REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-907/2024-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Martini Sučević, u pravnoj stvari tužiteljice CU, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Marija Jukić Jurišić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., sa sjedištem u [adresa], OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 11. prosinca 2025., u prisutnosti odvjetničke vježbenice C Jurine u zamjenu za punomoćnicu tužiteljice Mariju Jukić Jurišić, 19. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. isplatiti tužiteljici CU na ime naknade neimovinske i imovinske štete iznos od 510,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 5. travnja 2024. pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranju d.d. isplatiti tužiteljici CU zatezne kamate koje na iznos od 630,00 eura teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 5. travnja 2024. do dana isplate 3. svibnja 2024. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. naknaditi tužiteljici CU troškove parničnog postupka u iznosu od 1.065,63 eura sa zateznim kamatama koje teku od 19. prosinca 2025. pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužiteljice CU za naknadu daljnjih troškova parničnog postupka u iznosu od 796,97 eura, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 7.1.2023. zadobila ozljedu na radu za vrijeme radnog vremena kao zaposlenica Kraš prehrambene industrije d.d. prilikom izvažanja kante s papirom iz pogona u hodniku koji povezuje pogone, a služi za manipulaciju i prijevoz paletnih i drugih tereta sredstvima unutarnjeg transporta. Navodi da je krenula hodnikom prema mjestu gdje je odložen spremnik za papir kada je nagazila na djelomično onečišćen dio hodnika (razasuti kristalići šećera) uslijed čega joj je noga proklizala, a ona izgubila ravnotežu i pala. Navodi da poslodavac odgovara po načelu objektivne odgovornosti, a nisu ispunjeni uvjeti za oslobođenje od te odgovornosti. Nadalje navodi da je tužiteljica podnijela tuženiku odštetni zahtjev 5.4.2024. te joj je tuženik 3.5.2024. na ime naknade štete isplatio iznos od 630,00 eura koji iznos tužiteljica ne smatra pravičnom novčanom naknadnom. Tužiteljica se nakon ozljede javila u Hitnu kiruršku ambulantu Kliničke bolnice Dubrava gdje su joj dijagnosticirali ozljedu: Contusio digiti III manus dex. Navodi da joj je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje jer se prilikom pada dočekala na desnu ruku i zadobila ozljedu ruke uslijed čega je trpila intenzivne bolove i strah. Tužiteljici je ruka otekla i bila bolna u području trećeg prsta desne ruke te joj je nakon RTG snimanja desne šake propisano mirovanje, držanje ruke na povišenom, stavljanje hladnih obloga lokalno više puta dnevno i uzimanje analgetika. Tijekom liječenja je bila na bolovanju te joj je bila potrebna tuđa pomoć za obavljanje svakodnevnih poslova. Traži da sud naloži tuženiku isplatiti tužiteljici s osnove naknade neimovinske štete iznos od 1.900,00 eura kao i iznos od 130,00 eura s osnove imovinske štete, umanjeno za plaćenih 630,00 eura, dakle ukupno 1.400,00 eura te da naloži tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo ne osporava da je tužiteljica bila zaposlena kod poslodavca Kraš prehrambena industrija d.d. koji je kod tuženika imao sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti broj: 078700103880. Potvrđuje da je tužiteljici s osnove štetnog događaja isplatio iznos od 630,00 eura te navodi da je tom isplatom podmirio svoju obvezu naknade štete prema tužiteljici. Ujedno osporava i tijek zateznih kamata. Predlaže da sud prvog stupnja odbije tužbeni zahtjev te naloži tužiteljici naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka.

3. Tužiteljica je podneskom od 11.8.2025. postavila konačni tužbeni zahtjev na način da traži da sud naloži tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 510,00 eura s osnove naknade neimovinske i imovinske štete sa zateznim kamatama od 5.4.2024., kao i isplatu zateznih kamata na iznos od 630,00 eura koje teku od 5.4.2024. do 3.5.2024. uz naknadu troškova parničnog postupka.

4. Tuženik se djelomičnom povlačenju tužbe nije protivio, stoga se u smislu odredbe čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 12/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 144/22., i 155/23. u daljnjem tekstu: ZPP) smatra da je na isto pristao.

5. U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u svu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis, zatim proveo je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku ortopedu i traumatologu prof. dr. sc. Božidaru Šebečiću. Sud nije proveo financijsko vještačenje na okolnost iscrpljenog agregatnog limita budući da isto nije bilo potrebno za presuđenje u konkretnoj pravnoj stvari jer je relevantne činjenice na okolnost tog prigovora utvrdio na temelju dokumentacije koju je tuženik dostavio u spis predmeta i to Analitike šteta imovinske odgovornosti.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete s osnove pružene tuđe pomoći i njege zbog štetnog događaja koji se dogodio 7.12.2023. kao i zahtjev za isplatu zateznih kamata na ranije podmireni iznos štete iz istog štetnog događaja.

7. Među strankama nije sporno:

- nastanak štetnog događaja,

- pasivna legitimacija tuženika,

- odgovornost tuženika,

- da je tužiteljici priznata ozljeda na radu 23.2.2024. od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zbog predmetnog štetnog događaja,

- da je tuženik isplatio nesporan dio štete u iznosu od 630,00 eura dana 3.5.2024.,

- da su pomoć i njegu tužiteljici pružali ukućani, a što je učinjeno nespornim u podnesku od 2.12.2025.

8. Sporno je ima li na osnovu potraživanja utjecaj navod tuženika da je iscrpljen agregatni limit po predmetnoj polici broj [broj police] te visina potraživanja tužiteljice kao i tijek zateznih kamata na zatraženi iznos imovinske i neimovinske štete.

9. Uvidom u Policu osiguranja broj [broj police osiguranja] (list 32 spisa) ovaj sud je utvrdio da iznos osiguranja po osiguranom slučaju za odgovornost prema djelatnicima iznosi 15.926,74 eura, a agregatni limit Ugovora za odgovornost prema djelatnicima 79.633,69 eura.

10. Iz analitike šteta imovinske odgovornosti odnosno popisa isplaćenih šteta (list 35-38 spisa) koje je tuženik dostavio u spis ovaj sud je utvrdio da je po predmetnoj polici tuženik izvršio plaćanje 18.7.2024. u iznosu od 630,00 eura, 22.7.2024. u iznosu od 990,00 eura, 30.7.2024. u iznosu od 2.420,00 eura, 2.9.2024. u iznosu od 830,00 eura, 21.10.2024. u iznosu od 637,00 eura, 23.10.2024. u iznosu od 380,00 eura, 12.11.2024. u iznosu od 9.500,00 eura te 8.1.2025. u iznosu od 1.660,00 eura, odnosno ukupan iznos od 17.047,00 eura.

11. Taj iznos od 17.047,00 eura tuženik je isplatio drugim oštećenicima u razdoblju nakon što je tužiteljica podnijela tužbu u konkretnoj pravnoj stvari (podnesena 5.7.2024.), dakle u trenutku kada je tužiteljica tuženiku također već prethodno dostavila odštetni zahtjev (5.4.2024.).

12. Sukladno odredbi čl. 964. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, u daljnjem: ZOO) u slučaju osiguranja od odgovornosti osiguratelj odgovara za štetu nastalu osiguranim slučajem samo ako treća oštećena osoba zahtjeva njezinu naknadu. U konkretnom pravnoj stvari osigurani slučaj se dogodio te je tužiteljica kao oštećena osoba zahtijevala naknadu štete. Agregatni limit predstavlja gornju granicu obveze osiguratelja za sve osigurane slučajeve ostvarene unutar jedne godine. U slučaju štete osiguratelj je u obvezi isplatiti naknadu ako se osigurani rizik ostvario za vrijeme trajanja osiguranja, a to se u konkretnom slučaju i dogodilo.

13. Da bi se tuženik mogao opravdano pozivati na ispunjenje agregatnog limita, trebao je i morao nakon zaprimljene tužbe rezervirati utužena novčana sredstva za naknadu štete, u smislu čl. 106. Zakona o osiguranju ("Narodne novine" br. 30/15., 112/18., 63/20., 133/20., 151/22., 152/24.) i čl. 6. Pravilnika o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva prema računovodstvenim propisima ("Narodne novine" br. 72/19., 151/22., 155/22.). Tuženik je nakon primitka tužbe u ovoj pravnoj stvari nastavio isplaćivati novčana sredstava oštećenicima koji su kasnije u odnosu na tužiteljicu prijavili štetu, te sada nakon toga tvrdi da više nema obvezu naknade štete prema tužiteljici.

14. Slijedom svega navedenog prigovor iscrpljenosti agregatnog limita nije osnovan jer je tuženik prilikom navedenih isplata propustio uzeti u obzir i predmetno potraživanje tužiteljice za čije postojanje je imao saznanja prije izvršenih isplata drugim oštećenicima. Takvo pravno shvaćanje izraženo je i u presudi Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž R-108/2025 od 24. rujna 2025.

15. Na okolnost visine tužbenog zahtjeva provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku ortopedu i traumatologu prof. dr. sc. Božidaru Šebečiću iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da je tužiteljica uslijed štetnog događaja zadobila ozljedu: natučenje trećeg prsta desne šake.

16. Nadalje, vještak je naveo da kod tužiteljice nisu zaostale trajne posljedice. U pogledu straha, pretrpjela je primarni strah koji je bio kratkotrajan i intenzivan. Sekundarni strah trajao je srednjeg intenziteta 3 dana i manjeg kroz 8 dana. Fizička bol jakog intenziteta trajala je 1 dan, srednjeg intenziteta 4 dana, te manjeg intenziteta još 10 dana. Tuđu pomoć i njegu trebala je po 2 sata dnevno kroz 5 dana.

17. Stranke nisu imale prigovore na nalaz i mišljenje vještaka.

18. Ovaj sud je nalaz i mišljenje vještaka prof. dr. sc. Božidara Šebečića u cijelosti ocijenio vjerodostojnim jer je dan stručno, razumljivo i objektivno.

19. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da je tužiteljici uslijed štetnog događaja, povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u vezi čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, dalje: ZOO)). Po mišljenju ovog suda, utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl. 1100. st. 1. ZOO). U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane (isprepletene) oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužiteljica navela u tužbi i koje je utvrdio vještak i to fizičke boli i strah. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

20. Uzimajući u obzir zadobivene ozljede u štetnom događaju, trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, sud je utvrdio da tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku štetu u iznosu od 1.100,00 eura, a koji iznosi se odnose na kvalifikatorne okolnosti - 600,00 eura joj pripada zbog pretrpljenih bolova te 500,00 eura za pretrpljeni strah.

21. Sud je u odmjeravanju visine neimovinske naknade štete vodio računa o svim okolnostima slučaja, ali i o značenju povrijeđenog dobra i cilju kome služi naknada, kao i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom prirodom i društvenom svrhom, pa je s obzirom na težinu i vrstu povrede i svih drugih okolnosti slučaja, zaključio da taj iznos predstavlja primjereno zadovoljenje u smislu navedenog propisa. Pri tome je uzeo u obzir pravno shvaćanje zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2020. prema kojem su iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade za neimovinsku štetu povećani za 50%, a koje se primjenjuje od dana njegovog prihvaćanja (15. lipnja 2020.) i koje obvezuje ovaj sud sukladno odredbi čl. 40. st. 2. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj: 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19 i 130/20), kao i visok stupanj inflacije u razdoblju od lipnja 2020. do prosinca 2025.

22. Nadalje, ovaj sud ističe i to da Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda Republike Hrvatske ne predstavljaju matematičku formulu, koja pukim automatizmom služi za utvrđivanje i izračunavanje pravične novčane naknade te prilikom određivanja naknade štete treba uzeti u obzir sve okolnosti slučaja. Osim toga, za istaknuti je da su Orijentacijski kriteriji posljednji put mijenjani u lipnju 2020. (Su-IV-47/2020-5) kada su povišeni za 50%, uz obrazloženje Vrhovnog suda da su za izmjenu korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom promjena potrošačkih cijena u odnosu na početnu 2002. pa je stoga valjalo uzeti u obzir i stopu inflacije koja je slijedila nakon 2020. i prethodila donošenju ove odluke u prosincu 2025. Takvo pravno shvaćanje izrazio je Županijsku sud u Zagrebu u odluci poslovni broj Gž R-481/2025-2 od 9.9.2025.

23. Na temelju odredbe čl. 1095. st. 1. i čl. 1089. st. 2. ZOO tužiteljici za 10 sati nestručne tuđe pomoći pripada zatraženi iznos od 40,00 eura. O cijeni sata tuđe pomoći sud je odlučio prema slobodnoj ocjeni sukladno odredbi čl. 223. ZPP u zatraženom iznosu od 4,00 eura po satu jer je to cijena sata koja sasvim sigurno ne prelazi neto cijenu sata tuđe nestručne pomoći u Zagrebu, mjestu prebivališta tužiteljice.

24. Prema tome, uzimajući u obzir da je ovaj sud utvrdio da tužiteljici pripada iznos od 1.100,00 eura s osnove neimovinske štete te iznos od 40,00 eura s osnove imovinske štete, tužiteljici pripada ukupan iznos od 1.140,00 eura, a koji iznos je potrebno umanjiti za nesporno plaćeni iznos od 630,00 eura, pa stoga tužiteljici konačno pripada iznos od 510,00 eura.

25. Sukladno odredbi čl. 29. st. 1. ZOO tužiteljica ostvaruje pravo na zatezne kamate, koje temeljem čl. 1103. ZOO na neimovinsku štetu teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. S obzirom da je tužiteljica podnijela zahtjev za mirno rješenje spora 5.4.2024., kamate na dosuđeni iznos teku od navedenog dana.

26. U pogledu zateznih kamata za iznos imovinske štete valja primijeniti odredbu čl. 1086. ZOO kojom je propisano da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. Budući da je tužiteljici tuđa pomoć i njega pružana nakon štetnog događaja od 7.12.2023., a bila joj je potrebna u trajanju od 5 dana, ovaj sud je utvrdio da je 5.4.2024. (od dana podnošenja odštetnog zahtjeva od kojeg dana traži zatezne kamate) ta tražbina tužiteljice nedvojbeno dospjela, pa tužiteljici pripadaju zatezne kamate na tu imovinsku štetu kako je zatražila u tužbi.

27. Slijedom svega navedenog, valjalo je odlučiti kao pod toč. I. izreke ove presude.

28. U pogledu zahtjeva tužitelja za isplatu zateznih kamata koje na iznos od 630,00 eura teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 5.4.2024. do dana isplate 3.5.2024. je osnovan. Naime, tuženik nije ni osporio, a zatim, niti dokazao da je zatezne kamate na taj nesporni iznos platio, a pod toč. 25. i toč. 26. ove presude su obrazloženi razlozi radi kojih tužitelju pripadaju zatezne kamate na neimovinsku i imovinsku štetu.

29. Slijedom svega navedenog, valjalo je odlučiti kao pod toč. II. izreke ove presude.

30. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. st. 1., čl. 155. st. 1. ZPP, te odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23, u daljnjem tekstu: Tarifa).

31. Tužiteljici je na temelju konačno postavljenog tužbenog zahtjeva u visini od 510,00 eura priznat trošak sastava prijedloga za mirno rješenje spora od 5.4.2024.. u iznosu od 100,00 eura uz pripadajući PDV na temelju Tbr. 32.1. Tarife, sastava tužbe u iznosu od 100,00 eura uz pripadajući PDV na temelju Tbr. 7.1. Tarife sastav dva obrazložena podneska od 27.5.2024. i 2.9.2025. svaki u iznosu od 100,00 eura uz pripadajući PDV na temelju Tbr. 8.1. Tarife, zatim sastav podneska od 6.5.2024. u iznosu od 12,50 eura uz pripadajući PDV na temelju Tbr. 8.4. Tarife, te zastupanje na ročištima od 29.4.2025. i 11.12.2025., svako u iznosu od 100,00 eura uz pripadajući PDV na temelju Tbr. 9.1. Tarife.

32. Prema tome, tužiteljici je priznat trošak od 612,50 eura i PDV od 153,13 eura, odnosno ukupno 765,63 eura kojem iznosu valja pribrojiti plaćeni predujam za medicinsko vještačenje u iznosu od 300,00 eura, stoga joj ukupno pripada trošak u iznosu od 1.065,63 eura.

33. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao pod toč. III. izreke ove presude.

34. Odluka o zateznim kamatama na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO).

35. Tužiteljici nisu priznati daljnji troškovi u iznosu od 796,97 eura jer tužiteljici prema vrijednosti predmeta spora ne pripada zatražena razlika u iznosima za radnje poduzete u konkretnoj pravnoj stvari.

36. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod toč. IV. izreke ove presude.

U Zagrebu 19. prosinca 2025.

Sutkinja:

Martina Sučević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem e-komunikacije ili pisano u 4 primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku