REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

Poslovni broj: R1-122/2020-116

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu toga suda Jeleni Mavrić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja: 1. CŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ĐŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 3. CŽV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Tiziano Sošić, odvjetniku u Puli, protiv protustranaka: 1. PŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda mr.sc. Emira Kulenovića i Alme Kulenović, odvjetnici u Puli, i 2. Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Puli-Pola, Građansko- upravni odjel, radi osnivanja nužnog prolaza, 19. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I. Osniva se nužni prolaz u korist nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine, a na teret nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužnih nekretnina i to nužni prolaz s pravom prolaza staze i kolnika polazeći od postojećeg javnog puta na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na njezinom rubnom istočnom dijelu, u dužini od 31 m i širini od 3m, te zatim nastavno preko k. č. br. [katastarska čestica], u njezin rubni zapadni dio, u dužini od 80 m i širini od 3m, sve kako je označeno na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka mjernične struke Krešimira Horvata od 13. siječnja 2014. i obojano crvenom bojom, koja je sastavni dio ovoga rješenja.

II. Nalaže se predlagateljicama CŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ĐŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i CŽV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da protustranci PŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplate naknadu za osnivanje nužnog prolaza u iznosu od 2.824,77 eura, a protustranci Republici Hrvatskoj, OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadu za osnivanje nužnog prolaza u iznosu od 136,66 eura, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ovoga rješenja.

III. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Puli-Pola, provedba ovog rješenja nakon njegove pravomoćnosti, na prijedlog bilo koje od stranaka ovog postupka uz dokaz o izvršenoj isplati naknade navedene u stavku II. izreke.

IV. Nalaže se protustrankama PŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da u roku od 15 dana naknade predlagateljicama CŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ĐŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i CŽV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak ovog izvanparničnog postupka u iznosu od 517,62 eura, dok se u preostalom dijelu zahtjev predlagateljica za naknadom troška ovog izvanparničnog postupka odbija kao neosnovan.

V. Odbija se u cijelosti zahtjev protustranke PŽ za naknadom troška ovoga izvanparničnog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagatelji CŽ i IŽ su u ovoj pravnoj stvari podnijeli prijedlog radi osnivanja nužnog prolaza u korist njihove nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na teret nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu 1. protustranke i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu 2. protustranke. U prijedlogu ističu kako njihova nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nema nikakvu putnu vezu sa javnim putem, tj. s k. č. br. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (javno dobro u općoj uporabi), te predlažu da sud osnuje nužni prolaz staze i kolnika u korist njihove nekretnine kao povlasne, a na teret nekretnina protustranaka kao poslužnih i to na trasi postojećeg puta.

2. U odgovoru na prijedlog 1. protustranka se protivi vođenju ovog postupka, te ističe kako predlagatelj do svojih nekretnina može pristupiti preko nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je po svom obliku i površini predviđena upravo da bi se preko iste osigurao pristup do nekretnine predlagatelja. Nadalje, ističe da bi nakon osnivanja nužnog prolaza na teret k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ista bila u cijelosti neuporabljiva jer bi zbog oblika i površine iste, a u vezi sa površinom potrebnom za osnivanje nužnog prolaza na preostalom dijelu ne bi bila ostvarena nikakva svrha.

3. U odgovoru na prijedlog 2. protustranka navodi da se ne protivi provođenju ovog postupka, ali da će se o osnovanosti zahtjeva predlagatelja detaljnije očitovati nakon provedenog uviđaja uz sudjelovanje vještaka odgovarajuće struke.

4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u e-izvatke na listu 4 do 6 spisa, kopije katastarskog plana na listu 7, 8 spisa, pročitan je zapisnik o uviđaju od 19. prosinca 2013., nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Krešimira Horvata od 17. siječnja 2014. na listu 26 do 40 spisa, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka ZŽ od 27. siječnja 2014. na listu 43 do 54 spisa, pisana dopuna istog vještaka od 31. ožujka 2014. na listu 63 do 65 spisa te iskaz istog vještaka i pisano očitovanje od 13. listopada 2014. na listu 73 spisa, pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka ĐŽV na listu 80 do 85 spisa, pisana dopuna istog vještaka od 21. svibnja 2015. na listu 100 do 108 spisa i iskaz istog vještaka od 4. studenog 2015. na listu 124 spisa, pročitan je zapisnik o uviđaju od 19. ožujka 2021., pisana dopuna nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Krešimira Horvata od 22. travnja 2021. na listu 232 do 258 spisa, pisana dopuna nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka ĐŽV od 16. lipnja 2021. na listu 267 do 277 spisa i iskaz istog vještaka od 25. studenog 2021. na listu 296-298 spisa, pisana dopuna nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka ĐŽV od 6. veljače 2022. na listu 306 do 309 spisa, pisana dopuna nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka ĐŽV od 24. lipnja 2022. na listu 317 do 318 spisa, te pisana dopuna nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Krešimira Horvata od 9. ožujka 2023. na listu 341 spisa.

5. Prijedlog predlagateljica radi osnivanja nužnog prolaza osnovan je u cijelosti.

6. Dana 19. prosinca 2013. proveden je uviđaj na licu mjesta u nazočnosti mjerničnog vještaka na kojem su identificirane predmetne nekretnine. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka mjernične struke Krešimira Horvata utvrđeno je da k. č. br. [katastarska čestica] u posjedovni list dolazi upisana kao oranica površine 1516 m2, dok u naravi predmetna nekretnina predstavlja nadstrešnicu sa kamp kućicom, wc, maslinik i vrt ograđen betonskim zidovima o žičanom ogradom, te ulaz (portun) na jugozapadnoj granici prema kč. [katastarska čestica]. Utvrđeno je da je k. č. br. [katastarska čestica] u posjedu 1. protustranke, dolazi upisana u posjedovni list kao pašnjak površine 1132 m2, dok u naravi predstavlja pašnjak sa nekoliko hrastova i put definiran betonskim zidom, metalnom cijevi i drvenim kolcima. Utvrđeno je da je kč. br. [katastarska čestica] u posjedu 2. protustranke, dolazi upisana u posjedovni list kao šuma površine 22203 m2, dok u naravi predstavlja pašnjak ograđen zidom u posjedu k. č. br. [katastarska čestica], šumu i put.

7. Utvrđeno je da predlagatelj predlaže osnivanje služnosti prolaza postojećim putem u širini od 3 metra preko k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], koji je prikazan u preglednoj skici crvenom bojom, dok 1. protustranka predlaže osnivanje služnosti preko k. č. br. [katastarska čestica] koja u posjedovni list dolazi upisana kao oranica površine 446 m2, a u naravi predstavlja dio puta i dio zaraštenog oborinskog kanala približne dužine 125 metara, s time da se dio puta nalazi i na k. č. br. [katastarska čestica] na koji se pristupa sa Medulinske ceste kroz portun, te je k. č. br. [katastarska čestica] u nalazu i mišljenju vještaka označena ljubičastom bojom. K. č. br. [katastarska čestica] označena je u nalazu i mišljenju vještaka sivom bojom, u posjedovni list dolazi upisana kao oranica površine 4422 m2, te u naravi predstavlja pašnjak, gospodarsku zgradu i dio zaraštenog oborinskog kanala.

8. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka gospodarske struke ZŽ utvrđeno je da k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu 2. protustranke, u naravi predstavlja šumu, pašnjak i šikaru, da parcela svojom južnom stranom u cijeloj svojoj dužini graniči sa k. č. br. [katastarska čestica] u naravi put na kojeg se dolazi sa asfaltne ceste Pomer-Medulin, sa toga puta na udaljenosti od 45 m do asfaltne ceste, da se skreće desno na k. č. br. [katastarska čestica] preko koje je formiran put u dužini od 35 metara, kojim se dolazi na k. č. br. [katastarska čestica]. Utvrđeno je da k. č. br. [katastarska čestica], u vlasništvu 1. protustranke, u naravi predstavlja uređeni pašnjak sa više stabala hrasta, da je parcela ravne površine, izduženog pravokutnog oblika, definirana betonskim zidom, metalnim cijevima i drvenim kolcima, koja svojom južnom stranom u cijeloj svojoj širini graniči sa k. č. br. [katastarska čestica], dok svojom sjeveroistočnom stranom graniči sa parcelom predlagatelja k. č. br. [katastarska čestica]. Put u dužini od 80 metara i širine 3 metra prolazi po zapadnom rubnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] u cijeloj njezinoj dužini, kojim se dolazi na ulaz, odnosno portun parcele predlagatelja. Utvrđeno je da k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu predlagatelja u naravi predstavlja nadstrešnicu sa kamp kućicom, wc-om, maslinikom i vrtom, da je parcela ravne površine izduženog pravokutnog oblika, ograđena sa svih strana betonskim zidovima i žičanom ogradom, te ulazom (portunom), koji se nalazi na jugozapadnoj granici prema k. č. br. [katastarska čestica]. Parcela svojom sjeveroistočnom stranom graniči sa k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica]. Nadalje, utvrđeno je da k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu UŽ, koji nije stranka u ovom postupku, prema katastarskom operatu dolazi upisana kao oranica površine 446 m2, dok prema zemljišnim knjigama dolazi upisana kao neplodno i kanal, da u naravi zajedno sa k. č. br. [katastarska čestica] čini jednu posjedovnu cjelinu koja je svojom istočnom stranom u cijeloj svojoj dužini od 125 m definirana kanalom širine cca 1,5 m, dubine 0,6 m, koji služi za odvod oborinske vode. Kanal je obrastao u šikaru sa 5 stabala hrasta, visine preko 5 m, starosti 20 godina. Pored kanala u cijeloj njegovoj dužini nalazi se kolski put širine cca 3 m, kojim vlasnik predmetnih parcela (k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje su u vlasništvu su UŽ) dolazi do izgrađenog gospodarskog objekta. K. č. br. [katastarska čestica] svojom južnom stranom graniči sa parcelom predlagatelja, a svojom sjevernom stranom graniči sa Medulinskom cestom na kojoj se nalazi željezni portun, koji i dijelom zahvaća k. č. br. [katastarska čestica]. Utvrđeno je da je k. č. br. [katastarska čestica], u vlasništvu EŽ, koji nije stranka u ovome postupku, prema katastarskom operatu upisana kao oranica površine 4422 m2, a u naravi je neobrađena oranica ravne površine i pravilnog pravokutnog oblika, koja svojom sjevernom stranom graniči sa asfaltnom cestom Pula-Medulin, zapadnom stranom u cijeloj svojoj dužini od 120 m graniči sa k. č. br. [katastarska čestica], odnosno kanalom i južnom stranom u širini od cca 18 m graniči sa parcelom predlagatelja k. č. br. [katastarska čestica]. Vještak utvrđuje da postoje 3 mogućnosti osnivanja nužnog prolaza u korist nekretnine predlagatelja k. č. br. [katastarska čestica]. Prema prvoj varijanti nužni prolaz osnovao bi se prema prijedlogu predlagatelja, preko nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] i to preko k. č. br. [katastarska čestica] u dužini od 31 m i širini od 3 m, ukupne površine 93 m2, te bi u tom slučaju predlagatelji bili u obvezi 2. protustranci platiti naknadu za služnost u iznosu od 2.092,50 kuna / 277,72 eura i naknadu za umanjenu gospodarsku i tržišnu vrijednost poslužne nekretnine radi tereta služnosti u iznosu od 450,00 kuna / 59,73 eura, dakle predlagatelji bi ukupno bili u obvezi 1. protustranci isplatiti naknadu od 2.542,50 kuna / 337,45 eura. Nužni prolaz preko k. č. br. [katastarska čestica] osnovao bi se u dužini od 80 m i širini od 3 m, ili u površini od 240 m2, te bi se koristio zapadnim rubnim dijelom k. č. br. [katastarska čestica], te bi u tom slučaju predlagatelji bili u obvezi 1. protustranci platiti naknadu za služnost u iznosu od 8.208,00 kuna / 1.089,39 eura i naknadu za umanjenu gospodarsku i tržišnu vrijednost poslužne nekretnine radi tereta služnosti u iznosu od 12.904,00 kuna / 1.712,66 eura, dakle predlagatelji bi ukupno bili u obvezi 2. protustranci isplatiti naknadu u iznosu od 21.112,80 kuna / 2.802,15 eura. Dakle, u slučaju kada bi se nužni prolaz osnovao prema prvoj varijanti na teret nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], predlagatelji bi bili u obvezi protustrankama isplatiti naknadu u ukupnom iznosu od 23.655,30 kuna / 3.139,60 eura.

8.1. Prema drugoj varijanti, po prijedlogu 1. protustranke, nužni prolaz osnovao bi se preko k. č. br. [katastarska čestica] u dužini od 125 m i širini od 3 m, ili ukupne površine 375 m2 i koristio bi se preko istočnog rubnog dijela k. č. br. [katastarska čestica] uz kanal da bi se stiglo na k. č. br. [katastarska čestica], te bi u tom slučaju predlagatelji vlasniku k. č. br. [katastarska čestica] bili u obvezi isplatiti naknadu za osnivanje služnosti u iznosu od 17.156,25 kuna / 2.277,03 eura, a vlasniku k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obzirom ove dvije nekretnine čine jednu posjedovnu cjelinu, bio bi u obvezi platiti naknadu za umanjenu gospodarsku i tržišnu vrijednost poslužne nekretnine radi tereta služnosti u iznosu od 27.572,00 kuna / 3.659,43 eura, slijedom čega bi ukupno naknada iznosila 44.728,25 kuna / 5.936,46 eura. Vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] je UŽ i navedene dvije nekretnine koriste se kao jedna posjedovna cjelina, a na njima je u naravi postojeći put nalazi se dijelom na k. č. br. [katastarska čestica], a dijelom na k. č. br. [katastarska čestica], što je utvrđeno prilikom provedenog uviđaja.

8.2. Prema trećoj varijanti nužni prolaz osnovao bi se preko nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u dužini od 125 m i širini od 3 m, ili ukupne površine 375 m2, te bi naknada za služnost iznosila 17.156,25 kuna / 2.277,03 eura, a naknada za umanjenu gospodarsku i tržišnu vrijednost poslužne nekretnine radi tereta služnosti iznosila bi 26.974,20 kuna / 3.580,09 eura, pa bi predlagatelji ukupno bili u obvezu vlasniku radi tereta služnosti 176/1 isplatiti naknadu od 44.130,45 kuna / 5.857,12 eura.

8.3. Mišljenje je vještaka da je prva varijanta osnivanja nužnog prolaza gospodarski i ekonomski najopravdanija, iz razloga što taj prolaz najmanje smeta poslužnu nekretninu i što je put kraći, iziskuje manje troškove i manje opterećuje, odnosno smeta poslužnu nekretninu koja je pašnjak, a ne oranica na kojoj se proizvode poljoprivredne kulture povrća, voća ili vinove loze. Ukupna visina jednokratne naknade za služnost i umanjenje gospodarske i tržne cijene kod prve varijante iznosi 23.655,30 kuna / 3.139,60 eura, kod druge varijante iznosi 44.728,25 kuna / 5.936,46 eura, a kod treće varijante iznosi 44.130,45 kuna / 5.857,12 eura.

9. Na provedeno gospodarsko vještačenje predlagatelji nisu imali primjedbi te su isto prihvatili, dok su 1. i 2. protustranka imale primjedbe o kojima su se očitovale, 1. protustranka detaljno u podnesku od 18. veljače 2014. (list 59 do 60 spisa), osporavajući nalaz i mišljenje vještaka kako glede procijenjene vrijednosti k. č. br. [katastarska čestica] u visini od 61,00 kuna / 8,10 eura po m2, tako i činjenicu da se na k. č. br. [katastarska čestica] nalazi kanal širine 1,5 m i dubine 0,6 m, te kolski put širine cca 3 m, odnosno da se tamo ne nalazi oranica pa smatra da vještak nije mogao naknadu za služnost procijeniti kao da je riječ o oranici, a osporava i činjenicu da ne bi bilo svrsishodno osnovati služnost preko k. č. br. [katastarska čestica] jer da ista vodi izravno na javni put Pula- Medulin, i da je put postojeći i održavan, te da je preko te nekretnine kraća veza nekretnina predlagatelja k. č. br. [katastarska čestica] sa javnim putem, dok ustanovljavanje nužnog prolaza preko nekretnina u vlasništvu protustranaka predstavlja duži put i vodi na makadamsku cestu. Nadalje, ističe da je vještak prenisko ocijenio naknadu za služnost i za umanjenu gospodarsku vrijednost poslužne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], polazeći od iznosa od 45,60 kuna / 6,05 eura po m2, obzirom je vrijednost nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] procijenio na 61,00 kuna / 8,10 eura po m2, a i osporava procjenu vještaka za nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] jer je riječ o nekretnini obrasloj travom, a ne o oranici.

9.1. Primjedbe na provedeno gospodarsko vještačenje imala je i 2. protustranka, obzirom je utvrđeno da k. č. br. [katastarska čestica] je po kulturi šuma, pa smatra da je vještak naknadu trebao izračunati u skladu s odredbama Pravilnika o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu.

10. Vještak Bruno Cukon je u svom iskazu u cijelosti ostao kod pisanog nalaza i mišljenja i otklonio primjedbe 1. protustranke, te je vezano za osnivanje nužnog prolaza prema drugoj varijanti, koji bi išao preko k. č. br. [katastarska čestica] pojasnio da je dio nekretnine u površini od cca 200 m2 pod kanalom, a van kanala je oranica, te da je kod procjene ove nekretnine uzeo da se radi o klasi zemljišta oranici, obzirom da se upravo o oranici i radi, a put pored kanala je na oranici. Na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] u katastru ucrtana je čestica kanala koja je veličine 446 m2, obzirom je kanal širine 1,5 m, ukoliko bi se osnovao nužni prolaz, morao bi biti širine minimalno 3 m, što bi u konačnici iznosilo 4,5 m (1,5 m širina kanala i 3 m širina nužnog prolaza) i 125 m dužine, što iznosi ukupno površine 562 m2, pa kako je k. č. br. [katastarska čestica] površne 446 m2, proizlazi da se preostalih oko 100 m2 odnosi na k. č. br. [katastarska čestica], odnosno oko 100 m2 nužnog prolaza bilo bi na teret k. č. br. [katastarska čestica]. Također, u tom slučaju predlagatelji bi za pristup na svoju k. č. br. [katastarska čestica] upravo tim putem preko k. č. br. [katastarska čestica] morali napraviti nekakav mostić preko kanala, obzirom je kanal u funkciji jer vlasnici te nekretnine sa asfaltne ceste preko nje primaju vodu na nekretninu, a s jedne i druge strane ceste je za navedeni kanal napravljeni šahtovski otvor. Što se tiče primjedbe u odnosu na cijenu poljoprivrednog zemljišta, vještak je utvrdio da je kultura oranica procijenjena na 61,00 kuna / 8,10 eura po m2, a kultura pašnjak procijenjena je na 45,60 kuna / 6,05 eura po m2.

10.1. Na primjedbe 2. protustranke vještak Bruno Cukon dostavio je pisano očitovanje od 31. ožujka 2014., iz kojeg je utvrđeno da je k. č. br. [katastarska čestica] južnom stranom u cijeloj svojoj dužini graniči sa k. č. br. [katastarska čestica], u naravi javnim putem na kojeg se dolazi s asfaltne ceste Pomer-Medulin, da se s tog puta na udaljenosti od 45 m od asfaltne ceste skreće desno na k. č. br. [katastarska čestica] preko koje je formiran put u dužini od 35 m2 kojim se dolazi na k. č. br. [katastarska čestica]. U tom dijelu između javnog puta i k. č. br. [katastarska čestica] nalazi se k. č. br. [katastarska čestica] koja predstavlja pašnjak sa dvije skupine stabala hrasta između kojih prolazi put širine preko 3 m i radi kojeg puta nema potrebe izvršiti sječu navedenih stabala. Stoga je vještak mišljenja da osnivanje nužnog prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] neće utjecati na program gospodarenja šumom i zemljištem.

11. Nakon saslušanja vještaka ZŽ i njegovog pisanog očitovanja protustranke su i dalje ustrajale na iznesenim primjedbama, a od Hrvatskih šuma zaprimljen je dopis od 4. lipnja 2014. iz kojeg proizlazi da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obuhvaćena programom za gospodarenje državnim šumama u sklopu g.j. "Magran- Cuf", kojom gospodarske Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma, Podružnica Buzet, Šumarija Pula, i ulazi u sastav Odsjeka 98a, opisanog kao Šibljak, da je iz dostavljene dokumentacije vidljivo kuda se predlaže osnivanje nužnog prolaza, da do povlasne nekretnine ne postoji prilaz, te da na predloženi način neće doći do štete na državnom šumskom zemljištu, niti do otežanog gospodarenja državnom šumom i šumskim zemljištem, pa stoga ne postoje zapreke za osnivanje nužnog prolaza na teret k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz napomenu da obračun naknade za služnost prolaza nije izrađen u skladu sa zakonskom regulativom pa je isti potrebo uskladiti sa Pravilnikom o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu.

12. Nastavno je 1. protustranka dostavila sudu podnesak od 19. rujna 2014. kojom je iznosila daljnje primjedbe na provedeno gospodarsko vještačenje, osporavajući u bitnom navode vještaka da bi u slučaju osnivanja služnosti preko k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] predlagatelji za pristup na svoju nekretninu trebali napraviti nekakav mostić preko kanala, no da iz pregledne skice koju je u ovoj pravnoj stvari sačinio vještak Krešimir Horvat proizlazi da put koji se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] neposredno graniči sa nekretninom predlagatelja, te da nikakav mostić nije potreban. Međutim, ako je vještak i smatrao da je potrebna izgradnja kakvog prijelaza ili slično, da je trebao obračunati predvidive troškove izgradnje, a što nije učinio, kao i da vještak uopće nije uzeo u obzir činjenicu da osnivanje nužnog prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], ili k. č. br. [katastarska čestica], podrazumijeva uspostavu veze nekretnine predlagatelja s javnom asfaltiranom prometnicom [adresa], dok s druge strane predlagatelji da bi došli do svoje nekretnine preko nekretnina protustranaka moraju prolaziti makadamskim putem. Osporava i pravilnost obračuna naknade za k. č. br. [katastarska čestica] jer da ista nije izvršena sukladno odredbama Pravilnika o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu. Osporava i činjenicu da je vještak za izračun naknade uzeo kulturu upisanu u katastar zemljišta umjesto kulture koja se stvarno nalazi na nekretnini, pa je pri tome vrijednost metra kvadratnog 1. protustranke procijenio na 45,60 kuna / 6,05 eura po m2, a vrijednost metra kvadratnog k. č. br. [katastarska čestica] procijenio na 61,00 kuna / 8,10 eura po m2, iako ista nije i nikada u postojećem obliku neće biti oranica.

13. U pisanom očitovanju od 13. listopada 2014., očitujući se na primjedbe iz podneska 1. protustranke i dopis Hrvatskih Šuma, vještak Bruno Cukon navodi da njegovo utvrđenje da predlagatelji trebaju sagraditi mostić nije izmišljotina, već je prema katastarskom operatu k. č. br. [katastarska čestica] upisana kao oranica, koja je pretvorena u kanal radi odvodnje oborinskih voda i koji graniči sa k. č. br. [katastarska čestica], i radi toga da se ne blokira odvod oborinskih voda, treba napraviti adekvatan "mostić" za koji obračun izgradnje mora dati građevinski vještak. Na primjedbu 1. protustranke vezano za prenisku procjenu vrijednosti njegove nekretnine vještak nije odgovorio, no prema mišljenju ovog suda na tu je primjedbu vještak već odgovorio u svom iskazu kada je obrazložio da je nekretninu 1. protustranke procijenio na 45,60 kuna / 6,05 eura po m2 jer se radi o pašnjaku, dok je vrijednost nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] cijenio kao da se radi o oranici, jer u naravi dio po kojem bi se služnost puta osnovala jest oranica, te on ne zahvaća samo k. č. br. [katastarska čestica] već i k. č. br. [katastarska čestica], o čemu se vještak već detaljno očitovao u ranije danom iskazu. Vezano za primjedbu 2. protustranke i dopis Hrvatskih šuma, vještak je naveo da slučaju kada se radi o utvrđivanju naknade temeljem Pravilnika o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu potrebno angažirati vještaka odgovarajuće struke, a ne gospodarskog vještaka.

14. Nastavno, a s obzirom na pisano očitovanje gospodarskog vještaka ZŽ, predlagatelji su predložili da se provede vještačenje po vještaku šumarske struke, a koji će utvrditi naknadu za predmetnu služnost temeljem odredbi Pravilnika o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu.

15. Stoga je provedeno vještačenje po vještaku poljoprivredne i šumarske struke ĐŽV koja je izradila nalaz i mišljenje od 16. siječnja 2015. U pisanom nalazu i mišljenju vještak ĐŽV izvršila izračun naknade samo za prvu varijantu osnivanja nužnog prolaza preko nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica]. Služnost preko nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] osnovala bi se u dužini od 31 m i širini od 3m, odnosno površini od 93 m2. Prema Pravilniku o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu, naknada se procjenjuje i kod ograničavanja prava kod ustanovljavanja prava služnosti na šumi ili šumskom zemljištu, te spomenuta naknada sastoji od: 1) naknade za šumu, 2) naknade za šumsko zemljište, 3) naknade za smanjenje opće korisnih funkcija šuma, pri čemu je ukupna naknada njihov zbroj. Glede naknade za šume navodi da je tijekom postupka već utvrđeno da je optimalan prolaz onaj već postojeći preko k. č. br. [katastarska čestica] i da na njemu nema šume pa se neće obračunavati naknada za šume. Naknade za šumsko zemljište utvrđuje u iznosu od 570,09 kuna / 75,66 eura, dok glede naknade za smanjenje općekorisnih funkcija šuma navodi da se iste ne utvrđuju ako se zahvat obavlja na neplodnom ili neobraslom šumskom zemljištu. Stoga, naknada koju predlagatelji trebaju platiti 2. protustranci prema odredbama Pravilnika o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu iznosi 570,09 kuna / 75,66 eura, no istu valja uvećati za umanjenje prometne vrijednosti k. č. br. [katastarska čestica]. Vezano za umanjenje prometne vrijednosti k. č. br. [katastarska čestica] navodi da navedena parcela ima površinu od 22203 m2, da ima nepravilan oblik, da bi otvaranjem nužnog prolaza izgubila mali dio svoje prometne vrijednosti, jer bi put koji bi se formirao dijelio predmetnu parcelu na dva dijela, na način da bi podjelom preostao samo mali istočni dio od oko 500 m2 predmetne parcele izvan cjeline preostalog velikog dijela predmetne parcele. Obzirom da bi se put otvorio na samom rubnom dijelu parcele i u vrlo maloj površini u odnosu na cjelokupnu površinu predmetne parcele umanjena vrijednost k. č. br. [katastarska čestica] otvaranjem nužnog prolaza iznosila bi 3%, odnosno 459,60 kuna / 61,00 eura, dakle ukupno bi naknada iznosila 1.029,69 kuna / 136,66 eura, koju bi predlagatelji bili u obvezi platiti 2. protustranci. Vezano za osnivanje nužnog prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] utvrđuje da bi naknada za služnost iznosila 8.272,80 kuna / 1.097,99 eura, dok bi naknada za umanjenje vrijednosti iznosila 13.006,68 kuna / 1.726,28 eura. Naime, k. č. br. [katastarska čestica] ima površinu od 1132 m2, ima pravilan pravokutni oblik, otvaranjem nužnog prolaza izgubila bi dio svoje prometne vrijednosti, jer bi put koji bi se formirao išao zapadnim rubnim dijelom u cijeloj dužini i u ukupnoj površini od 240 m2, te bi otvaranjem nužnog prolaza njezina vrijednost bila umanjena u visini od 25%, pri čemu prihvaća procjenu vještaka ZŽ od 45,96 kuna / 6,10 eura po m2. Stoga bi ukupno bi naknada koju bi predlagatelji bili u obvezi platiti 1. protustranci iznosila 21.279,48 kuna / 2.824,77 eura.

16. Na provedeno vještačenje po vještaku ĐŽV predlagatelji i 2. protustranka nisu imali primjedbi, dok je 1. protustranka imala primjedbe kojima se detaljno očitovala u podnesku od 25. ožujka 2015., ističući o bitnome da se vještak trebao očitovati i o mogućnosti da se nužni prolaz osnuje preko nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] ili preko nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], koje spajaju asfaltiranu cestu Pula-Medulin s nekretninama u vlasništvu predlagatelja, te je predložio da se u tom smislu dopuni vještačenje provedeno po vještaku ĐŽV.

17. U pisanoj dopuni nalaza i mišljenja od 21. svibnja 2015. vještak ĐŽV navodi da je do parcela predlagatelja moguće pristupiti i preko k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], odnosno preko k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica]. Međutim, k. č. br. [katastarska čestica] se katastarski vodi kao oranica, dakle, vrijedno poljoprivredno tlo, ista je ograđena i u kulturi, posađene su voćke i trava je uredno košena, što znači da je duži niz godina održavana pažnjom dobrog vlasnika, dok to nije slučaj sa k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] na kojima je višegodišnje raslinje od prirode po čemu se zaključuje da je tomu tako, a i sama kategorija zemljišta (pašnjak) nije pogodna za uzgoj kvalitetnijih kultura. Stoga je pri određivanju nužnog prolaza uzeto u obzir da se sačuva kvalitetnije tlo, te da se ne umanjuje vrijednost površinama u kulturi, što je sa aspekta očuvanja poljoprivrednog tla, kojeg na ovom području nemamo previše, važno. Vještak utvrđuje da osnivanje nužnog prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] u dijelu koje predstavlja kanal nije moguće jer bi se na taj način poremetio tijek oborinskih voda kroz predmetni kanal te ga nije uputno dirati. Vještak navodi da je nužni prolaz još moguće osnovati preko: 1) k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], te zatim preko k. č. br. [katastarska čestica] (uistinu se radi o k. č. br. [katastarska čestica] koja neposredno graniči sa k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], dok spomenute nekretnine ne graniče sa k. č. br. [katastarska čestica], a što se može utvrditi uvidom u kopiju katastarskog plana na listu 33 spisa); 2) k. č. br. [katastarska čestica] (zapravo 202/5) i k. č. br. [katastarska čestica], te zatim preko k. č. br. [katastarska čestica]; 3) k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica]. Navodi da bi se uz prve dvije varijante (k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], ili k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica]) formirao nužni prolaz dužom stranicom predmetnih česticom, da bi ukupna dužina puta bila znatno veća od predložene, te bi se time predmetnim parcelama nanijela znatnija šteta od prvobitno određene. U slučaju osnivanja nužnog prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] naknada koju bi predlagatelji bili dužni platiti vlasniku k. č. br. [katastarska čestica] iznosila bi 1.029,69 kuna / 136,66 eura, a naknadu koju bi predlagatelji bili dužni platiti vlasniku k. č. br. [katastarska čestica] iznosila bi 19.366,62 kuna / 2.570,39 eura. Naime, površina pristupnog puta preko k. č. br. [katastarska čestica] bila bi gotovo ista kao u slučaju k. č. br. [katastarska čestica], dakle 240 m2, pa bi naknada za služnost iznosila 8.272,80 kuna / 1.097,99 eura, dok bi umanjenje prometne vrijednosti k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iznosila 6%, jer se radi o nekretnini koja ima površinu 4023 m2, o parceli nepravilnog oblika obrnutog slova L koja bi otvaranjem nužnog prolaza izgubila dio svoje prometne vrijednosti jer bi put koji bi se formirao išao istočnim rubnim dijelom k. č. br. [katastarska čestica], pa obzirom da bi se put otvorio na samom rubnom dijelu parcele, da parcela nema pristupnog puta, da je nepravilnog oblika i da nije u kulturi već je obrasla u prirodno raslinje, to bi njezina vrijednost bila umanjena u visini od 6%. Dakle, u slučaju osnivanja nužnog prolaza na teret nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] ukupna naknada koju bi predlagatelji bili dužni platiti vlasnicima nekretnina iznosila bi 20.396,31 kuna / 2.707,06 eura.

18. Na pisanu dopunu vještaka ĐŽV predlagatelji su imali primjedbi o kojima su se detaljno očitovali u podnesku od 15. lipnja 2015. navodeći u bitnom da je vještak ustvrdio da bi naknada za osnivanje služnosti preko nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] iznosila 20.396,31 kuna / 2.707,06 eura, a što je za 883,17 kuna / 117,22 eura jeftinije od osnivanja nužnog prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], no da služnost prolaza na međi sa k. č. br. [katastarska čestica] nije moguće osnovati jer navedena trasa predstavlja faktički nastavak kanala koji teče sa k. č. br. [katastarska čestica] dalje na k. č. br. [katastarska čestica] pa dalje na k. č. br. [katastarska čestica] i onda do ceste gdje se odvodnja nastavlja putem ceste. Kanal na k. č. br. [katastarska čestica] je dosta zapušten, no isti služi svrsi te kada ima jačih oborina primijećeno je da se voda sakuplja na navedenoj lokaciji i da postoji protok vode, pa svaka izmjena predmetnog dijela kanala oborinske vode (nasipavanje) predstavlja veliki rizik za sve okolne nekretnine. Razlika u iznosu od naknade od 883,17 kuna / 117,22 eura ne uzima u obzir činjenicu da je trasa prolaza na k. č. br. [katastarska čestica] zarasla vegetacijom i stablima, i u tom dijelu predstavlja kanal, te da bi u slučaju osnivanja nužnog prolaza na toj trasi značilo da su predlagatelji dužni financirati vrlo skupe radove radi sječe stabala i čišćenja predmetne trase, nasipavanja kanala i niveliranja terena, zatvaranja postojećeg kanala i otvaranja novog portuna uz rizik nasipavanja kanala, što je za predlagatelje ekonomski neracionalno i neisplativo kraj činjenice da na k. č. br. [katastarska čestica], već postoji put i ulazni portun, a manji pomak puta predstavlja neznatni trošak.

19. Radi očitovanja na primjedbe predlagatelja proveden je dokaz saslušanjem vještaka ĐŽV koja je u svom iskazu navela da kada je bila na terenu na rubnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] nije bilo vidljivo da se radi o kanalu koji služi za oticanje vode, jer je taj dio zarastao u višu travu i sporadično više raslinje (grmlje i nekoliko stabalca), da je na terenu bila u sušnom periodu, početkom ljeta, te da kako je godina bila iznimno sušna nisu bili vidljivi tragovi vode, no da je taj rubni dio k. č. br. [katastarska čestica] zaista logični nastavak prethodno spomenutog kanala i da je moguće da je kanal i tu u funkciji za većih oborina. Ona da je s obzirom na svoju struku obračunala naknadu za služnost i smanjenje vrijednosti nekretnine, dok bi procjenu vrijednosti ovih drugih radova u uspostavi puta trebao izvršiti građevinski vještak, a u svrhu uspostavljanja služnosti na k. č. br. [katastarska čestica] trebalo bi provesti radove košnje i uklanjanja raslinja, planiranja terena, navoženja tamponskog sloja i premještanja ulaznog portuna uz prethodno rušenje zida.

20. Rješenjem ovog suda poslovni broj: R1-321/2013-53 od 5. veljače 2016., u toč. I. izreke osnovan je nužni prolaz u korist nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine, a na teret nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužnih nekretnina i to nužni prolaz s pravom prolaza staze i kolnika polazeći od postojećeg javnog puta na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na njezinom rubnom istočnom dijelu, u dužini od 31 m i širini od 3m, te zatim nastavno preko k. č. br. [katastarska čestica], u njezin rubni zapadni dio, u dužini od 80 m i širini od 3m, sve kako je označeno na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka mjernične struke Krešimira Horvata od 13.1. 2014. i obojano crvenom bojom, koja je sastavni dio ovoga rješenja. Također, u toč. II. izreke naloženo je predlagateljima da 1. protustranci isplate naknadu za osnivanje nužnog prolaza u iznosu od 21.279,48 kn / 2.824.27 eura, a 2. protustranci naknadu za osnivanje nužnog prolaza u iznosu od 1.029,69 kn / 136,66 eura, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ovoga rješenja.

21. Rješenjem Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj: Gž-385/2016-3 od 20. veljače 2019. ukinuto je rješenje ovog suda od 5. veljače 2016. ispravljeno rješenjima od 4. ožujka 2016. i 22. travnja 2016., te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Prema ocjeni drugostupanjskog suda, ocjena opravdanosti varijante koju sud prihvaća, je preuranjena, jer tijekom postupka nije utvrđena svrha zbog koje se osniva nužni prolaz u širini od tri metra, s pravom prolaza staze i kolnika. Dakle, nije utvrđena korisnost odnosno šteta za povlasnu odnosno poslužnu nekretninu, a što predstavlja jednu od pretpostavki propisanu čl. 224. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV) za osnivanje nužnog prolaza. Naime, svrha nužnog prolaza je gospodarenje nekretninom, pa je za zaključak o ekonomičnosti nužnog prolaza, odnosno o tome da je korist od osnivanja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, potrebno utvrditi koje bi koristi od gospodarenja tom nekretninom predlagatelji imali od osnivanja nužnog prolaza, te tu korist staviti u omjer sa štetom na nekretnini protustranaka. Radi navedenog, dana je uputa prvostupanjskom sudu da u nastavku postupka sukladno iznesenim primjedbama i uputama nadopuni dokazni postupak, a potom pravilnom ocjenom izvedenih dokaza utvrdi jesu li u konkretnom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke za osnivanje nužnog prolaza iz odredbe čl. 224. st. 1. ZV-a, na način kako su to predložili predlagatelji, odnosno da li je njihova varijanta najprikladnija odnosno najopravdanija veza nekretnine predlagatelja sa javnim putem.

22. Postupajući po uputi drugostupanjskog suda, ovaj je sud proveo uviđaj na licu mjesta 19. ožujka 2021. te dopunu mjerničnog vještačenja radi: 1. identifikacije povlasne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], 2. identifikacije svih prijedloga trasa nužnog prolaza isticanih u tijeku postupka, i to: a) preko k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], b) preko k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], c) preko k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], d) preko k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], e) preko k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Određena je i dopuna gospodarskog vještačenja na okolnosti: je li osnivanje nužnog prolaza, i to u vidu prava staze i prava kolnika, potrebno za bolje gospodarenje povlasnom nekretninom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]; koja je širina nužnog prolaza potrebna za ostvarenje boljeg gospodarenja povlasnom nekretninom; koju će korist ostvariti povlasna nekretnina u slučaju osnivanja nužnog prolaza te kolika će šteta nastati u slučaju osnivanja nužnog prolaza na teret k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

23. Dopunom nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka mjernične struke Krešimira Horvata od 22. travnja 2021. identificirana je nekretnina predlagatelja k. č. br. [katastarska čestica], koja je upisana u posjedovni list br. 4401 kao oranica upisane površine 1516m2. Ista je potpunosti ograđena betonskim zidovima sa ulazom (portun) na jugozapadnoj granici prema k. č. br. [katastarska čestica]. Posjed predstavlja nadstrešnicu sa kamp kućicom, wc, maslinik (4 reda - 33 masline), vrt i travnatu površinu sa više stabala hrasta. U skici je crtkanom linijom prikazana brazda prema pokazivanju predlagateljice koja prikazuje ranije obrađenu površinu vrta. Na zahtjev suda izmjerena je visina zida prema k. č. [katastarska čestica] koja iznosi 1,50 m. Nadalje, k. č. br. [katastarska čestica] upisana je u posjedovni list br. 2014 kao pašnjak upisane površine 1132m2. Ista u naravi predstavlja pašnjak sa nekoliko hrastova i poljski put. Posjed je djelomično definiran betonskim zidom, suhozidom i metalnom cijevi.

23.1. Predlagatelji predlažu osnivanje nužnog prolaza postojećim poljskim putem u širini od 3 m i približnoj dužini od 90 m preko k. č. br. [katastarska čestica] (približno 20 m) i 173/1 (približno 70 m) kojeg je vještak prikazao u preglednoj skici crvenom bojom. Put bi se protezao od javnog puta (k. č. br. [katastarska čestica]) pa sve do postojećeg ulaza na posjedu predlagatelja. Dio predmetnih k. č. br. [katastarska čestica] na kojima se predlaže nužni prolaz u naravi predstavlja poljski put.

23.2. Protustranke su predložile 3 prijedloga osnivanje nužnog prolaza. U prvom prijedlogu predlažu osnivanje nužnog prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] (približno 20 m), 170/1 i 170 (približno 80 m) u širini od 3 m i približnoj dužini od 100 m. Put bi se protezao od javnog puta (k. č. br. [katastarska čestica]) pa sve do posjeda predlagatelja na dužini od 10 m od postojećeg ulaza. Dio predmetne k. č. br. [katastarska čestica] na kojoj se predlaže nužni prolaz u naravi predstavlja dio poljskog put i dio zelene površine, dok dijelovi k. č. br. [katastarska čestica] u naravi predstavljaju zapušteni pašnjak sa samoniklim raslinjem.

23.2.1. U drugom prijedlogu, predlažu osnivanje nužnog prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] (približno 8 m) i 171/1 (približno 130 m) u širini od 3 m i približnoj dužini od 138 m. Put bi se protezao od asfaltne ceste (k. č. br. [katastarska čestica]) pa sve do posjeda predlagatelja. K. č. br. [katastarska čestica] čine jednu posjedovnu cjelinu ograđenu zidovima sa izgrađenom kućom na k. č. br. [katastarska čestica]. Dio predmetne k. č. br. [katastarska čestica] na kojoj se predlaže nužni prolaz u naravi predstavlja zeleni pojas uz cestu, dok dio k. č. br. [katastarska čestica] u naravi predstavlja dio zelene površine sa drvoredom i dio poljskog puta.

23.2.2. U trećem prijedlogu predlažu osnivanje nužnog prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] (približno 8 m), 171/1 (približno 105 m) i 171/2 (približno 30 m) u širini od 3 m i približnoj dužini od 145 m. Put bi se protezao od asfaltne ceste (k. č. br. [katastarska čestica]) pa sve do posjeda predlagatelja, na način da se većim dijelom koristi postojeći poljski put. K. č. br. [katastarska čestica] čine jednu posjedovnu cjelinu ograđenu zidovima sa izgrađenom kućom na k. č. br. [katastarska čestica]. Dio predmetne k. č. br. [katastarska čestica] na kojoj se predlaže nužni prolaz u naravi predstavlja poljski put, dok dio k. č. br. [katastarska čestica] u naravi predstavlja dio poljskog puta i dio zelene površine.

24. U pisanoj dopuni nalaza i mišljenja od 16. lipnja 2021. vještak ĐŽV glede postavljenog zadatka utvrđenja je li osnivanje nužnog prolaza, i to u vidu prava staze i prava kolnika, potrebno za bolje gospodarenje povlasnom nekretninom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] navodi kako je isto potrebno za bolje gospodarenje iz razloga što je za prijevoz bilo kakvog, pa i najjednostavnijeg alata potrebno vozilo. Prema navodima predlagateljice vrt su obrađivali, a vjerojatno bi i danas da nije u tijeku sudski proces, korištenjem mehanizacije za prijevoz kojih je nužno ostvarenje prava kolnika. Čak i za osnovne zahvate u poljoprivredi (gnojidba, zaštita bilja, obrada tla, berba i prijevoz maslina) potrebno je prijevozno sredstvo za održavanje i obradu zemlje na predmetnoj povlasnoj nekretnini. Eventualnim ozakonjenjem poljoprivrednog objekta biti će ostvareni preduvjeti za skladištenje mehanizacije na licu mjesta, ali će uvijek biti potrebno osigurati gorivo, kao i dopremu ručnog alata, gnojiva i sličnog. Ručna obrada je napuštena i u potpunosti nerentabilna te ne zadovoljava potrebe modernog gospodarenja zemljištem.

24.1. U odnosu na širinu nužnog prolaza koja je potrebna za ostvarenje boljeg gospodarenja povlasnom nekretninom vještakinja je navela da je to ona širina koja omogućava prometovanje vozilom iz gore navedenih razloga (prevoženje mehanizacije, odvoz pobranog ploda masline i slično), a to je širina od 3 metra.

24.2. Korist koju će ostvariti povlasna nekretnina u slučaju osnivanja nužnog prolaza biti će znatna u slučaju osnivanja nužnog prolaza preko poslužne nekretnine. Na povlasnoj nekretnini se nalaze 33 masline. One su sada mlada stabla i urod nije zamjetan (do 5 kg po stablu, što je 0,5 l maslinovog ulja po stablu, odnosno 40 kuna / 5,31 eura po stablu, što je ukupno za 33 masline 175,23 eura godišnje). Međutim, uz uvjet redovne i kvalitetne obrade ve kroz 5-10 godina urod će se znatno povećati, a time i prihod, te će predmetna stabla maslina kroz 20 godina davati urod od oko 40 kg po stablu, što će dati 4 l ulja po stablu, čija je vrijednost 10.560,00 kuna / 1.401,55 eura godišnje. Dobit ostvarena obradom vrta za vlastite potrebe ako se uzme samo financijski aspekt na primjeru samo 1 kg ekološki proizvedenog povrća dnevno za četveročlanu obitelj po cijeni od 20 kuna / 2,65 eura na godišnjoj razini iznosi 7.300,00 kuna / 968,88 eura godišnje. Osnivanjem nužnog prolaza, a time i mogućnošću znatnijeg korištenja mehanizacije za očekivati je da će površina koju bi predlagateljice obrađivale bila veća nego sada, vjerojatno u gabaritima kako je bilo i prije početka ovog postupka kada je površina vrta bila duplo veća. Tada bi se mogla ostvarivati dobit i prodajom suviška proizvoda u navedenoj vrijednosti.

24.3. U odnosu na štetu koja će nastati u slučaju osnivanja nužnog prolaza na teret k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], ostaje kod svog prijašnjeg nalaza i mišljenja (u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] u iznosu od 1.029,69 kuna / 136,66 eura, a u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] u iznosu od 21.279,48 kuna / 2.824,77 eura.

24.4. Glede troškova otvaranja nužnog prolaza na k. č. br. [katastarska čestica] navodi kako bi ukupna površina toga puta bila oko 330 m2 (na k. č. br. [katastarska čestica] u dužini od približno 20 m, na k. č. br. [katastarska čestica] približno 80 m i na k. č. br. [katastarska čestica] približno 10 m, u širini 3 m) pa bi za formiranje istoga bilo potrebno provesti mulchiranje predmetne površine (495,00 kuna / 65,70 eura), potom je neophodno skinuti površinski zemljani sloj u debljini od 15-20 cm, nasuti kaldrmu (lomljeni kamen) cca 15 cm i tucanik (frakcija 1) u sloju od 10-15 cm te tako pripremljen materijal nabiti. Cijena rada bagera iznosila bi 3.750,00 kuna / 497,71 eura, utovar i odvoz zemljanog materijala 3.250,00 kuna / 431,35 eura, te izvođenje kolnog puta na opisani način 2.520,00 kuna / 334,46 eura. Također, potrebno je otvoriti ulaz u parcelu predlagateljica sa k. č. br. [katastarska čestica] na način da se ukloni postojeća ograda te da se u dužini od 10 m osigura pomični ulaz za vozila, otprilike 6.000,00 kuna / 796,34 eura. Ukupni troškovi otvaranja nužnog prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] stoga iznose 16.015,00 kuna / 2.125,56 eura.

25. Stranke nisu imale primjedbi na dopunu nalaza i mišljenja mjerničnog vještaka Krešimira Horvata, dok je na dopunu nalaza i mišljenja gospodarskog vještaka ĐŽV primjedbe imala 1. protustranka. Navodi kako vještak nije dao obračun troškova za osnivanje nužnog prolaza i moguće štete koja bi proizašla iz takvog otvaranja prema svim mogućim opcijama koje je mjernični vještak precizno i potpuno napisao u svom nalazu, već samo opis sa parametrima za varijantu koju predlažu predlagateljice te varijantu prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica]. Smatra da su nerealno procijenjeni troškovi otvaranja nužnog prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica], posebno troškovi otvaranja ulaza sa k. č. br. [katastarska čestica]. Nadalje, pretpostavljena šteta koju bi otvaranjem nužnog prolaza trpjela 1. protustranka nije pravilno procijenjena jer je vještakinja neargumentirano ustvrdila kako se taj iznos nije mijenjao od 21. svibnja 2015., kada je prvi put iznijela svoje mišljenje, te smatra da je u međuvremenu vrijednost nekretnina bitno porasla, a time i vrijednost zemljišta 1. protustranke kojeg bi faktično izgubila kada bi se preko istog otvorio nužni prolaz.

26. Radi očitovanja na primjedbe 1. protustranke proveden je dokaz saslušanjem vještaka ĐŽV na ročištu 25. studenog 2021. te je u vezi primjedbe koja se odnosi na izračun troška otvaranja nužnog prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na trećoj stranici nalaza i mišljenje pod točkom III. b) navela da otvaranje nužnog prolaza u toj varijanti pretpostavlja građevinske radove, između ostaloga rušenje ogradnog betonskog zida visine 1,5 metara, pa je radi navedenoga potrebno zatražiti procjenu građevinskog vještaka. U odnosu na primjedbu glede procijenjenih troškova otvaranja nužnog prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica], a posebno otvaranja ulaza s k. č. br. [katastarska čestica], koji je procijenjen na iznos od 6.000,00 kuna / 796,34 eura, navodi da je tu procjenu dala na temelju vlastitog iskustva. Osim samog portuna potrebno je izvesti i druge građevinske radove kao što je izgradnja kolona, klizišta po kome će portun kliziti, potrebno je prilagoditi okolni teren, a to sve nije uključeno u cijenu portuna. Cijene usluge mulchiranja variraju ovisno o raslinju, a cijena koju je dala od 1,50 kuna / 0,20 eura po m2 je najniža tržišna cijena. Rad bagera te trošak utovara i odvoza zemljanog materijala procijenila je prema tržišnim cijenama. Što se tiče troškova izvođenja kolnog puta, u vezi s time se i dodatno konzultirala s kolegom koji je građevinske struke. U vezi primjedbe protustranke na procijenjenu vrijednost zemljišta, odnosno tvrdnju da se od izrade nalaza i mišljenja cijena nije bitno promijenila, navodi da ostaje kod svoga nalaza i mišljenja. Redovito prati godišnja izvješća o kretanju cijene poljoprivrednog zemljišta na području Istarske županije te iz toga izvješća proizlazi da su kupoprodajne cijene poljoprivrednog zemljišta 2020. bile čak manje u odnosu na 2016., jer je 2020. prosječna kupoprodajna cijena iznosila 18,94 kuna / 2,51 po m2, a 2016. 22,72 kuna / 3,02 eura po m2. Kupoprodaja se doista oglašava po većim cijenama, ali se ne realizira po tako oglašenim cijenama. Za općinu Medulinu prosječna cijena iznosila je 48,80 kuna / 6,44 eura po m2. Budući da je u svome ranijem nalazu i mišljenju navela cijenu od 6,00 eura po m2, pri čemu je uzela u obzir sve specifične elemente bitne za procjenu konkretnog zemljišta, ostaje kod svoga ranijeg nalaza i mišljenja. Da se radi o realnoj cijeni razvidno je i iz obavijesti od 21. siječnja 2020. glede prodaje izravnom pogodbom poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je udaljena oko 500 metara zračne linije od predmetnog zemljišta, a prodana je po cijeni od 49,55 kuna / 6,60 eura po m2. Do umanjenja vrijednosti za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje je posljedica predloženog otvaranja nužnog prolaza, došla je tako da je umanjenje prometne vrijednosti k. č. br. [katastarska čestica] odredila na način da je preostalih 500 m2 od matične k. č. br. [katastarska čestica] koji preostaje južno od pristupnog puta pomnožila sa cijenom zemljišta i 3%, jer je površina preostalog dijela matične k. č. br. [katastarska čestica] od 500 m2 premala i nema više tržišnu vrijednost kao matična te je na taj način trebalo obeštetiti vlasnika predmetne katastarske čestice. Što se tiče naknade za umanjenje vrijednosti k. č. br. [katastarska čestica], istu je odredila u visini od 25% iz razloga koje je opisala na posljednjoj stranici nalaza i mišljenja od 16. siječnja 2015., odnosno zato što bi se put otvorio na rubnom dijelu parcele, ali u cijeloj dužini i u ukupnoj površini služnosti od 240 m2.

27. U pisanoj dopuni nalaza i mišljenja od 6. veljače 2022. vještak ĐŽV izračunala je umanjenje vrijednosti nekretnina u slučaju otvaranja nužnog prolaza prema prvom prijedlogu protustranke, odnosno preko k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. Nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] nalazi se između k. č. br. [katastarska čestica] pa je istočna međa k. č. br. [katastarska čestica] ujedno i zapadna međa k. č. br. [katastarska čestica], a zapadna međa k. č. br. [katastarska čestica] ujedno i istočna međa k. č. br. [katastarska čestica]. Nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu su PŽV, [adresa]. Otvaranje nužnog prolaza zahvatilo bi sami južni dio predmetne k. č. br. [katastarska čestica] u dužini od 3 m i širini od cca 3 m čime bi bila obuhvaćena ukupna površina od 9 m2. Nekretnina k. č. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima površinu od 1464 m2, ima nepravilan oblik slova V te bi otvaranjem nužnog prolaza izgubila bi mali dio svoje prometne vrijednosti jer bi put, koji bi se formirao, išao krajnjim južnim dijelom k. č. [katastarska čestica]. Put bi se otvorio na samom rubnom dijelu parcele, a parcela nema pristupnog puta, nepravilnog je oblika i a ista nije u kulturi već je obrasla u prirodno raslinje. Ukupan iznos koji predlagateljice trebaju platiti vlasnicima k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] na ime osnivanja prava služnosti radi osnivanja nužnog prolaza na ovaj način je 23.194,83 kuna / 3.078,48 eura.

28. Na ovu dopunu nalaza i mišljenja gospodarskog vještaka ĐŽV 1. protustranka nije imala prigovora, ali je zatražila da se vještak očituje na dodatno pitanje. U odnosu na dio nalaza na str. 3 t. 2 koji glasi: „Naknada za umanjenje prometne vrijednosti k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima površinu od 1464 m2…za umanjenu vrijednost k. č. br. [katastarska čestica] odredila bih u visini od 0,6 % (udio služnosti puta u cjelokupnoj površini parcele).“ navodi da ovakva formulacija nije jasna jer se ne može utvrditi je li se ovo umanjenje od 0,6% odnosi na sve parcele preko kojih bi išao spomenuti pravac, kojeg čine k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] ili se samo donosi na k. č. br. [katastarska čestica] ili pak 170/1. Ukoliko se umanjenje odnosi na sve tri nekretnine onda protustranka nema prigovora na dopunjeni nalaz i mišljenje.

29. Na navedeno se pitanje vještakinja ĐŽV očitovala 24. lipnja 2022. na način da se umanjenje vrijednosti od 0,6 % odnosi na k. č. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina].

30. Sud je na ročištu održanom 27. rujna 2022. zaključio raspravu te utvrdio da će se odluka strankama dostaviti u pisanom otpravku, međutim, rješenjem od 19. prosinca 2022. preotvorena je rasprava radi otklanjanja proturječnosti u pogledu površine nužnog prolaza kojega bi trebalo osnovati po prijedlogu predlagateljica preko k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], između nalaza i mišljenja gospodarskog vještaka ZŽ od 27. siječnja 2014. (koji je utvrdio da dužina nužnog prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] iznosi 31 metar, a preko k. č. br. [katastarska čestica] iznosi 80 metara) i nalaza i mišljenja mjerničnog vještaka Krešimira Horvata od 22. travnja 2021. (koji je naveo da dužina nužnog prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] iznosi približno 20 metara, a preko k. č. br. [katastarska čestica] iznosi približno 70 metara), budući da je u izreci rješenja kojim se osniva nužni prolaz potrebno određeno navesti dimenzije, odnosno dužinu i širinu toga prolaza, a istu je potrebno utvrditi i radi utvrđenja naknade za osnivanje nužnog prolaza, s time što je sudski vještak ĐŽV tu naknadu utvrđivala prema dimenzijama koje je u svom nalazu i mišljenju naveo vještak Bruno Cukon. Istim su rješenjem pozvane stranke u roku od 8 dana predložiti dokaze radi postupanja po tom rješenju.

31. Predlagateljice podneskom od 20. prosinca 2022. predlažu, u interesu ekonomičnosti postupka, da se stranke usuglase da se na okolnost dužine odnosno površine nužnog prolaza koristi nalaz i mišljenje gospodarskog vještaka ZŽ od 27. siječnja 2014., kojim je jasno utvrđeno da nužni prolaz po prijedlogu predlagateljica je preko k. č. br. [katastarska čestica] u dužini od 31 metara, širini od 3 metara ili ukupne površine 93 m2, te preko k. č. br. [katastarska čestica] u dužini od 80 metara, širini od 3 metara ili ukupne površine od 240 m2. Primjećuju da je usporedbom naprijed citirana dva nalaza i mišljenja vidljivo da je nalaz i mišljenje gospodarskog vještaka ZŽ preciznije što se tiče površina, dok je nalaz i mišljenje mjerničnog vještaka Krešimira Horvata bitno radi identifikacije i trasiranje predloženog nužnog prolaza, a površine su označene „približno“. Dodatno navode da nitko od stranaka ovog postupka nije imao primjedbi na dužinu nužnog prolaza, odnosno na površinu nužnog prolaza utvrđenu po vještaku ZŽ, a koje je vještačene utemeljeno na utvrđenjima s uviđaja na licu mjesta od 19. prosinca 2013., kojemu je sudjelovao zajedno sa vještakom mjernične struke Krešimirom Horvatom. Na str. 1. nalaza i mišljenja gospodarskog vještaka ZŽ od 27. siječnja 2014. izričito navedeno da su na uviđaju na licu mjesta od 19. prosinca 2013. dva vještaka izvršili očevid i identifikaciju predmetnih parcela i kojom prilikom je vještak ZŽ kako navodi „prikupio sve potrebne terenske podatke sa fotografijama“ radi izrade svog nalaza. Ako se ostale stranke ovog postupka ne usuglase sa prijedlogom predlagateljica onda predlažu da se u daljnjem tijeku ovog postupka provede dokaz dopunskim mjerničnim vještačenjem po vještaku mjerničnog vještaka Krešimira Horvata na način da se imenovani očituje, odnosno izjasni o tome da li je ispravno utvrđena dužina nužnog prolaza nalazom i mišljenjem gospodarskog vještaka ZŽ od 27. siječnja 2014. Ukoliko, eventualno vještak mjernične struke ne bi mogao dati odgovor na postavljeno pitanje bez ponovnog izlaska na lice mjesta i mjerenja, tada predlagateljice predlažu da se provede novi uviđaj na licu mjesta radi novog mjerenja nužnog prolaza kojega su predložile predlagateljice.

32. Na taj se prijedlog predlagateljica 1. protustranka očitovala podneskom od 28. prosinca 2022., ukazujući na sva svoja očitovanja dana tijekom ovog postupka, posebice na ročištu za glavnu raspravu dana 27. rujna 2022. Glede dužine spomenutog prijedloga za otvaranje nužnog prolaza protustranka drži da su relevantnije dimenzije u nalazu i mišljenju mjerničnog vještaka Krešimira Horvata od 22. travnja 2021., nego u mišljenju gospodarskog vještaka Brune Cukona od 27. siječnja 2014. Smatra da je u ovom postupku relevantno sve ono što je istaknuto glede štete koje bi otvaranje nužnog prolaza preko zemljišta protustranaka imalo u odnosu na štetu koja bi nastala otvaranjem nužnog prolaza preko susjedne nekretnine kako je to u svom nalazu precizirala vještakinja ĐŽV i u svojoj dopuni tog nalaza, a sve u kontekstu koristi koja bi se ostvarila otvaranjem takvog nužnog prolaza. Stoga, ostavlja na prosudbu naslovnom sudu prijedloge predlagatelja danih u podnesku od 23. prosinca 2022.

32.1. U svom očitovanju od 3. siječnja 2023. 2. protustranka se očitovala kako se pridružuj navodima 1. protustranke iz podneska od 27. prosinca 2022.

33. Vještak Krešimir Horvat pozvan je 20. veljače 2023. na očitovanje na podnesak predlagateljica od 20. prosinca 2022., na koji se očitovao kako ostaje pri svom mišljenju iskazanom u nalazu po pitanju dužine nužnog prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] (približno 20m2) i 173/1 (približno 70m2) kojeg temelji na kopiji katastarskog plana i jugoistočnoj međi k. č. br. [katastarska čestica] koja je definirana metalnom cijevi u zidu. Napominje da ukoliko vlasnici k. č. br. [katastarska čestica] znaju točno pokazati međe na terenu iste se mogu premjeriti i izračunati točne dužine nužnog prolaza.

34. Na ročištu održanom 24. listopada 2025. predlagateljice su ustrajale kod prijedloga koji je specificiran podneskom od 8. srpnja 2021. gdje je argumentirano obrazloženo zbog čega je opravdan prijedlog predlagateljica za osnivanje nužnog prolaza. U odnosu na razloge preotvaranja rasprave navode da su predlagateljice i spremne eventualno platiti naknadu za osnivanje nužnog prolaza prema „većim“ mjerilima dužine koje je naveo i vještak Bruno Cukon. Nadalje, 1. protustranka ustrajala je kod svih navoda. Posebno ukazuje na podnesak od 27. prosinca 2022. te na nalaze i mišljenje saslušanih vještaka iz kojih je razvidno kako je prijedlog za otvaranje nužnog prolaza preko parcele protustranke neprihvatljiv i iznimno tegoban za tu stranku, s obzirom da mu se od ukupne površine zbog ovog nužnog prolaza „oduzima“ 240 m2. Iz spomenutih nalaza i mišljenja jasno i evidentno proizlazi da za nužni prolaz postoje i kraće putne/prometne veze do povlasne parcele, a posebice da se vlasnicima tih poslužnih parcela se ne bi činila nikakva šteta. Konačno, 2. protustranka ostala je kod svih iznesenih navoda.

35. Odredbom čl. 224. st. 1. ZV-a propisano je kako se nužni prolaz preko neke nekretnine kao poslužne može osnovati odlukom suda na zahtjev vlasnika druge nekretnine pod dva uvjeta: 1. ako do iste nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putem i 2. ako je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obvezu vlasnika povlasne nekretnine da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine. Stavkom 4. istoga članka propisano je kako će sud odlukom kojom osniva nužni prolaz odrediti obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist osniva taj prolaz, da vlasniku poslužne nekretnine plati punu novčanu naknadu za sve što će on trpjeti i biti oštećen, te će osnivanje nužnog prolaza uvjetovati potpunom isplatom te naknade, ako se stranke nisu drugačije sporazumjele.

35.1. U konkretnom je slučaju utvrđeno da predlagatelji sa javnoga puta do svoje (povlasne) nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nemaju prikladne putne veze, pa osnovano predlagateljice predlažu osnivanje nužnoga prolaza.

35.2. Sud je prihvatio u cijelosti nalaz i mišljenje sačinjen po vještaku ĐŽV, sa svim dopunama, koji smatra pravilnijim od nalaza i mišljenja vještaka ZŽ, jer je procjena naknade za k. č. br. [katastarska čestica] izvršena sukladno odredbama Pravilnika o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu.

35.3. Tijekom postupka sud je razmotrio više varijanti nužnog prolaza, kako su već navedene u obrazloženju ovog rješenja, pa se u tom dijelu neće ponavljati te je utvrdio kako od najmanja šteta za poslužne nekretnine nastaje osnivanjem nužnog prolaza preko nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naime, osnivanjem nužnog prolaza preko navedenih nekretnina šteta koja će nastati u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] iznosi 136,66 eura, a u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] iznosi 2.824,77 eura, odnosno sveukupno 2.961,43 eura.

35.4. Navedenu štetu valja promotriti u odnosu na korist koju će ostvariti povlasna nekretnina u slučaju osnivanja nužnog prolaza. Prema ocjeni vještakinje ĐŽV, ista će biti će znatna u slučaju osnivanja nužnog prolaza jer se na povlasnoj nekretnini nalaze 33 masline. Trenutno su to mlada stabla i urod nije zamjetan (5 kg maslina po stablu, u vrijednosti od oko 175,23 eura godišnje). Međutim, uz uvjet redovne i kvalitetne obrade, koji bi omogućio pristup nekretnini putem osnovanog nužnog prolaza, kroz 5-10 godina taj će se urod znatno povećati, a time i prihod, te će predmetna stabla maslina kroz 20 godina davati urod od oko 40 kg po stablu, što će dati 4 l ulja po stablu, čija je vrijednost 1.401,55 eura godišnje. Također, pristupnošću nekretnine omogućit će se bolja obrada vrta te će se ostvariti i dobit obradom vrta za vlastite potrebe.

35.5. Prema mišljenju ovog suda u konkretnom slučaju od predloženih varijanti najpovoljnija i najekonomičnija je upravo varijanta koju su predložile predlagateljice, kojom se nužni prolaz osniva preko poslužnih nekretnina u vlasništvu protustranaka k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer se radi o osnivanju nužnog prolaza preko puta koji u naravi već postoji, kojeg predlagateljice već koriste za pristup na svoju nekretninu, te glede kojega nije potrebno izvođenje radova da bi se prolaz stavio u funkciju, pa stoga nema ni dodatnih troškova. Radi se o najkraćem putu od javne prometnice do povlasne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa time zahvaća najmanju površinu povlasnih nekretnina i predstavlja najmanji mogući teret za poslužne nekretnine. Predloženi put obuhvaća postojeći rubni poljski put, a poslužne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] nisu obrađene i ne koriste se u poljoprivredne svrhe.

35.6. U odnosu na dužinu nužnog prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ovaj je sud prihvatio utvrđenja iz nalaza i mišljenja vještaka ZŽ i vještakinje ĐŽV jer su ista precizna i jasna, pa dužina nužnog prolaza preko nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] iznosi 31 m, a preko nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] iznosi 80 m, odnosno ukupno 111 m.

36. Stoga je valjalo prihvatiti prijedlog predlagateljica i osnovati služnost nužnog prolaza staze i kolnika u korist povlasne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na teret poslužnih nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to preko nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u dužini od 31 m i širini od 3 m, odnosno ukupno površine 93 m2, te preko nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], u dužini od 80 m i širini od 3 m, odnosno ukupno površine 240 m2, uz zapadni rubni dio k. č. br. [katastarska čestica], a položaj osnivanja nužnog prolaza prikazan je na preglednoj skici mjerničnog vještaka Krešimira Horvata od 13. siječnja 2014. (list 29 spisa), te obvezati predlagateljice da protustrankama isplate naknadu za osnivanje nužnog prolaza, i to 2. protustranci u iznosu od 136,66 eura, a 1. protustranci u iznosu od 2.824,77 eura.

37. Slijedom navedenog temeljem čl. 224. st. 1. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima odlučeno je kao u toč. I.-III. izreke ovoga rješenja.

38. Odluka o trošku ovog izvanparničnog postupka temelji se na odredbi paragrafa 20. st. 1. i 4. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku koji se primjenjuje na temelju odredbe čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ broj: 73/91, dalje: ZVP), sukladno čl. 119. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj: 59/23)

38.1. U skladu s pravnim pravilnom iz paragrafa 20. ZVP-a osnovno načelo u izvanparničnom postupku je da svaki sudionik snosi sve svoje troškove, odnosno da trošak zastupanja pada na zastupanoga, a ako je bilo zajedničkih troškova, o njima odlučuje sud na način da ih određuje razmjerno. Nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju samo troškovi pristojbi, troškovi očevida i vještačenja, dok trošak zastupanja po punomoćniku ne predstavlja nužan trošak i on pada na zastupanog.

38.2 Glede troškova sudskih pristojbi na prijedlog i rješenje, te plaćenog predujma za provedena vještačenja, sud je mišljenja da trošak sudskih pristojbi na prijedlog u iznosu od 39,82 eura i rješenje u iznosu od 79,63 eura, te trošak mjerničnog vještačenja i prvog gospodarskog vještačenja, onog provedenog po vještaku ZŽ, kao i trošak uviđaja, koji iznose 675,73 eura, trebaju snositi predlagateljice, obzirom da prema odredbi paragrafa 20. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku u izvanparničnom postupku troškove snosi stranka u čijem je interesu postupak proveden.

38.3. Međutim, u dijelu u kojem se trošak postupka odnosi na predujam za vještačenje provedeno po vještaku ĐŽV, sud je mišljenja da taj trošak trebaju snositi protustranke, jer se u smislu paragrafa 20. st. 4. Zakona o sudskom vanparničnom postupku radi o trošku koji su prouzrokovale protustranke svojim neosnovanim prijedlozima i primjedbama. Naime vještačenja provedena po vještaku ZŽ i vještaku ĐŽV u bitnom se djelu ne razlikuju, jer su vještaci oko svih odlučnih činjenica suglasni. Kako su predlagateljice za vještačenje po vještaku ĐŽV platile 3.900,00 kuna / 517,62 eura, to je odlučeno da im protustranke naknade trošak izvanparničnog postupka u tom dijelu.

38.4. Za vještačenje provedeno po vještaku ĐŽV 1. protustranka je predujmila iznos od 5.600,00 kuna / 743,25 eura, no kako je ranije obrazloženo radi se o trošku za koji sud smatra da pada na teret 1. protustranke, pa isti nema pravo na naknadu tog dijela troška.

38.5. Neutrošeni dio predujma biti će vraćen predlagateljicama i 1. protustranci.

39. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u toč. IV. i V. izreke ove odluke.

U Puli 19. prosinca 2025.

S u d a c

Jelena Mavrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovome sudu u tri istovjetna primjeraka u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja. Odluku o žalbi donosi nadležni županijski sud.

DNA:

1. predlagateljicama po punomoćniku

2. 1. protustranci po punomoćniku

3. 2. protustranci po ODO Pula-Pola