Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Posl.br.P-1979/2022

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    Gundulićeva br.27

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu po sucu tog suda Ljiljana Mustapić u pravnoj stvari tužitelja DG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Vlaho Duplančić, odvjetnik u Splitu protiv tuženika IG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Zoran Skelin odvjetnik u Trogiru, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 11. studeni 2025.g., presudom donesenom i objavljenom 19. prosinca 2025 g.,

    p r e s u d i o  j e

    I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

    "1.Razvrgava se suvlasnička zajednica civilnom diobom na zajedničkoj nekretnini stranaka i to na:

    2.Suvlasnički dio: 21/144 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) dijela čest. zem. [katastarska čestica] povezano s pravom vlasništva posebnog dijela stambenog prostora STAN S1 samo-stalna uporabna cjelina, u naravi stan smješten na etaži prizemlja zgrade (zapad), sastoji se od hodnika, kuhinje s blagovaonicom, dnevnog boravka, dvije spavaće sobe i kupaonice (ukupne neto površine 57,77 m2) sa sporednim dijelovima-terasom (ukupne neto površine 19,27 m2) te pripadajućim vrtom (ukupne neto površine 73,25 m2) spremištem (ukupne neto površine 2,90 m2) i parking mjestima oznake P1 i P2 ukupne neto površine 28,00 m2), a sve položeno u zgradi sagrađenoj na kat. čest. [katastarska čestica], dvorište, zgrada, mješovite uporabe, ukupne površine 628 m2, Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], sve anagrafske oznake [adresa] tako da se navedena (nekretnina) stan proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, te da se dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim udjelima stranaka tužiteljici ½ iznosa i tuženika 1/2 iznosa dobivenog prodajom)."

    r i j e š i o  j e

    I Ne dopušta se preinaka tužbe u odnosu na DGP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

    II Dužan je tužitelj u roku 15 dana naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 600,00 Eura.

    Obrazloženje

    1.Tužitelj je podnio ovom sudu tužbu protiv tuženika radi razvrgnuća suvlasničke zajednice kao u izreci. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž-782/2022 od22.03.2022.g. odbijena je žalba i dopuna žalbe predlagateljice, ovdje tužiteljice radi razvrgnuća suvlasničke zajednice u izvanparničnom postupku, te je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu pod R1-394/21 od 20.01.2022.g. kojim su stranke upućene da sporna pitanja riješe u parnici.

    2.Stranke su suvlasnici za ½ na nekretnini koja je u zemljišnoj knjizi označena kao:Suvlasnički dio 21/144 Etažno vlasništvo (E-1) dijela čest. zem. [katastarska čestica] povezano s pravom vlasništva posebnog dijela stambenog prostora STAN S1 samostalna uporabna cjelina, u naravi stan smješten na etaži prizemlja zgrade (zapad), sastoji se od hodnika, kuhinje s blagavaonicom, dnevnog boravka, dvije spavaće sobe i kupaonice (ukupne neto površine 51,77m2) sa sporednim dijelovima

    – terasom (ukupne neto površine 19,27 m2) te pripadajućim vrtom (ukupne neto površine 73,25 m2) spremištem (ukupne neto površine 2,90 m2) i parking mjestima oznake P1 i P2 (ukupne neto površine 28,00 m2), a sve položeno u zgradi sagrađenoj na kat. čest. [katastarska čestica], dvorište, zgrada, mješovite upotrebe, ukupne površine 628 m2, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina].

    3.Navedeni stan je položen na adresi [adresa]. Također se navodi da su stranke bivši supružnici, te da je postupak za razvod braka pokrenuo tuženik i to svojom tužbom od 28. svibnja 2020.g.Tužiteljica se protivila razvodu braka, no Općinski sud u Splitu je ipak donio presudu kojom je razveo brak između stranaka, a koja presuda je postala pravomoćna danom 20.09.2021. Tužiteljica je na miran način pokušala razvrgnuti suvlasničku zajednicu između stranaka na gore opisanom predmetnom stanu (nekretnini), no tuženik se usprotivio zahtjevu, navodeći da su stranke u trenutku kupnje predmetnog stana bili bračni drugovi, te da je ista nekretnina kupljena njegovim sredstvima, pa je Sud uputio stranke da sporna pitanja riješe u parnici.

    4.Tijekom postupka koji se vodio pred Općinskom sudom u Splitu pod R1- 394/2021 tuženik navodi da je predmetni stan kupljen od njegove osobne imovine i to baš od novca od prodaje kuće u [adresa], udijeli u zemljišnoj knjizi nisu jednaki, te da ne odgovaraju stvarnom stanju. Za navedeno tuženik do danas nije pružio nikakav dokaz, niti odgovarajuću dokumentaciju kojim bi potvrdio svoje navode, također tuženik negira i zanemaruje postojeće zemljišnoknjižno stanje.

    5.Tužiteljica, ističe odredbu čl.122 st.1 Zakona o zemljišnim knjigama koja istinito i potpuno odražava pravno stanje nekretnine, te navodi da onaj tko je postupao u dobroj vjeri s upisom u zemljišnu knjigu, prije svega uživa glede toga stjecanja zaštitu prema odredbama tog Zakona. Iz navedene zakonske odredbe može se jasno utvrditi da su stranke u zemljišnoj knjizi upisane za jednake suvlasničke dijelove i to svaki za ½, pa stoga tvrdnje tuženika tijekom izvanparničnog postupka nemaju ni pravnu, a niti matematičku osnovu, a sve budući da tuženik negira postojeće stanje zemljišne knjige koja predstavlja temelj za stjecanje prava vlasništva na nekretnini, te koja osigurava osnovu, a sve budući da tuženik negira postojeće stanje zemljišne knjige koja predstavlja temelj za stjecanja prava vlasništva na nekretnini, te koja osigurava sigurnost pravnog prometa nekretnina na tržištu. Uz već istaknuto tužiteljica navodi da nekretnina, odnosno stan ukupne neto površine od 51,77 m2, nije podesan za fizičku diobu, niti se kao takav može geometrijski dijeliti. No, i u slučaju kada bi predmetnu nekretninu (stan) bilo moguće geometrijski podijeliti (parcelacijom) na dva dijela koja bi površinom odgovarala veličini suvlasničkih dijelova suvlasnika, ni takav način diobe.

    6.Sud neće uvažiti, ukoliko se njime zbog veličine i oblika u bitnoj mjeri umanjuje vrijednost novoformiranih čestica. Stoga, sukladno odredbi čl.47.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima tužiteljica navodi da je istim propisano da svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice, ukoliko je ono dopušteno i moguće te da to pravo ne zastarijeva. Također, sukladno odredbi čl.50 st.4 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima jasno je propisano da ukoliko dioba iz st.2. ovog članka Zakona nije moguća, na način da se nekretnina dijeli geometrijski, a da se znatno ne umanji vrijednost nekretnine. Sud će odlučiti da se ista proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, te da se iznos podijeli suvlasnicima razmjerno njihovom suvlasničkim dijelovima. Stoga predlaže donošenje presude kao u izreci.

    7.U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Tuženik ističe da je iz povijesnog prikaza izvatka iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica] upisane ZU 5435 k. o [katastarska općina] vidljivo da je dana 07.02.2022.g. zaprimljena pod posl.br.Z-4518/2022 uknjižba prava vlasništva na temelju Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, 25.11.2021. u korist IG, a tužiteljica predmetnu tužbu podnijela dana 23. svibnja 2022. g. Slijedom naprijed navedenoga, ističe se prigovor nedostatka pasivne legitimacije na strani tuženika. Radi naprijed navedenog, predlaže se odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, te obvezati tužitelja na naknadu parničnog troška tuženiku.

    8.Podneskom od dana 22. siječnja 2025 g. tužitelj je preinačio tužbu i kao tuženika u ovoj parnici označio BG koja nije dala pristanak za subjektivnu preinaku tužbe. Pozivom na odredbu čl.192 st.2 ZPP-a sud je riješio kao izreci.

    9.Tužiteljica navodi tuženik FG je predmetnu nekretninu prenio na svoju kćerku IG tijekom ovog postupka, pa je stoga tužiteljica sada ustala protiv novo označene zemljišnoknjižne suvlasnice IG koja se u međuvremenu uknjižila na predmetne nekretnine. Tužiteljica navodi da je dana 28. travnja 2025 g. ovom sudu podnijela tužbu protiv IG, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini koja je predmet ovog postupka, a koja tužba je kod Općinskog suda u Splitu vodi pod br. P-1733/2025.

    10.Tijekom postupka sud je u dokazne svrhe pregledao cjelokupnu pisanu dokumentaciju koja prileži spisu.

    11.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

    12.Predmet spora je zahtjev tužitelja da se razvrgne suvlasnička zajednica koja postoji između tužitelja i tuženika na nekretnini na nekretnini pobliže opisanoj kao u izreci.

    13.Odredbom čl.48 st.1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96 ., dalje ZV) propisano je suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak djelomično i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava.

    14.Pravo na razvrgnuće suvlasnik može ostvarivati u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće) ili putem suda (sudsko razvrgnuće) ako nije što drugo zakonom određeno (čl.48 st.2 ZV-a).

    15.Prema odredbi čl.50 st.1 ZV-a kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona.

    16.Prema odredbi čl.114 st.1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN91/96 dalje ZV) vlasništvo se stječe na temelju pravnog posla, odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

    17.U smislu odredbe čl.115 ZV vlasništvo se može steći na temelju valjanog pravnog posla kojem je cilj stjecanje vlasništva.

    18.Prema odredbi čl.119 st.1 ZV određeno je da se vlasništvo nekretnine stječe zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika usmjereno na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja ako zakonom nije određeno drugačije.

    19.Prema čl.120 st.1. ZV određeno je da se vlasništvo nekretnine stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu.

    20.Kod neprijeporne činjenice kako tuženik nije suvlasnik utužene nekretnine tijekom postupka suvlasnički dio darovao je kćerci IG koja se uknjižila na ½ predmetne nekretnine, dakle predmetnu nekretninu prenio na drugu osobu tuženik nije pasivno legitimiran u predmetnoj pravnoj stvari.

    21.Prema odredbi čl.195 st.1 ZPP-a ako koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o kojem teče parnica to ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši. Međutim otuđenje stvari o kojoj teče parnica iako u procesno pravnom smislu ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši od utjecaja je u materijalno pravnom smislu na donošenje meritorne odluke o predmetu spora odnosno postavljenom tužbenom zahtjevu.

    22.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154 st.1 ZPP-a pa je tuženiku priznat trošak sastava tužbe, podneska i zastupanja na jednom ročištu po 100 bodova uvećano za vrijednost boda ukupno 600,00 Eura.

    U Splitu, 19. prosinac 2025 g.

    S U D A C

    LJILJANA MUSTAPIĆ

    PRAVNA POUKA: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu na Županijski sud putem ovog suda u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste, u tri primjerka. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

    DNA:

    - punomoćniku tužitelja,

    - punomoćniku tuženika,

    - u spis,

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.