 eura, te troškove vještačenja u iznosu od 450,00 eura, što sveukupno iznosi 2.246,35 EUR parničnog troška tužiteljice. Kako je tužiteljica u postupku u parnici uspjela 44%, to joj je taj postotak od iznosa 2.246,35 EUR potrebno dosuditi, što bi iznosilo 988,39 EUR, koliko je dužan tuženik naknaditi tužitelji s naslova troškova predmetnog postupka, uvećano za zatražene zatezne kamate sukladno odredbi čl. 29. stavak 2. ZOO/05, a stopa je određena u skladu s odredbom čl. 29. st. 2. ZOO/05 kao u ostalim odnosima, pa je stoga odlučeno kao pod točkom II/ izreke presude.

U Makarskoj, 19. prosinca 2025.

S U D A C

BARBARA MENDEŠ

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude (članak 348. ZPP-a)

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena ( članak 335. ZPP-a).

DNA:

• Dostava presude u skladu s odredbom čl. 335. st.7., 8.,9. i 10. ZPP-a,