REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI

Stalna služba u Krku

Bodulska 2/d, Krk

Poslovni broj : P-961/2021.-53.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Krku, po sutkinji Davorki Podnar, u pravnoj stvari tužitelja: LN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Ivica Vego, odvjetnik iz Zagreba, Stonska 7, protiv tuženih:1. DN, [adresa] ,2. LNV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju tuženu pod 2. zastupa punomoćnik Nikola Kožuharov, odvjetnik iz Krka, Zagrebačka 26, 3. Žic [adresa], L [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. DNV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koje tužene pod 3. i 4. zastupa punomoćnica Senia Kovačić, odvjetnica iz Rijeke, Ciottina 10/II, radi predaje u posjed ( v.p.s.1.459,95 eura ) i po tužbi tužitelja :1. DN, [adresa] , 2. LNV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju tužiteljicu pod 2. zastupa punomoćnik Nikola Kožuharov , odvjetnik iz Krka, Zagrebačka 26, protiv tuženika ĆN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Ivica Vego, odvjetnik iz Zagreba, Stonska 7, radi utvrđenja prava vlasništva ( v.p.s. 1.459,95 eura), nakon provedenog ročišta za glavnu raspravu dana 25. studenog 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženih i osobno trećetuženika, a u odsutnosti tužene DN te objave odluke dana 19. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženima, DN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],Žic Cepić Nedi, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], Žic Antunu, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ĆNV , [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sukladno svojim suvlasničkim omjerima na susjednoj k. č. br. [katastarska čestica]/G, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća, dvor i oranica površine 877 m2, predati u posjed tužitelju LN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dio nekretnine oznake z. k. č. br. [katastarska čestica]/G, dvorište površine 332 m2, upisanu u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji se dio nalazi fizički odijeljen kameno-betonskim zidom od preostalog dijela čestice u posjedu tužitelja i koji dio je pobliže određen i prikazan rozim slovnim oznakama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L u površini od 154 m2 na skici lica mjesta izrađenoj u mjerilu 1:250 kao prilog br. 2. nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za područje geodezije, KN, ovl. ing. geod. od 15.srpnja 2024. godine i koja je sastavnim dijelom izreke ove presude, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužene- protutužiteljice LNV, koji glasi:

"I Utvrđuje se da je tužena-protutužiteljica LNV suvlasnica točno određenog i samostalnog dijela dijela 402/G k. o. [katastarska općina] ,određenog u nalazu vještaka-geodeta KN od 15.srpnja 2024.g,Skica lica mjesta 1:250,Prilog broj 2 , površine 154 m2,označena slovima:A,B,C,D,E,F,G,H,I,J,K,L,koji nalaz čini sastavni dio ovoga nalaza, sve to po pravomoćnosti ove presude.

II Ovlašćuju se tužena-protutužiteljica da po pravomoćnosti presude pod I ishode kod nadležnog Ureda za katastar po ovlaštenom geodetu cijepanje toga samostalnoga dijela pod posebnim katastarskim brojem,dok će se ostatak 402/G k. o. [katastarska općina] voditi pod istim brojem. Slijedom navedenog ovlašćuju se tužena- protutužiteljica po pravomoćnosti ove presude na uknjižbu prava suvlasništva na novoformiranoj katastarskoj čestici i to LNV u 2/6 suvlasničko dijela , a što je tužitelj-protutuženi dužan priznati, te trpjeti uknjižbu .

III Tužitelj- protutuženi dužan je tuženoj -protutužitelji naknaditi troškove ovoga parničnog postupka u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude."

III. Odbija se tužbeni zahtjev tužene - protutužiteljice DN , koji glasi: "I Utvrđuje se da je tužena-protutužiteljica DN suvlasnica točno određenog i samostalnog dijela dijela 402/g k. o. [katastarska općina] ,određenog u nalazu vještaka- geodeta točno određenih slovima i skici a koji nalaz čini sastavni dio ovoga nalaza, sve to po pravomoćnosti ove presude.

II Ovlašćuje se tužena-protutužiteljica da po pravomoćnosti presude pod I ishode kod nadležnog Ureda za katastar po ovlaštenom geodetu cijepanje toga samostalnoga dijela pod posebnim katastarskim brojem,dok će se ostatak 402/G koji ostaje u vlasništvu tužitelja-protutuženika voditi pod posebnim katastarskim brojem. Slijedom navedenog ovlašćuje se tužena-protutužiteljica po pravomoćnosti ove presude na uknjižbu prava suvlasništva na novoformiranoj katastarskoj čestici u 2/6 suvlasničkog dijela, a što su tužitelji- protutuženi dužni priznati,te trpjeti uknjižbu . III Tužitelji- protutuženi dužni su tuženima-protutužiteljima naknaditi troškove ovoga parničnog postupka u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude."

IV. Nalaže se tuženima DN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], Žic Cepić LNV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], Žic Antunu, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ĆNV , [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno nadoknaditi tužitelju LN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.237,13 eura ( slovima: dvijetisućedvjestotridesetsedameurai trinaestcenti) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude pa do isplate u cijelosti, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

V. Odbija se zahtjev tuženih za naknadu parničnog troška kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Tužitelj – protutuženi ( dalje: tužitelj) konačno postavljenim tužbenim zahtjevom zahtijeva da mu tuženi sukladno njihovim suvlasničkim omjerima na k. č. [katastarska čestica]/G, predaju u posjed dio k. č. [katastarska čestica]/G koji dio je u nalazu vještaka geometra označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L u površini od 154 M2.

2.U tužbi tužitelj navodi da je on vlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica]/G k. o. [katastarska općina] te je u zemljišnoj knjizi upisan kao vlasnik. Vlasništvo da je stekao uknjižbom na temelju ugovora o kupoprodaji od dana 12. lipnja 2019., stupio je u posjed nekretnine vjerujući da se radi o površini od 332 m2. Naknadno provjerom je utvrdio da dio ukupne površine njegove nekretnine neosnovano u posjedu drže tuženi. Tuženi su vlasnici susjedne k. č. [katastarska čestica]/G k. o. [katastarska općina], ali dio tužiteljeve k. č. [katastarska čestica]/G tuženi bez pravne osnove drže u posjedu. Na dijelu k. č. [katastarska čestica]/G uzduž cijele dužine čestice proteže se zid te su tuženi dio nekretnine priključili svom dvorištu. Tužitelj im za to nikada nije dao suglasnost, nije im prodao taj dio nekretnine niti je osnovano bilo kakvo pravo u njihovu korist. Više puta obraćao se tuženima sa zahtjevom za predajom u posjed, ali tuženi to odbijaju. Tuženima je uputio dopis preko punomoćnika dana 18. siječnja 2021. te ponudio da se situacija riješi mirnim putem na način da tuženi od tužitelja otkupe taj dio zemljišta. Tuženi su taj prijedlog odbili pozivajući se na neko svoje navodno pravo vlasništva na tom dijelu parcele. Tužena LNV tvrdi da su taj dio nekretnine tuženi dobili zamjenom s Općinom Malinska i to za dio svoje nekretnine k. č. [katastarska čestica]/G. Sporni dio da je Općina Malinska prethodno stekla zamjenom s ranijim vlasnikom k. č. [katastarska čestica]/G, Hrvatskim telekomom d.d. Tužena dakle tvrdi da je Hrvatski telekom d.d. ( dalje u tekstu :HT) izvršio zamjenu spornog dijela nekretnine s Općinom Maslinska da bi onda Općina taj dio ustupila tuženima. Tužitelj osporava da su takvi ugovori ikada zaključeni jer da bi bili valjani morali bi biti zaključeni u pisanom obliku sukladno odredbi čl. 377. Zakona o obveznim odnosima ( "Narodne novine br. 35/05, 41/08125/11, 78/15 i 29/18 dalje : ZOO). Takav ugovor očito ne postoji te tuženi na predmetu spora nemaju nikakvo pravo. U vrijeme zaključenja kupoprodajnog ugovora između tužitelja i HT-a kao niti u vrijeme podnošenja prijedloga za uknjižbu, na k. č. [katastarska čestica]/G nije bilo upisano nikakvo pravo u korist tuženih niti je bilo vidljivo da je podnesen kakav prijedlog za upis. Tužitelj tvrdi da je postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige u dobroj vjeri stekao vlasništvo nekretnine, kako je to propisano odredbom čl. 124. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarima "( "Narodne novine" br. 91/96 , 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 14/01 , 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 , 90/10143/12, 152/14, dalje: ZV). Tužitelj nije imao nikakvog razloga posumnjati da na stečenoj nekretnini postoji ikakvo pravo tuženih što je vidljivo i iz samog sadržaja kupoprodajnog ugovora zaključenog između tužitelja i HT-a. Tužitelj tvrdi da postojali ugovori između HT-a i Općine Malinske ili ne te bili isti zaključeni u pisanom ili usmenom obliku, to tužene ne dovodi u povoljniju poziciju jer su uknjižbom prava vlasništva tužitelja njihova eventualna prava temeljem zakona prestala.

3. Tužena – protutužiteljica ( dalje : tužena ) LNV osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Navodi kako se tužitelj uknjižio na temelju ugovora iz lipnja 2019. , ali u naravi nije uveden u posjed prijepora jer je to bilo fizički nemoguće već samo u dio kupljene nekretnine koja je bila vlasništvo HT-a. Prijepor je u lipnju 2019. bio integralni i neodvojivi dio okućnice tuženih koju čini k. č. [katastarska čestica] na kojoj je kuća tuženih

. Prijepor je u sklopu okućnice tuženih od 13. siječnja 2008. pa je do dana kada je tužitelj sklopio ugovor prošlo deset godina i šest mjeseci. Tužena tvrdi da u konkretnom slučaju dolazi do primjene članka 122. st. 2. ZV-a i čl. 8. Zakona o zemljišnim knjigama ( "Narodne novine" br. 63/19, 128/22, 155/23, 127/24, dalje: ZZK) i propisi kažu da načelo povjerenja u zemljišne knjige vrijedi , osim ako je kupac znao ili morao znati i posumnjati da uknjiženo zemljišnoknjižno stanje nije identično kupljenome prilikom ulaska u posjed. Tužitelj se ne može u dobroj vjeri kao savjesni stjecalac pozivati na članak 124. st. 1. ZV-a jer ga isključuje primjena čl. 122. st. 2. ZV-a. Prijepor je naime 2019. godine bio odvojen visokim zidom od ostatka k. č. [katastarska čestica]/G. Tužena tvrdi da se prijepor od 13. siječnja 2008. nalazi u posjedu tuženih kao zakonit i istinit posjed te da se radi o redovnoj dosjelosti koja je nesporno postojala barem do lipnja 2019. kada je tužitelj sklopio ugovor , dakle deset godina i šest mjeseci. Tužena podnosi peremptorni prigovor koji negira vlasništvo tužitelja nad prijeporom. 2008. godine Općina Malinska proširivala je [adresa] pa se prošireni zavoj našao djelomično na k. č. [katastarska čestica] koja je vlasništvo tuženih. Radi toga je između Općine Malinska, HT-a i tuženih došlo do dogovora koji je realiziran, da će Općina tuženima dati u vlasništvo upravo prijepor, koji je tada bio sastavni dio HT- a ,a da će HT za to dobiti naknadu od Općine. Taj dogovor da je konačno definiran u Zagrebu u prostorijama HT-a između direktora HT-a, načelnika Općine FN i gospodina CN, supruga tužene. Nakon toga Općina Malinska je u dogovoru s HT-om izgradila zid i prijepor je predan u posjed tuženih , a kasnije je na zahtjev tuženih radi sprječavanja zračenja, HT nadogradio taj zid. Obzirom na to, HT nije mogao prodati nešto čega nije bio vlasnik u trenutku sklapanja ugovora 2019. Tuženi i Općina Malinska su napravili i pismeni sporazum 13. siječnja 2008. koji je u cijelosti realiziran. Taj sporazum samo omaškom nije potpisan. Međutim, čl. 294. ZOO-a kaže da ako ugovor nije sastavljen u obveznoj pismenoj formi nego u usmenoj , isti vrijedi ako je u cijelosti ili djelomično realiziran. Budući da je ugovor realiziran od dana 13. siječnja 2008. počela je teći redovna dosjelost od deset godina temeljem zakonitog i istinitog posjeda.

4. Tužena – protutužiteljica ( dalje : tužena ) DN se tokom postupka pridružila tuženoj NN te su dana 10. svibnja 2022. podnijele protutužbu kojom zahtijevaju da sud utvrdi da su one suvlasnice točno određenog realnog dijela k. č. [katastarska čestica]/G, određenog nalazom vještaka geometra te da se ovlašćuju da dobiju dopuštenje da po pravomoćnosti presude ishode cijepanje spornog dijela nekretnine pod novim katastarskim brojem dok će ostatak nekretnine ostati vlasništvo tužitelja.

5. Tužene u tužbenom zahtjevu navode da se smatraju vlasnicima točno određenog spornog dijela k. č. [katastarska čestica]/G koji je dio njihove okućnice . Budući da one nisu same vlasnice utuženog dijela to će potraživati svaka po 2/6 utuženog dijela nekretnine .

6. Tuženi ZN i KNV osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti .Tuženi navode kako su posjed spornog dijela nekretnine preuzeli od tadašnjeg vlasnika nekretnine prije više od deset godina, temeljem valjanog pravnog naslova- usmenog ugovora o zamjeni zemljišta s Općinom Malinska kao zamjenu za dio zemljišta u vlasništvu tuženih ispred njihove kuće na k. č. [katastarska čestica]/G koji je ustupljen radi proširenja ceste. Tuženi su od tada u mirnom i poštenom, neometanom posjedu tog dijela nekretnine koja se do izgrađenog zida koristi kao okućnica njihove kuće. Tuženi tvrde da ostvaruju pravo na posjed spornog dijela nekretnine izvanknjižnim stjecanjem prava vlasništva na istoj temeljem pravnog instituta dosjelosti. Tuženi ističu prigovor prava na posjed. Tuženi tvrde da su u posjed stupili na temelju ugovora o zamjeni kao valjane pravne osnove za stjecanje prava vlasništva, u sporazumu s vlasnikom, čime je njihov posjed zakonit, istinit i pošten te su na njihovoj strani ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na temelju odredbi čl. 159. i 160. ZV-a. Tvrde da su u kvalificiranom posjedu spornog dijela nekretnine preko deset godina, čime su vlasništvo stekli dosjelošću pa je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan. Tužitelj bi , da bi uspio u ovom sporu trebao dokazati da je na predmetu spora u razdoblju posjedovanja od strane tuženih kao neposrednih posjednika , imao pravo vlasništva koje ga je ovlašćivalo na posjed, u ostvarenju čega je onemogućen zbog protupravnog postupanja posjednika što bi tek dalo osnovu zahtjevu tužitelja za predaju u posjed. Tužitelj nije dokazao ostvarenje tih uvjeta. Svojim neosnovanim tvrdnjama nije uspio osporiti poštenje posjeda tuženika. Prilikom kupnje tužitelj nije preuzeo predmet spora već je od strane svog prednika HT-a , uveden u posjed nekretnine k. č. [katastarska čestica]/G do međnog zida čime se složio s postojećim međama. Prema ugovoru o kupoprodaji tužitelj je nekretninu kupio po načelu viđeno – kupljeno.

7. Tužitelj se očituje na odgovore na tužbu kao i protutužbu pa navodi kako prema važećem statutu HT-a u dijelu koji se odnosi na raspolaganje nekretninama, stoji da društvo zastupaju dva člana uprave društva ili jedan član uprave zajedno s prokuristom. Budući da je prodaja nekretnine kao i zamjena nekretnine, posao zastupanja društva, to znači da su navodno usmeni ugovor o prodaji koji bi se odvijao na terenu u Malinskoj, sa strane HT-a trebali zaključiti ili dva člana Uprave ili jedan član zajedno s prokuristom. Osim toga u članku 21. točka 12. Statuta društva HT propisano je da Nadzorni odbor daje suglasnost Upravi društva za svaku prodaju ili najam bilo koje imovine društva. Da bi navodni usmeni ugovor između Općine Malinska i HT-a bio valjan , potrebna je za takav ugovor suglasna odluka Uprave i nadzornog odbora društva HT d.d. Obzirom na navedeno tuženi nisu i ne mogu biti zakoniti posjednici prijepora što ih automatski čini i nepoštenim posjednicima. Budući da se pravo na posjed stječe ako posjednik ima valjani pravni temelj posjedovanja to posjednik koji je vrlo lako mogao saznati pod kojim uvjetima HT može raspolagati svojim nekretninama, nije pošten ako nije provjerio tko su osobe koje su navodno sklopile usmeni ugovor i imaju li one ovlaštenje za tako nešto. Ovo vrijedi samo pod pretpostavkom da je usmeni ugovor zaista i bio sklopljen. O tome nema nikakvog dokaza u spisu pa tužitelj prvenstveno osporava da je takav ugovor ikad sklopljen. Također, da bi jedinice lokalne samouprave mogle stjecati nekretnine i izvršiti isplatu za stečenu nekretninu, potrebno je da to bude predviđeno u proračunu jedinice lokalne samouprave jer u protivnom isplate i stjecanje nisu dopušteni te bi mogli imati i elemente kaznenog djela. Tužitelj ponavlja kako je nekretninu stekao postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige jer je istu stekao kao da na njoj ne postoje tuđa prava, tereti i ograničenja koja u tom trenutku nisu niti bila uknjižena niti je iz zemljišne knjige bilo vidljivo da je podnesen prijedlog za njihov upis.

8. U dokaznom postupku provedeni su slijedeći dokazi : očevid lica mjesta s vještakom geometrom, saslušani su svjedoci CN, FN i JN, saslušane su parnične stranke te je pročitana kompletna spisu priložena dokumentacija.

9. Ocjenom svih provedenih dokaza na temelju odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 , 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) sud utvrđuje tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim, a tužbene zahtjeva tuženih neosnovanima.

10. Najprije valja ukazati kako je tužitelj podneskom od 13. siječnja 2025. uskladio tužbeni zahtjev s nalazom vještaka , a drugotužena je osporila takav tužbeni zahtjev. Tako navodi da je tužitelj pod točkom I. presude zatražio solidarno ispunjenje obveze od strane tuženih pa predlaže da sud pozove tužitelja na ispravak tužbe pod prijetnjom odbacivanja tužbe ili povlačenja tužbe. Drugotužena navodi kako se ovdje radi o vlasničkoj tužbi, a solidarnost je izraz koji se koristi u obveznom pravu. Podneskom od 13. veljače 2025. tužitelj je ponovno ispravio tužbeni zahtjev , a drugotužena se tome protivi navodeći da se radi o preinaci tužbe budući da tužitelj podneskom od 13. siječnja 2025. traži solidarnu predaju prijepora u posjed dok podneskom od 13. veljače 2025. preinačuje zahtjev te traži predaju u posjed sukladno suvlasničkim dijelovima tuženih što znači da je tužba preinačena jer je velika razlika u pravu između suvlasništva i solidarnosti. Rješenjem suda od 3. rujna 2025. dopuštena je preinaka tužbe učinjena podneskom od 13 . veljače 2025. Preinaka je dopuštena jer sud to smatra svrsishodnim za konačno rješenje odnosa između stranaka.

11. Nije sporno da je tužitelj upisani vlasnik na k. č. [katastarska čestica]/G u cijelosti, a da su tuženi suvlasnici k. č. [katastarska čestica]/G k. o. [katastarska općina] te da su nekretnine u međi. Sporno je da li je tužitelj kupnjom nekretnine 2019. kupio cijelu k. č. [katastarska čestica]/G tj. i sporni dio iste ili su tuženi u međuvremenu , do kupoprodaje 2019. , postali vlasnici spornog dijela nekretnine pa imaju i pravo na posjed tog dijela.

12. Očevidom na licu mjesta utvrđeno je da se prijepor nalazi u Malinskoj, između kuće tuženih i objekta u kojem apartman ima tužitelj. Posjed tuženih je ograđen zidom koji je obrastao uređenim zelenim raslinjem te izgleda kao dio okućnice kuće tuženih. Vještak geometar sačinio je nalaz iz kojega se vidi položaj spornog dijela nekretnine , koji dio predstavlja dio k. č. [katastarska čestica]/G, površine od 154 m2. Na k. č. [katastarska čestica]/G osim spornog dijela nalazi se i dvorište kuće na adresi [adresa] te objekat HT-a ( fotografija na listu 36 spisa ). K. č. [katastarska čestica]/G predstavlja kuću i okućnicu tuženih. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz vještaka kao stručan i objektivan.

13. Tužitelj u stranačkom iskazu navodi da je nekretninu kupio na javnoj dražbi godine 2019. od prodavatelja HT-a. Iz ugovora o kupoprodaji proizlazi da je prodavatelj stvarni, jedini i isključivi zemljišnoknjižni vlasnik nekretnine te da na istoj ne postoji nikakvo pravo trećih osoba koje isključuje, umanjuje ili ograničava pravo vlasništva prodavatelja. Kupoprodaja je izvršena po načelu viđeno- kupljeno. Tužitelj je prije kupnje nekretninu razgledao te mu je od strane ovlaštene osobe prodavatelja ukazano na sporni dio nekretnine.

14. Tuženi u stranačkom iskazu navode kako su godine 2008. s Općinom Malinska zaključili sporazum. Naime, Općina je proširivala [adresa] pa su za te potrebe uzeli dio vrta kuće tuženih. Zauzvrat su tuženima predali sporni dio k. č. [katastarska čestica]/G i taj dio ogradili zidom od ostatka te nekretnine. Također, HT je na k. č. [katastarska čestica]/G, izvan posjeda tuženih , postavio centar za komunikaciju. Tuženi su se žalili zbog mogućeg zračenja te tražili da se taj ogradni zid povisi što je HT i učinio tj. povišen je ogradni zid. Tuženi dostavljaju tekst sporazuma iz siječnja 2008. ( list 31 spisa). Sudionici tog pravnog posla bili su Općina Malinska koju zastupa tadašnji načelnik FN s jedne strane te tužene NN i DN te njihov brat danas pokojni SN , čiji je nasljednik trećetuženi ZN. Taj sporazum nije potpisan od ni jedne strane , a sud nije saznao niti tko je pisao tekst tog sporazuma. Tužena NN kaže da sporazum nije potpisan jer se Općini žurilo s izvođenjem radova do sezone , građevinski strojevi su čekali da počnu s radovima, a oni – tuženi nisu forsirali s potpisivanjem jer da su imali u vidu interes zajednice. Tužena DN u stranačkom iskazu kaže da sporazum nije potpisan jer da Općina to nije prihvaćala, nije potpisivala . Tuženi ZN pridružio se navodima svoje tete tužene LNV.

15. Svjedok CN je suprug tužene LNV. Potvrdio je kako je uslijed proširenja Dubašljnske ulice Općina njihovoj parceli oduzela dio površine, a zauzvrat ponudila sporni dio s time da je Općina to trebala riješiti s HT-om. Svjedok kaže da je on bio u Zagrebu u HT-u u jednom navratu, a zbog traženja tuženih da se ogradni zid povisi zbog opasnosti od zračenja. HT je povisio ogradni zid .

16. Svjedok FN je u vrijeme pregovora između Općine i tuženih bio načelnik Općine ( načelnik u razdoblju od 1993. do 2013.g.) . Kaže da je bio dogovor da se oduzme dio vrta tuženih, a da Općina prepusti tuženima sporni dio k. č. [katastarska čestica]/G. Također Općina da će to riješiti s HT-om i u zamjenu za sporni dio HT-u ustupiti zemljište u Vantačićima radi postavljanja bazne stanice HT-a. Svjedok kaže kako sporazum iz 2008. nije potpisan jer je odmah realiziran, u to vrijeme Općina je ugovorila novu katastarsku izmjeru pa se to trebalo riješiti u tom postupku. Kaže kako je s HT-om zaključen ugovor o zamjeni zemljišta, a na upit da li je on kao načelnik Općine, potpisao taj ugovor odgovara : " riješeno je". Tvrdi da svi papiri oko toga moraju postojati u Općini.

17. Svjedok JN je u spornom razdoblju radio u Općini kao voditelj odjela za graditeljstvo. Bio je prisutan jednom sastanku u Općini kada je sudjelovao načelnik Općine , direktor HT-a iz Rijeke D i njihov odvjetnik , a vjerojatno i geometar. Govora je bilo o postavljanju bazne stanice HT-a u Vantačićima. Svjedok ima saznanja i o dogovorima s tuženima oko proširenja ceste i zamjene za sporno zemljište. Svjedok nije osobno sudjelovao u radnjama oko ugovora između Općine i HT-a. Ne zna da li postoji kakav pisani trag između terena u Vantačićima i ovdje spornog zemljišta.

18. Iz isprava u spisu i to ugovora o kupoprodaji koji je zaključen između tužitelja i HT-a proizlazi da je tužitelj 12. lipnja 2019. kupio k. č. [katastarska čestica]/G po načelu viđeno-kupljeno. Prodavatelj jamči da je stvarni, jedini i isključivi zemljišnoknjižni vlasnik k. č. [katastarska čestica]/G te da na istoj ne postoji nikakvo pravo trećih osoba. Iz sporazuma od siječnja 2008. proizlazi da su tuženi i Općina sklopili sporazum koji sadrži usmene dogovorene uvjete na sastanku tuženih i načelnika Općine dana 13. siječnja 2008. u 15,00 sati na adresi [adresa]. U sporazumu se navodi proširenje ulice, činjenica da tuženi daju Općini predmetno zemljište, uz uvjet dobivanja odgovarajućeg zamjenskog zemljišta na k.,č. 402 po čitavoj međi u širini od 4 metra. Općina se obvezala o svom trošku izvršiti parcelaciju novog stanja kojom će se zamjensko zemljište pripojiti k. č. [katastarska čestica]/G. Također Općina će izgraditi novi zid na međi itd. Taj sporazum nije potpisan niti od jedne strane. U spisu je sadržaj elektroničke pošte između punomoćnika tužitelja i ovlaštene osobe HT-a od **.**.2021. MN kao ovlaštena osoba navodi kako HT nije u posjedu niti ima ikakva saznanja vezano za potpisanu dokumentaciju npr. ugovor , sporazum i sl., između HT-a i Općine Malinska prema kojemu je Općina mogla raspolagati , dodijeliti ili darovati predmetnu nekretninu trećoj osobi.

19. Analizom provedenih dokaza sud utvrđuje da je tužitelj nekretninu kupio od HT-a, znajući da su u posjedu dijela nekretnine treće osobe – tuženi. Od strane ovlaštene osobe prodavatelja rečeno mu je da će on to sam morati rješavati s tuženima. Prodavatelj mu je jamčio da na spornoj nekretnini ne postoje nikakva prava trećih osoba te da je HT stvarni vlasnik nekretnine. Tuženi su Općini ustupili dio svog vrta radi proširenja ceste, a Općina im je zauzvrat ustupila dio tuđe parcele, danas tužiteljeve te na istoj izgradila ogradni zid. Tuženi su tako od 2008. godine u posjedu spornog dijela nekretnine. Međutim, sporazum između tuženih i općine nikad nije potpisan, a izjava tadašnjeg načelnika Općine, saslušanog svjedoka FN, da sporazum nije potpisan jer da je odmah realiziran, sudu nije uvjerljiva niti prihvatljiva. Ako je sve bilo riješeno na legalan način, nije mogao postojati razlog da se takav sporazum ne potpiše. Tuženi kažu da je sporazum realiziran te da su oni od 2008. u kvalificiranom posjedu prijepora. Te tvrdnje sudu nisu prihvatljive. Sud je stajališta da su o takvim pravnim poslovima trebale biti sastavljene valjane isprave. Međutim, tuženi nisu dostavili niti potpisani sporazum o dogovoru s Općinom niti ispravu iz koje bi proizlazilo da je Općina u zamjenu za sporni dio HT-u ustupila zemljište u Vantačićima. Tuženi nisu dostavili, ali nisu niti sudu predložili da zatraži dokumentaciju koja bi potvrdila postojanje dogovora tj. koja bi potvrdila njihove tvrdnje. Svjedok JN koji je u to vrijeme bio voditelj odjela za graditeljstvo, na upit kako komentira to što HT osporava bilo kakav dogovor s Općinom , odgovara da ako dogovora nije bilo da nije jasno kako je HT dobio teren u Vantačićima. Iskaz ovog svjedoka valja motriti u svjetlu činjenice da je on sudjelovao na svega jednom sastanku vezano za ovu problematiku i da je sve poslove oko toga i navodne dogovore, ustvari vodio načelnik Općine.

20. Iz navedenog proizlazi da je Općina u korist tuženih raspolagala tuđom nekretninom, nekretninom u vlasništvu HT-a. Općina nije ispunila sporazum u cijelosti jer nije izvršila parcelaciju spornog dijela zemljišta. Svjedok FN izjavio je da je to zbog toga što se očekivalo da će se to riješiti u postupku nove izmjere.

21. U odnosu na novu katastarsku izmjeru na tom području , prema saznanju parničnog suda, nova zemljišta knjiga još nije stupila na snagu, a ne zna se niti kada će to biti što je sve evidentirano na zapisniku od 25. studenog 2025. Dakle, na snazi je zemljišna knjiga za k. o. [katastarska općina] kao i važeći katastarski plan za tu katastarsku općinu odnosno nova zemljišna knjiga i novi katastarski plan još nisu stupili na snagu.Sud je odbio dokazni prijedlog za saslušanje svjedoka MN, zaposlenika HT-a jer taj dokaz smatra suvišnim pokraj činjenice da iz pismene korespondencije između istoga i punomoćnika tužitelja, jasno proizlazi da za sporni dio nekretnine nije postignut nikakav dogovor niti sklopljen kakav pravni posao između Općine i HT-a. Sud je također na ročištu na kojem je glavna rasprava zaključena, utvrdio da se daljnji dokazi neće provoditi što se odnosi i na prijedlog tužitelja da tuženi dostave proračun Općine iz kojeg bi bilo vidljivo da je došlo do isplate kupoprodajne cijene HT-u odnosno da sud službenim putem zatraži proračun za godinu kada je kupnja navodno izvršena. Ovaj je dokazni prijedlog također suvišan pokraj činjenice da tuženi niti ne tvrde da je Općina kupila sporni dio od HT-a već da je to riješila zamjenom za zemljište u Vantačićima.

22. Odredbom čl. 162. ZV-a propisano je da vlasnik, da bi u postupku pred sudom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu. Prema odredbi čl. 163. st. 1. ZV-a, posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ga ovlašćuje na posjedovanje te stvari- pravo na posjed.

23. U ovom slučaju tužitelj je zemljišnoknjižni vlasnik, a tuženi su u posjedu spornog dijela te nekretnine.

24. Tuženi ističu prigovor prava na posjed. Tvrde da su vlasništvo spornog dijela stekli dosjelošću i to kvalificiranim posjedom od 13. siječnja 2008. do lipnja 2016. kada je tužitelj kupio nekretninu budući da je to razdoblje nešto više od deset godina. Stoga su oni sukladno odredbi čl. 159. st. 2. ZV-a postali vlasnici. Sud je međutim stajališta da tuženi nisu bili pošteni /savjesni posjednici. Znali su da Općina s kojom su navodno postigli dogovor nije im izdala ispravu tj. potpisala sporazum na koji se pozivaju. Tužena DN je izjavila da Općina to nije prihvaćala , nije potpisivala iz njoj nepoznatih razloga iz čega bi proizlazilo da se radilo o procesu koji je trajao neko vrijeme, a do potpisa nije došlo. Dakle, iz navedenog proizlazi da tuženi ne mogu tvrditi da su bili pošteni. S druge strane, Općina provodi u djelo dogovor koji nigdje ne potpisuje kako s tuženima tako navodno i s HT-om.

25. Obzirom na navedeno sud utvrđuje da prigovor prava na posjed nije osnovan. Vlasništvo se dosjelošću ne može steći bez obzira na broj godina posjedovanja nekretnine , ukoliko posjed nije pošten. Sud je stajališta da posjed tuženih nije bio pošten. Stoga je njihov prigovor prava na posjed neosnovan. Također je neosnovan i peremptorni prigovor tuženih koji negira vlasništvo tužitelja na prijeporu.

26. Obzirom na sve navedeno, sud utvrđuje da je tužitelj dokazao ispunjenje pretpostavki iz članka 162. ZV-a radi čega je odlučeno kao pod točkom I. presude.

27. U odnosu na tužbeni zahtjev tužene NN sud utvrđuje da nije osnovan jer nije dokazala da bi stekla pravo vlasništva tj. suvlasništva na prijeporu pa da bi imala pravo na upis vlasništva.

U odnosu na tuženu DN valja navesti kako je punomoćnik tužene postavio tužbeni zahtjev koji nije sasvim određen ( list 73 spisa ). U nastavku postupka tužena je otkazala punomoć odvjetniku i zastupala se sama. Tužbeni zahtjev tužene dakle nije sasvim određen, ali sud smatra da je odrediv i da bi u slučaju prihvaćanja i pravomoćnosti istog bio provediv. No, kako je neosnovan tužbeni zahtjev tužene NN tako je neosnovan i tužbeni zahtjev tužene DN iz istih razloga. Radi navedenog odlučeno je kao pod točkama II. I III. presude ( čl. 221. a. ZPP-a).

28. O troškovima je odlučeno na temelju odredbi čl. 154. i 155. ZPP-a, a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( dalje : OT). Tužitelj je uspio u parnici pa su mu priznati slijedeći troškovi: za sastav tužbe 200 eura prema tbr. 7.t.1., za sastav podneska od 27. 01. 2023., 200 eura prema tbr. 8.t.1., za ročišta 10. 04. 2024. i 12. 06. 2024. za svako po 200 eura prema tbr. 9.t.1., za podneske od 13. 01. 2025., 13. 02. 2025. i 28. 02. 2025. za svaki pod 50 eura prema tbr. 8.t.4., za ročišta 19. 03. 2025., 3. 09. 2025. i 25. 11. 2025. za svako po 200 eura prema tbr. 9.t.1., a na te iznose priznat je i PDV od 25 %. Tužitelju nije priznat sastav podneska od 31. 05. 2023. jer nije bio kao takav nužan za vođenje parnice niti izbivanje punomoćnika izvan sjedišta pisarnice jer se stranci ne može priznati veći trošak za zastupanje po punomoćniku koji ima sjedište ureda izvan mjesta sjedišta suda od troška koji se priznaje punomoćniku odvjetniku koji ima sjedište u mjestu sjedišta suda. Tužitelju je priznat trošak sudskih pristojbi na tužbu 26,54 eura prema Tar. br. 1., t. 1. i na presudu 53,09 eura prema tar. br. 2.t.1. Tarife sudskih pristojbi. Priznat je i trošak vještačenja u iznosu od 220 eura. Stoga je ukupno priznat trošak u iznosu od 2.237,13 eura o čemu je odlučeno u točki IV. izreke.

29. Tuženi nisu uspjeli u sporu pa je odbijen njihov zahtjev za naknadu troška kao neosnovan u točki V. presude.

U Krku 19. prosinca 2025.

Sutkinja:

Davorka Podnar

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda , u roku od 15 dana od dana primitka otpravka ove presude, a o žalbi odlučuje Županijski sud.